You are on page 1of 60

EPS - DIREKCIJA ZA DISTRIBUCIJU ELEKTRI^NE ENERGIJE

Beograd, Vojvode Stepe 412

TEHNI^KA PREPORUKA br.13


PRIKQU^CI NA NISKONAPONSKU MRE@U
I ELEKTRI^NE INSTALACIJE U ZGRADAMA

II izdawe, septembar 1998.

Ovim prestaje da va`i odgovaraju}a preporuka od decembra 1983. godine

ELEKTRODISTRIBUCIJA SRBIJE

IZDAVA^:

TP-13

JP EPS DIREKCIJA ZA DISTRIBUCIJU


ELEKTRI^NE ENERGIJE SRBIJE
BEOGRAD, Vojvode Stepe 412

Tehni~ko ure|ewe: Tomislav Bojkovi} i Bosiqka Markovi}


Korektura:

Tomislav Bojkovi}

Ra~unarska obrada
crte`a:
Slobodan Marinovi} i Vlada Krsti}

TEHNI^KA PREPORUKA

Septembar 1998.

ELEKTRODISTRIBUCIJA SRBIJE

TP-13

Iz arhive:
Na osnovu predloga u`e radne grupe, Komisija za tehni~ka pitawa
Poslovne zajednice ED Srbije je na 99.-om sastanku koji je odr`an
21.12.1983. godine u Beogradu usvojio
TEHNI^KU PREPORUKU br.13:
KU]NI PRIKQU^CI U STAMBENIM ZGRADAMA
I Izdawe
Predlo`ena re{ewa uva`avaju specifi~ne tehni~ke uslove rada
mre`e i ekonomske mogu}nosti elektrodistribucija.
^lanovi Tehni~kog saveta:
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14

Jovan Mili}, Predsednik Komisije, "Elektrodistribucija"


Beograd
mr Dragutin Stanojevi}, "Elektrodistribucija" Beograd
Aleksandar Preli}, "Elektrosrbija" Kraqevo
Milorad Petrovi}, "Elektrodistribucija" Ni{
Luka Georgijevi}, "Elektrovojvodina" Novi Sad
Panta Grkovi}, "Elektrokosmet" Pri{tina
Miodrag Pavkovi}, "Elektrotimok" Zaje~ar
Blagoje Miqkovi}, "Elektro{umadija" Kragujevac
Miloje Jezdimirovi}, "Elektrodistribucija" T. U`ice
Josif Petri}, "Elektrodistribucija" Leskovac
Stani{a Tasi}, "Elektrodistribucija" Vrawe
Tomislav Bojkovi}, Poslovna zajednica ED Srbije
Fedora Lon~arevi}, Poslovna zajednica ED Srbije
Krsto @i`i}, Poslovna zajednica ED Srbije.

^lanovi Radne grupe:


1
2
3
4
5
6
7

Slobodan Maksimovi}, "Elektrodistribucija" Beograd


Radmilo Petrovi}, "Elektromorava" Smed. Palanka
Blagoje Miqkovi}, "Elektro{umadija" Kragujevac
Velizar Dini}, "Elektrodistribucija" Ni{
Dobrivoje Qubi~i}, "Elektrosrbija" Kraqevo
Milan Ma`ar, "Elektrotimok", Zaje~ar
Tomislav Bojkovi}, Poslovna zajednica ED Srbije.

decembar 1983.

Septembar 1998.

TEHNI^KA PREPORUKA

ELEKTRODISTRIBUCIJA SRBIJE

TP-13

Na osnovu predloga Radne grupe, Tehni~ki savet EPS-a - Direkcija za


distribuciju elektri~ne energije Srbije je na 154.-om sastanku koji je
odr-`an 23. septembra 1998. godine u Bajinoj Ba{ti doneo odluku: usvaja
se
TEHNI^KA PREPORUKA br. 13:
PRIKQU^CI NA NISKONAPONSKU MRE@U I ELEKTRI^NE
INSTALACIJE U ZGRADAMA
Predlo`ena re{ewa su u skladu sa va`e}im propisima i standardima i
zadovoqavaju zahteve sigurnosti, funkcionalnosti i ekonomi~nosti.
^lanovi Tehni~kog saveta:
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31
32
33

Milutin Radulovi}, "Elektrodistribucija" Beograd


dr Josif Spiri}, "Elektrodistribucija" Leskovac
mr Nenad Kati}, "Elektrovojvodina" Novi Sad
mr Miladin Tanaskovi}, "Elektrodistribucija" Beograd
Dragan Balkoski, EPS Beograd
Milosav Filipovi}, "Elektrosrbija" Kraqevo
Miodrag Pavkovi}, "Elektrotimok" Zaje~ar
Miloje Jezdimirovi}, "Elektrodistribucija" U`ice
Konstantin @ivkovi}, "Elektrodistribucija" Ni{
Miroslav Markovi}, "Elektroprivreda Crne Gore" Nik{i}
Mitar Aleksi}, "Elektro{umadija" Kragujevac
Miodrag An|elkovi}, "Elektrokosmet" Pri{tina
Vlajko Muwas, "Elektromorava" Po`arevac
Miodrag Miqkovi}, "Elektrodistribucija" Vrawe
Svetozar Glamo~lija, EP Republike Srpske Bawa Luka
@arko Mi}in, "Elektrovojvodina" Novi Sad
Aleksandar Petrovi}, "Elektrosrbija" Vaqevo
Fedora Lon~arevi}, EPS-Direkcija za distribuciju Beograd
Slobodan Kujovi}, EPS-Direkcija za distribuciju Beograd

^lanovi Radne grupe:


1
2
3
4
5
6
7
8
9

@arko Mi}in, "Elektrovojvodina" Novi Sad


Slobodan Milanovi}, "Elektrosrbija" Jagodina
Bosiqka Markovi}, "Elektrodistribucija" Beograd
Nenad Mrakovi}, "Elektrodistribucija" Beograd
@ivorad Cvetkovi}, "Elektrodistribucija" Ni{
Ivanka Stojiqkovi}, "Elektrodistribucija" Beograd
Dobrivoje Qubi~i}, "Elektrosrbija" Vrwa~ka Bawa
Branislav Stevanovi}, "Elektrosrbija" Jagodina
Tomislav Bojkovi}, EPS-Direkcija za distribuciju Beograd

septembar 1998.

TEHNI^KA PREPORUKA

Septembar 1998.

ELEKTRODISTRIBUCIJA SRBIJE
1

TP-13

OPSEG VA@EWA I NAMENA

1.1 Ova preporuka se odnosi na osnovne tehni~ke uslove i mere koje


treba da se primene pri projektovawu i izgradwi elektroenergetskih objekata potro{a~a koji se prikqu~uju na elektrodistributivnu niskonaponsku (NN) mre`u.
Ovom preporukom su obuhva}eni elektroenergetski objekti
potro{a~a:
za stambene objekte (zgrade);
za objekte posebne vrste, kao: poslovne prostorije, prodavnice,
kiosci, radionice, semafori, zgrade sa zapaqivim krovom,
objekti na vodi, sanduci za prodaju sladoleda itd.;
za privremene objekte, kao: gradili{ta, pokretni cirkusi,
vrte{ke ("ringi{pili") i druge naprave za zabavu, pokretni
kiosci sezonskog karaktera, me{alice za beton, pokretni cirkulari, reporta`na televizijska kola, kamp prikolice i sli~ni
objekti koji koriste elektri~nu energiju najdu`e 18 meseci.
Ovom preporukom su obuhva}eni slede}i elektroenergetski
objekti potro{a~a: prikqu~ak, merno razvodni orman (razvodni
orman sa brojilima, orman mernog mesta - u daqem tekstu: merno
razvodni orman), usponski vodovi, kao i razvodne table u stanovima (samo u vezi signalizacije tarife i upravqawa
optere}ewem).
1.2 Ova preporuka se odnosi na projektovawe i izgradwu elektroenergetskih objekata:
novih potro{a~a koji se prvi put prikqu~uju na NN mre`u;
postoje}ih potro{a~a koji rekonstrui{u svoje elektroenergetske objekte.
Pod rekonstrukcijom se podrazumevaju radovi koji mewaju osnovne
karakteristike elektroenergetskih objekata potro{a~a, kao:
zamena prikqu~ka, pove}awe anga`ovane snage iznad vrednosti
odobrene elektroenergetskom saglasno{}u, zamena dotrajale elektri~ne instalacije, zamena sistema napajawa i/ili sistema za{tite
od indirektnog dodira, zamena elektromehani~kog brojila mikroprocesorskim i sl.
1.3 Ova preprouka treba:
da utvrdi vrednosti maksimalnog jednovremenog optere}ewa na
nivou prikqu~ka, kao i vrednosti maksimalne jednovremene
(anga`ovane) snage koja se elektroenergetskom saglasno{}u odobrava potro{a~u;
da utvrdi osnovne parametre prikqu~ka (tip i presek voda,
za{tita i sl.), kao i osnovne zahteve za izvo|ewe prikqu~aka na
nadzemnu ili kablovsku NN mre`u;
da d osnovne preporuke za izbor i postavqawe merno
razvodnih ormana i pripadaju}ih tabli (plo~a) - nosa~a opreme;
da d osnovne smernice za izvo|ewe razvodnih tabli u stanovima ako se predvi|a upravqawe tarifama i upravqawe

Septembar 1998.

TEHNI^KA PREPORUKA

ELEKTRODISTRIBUCIJA SRBIJE

TP-13

optere}ewem (TA pe}i, bojleri i drugi ure|aji termoakumulacionog grejawa) pomo}u MTK ili RTK;
da d osnovne preporuke za za{titu prikqu~aka i elektri~nih
instalacija potro{a~a, ukqu~uju}i i za{titu od indirektnog
dodira;
da utvrdi osnovna dokumenta koja treba da pribavi potro{a~ da
bi bio prikqu~en na NN mre`u.
1.4 Ova tehni~ka preporuka je usagla{ena sa va`e}im tehni~kim
propisima i standardima za elektri~ne instalacije niskog
napona, sa tehni~kim preporukama ED Srbije i va`e}im tarifnim sistemom.
2

TERMINI I DEFINICIJE

2.1 Objekat: objekat u gra|evinskom smislu, kao stambena ili poslovna


zgrada, deo stambene ili poslovne zgrade (ulaz i sl.), radionica,
kiosk ili drugi objekat potro{a~a koji se prikqu~uje na NN mre`u.
2.2 Elektroenergetski
objekat
potro{a~a:
elektroenergetski
objekat, kao prikqu~ak, merno razvodni orman, razvodna tabla u
stanu itd.
2.3 Mesto prikqu~ewa (ta~ka napajawa): mesto na kome se vr{i spajawe prikqu~ka potro{a~a sa NN mre`om.
2.4 Prikqu~ak: skup vodova, opreme i ure|aja koji, preko merno
razvodnog ormana, povezuju elektri~ne instalacije u objektu sa NN
mre`om.
2.5 Ku}ni prikqu~ak: prikqu~ak koji napaja stambeni objekat.
2.6 Spoqa{wi prikqu~ak: deo prikqu~ka od mesta prikqu~ewa na
NN mre`i do mesta uvoda prikqu~ka u objekat.
2.7 Unutra{wi prikqu~ak: deo prikqu~ka od mesta uvoda prikqu~ka
u objekat do ta~ke napajawa elektri~ne instalacije (zavr{nica
voda prikqu~ka).
2.8 Nadzemni prikqu~ak: prikqu~ak na nadzemnu NN mre`u izveden
samonose}im kablovskim snopom (SKS) preko zida ili krova
objekta.
2.9 Kablovski prikqu~ak: prikqu~ak izveden energetskim kablom na
kablovsku NN mre`u, nadzemnu NN mre`u ili direktno na neko NN
razvodno ~vori{te (TS X/0,4 kV, kablovski razvodni orman i sl.).
2.10 Ta~ka napajawa elektri~ne instalacije: mesto u merno razvodnom ormanu na kome se zavr{ava prikqu~ak.
2.11 Merno razvodni orman: orman potro{a~a sa rasklopnim aparatima i ure|ajima za merewe, upravqawe i za{titu.
2.12 Mesto merewa: mesto u merno razvodnom ormanu na kome se vr{i
merewe elektri~ne energije potro{a~a.

TEHNI^KA PREPORUKA

Septembar 1998.

ELEKTRODISTRIBUCIJA SRBIJE
3

TP-13

OSNOVNI TEHNI^KI USLOVI ZA PROJEKTOVAWE I


IZVO\EWE PRIKQU^AKA

3.1 Prikqu~ak povezuje mesto prikqu~ewa (ta~ku napajawa) na NN


mre`i i ta~ku napajawa elektri~ne instalacije u merno razvodnom
ormanu.
Prikqu~ak se dimenzioni{e i izvodi u zavisnosti od o~ekivanog
maksimalnog jednovremenog optere}ewa na nivou prikqu~ka,
na~ina izvo|ewa NN mre`e (kablovska ili nadzemna), konstrukcije
i oblika objekta, polo`aja objekta u odnosu na NN mre`u itd.
3.2 Prikqu~ak slu`i za napajawe samo jednog objekta.
U slu~aju da se preko jednog ogranka NN mre`e napajaju dva ili
vi{e objekata, ovaj ogranak se tretira kao NN mre`a.
3.3 Svaki objekat mo`e da se napaja samo preko jednog prikqu~ka.
Izuzetno, u slu~aju dvojnog vlasni{tva stambenog objekta, elektroenergetskom saglasno{}u mogu da se odobre dva prikqu~ka.
Ukoliko objekat, zbog sigurnosti napajawa, treba da ima dva
prikqu~ka koji se napajaju iz iste ili razli~itih TS 10(20)/0,4 kV,
mora da se onemogu}i paralelan rad tih prikqu~aka.
3.4 Za izvo|ewe prikqu~aka koriste se:
za nadzemne prikqu~ke: SKS (TP-8), ali je izuzetno dozvoqena
primena i instalacionih kablova
(na primer: pri
rekonstrukciji unutra{weg prikqu~ka);
za kablovske prikqu~ke: energetski kablovi (TP-3) i instalacioni kablovi.
3.5 Prikqu~ak se izvodi kao trofazni ili jednofazni (na primer:
prikqu~ak na jednofazni ogranak NN mre`e, prikqu~ak potro{a~a
maksimalne jednovremene snage do 8,5 kW itd.).
Dozvoqeno je kori{}ewe trofaznog prikqu~ka i jednofaznih
instalacija u objektu.
3.6 Dimenzionisawe preseka prikqu~ka vr{i se na osnovu
o~ekivanog maksimalnog jednovremenog optere}ewa potro{a~a,
dozvoqenog pada napona (Pravilnik o tehni~kim normativima za
elektri~ne instalacije niskog napona i JUS N.A2.001), uslova
za{tite od elektri~nog udara (JUS N.B2.741), za{tite provodnika
od struje kratkog spoja (JUS N.B2.743) i trajno dozvoqene struje
(JUS N.B2.752).
3.6.1 Maksimalno jednovremeno optere}ewe na nivou ku}nog
prikqu~ka (Pmkp) stambenog objekta zavisi od broja stanova (n)
koji se napajaju preko ovog prikqu~ka, na~ina zagrevawa i pripremawa tople vode u stanovima, instalisane snage elektri~nih
ure|aja i sl. Za prakti~ne prora~une, ovo maksimalno jednovremeno optere}ewe mo`e da se odredi na slede}i na~in:
a) Ako se za zagrevawe stanova u stambenom objektu koristi
centralno grejawe ili neki drugi na~in neelektri~nog grejawa, a priprema tople vode vr{i se u stanovima pomo}u
Septembar 1998.

TEHNI^KA PREPORUKA

ELEKTRODISTRIBUCIJA SRBIJE

TP-13

termoakumulacionih bojlera jedini~ne snage do 3 kW, prema


izrazu:

Pmpk = Pmj1 n
gde je Pmj1 prose~no u~e{}e jednog stana u maksimalnom jednovremenom optere}ewu stambenog objekta, i u zavisnosti od
broja stanova prora~unava se prema izrazima:

a.1) Pmj1 = 8,5 0,25 +

a.2) Pmj1 =

0,75
za n 20;
n

1
5,1 n 0,88 za n > 20.
n

b) Ako se za zagrevawe stanova u stambenom objektu delimi~no


ili u potpunosti koristi elektri~no grejawe pomo}u termoakumulacionih (TA) pe}i, prema izrazu:

Pmkp

1 k eg

= n 8 k eg +
n

+ Pmj1 n

gde Pmj1 ima zna~ewe i prora~unava se prema ta~ki 3.6.1.a, dok


koeficijent keg zavisi od procentualnog u~e{}a broja stanova u
stambenom objektu koji koriste elektri~no grejawe, i ima
vrednosti:
keg = 0,6 ako najvi{e 75% stanova koriste elektri~no
grejawe;
keg = 0,9 ako svi stanovi koriste elektri~no grejawe.
v) Vrednosti maksimalnog jednovremenog optere}ewa dobijene
pomo}u izraza u ta~kama 3.6.1.a i 3.6.1.b ukqu~uju i snagu
zajedni~kih elektri~nih ure|aja stambenog objekta (lift,
toplotna podstanica i sl., ta~ka 10.1), ali ne ukqu~uju optere}ewa poslovnih i zanatskih prostorija, uslu`nih radionica i
sl. ako se nalaze u objektu.
3.6.2 Maksimalna jednovremena (anga`ovana) snaga potro{a~a (Pap)
iz kategorije potro{we "doma}instva", koja mo`e da se
odobri elektroenergetskom saglasno{}u za prikqu~ewe nove
ili rekonstruisane elektri~ne instalacije na NN mre`u,
dobija se iz tabele 3.6.2 u zavisnosti od vrste prikqu~ka
(jednofazni ili trofazni) i na~ina zagrevawa u stanu: centralno
grejawe, me{ovi-to grejawe (neelektri~no grejawe i TA pe}i) i
elektri~no grejawe pomo}u TA pe}i.
Tabela uva`ava realnost da se trenutno koriste elektromehani~ki ograni~ava~i snage (ure|aji za ograni~avawe snage
(struje), u daqem tekstu: ograni~ava~i snage) nazna~ene struje 32 A
(40 A), sa mogu}no{}u izbora standardnog niza pode{enih vrednosti struja. Izbor mawe ili ve}e vrednosti pode{ene struje
ograni~ava~a snage zavisi od zahteva potro{a~a i lokalnih
energetskih mogu}nosti.

TEHNI^KA PREPORUKA

Septembar 1998.

ELEKTRODISTRIBUCIJA SRBIJE

TP-13
Tabela 3.6.2
Anga`ovana snaga doma}instva Pap
[kW]

Centralno
grejawe
Me{ovito
grejawe
El. grejawe
TA pe}ima
Jednofazni
prikqu~ak

Napomene:

SN1
SN2
SN1
SN2
SN1
SN2
SN1
SN2

16 A
10,0
10,5
10,0
10,5

3,3
3,5

20 A
12,5
13,1
12,5
13,1

4,2
4,4

25 A

32 A (40 A)

15,6
16,5
15,6
16,5
5,3
5,5

20
21
6,7 (8,4)
7,0 (8,7)

Faktor snage: cos = 0,95


SN1 - sistem nazivnih napona 3 x 220/380 V
SN2 - sistem nazivnih napona 3 x 230/400 V

Ako potro{a~ za zagrevawe stana koristi iskqu~ivo TA pe}i,


obavezno se uslovqava da izdvoji elektri~nu instalaciju za
elektri~ne ure|aje (TA pe}i, bojleri) kojima }e da se upravqa
pomo}u MTK ili RTK (poglavqe 9).
Potro{a~ mo`e da zahteva (ugovori) i vrednost anga`ovane snage
koja je mawa od vrednosti iz tabele 3.6.2, {to }e da se uslovi
ugradwom ograni~ava~a snage sa odgovaraju}om ni`om vrednosti
pode{ene struje.
U stambenim objektima kolektivne gradwe sa vi{e od 20 stanova
po objektu, nije dozvoqeno izdavawe elektroenergetske saglasnosti ako nije re{eno centralno grejawe objekta, {to zna~i da
nije dozvoqeno kori{}ewe TA pe}i za kompletno zagrevawe
stanova u objektima kolektivne gradwe.
3.6.3 Maksimalna jednovremena (anga`ovana) snaga stambenog
objekta u kome se koriste elektri~ni ure|aji velikih snaga,
kao: proto~ni bojleri, elektri~ni kotao i sl., odre|uje se
posebnom analizom svakog konkretnog slu~aja i nije predmet
razmatrawa ove preporuke.
3.6.4 Maksimalna jednovremena (anga`ovana) snaga za privremene
objekte i objekte posebne vrste (ta~ka 1.1) odre|uje se na osnovu
zahteva potro{a~a za izdavawe elektroenergetske saglasnosti i
posebne analize svakog konkretnog slu~aja.

Septembar 1998.

TEHNI^KA PREPORUKA

ELEKTRODISTRIBUCIJA SRBIJE

TP-13

3.6.5 Dozvoqeni pad napona izme|u mesta prikqu~ewa (ta~ke napajawa) i bilo koje druge ta~ke u elektri~noj instalaciji ne sme da
bude ve}i od slede}ih vrednosti:
za strujno kolo osvetqewa 3%, a za strujna kola ostalih
potro{a~a 5%, ako se elektri~na instalacija napaja iz NN
mre`e;
za strujno kolo osvetqewa 5%, a za strujna kola ostalih
potro{a~a 8%, ako se elektri~na instalacija napaja neposredno iz TS.
Za elektri~ne instalacije ~ija je du`ina ve}a od 100 m, dozvoqeni pad napona pove}ava se za 0,005% po du`nom metru preko 100
m, ali ne vi{e od 0,5%.
3.6.6 Provera preseka provodnika prikqu~ka usled struje preoptere}ewa ili kratkog spoja vr{i se prema JUS N.B2.743.
3.6.7 Minimalni preseci provodnika prikqu~ka treba da iznose:
za bakarne provodnike: 6 mm2, ali zbog tipizacije i mawih
gubitaka preporu~uje se presek 10 mm2;
za aluminijumske provodnike: 16 mm2.
3.6.8 Provera za{tite od elektri~nog udara vr{i se prema JUS
N.B2.741.

Primer 1:
Odabrati tip i presek kabla ku}nog prikqu~ka stambenog objekta sa
40 stanova: 8 jednosobnih, 24 dvosobna i 8 trosobnih, sa centralnim
grejawem i liftom.

Re{ewe:
Kod objekata sa ve}im brojem stanova maksimalno jednovremeno
optere}ewe na nivou prikqu~ka dominantno zavisi od ukupnog broja
stanova, a mawe od veli~ine stanova. Za ukupan broj stanova: n = 40, iz
izraza 3.6.1.a.2 dobijamo da u~e{}e jednog stana u maksimalnom
jednovremenom optere}ewu ku}nog prikqu~ka iznosi prose~no:

Pmj1 =

1
1
5,1 n 0,88 =
5,1 40 0,88 = 3,28 kW/stan
n
40

Ukupna snaga na nivou ku}nog prikqu~ka (Pmkp) iznosi:

Pmkp = Pmj1 n = 3,28 40 = 131 kW


Ovoj snazi, uz faktor snage: cos = 0,95 odgovara struja od 210 A po
fazi u sistemu nazivnih napona 3 x 220/380 V, odnosno 200 A u sistemu
3 x 230/400 V.
Usvajamo energetski kabl tipa PP00-AS, (3 x 120 + 70) mm2, koji mo`e da
se optereti strujom od 245 A u zemqi i 220 A u vazduhu.

TEHNI^KA PREPORUKA

Septembar 1998.

ELEKTRODISTRIBUCIJA SRBIJE

TP-13

Primer 2:
Odrediti maksimalno jednovremeno optere}ewe ku}e sa dva stana u
kojima se za grejawe koriste TA pe}i.

Re{ewe:
Usvajamo: keg = 0,9. Za n = 2 iz izraza 3.6.1.a.1 dobijamo:
Pmjl = 6,63 kW/stan.
Maksimalno jednovremeno optere}ewe na nivou ku}nog prikqu~ka,
prema izrazu 3.5.1.b, bi}e:

1 k eg

Pmkp = n 8 k eg +
n

Primer 3:

+ Pmj1 n = 2 8 0,9 + 1 0,9 + 6,63 2 = 28,8 kW

Dati tabelarni pregled maksimalne jednovremene snage na nivou


ku}nog prikqu~ka preko koga se napaja do 20 stanova sa razli~itim
na~inom zagrevawa stambenih prostorija

Re{ewe:
Tabelarni pregled maksimalne jednovremene snage na nivou prikqu~ka:
Broj
dom.
n
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20

El. grejawe

TA pe}ima
kW
16,5
28,8
40,4
51,6
62,7
73,5
84,3
94,9
105,4
115,9
126,4
136,8
147,1
157,4
167,7
177,9
188,1
198,3
208,5
218,6

Septembar 1998.

kW/dom
16,5
14,4
13,5
12,9
12,5
12,3
12,0
11,9
11,7
11,6
11,5
11,4
11,3
11,2
11,2
11,1
11,1
11,0
11,0
11,0

Me{ovito
grejawe
kW
kW/dom
16,5
16,5
27,4
13,7
37,4
12,5
46,8
11,7
56
11,2
65
10,8
73,8
10,5
82,5
10,3
91
10,1
99,5
10,0
107,9
9,8
116,3
9,7
124,5
9,6
132,8
9,5
141
9,4
149,1
9,3
157,2
9,2
165,3
9,2
173,3
9,1
181,3
9,1

Centralno
grejawe
kW
kW/dom
8,5
8,5
13,3
6,7
17,4
5,8
21,2
5,3
24,9
5,0
28,4
4,7
31,7
4,5
35
4,4
38,2
4,2
41,4
4,1
44,5
4,0
47,6
4,0
50,6
3,9
53,6
3,8
56,6
3,8
59,5
3,7
62,4
3,7
65,3
3,6
68,2
3,6
71,0
3,6

TEHNI^KA PREPORUKA

ELEKTRODISTRIBUCIJA SRBIJE
4

TP-13

IZVO\EWE NADZEMNOG PRIKQU^KA

4.1 Mesto prikqu~ewa (ta~ka napajawa) nadzemnog prikqu~ka je


stub NN voda, odnosno zidna konzola ili krovni nosa~ ako su ovi
elementi upori{ta NN voda.
4.2 Za izvo|ewe nadzemnog prikqu~ka koristi se:
SKS, izolacija iskqu~ivo od umre`enog polietilena, bez
posebnog nose}eg provodnika, tip X00-A (TP-8);
izuzetno: instalacioni kablovi za izvo|ewe unutra{weg
prikqu~ka (na primer: pri rekonstrukciji), izolacija od umre`enog polietilena, tip XP, ali je dozvoqeno kori{}ewe i PVC
izolacije, tip PP (JUS N.C3.220).
4.3 Raspon od mesta prikqu~ewa (stub NN voda) do mesta prihvatawa na objektu prikqu~ka izvedenog SKS-om mo`e da iznosi
najvi{e 30 m. Za ve}e raspone obavezna je ugradwa pomo}nog stuba.
Zatezawe prikqu~ka vr{i se zatezawem celog snopa, tako da
ugib ne bude mawi od 0,5 m u trenutku zatezawa, ra~unaju}i
trbuh u sredini raspona u odnosu na pravu koja prolazi kroz ta~ke
prihvatawa SKS-a (TP-8). Zatezawe prikqu~ka izvodi elektromonter bez pomo}nih sredstava.
4.4 Provodnici (`ile) nadzemnog prikqu~ka ne prekidaju se na
mestu uvoda u objekat, ve} se provla~e do ta~ke napajawa
elektri~ne instalacije u merno razvodnom ormanu.
Izuzetno, dozvoqeno je prekidawe voda prikqu~ka na mestu uvoda
u objekat pri zameni samo spoqa{weg prikqu~ka, ako unutra{wi
prikqu~ak odgovara nameni i nema potrebe da se mewa, na primer:
zbog zamene golih u`adi prikqu~ka ili G/A (At/G) provodnika SKSom, zbog pove}awa du`ine spoqa{weg prikqu~ka usled promene
mesta prikqu~ewa (izme{tawe stuba NN voda), zbog kvara na
spoqa{wem prikqu~ku (ta~ka 4.8) i sl.
4.5 Nadzemni prikqu~ak se izvodi preko nosa~a na zidu objekta.
Nadzemni prikqu~ak mo`e da se izvede i preko krova objekta,
ako zbog male visine objekta ili nekih drugih razloga nije
prihvatqivo izvo|ewe prikqu~ka preko zida objekta.
4.6 Osnovni zahtevi za izvo|ewe nadzemnog prikqu~ka preko
nosa~a na zidu objekta su slede}i:
4.6.1 Spoqa{wi prikqu~ak se izvodi preko nosa~a prikqu~ka, kao:
kuka za prihvatawe (sl.4.6.1), konzola i sl.
Zid mora da bude dovoqno ~vrst da izdr`i silu zatezawa
prikqu~ka.
Nosa~ prikqu~ka i uvod provodnika u objekat treba da su
izvedeni tako da je spre~eno prodirawe padavina u objekat.
Nosa~ prikqu~ka i sa wim provodno povezani delovi (ankeri,
obujmice) ne smeju da budu galvanski vezani za neutralni provodnik, niti za metalne delove objekta koji su obuhva}eni nekom
za{titnom merom od indirektnog dodira.
8

TEHNI^KA PREPORUKA

Septembar 1998.

ELEKTRODISTRIBUCIJA SRBIJE

TP-13

Sl.4.6.1 Izvo|ewe nadzemnog prikqu~ka preko zida objekta


4.6.2 Vod unutra{weg prikqu~ka se provla~i kroz lako gibqivu
plasti~nu cev pre~nika najmawe 36 mm do merno razvodnog ormana, u pripremqenom kanalu u zidu ispod maltera, sa spoqa{we
strane objekta (zgrade).
4.7 Osnovni zahtevi za izvo|ewe nadzemnog prikqu~ka preko krova
objekta su slede}i:
4.7.1 Spoqa{wi prikqu~ak se izvodi pri~vr{}ewem direktno na
krovnu konstrukciju preko nosa~a - kuke (sl.4.7.1), ili uz primenu
krovnog nosa~a. Konstrukcija krova, krovni nosa~ i konstruktivni
elementi pri~vr{}ewa treba da izdr`e silu zatezawa prikqu~ka. Uvod prikqu~ka u zgradu, odnosno kroz cev krovnog nosa~a,
treba da bude izveden tako da se spre~i o{te}ewe prikqu~ka.
Otvori na krovu objekta, izvedeni radi monta`e prikqu~ka,
treba da su ura|eni tako da se spre~i prodirawe padavina u
objekat.

Sl.4.7.1 Izvo|ewe nadzemnog prikqu~ka preko krovne konstrukcije

Septembar 1998.

TEHNI^KA PREPORUKA

ELEKTRODISTRIBUCIJA SRBIJE

TP-13

4.7.2 Krovni nosa~ (sl.4.7.2) se izra|uje od ~eli~ne cevi pre~nika


najmawe 65 mm, za{ti}ene od korozije vru}im pocinkovawem
(debqina sloja cinka najmawe 70 m) ili bojewem sa dva antikorozivna sloja i dva sloja laka za metal. Cev se u~vr{}uje najmawe
na dva mesta za sigurnosne oslonce (na primer za grede krovne
konstrukcije), a po potrebi se vr{i sidrewe cevi.
Krovni nosa~ se izvodi tako da se spre~i prodirawe padavina u
cev ili pored cevi, kao i stvarawe kondenzovane vlage (savijawe
gorweg kraja, postavqawe kape i sl.).
Krovni nosa~ i sa wim provodno povezani delovi (ankeri,
obujmice) ne smeju da budu galvanski vezani za neutralni provodnik, niti za metalne delove objekta koji su obuhva}eni nekom
za{titnom merom od indirektnog dodira.

Sl.4.7.2 Izvo|ewe nadzemnog prikqu~ka preko krovnog nosa~a


4.7.3 Vod unutra{weg prikqu~ka se provla~i kroz lako gibqivu
metalnu cev po tavanici do zida, a daqe do merno razvodnog
ormana kroz lako gibqivu plasti~nu cev pre~nika najmawe 36 mm
u pripremqenom kanalu u zidu ispod maltera, sa spoqa{we
strane objekta (zgrade).
4.7.4 Ako je krov objekta od elektri~no provodnog materijala,
prikqu~ak preko krova mo`e da se izvede iskqu~ivo pomo}u
SKS-a, bez prekidawa.
4.8 Strujne veze provodnika nadzemnog prikqu~ka sa provodnicima NN voda na mestu prikqu~ewa, odnosno strujne veze
provodnika spoqa{weg i unutra{weg prikqu~ka, izvode se pomo}u
specijalnih stezaqki (spojnica) koje svojom konstrukcijom treba da
obezbede dobar elektri~ni spoj provodnika i da spre~e prodor
vlage.
Spoj neutralnog provodnika NN voda izvedenog Al/~ u`etom i
neutralnog provodnika prikqu~ka izvedenog SKS-om treba da se
izvede sa dve stezaqke (spojnice).
10

TEHNI^KA PREPORUKA

Septembar 1998.

ELEKTRODISTRIBUCIJA SRBIJE

TP-13

Ako su NN vod i prikqu~ak izvedeni SKS-om, prikqu~ne stezaqke


(spojnice) moraju da budu izolovane (sl.4.8).

Sl.4.8 Spoj SKS prikqu~ka na SKS vod


Nije dozvoqena izrada spojeva upredawem provodnika.
Nije dozvoqeno nastavqawe provodnika spoqa{weg ili
unutra{weg prikqu~ka. U slu~aju kvara, po pravilu se mewa ceo
prikqu~ak, ali je dozvoqeno da se zameni samo spoqa{wi
prikqu~ak (ta~ka 4.4).
4.9 Pri izvo|ewu nadzemnog prikqu~ka moraju da budu ispo{tovani
zahtevi propisani za sigurnosne visine i sigurnosne
udaqenosti.
Sigurnosna visina nadzemnog prikqu~ka izvedenog SKS-om
iznosi:
za naseqena mesta: 5 m iznad trotoara i 6 m iznad kolovoza;
iznad pristupa~nih delova zgrade (terasa, balkon, ravan krov i
sl.): 2,5 m;
iznad ili ispod telekomunikacionog voda: 0,5 m.
Sigurnosna udaqenost nadzemnog prikqu~ka izvedenog SKS-om
iznosi:
od pristupa~nih delova zgrade (terasa, balkon, ravan krov i sl.):
1,25 m;
od gorwe ivice prozora navi{e: 0,3 m;
od dowe ivice prozora nani`e: 0,7 m.
5.

IZVO\EWE KABLOVSKOG PRIKQU^KA

5.1 Kablovski prikqu~ak mo`e da se izvede:


na kablovsku NN mre`u preko kablovske prikqu~ne kutije
(KPK);
na NN razvodno ~vori{te;
na nadzemnu NN mre`u.

Septembar 1998.

TEHNI^KA PREPORUKA

11

ELEKTRODISTRIBUCIJA SRBIJE

TP-13

5.2 Kablovski prikqu~ak na kablovsku NN mre`u preko KPK


izvodi se kao unutra{wi prikqu~ak kad je NN vod doveden u KPK
(sl.5.2). Mesto prikqu~ewa kablovskog prikqu~ka je KPK.

1 kablovski NN vod; 4 KPK; 5 unutra{wi prikqu~ak; 6 merno


razvodni orman; 7 vod do razvodne table u objektu
Sl.5.2 Kablovski prikqu~ak preko KPK
Za izvo|ewe unutra{weg prikqu~ka koristi se ~etvoro`ilni
energetski kabl tipa XP00-A, XP00, PP00-A ili PP00, odnosno
~etvoro`ilni instalacioni kabl tipa XP ili PP (JUS N.C3.220),
bez za{titne (zeleno-`ute) `ile (TP-5).
Vod unutra{weg prikqu~ka (energetski kabl ili instalacioni
kabl) pola`e se kroz pristupa~ne i nenaseqene prostorije, vode}i
ra~una o mogu}im mehani~kim o{te}ewima, toplotnim uticajima i
prisustvu drugih instalacija (vodovod, kanalizacija, gas itd.).
Vod unutra{weg prikqu~ka pola`e se kroz objekat u kanale, kroz
cevi, na regale, u zid ispod maltera, na zid, ali nije dozvoqeno zazi|ivawe kabla. Nije dozvoqeno nastavqawe provodnika (`ila)
unutra{weg prikqu~ka. Boja izolacije neutralnog provodnika
mora da bude plava.
U slu~aju izrade merno razvodnog ormana u vidu ni{e, vodovi
unutra{weg prikqu~ka se pola`u u poseban kanal koji je ozidan do
ni{e.
5.3 Kablovski unutra{wi prikqu~ak u vi{espratnim stambenim
objektima, u kojima se pored merno razvodnog ormana u prizemqu
(glavni merno razvodni orman) postavqaju izuzetno i spratni
merno razvodni ormani, izvodi se na slede}i na~in:
Od mesta prikqu~ewa u KPK do posledweg spratnog merno razvodnog ormana pola`e se usponski vod (energetski kabl) na koji se
preko odvojnih stezaqki ve`u glavni merno razvodni orman i
spratni merno razvodni ormani (sl.5.3). Odvojne stezaqke se
postavqaju na provodnike `ila usponskog voda, posle skidawa
izolacije, bez prekidawa provodnika usponskog voda. Veza usponskog voda i sabirni~kog razvoda u prikqu~nom prostoru svih
merno razvodnih ormana izvodi se tako|e energetskim kablom.
Kanal u koji se pola`e usponski vod treba na svakom spratu da bude
pregra|en nekim po`arno-otpornim materijalom (neoprenska guma i
sl.).

12

TEHNI^KA PREPORUKA

Septembar 1998.

ELEKTRODISTRIBUCIJA SRBIJE

TP-13

1 kablovski NN vod; 2 KPK za elektri~ne instalacije u stanovima;


3 glavni merno razvodni orman (MRO); 4 spratni MRO; 5 ozidan
kanal; 6 usponski vod; 7 brojilo hidrant pumpe; 8 brojilo lifta;
9 "protivpo`arni prikqu~ak"; 10 KPK za "protivpo`arni
prikqu~ak"; 11 odvojne stezaqke.
Sl.5.3 Unutra{wi prikqu~ak u vi{espratnom stambenom objektu
sa "protivpo`arnim prikqu~kom"
5.4 Kablovski prikqu~ak na NN razvodno ~vori{te (TS 10(20)/0,4
kV, kablovski razvodni orman i sl.) izvodi se energetskim kablom
do KPK, a daqe se izvodi unutra{wi prikqu~ak prema ta~ki 5.2
ili 5.3 (sl. 5.4). Mesto prikqu~ewa kablovskog prikqu~ka je NN
razvodno ~vori{te. Ako se TS 10(20)/0,4 kV nalazi u objektu,
izvodi se samo unutra{wi prikqu~ak direktnim vezivawem merno
razvodnog ormana na TS (bez KPK).
5.5 Kablovski prikqu~ak na nadzemnu NN mre`u izvodi se u
slede}im slu~ajevima:
ako se utvrdi da bi izvo|ewe nadzemnog prikqu~ka bilo
tehni~ki ili estetski neprihvatqivo re{ewe;
ako presek provodnika prikqu~ka prelazi 16 mm2 ;
ako se napaja objekat (zgrada) od lako zapaqivog materijala.
Mesto prikqu~ewa kablovskog prikqu~ka je stub nadzemne NN
mre`e. Prikqu~ak se izvodi energetskim kablom tipa XP00-A,
XP00, PP00-A ili PP00. Prikqu~ak se izvodi na stubu NN voda
preko kablovske zavr{nice od sinteti~kog materijala, a spajawe
provodnika izvodi se prema ta~ki 4.8. @ile energetskog kabla
Septembar 1998.

TEHNI^KA PREPORUKA

13

ELEKTRODISTRIBUCIJA SRBIJE

TP-13

dolaze na provodnike NN voda odozgo, da bi se spre~ilo prodirawe


padavina u kabl. Energetski kabl se u~vr{}uje za stub obujmicama i
mora da bude za{ti}en od mehani~kih o{te}ewa (metalni profil,
cev i sl.) do visine najmawe 1,7 m iznad zemqe i do 0,3 m u zemqi.
Preporu~uje se da se kabl montira na stranu stuba suprotno od
kolovoza, kolskog prolaza i sl.
Kablovski prikqu~ak na nadzemnu mre`u izvodi se tako da se
energetski kabl pola`e bez prekidawa (bez KPK) do merno
razvodnog ormana u objektu (sl.5.5).
Energetski kabl prikqu~ka direktno se pola`e u zemqu do zida
(temeqa) objekta prema TP-3. Provla~ewe kabla kroz zid (temeq)
objekta izvodi se u cevi ~iji je unutra{wi pre~nik najmawe za 50%
ve}i od spoqa{weg pre~nika kabla, a re{ewe treba da bude
izvedeno tako da je onemogu}eno prodirawe vlage u objekat.

1kablovski NN vod; 4 KPK; 5 unutra{wi prikqu~ak; 6 merno


razvodni orman; 7 vod do razvodne table u objektu.
Sl.5.4 Kablovski prikqu~ak na NN razvodno ~vori{te

2 nadzemni NN vod; 3 prikqu~ne stezaqke na nadzemni NN vod;


6 merno razvodni orman; 7 vod do razvodne table u objektu;
8 kablovski prikqu~ak na nadzemni NN vod.
Sl.5.5 Kablovski prikqu~ak na nadzmni NN vod

14

TEHNI^KA PREPORUKA

Septembar 1998.

ELEKTRODISTRIBUCIJA SRBIJE
6

TP-13

MERNO RAZVODNI ORMANI

6.1 Sadr`aj i dimenzije merno razvodnog ormana zavise od broja


napajanih potro{a~a (doma}instava), na~ina zagrevawa prostorija
(centralno grejawe, me{ovito grejawe, grejawe TA pe}ima), primewenog sistema napajawa (TN ili TT), za{tite od indirektnog
dodira, izvo|ewa elektri~ne instalacije s obzirom na sistem
tarifirawa i upravqawa optere}ewem itd.
6.2 Da bi se stvorili osnovni uslovi za tipizaciju, merno razvodni
orman se funkcionalno i prostorno deli na tri dela:
prikqu~ni (dowi) prostor;
merni (sredwi) prostor;
razvodni (gorwi) prostor.
Dubina merno razvodnog ormana iznosi 200 mm, s tim {to
udaqewe od table (plo~e) - nosa~a opreme do unutra{we strane
vrata ormana mora da iznosi najmawe 160 mm. Ostale dimenzije
zavise od sadr`aja opreme koja se ugra|uje.
Merno razvodni orman ima jedna vrata, ali je dozvoqeno da
merno razvodni orman kolektivne gradwe sa tri reda brojila ima i
dvoja vrata. Vrata ormana su, u zavisnosti od dimenzija, jednokrilna ili dvokrilna, sa {arkama koje omogu}uju otvarawe za 1800.
Vrata merno razvodnog ormana kolektivne gradwe se zatvaraju
i zakqu~avaju tipskom bravom ili katancem po sistemu
"glavnog kqu~a".
Kao nosa~i opreme i ure|aja koji se ugra|uju u merno razvodni orman
koriste se plo~e od izolacionog materijala, profilisani nosa~i
(na primer {ina DIN 35 mm) i sl.
Na sl.6.2 dat je primer izvo|ewa funkcionalnih prostora merno
razvodnog ormana koji koristi individualni potro{a~ iz
kategorije doma}instva kod koga se upravqa optere}ewem.
6.3 Prikqu~ni (dowi) prostor merno razvodnog ormana slu`i za
uvo|ewe prikqu~ka i povezivawe sa mestom merewa (brojilom)
preko rednih stezaqki, odnosno sabirni~kog razvoda, i ograni~ava~a snage.
Aluminijumski ili bakarni provodnici voda unutra{weg
prikqu~ka (SKS, energetski kabl, instalacioni kabl) direktno se
ukqu~uju u redne stezaqke bez posebne pripreme krajeva provodnika (lemqewe, kori{}ewe specijalnih zavr{nica i sl.), dok se
prikqu~ewe na sabirnice sabirni~kog razvoda vr{i preko
odgovaraju}ih papu~ica. Izuzetno, kod individualnih potro{a~a
koji koriste samo jedno brojilo dozvoqeno je da se provodnici
prikqu~ka ukqu~e direktno (bez rednih stezaqki) na ograni~ava~
snage, pri ~emu se veza aluminijumskih provodnika prikqu~ka
(SKS) i ograni~ava~a snage izvodi instalacionim provodnicima P
10 mm2, presovawem u izolovane ~aure.

Septembar 1998.

TEHNI^KA PREPORUKA

15

ELEKTRODISTRIBUCIJA SRBIJE

TP-13

1 prikqu~ni prostor; 2 merni prostor; 3 razvodni prostor;


4 ograni~ava~ snage; 5 prekida~i za el. instalaciju stana; 6 ZUDS za
el. instalaciju stana; 7 bistabilna sklopka za upravqawe TA
pe}ima;
8 ZUDS za TA pe}i; 9 prekida~i za TA pe}i; 10 upravqa~ki ure|aj;
11 prekida~ upravqa~kog ure|aja za upravqawe tarifama;
12 dvotarifno brojilo; 13 jednotarifno brojilo za TA pe}i.
Sl.6.2 MRO individualnog potro{a~a kod koga se upravqa
optere}ewem ({ema veze na sl.9.2.3.a)

1 prikqu~ni prostor MRO-a; 2 ograni~ava~ snage; 3 prekida~i 6 A


upravqa~kog ure|aja; 4 glavni prikqu~ak (sabirnica) za uzemqewe.
Sl.6.3 Monta`a ograni~ava~a snage u prikqu~nom prostoru MRO-a

16

TEHNI^KA PREPORUKA

Septembar 1998.

ELEKTRODISTRIBUCIJA SRBIJE

TP-13

Redne stezaqke su za presek provodnika najmawe 16 mm2, sa dva


zavrtwa po provodniku, i koriste se kada u merno razvodnom
ormanu ima najvi{e 4 brojila. Sabirni~ki razvod se obavezno
koristi kada u merno razvodnom ormanu ima vi{e od 4 brojila
(ta~ka 6.6), ali mo`e da se koristi i sa mawe brojila.
Prikqu~ni prostor mora da ima poseban poklopac (pertinaks
debqine 5 mm, ~eli~ni lim debqine 1,5 mm i sl.) sa mogu}no{}u
plombirawa na dva dijagonalna zavrtwa. U poklopcu se nalazi
samo otvor (prorez) za prolaz delova ograni~ava~a snage koji su
pristupa~ni potro{a~u (poluge za ru~no ukqu~ewe i iskqu~ewe,
sl.6.3), tako da zamena ograni~ava~a snage, kao i pristup drugim
prekida~ima i ostaloj opremi koja se nalazi unutar prikqu~nog
prostora mo`e da se vr{i samo posle demonta`e poklopca.
Poklopac mo`e da se sastoji i iz vi{e modula, ali svaki modul
mora da bude sa mogu}no{}u plombirawa na dva dijagonalna
zavrtwa.
Za monta`u ograni~ava~a snage u merno razvodnom ormanu
kolektivne stambene gradwe vidi ta~ku 6.17.
Visina prikqu~nog prostora iznosi 150 mm ako se u merno
razvodnom ormanu nalazi do 4 brojila, odnosno 350 mm ako se u
merno razvodnom ormanu nalazi vi{e od 4 brojila.
[irina prikqu~nog prostora odre|ena je {irinom mernog
prostora.
U prikqu~ni prostor se za svakog potro{a~a montira po jedan
ograni~ava~ snage (jedan prekida~ za jednofazni prikqu~ak ili
tri jednopolna prekida~a za trofazni prikqu~ak). Ako potro{a~
(doma}instvo) koristi dva brojila, ograni~ava~ snage je za
ukupnu anga`ovanu snagu.
U prikqu~ni prostor se jo{ montiraju (slika 9.2.3.a):
glavni prikqu~ak (sabirnica) za uzemqewe objekta (zgrade);
galvanska veza (most) za povezivawe glavnog prikqu~ka za
uzemqewe sa sabirnicom (stezaqkom) neutralnog provodnika
ako se koristi TN sistem;
prekida~i nazna~ene struje 6 A, i to: jedan za napajawe ulaznog
kola upravqa~kog ure|aja i jedan ako se upravqa bojlerima;
odvodnici prenapona ako se predvi|a wihova primena prema
ta~ki 18.4.
Ako se u stambenom objektu (zgradi) sa vi{e stanova, pored
upravqawa tarifama, upravqa i TA pe}ima i/ili bojlerima
pomo}u MTK ili RTK, u prikqu~ni prostor se jo{ montira
(sl. 9.2.3.b):
pomo}ni rele za signalizaciju ve}e tarife;
prekida~i nazna~ene struje 6 A, i to: jedan za upravqawe tarifama i jedan ako se upravqa TA pe}ima;
sabirnica (stezaqke) za ukqu~ewe mawe tarife, ozna~ena
belom bojom;
sabirnica (stezaqke) za prebacivawe bistabilnih sklopki u
polo`aj "ukqu~ene TA pe}i", ozna~ena svetlocrvenom bojom;
sabirnica (stezaqke) za prebacivawe bistabilnih sklopki u
polo`aj "iskqu~ene TA pe}i", ozna~ena tamnocrvenom bojom;
Septembar 1998.

TEHNI^KA PREPORUKA

17

ELEKTRODISTRIBUCIJA SRBIJE

TP-13

sabirnica (stezaqke) za prebacivawe bistabilnih sklopki u


polo`aj "ukqu~eni bojleri", ozna~ena qubi~astom bojom;
sabirnica (stezaqke) za prebacivawe bistabilnih sklopki u
polo`aj "iskqu~eni bojleri", ozna~ena braon bojom;
sabirnica (stezaqke) za signalizaciju ve}e tarife, ozna~ena
crnom bojom.
6.4 Merni (sredwi) prostor merno razvodnog ormana se sastoji od
modulnih tabli (plo~a) - nosa~a opreme, kojih ima onoliko
koliko ima brojila, jedne table za monta`u upravqa~kog ure|aja
ako se koristi dvotarifno (vi{etarifno) merewe i, po potrebi,
jedne rezervne table. Ako se u merno razvodnom ormanu nalazi
vi{e brojila, moduli tabli se sla`u po horizontali (u redu) i
vertikali (najvi{e tri reda), tako da se racionalno iskoristi
prostor predvi|en za monta`u merno razvodnog ormana.
Dimenzije jednog modula table iznose 220 mm x 400 mm.
6.5 Razvodni (gorwi) prostor merno razvodnog ormana slu`i za
povezivawe mesta merewa (brojila) sa elektri~nom instalacijom
potro{a~a.
Visina razvodnog prostora iznosi 150 mm kod merno razvodnog
ormana individualnog potro{a~a (doma}instva) i 200 mm kod
merno razvodnog ormana stambenog objekta kolektivne gradwe.
[irina razvodnog prostora odre|ena je {irinom mernog
prostora.
U razvodni prostor se montira:
glavna za{titna sabirnica (stezaqke) elektri~ne instalacije
objekta (zgrade);
sabirnica (stezaqke) neutralnog provodnika;
prekida~ nazna~ene struje 6 A za ukqu~ewe mawe tarife i
signalizaciju ve}e tarife kod individualnog potro{a~a (slike
9.2.1.a, 9.2.2.a i 9.2.3.a);
redne stezaqke za povezivawe izlaznih faznih provodnika
brojila sa vodom elektri~ne instalacije potro{a~a (stana).
Ako se u stambenom objektu (zgradi) upravqa TA pe}ima pomo}u
MTK ili RTK, u razvodni prostor se jo{ montira (slike 9.2.3.a i
9.3):
tri prekida~a nazna~ene struje 16 A za vod koji napaja greja~e TA
pe}i u stanu;
tri prekida~a za vod koji napaja ostale elektri~ne ure|aje u
stanu.
U razvodni prostor se montiraju i ZUDS-i ako se predvi|a ovaj
sistem za{tite od indirektnog dodira (ta~ka 18.6), i to jedan
ZUDS po potro{a~u koji koristi jedno brojilo, odnosno dva ZUDS-a
po potro{a~u kod koga se upravqa TA pe}ima.
U razvodni prostor mogu da se montiraju i za{titni ure|aji
prekomerne struje (prekida~i, osigura~i) elektri~ne instalacije
potro{a~a.

18

TEHNI^KA PREPORUKA

Septembar 1998.

ELEKTRODISTRIBUCIJA SRBIJE

TP-13

Na sl.6.5 dat je primer izgleda razvodnog prostora merno razvodnog


ormana kod individualnog potro{a~a (doma}instva) kod koga se
upravqa optere}ewem.

1 prekida~i za napajawe potro{a~a u stanu, osim greja~a TA pe}i;


2 prekida~i 16 A za napajawe greja~a TA pe}i; 3 prekida~ 6 A za upravqawe
tarifama; 4 ZUDS za ostalu potro{wu u stanu; 5 redne stezaqke;
6 za{titna sabirnica; 7 bistabilna sklopka za upravqawe TA pe}ima;
8 ZUDS za TA pe}i; 9 stezaqke (sabirnica) neutralnog provodnika.
(* slu~aj upravqawa optere}ewem sa jednim brojilom)
Sl.6.5 Razvodni prostor MRO-a kod doma}instva kod koga se upravqa
optere}ewem
6.6 Osnovne preporuke za izvo|ewe sabirni~kog razvoda u prikqu~nom prostoru:
Sabirnice se izra|uju od bakra preseka 4 mm x 25 mm, a me|usobno
se postavqaju paralelno na rastojawu od 40 mm i pod uglom 45.
Spoj izme|u provodnika i sabirnice izvodi se zavrtwem sa
navrtkom M6, uz obaveznu primenu elasti~nih podmeta~a. U ciqu
lak{e monta`e provodnika, glavu zavrtwa treba fiksirati (na
primer: tvrdim lemqewem) na mawe pristupa~noj strani sabirnice
(sl.6.6). Razmak od ose do ose zavrtweva za prikqu~ak provodnika
treba da iznosi najmawe 25 mm. Dozvoqeno je kori{}ewe i sabirni~kog razvoda od prefabrikovanih elemenata.
6.7 Merno razvodni orman montira se:
u stambenom objektu individualne gradwe na lako pristupa~nom mestu za{ti}enom od ki{e, snega i sunca, kao: blizu
ulaznih vrata sa nastre{nicom, pasa`, trem, otvorena terasa i
sl., a na nenadkrivenom delu fasade kori{}ewem okapnice;
u vi{espratnim objektima u lako pristupa~ne i nenastawene
prostorije, kao: ulazni hol objekta, stepeni{ni prostor i sl.

Septembar 1998.

TEHNI^KA PREPORUKA

19

ELEKTRODISTRIBUCIJA SRBIJE

TP-13

1 elasti~ni podmeta~; 2 podmeta~; 3 papu~ica; 4 navrtka M6;


5 Cu sabirnica 4 mm x 25 mm; 6 tvrdo lemqeno; 7 zavrtaw M6 x 20 mm.
Sl.6.6 Spoj provodnika na sabirnicu u prikqu~nom prostoru MRO-a
6.8 Ne preporu~uje se monta`a merno razvodnog ormana na drvene
(zapaqive) delove objekta. Ako se izuzetno i uz saglasnost ED
merno razvodni orman mora da montira na drveni deo objekta,
izme|u ormana i drvenog dela treba da se postavi podloga od
po`arno-otpornog materijala (neoprenska guma i sl.), ~ije su dimenzije po {irini i visini najmawe za 100 mm ve}e od dimenzija
ormana.
6.9 Nije dozvoqena monta`a merno razvodnog ormana:
u podrumske prostorije;
na mesta izlo`ena potresima ili mehani~kim o{te}ewima (na
primer: na zid iza vrata koja pri otvarawu mogu da udare u
orman);
u ni{e sa gasnim ili vodovodnim instalacijama;
u prostorije izlo`ene vlazi, isparewima, pra{ini, velikim
promenama temperature i drugim ~iniocima koji mogu da uti~u na
ispravan rad mernih ure|aja.
6.10 Merno razvodni orman se montira u zid, na zid ili kao
slobodnostoje}i.
Dozvoqeno je da se merno razvodni orman izvede i u obliku
ozidane, zavr{no malterisane ili betonirane ni{e, sa vratima
od materijala kao i za merno razvodni orman za ugradwu. Vrata
ormana treba da zatvaraju ni{u, ali mogu da zatvaraju i ozidani
kanal usponskog voda. Vrata treba da budu u ravni zida. Dubina
ni{e treba da bude najvi{e 220 mm, a debqina zida iza ni{e
mora da bude najmawe 60 mm.
6.11 Ku}i{te merno razvodnog ormana izra|uje se od ~eli~nog lima
debqine 1,5 mm, aluminijuma ili nekog sinteti~kog materijala
koji ima potrebnu mehani~ku ~vrsto}u.
20

TEHNI^KA PREPORUKA

Septembar 1998.

ELEKTRODISTRIBUCIJA SRBIJE

TP-13

Za{tita od korozije ~eli~nih delova ormana izvodi se sa dva


antikorozivna sloja i dva sloja laka za metal, ili vru}im pocinkovawem debqine sloja cinka najmawe 70 m.
Na vratima merno razvodnog ormana, u visini broj~anika, odnosno
LCD displeja brojila, mogu da se nalaze otvori sa providnim
(sigurnosnim) staklom za o~itavawe brojila bez otvarawa vrata
ormana. Primena otvora za o~itavawe brojila je obavezna ako
se orman montira ispred ulaznih vrata stambenog objekta.
Primena otvora za o~itavawe brojila nije dozvoqena kod
ormana potro{a~a posebne vrste kao: semafori (ta~ka 16.3),
objekti na vodi (ta~ka 17.2) i sl.
Na tabli pored svakog brojila, kao i na poklopcu prikqu~nog
prostora pored svakog ograni~ava~a snage, mora da stoji oznaka
(metalna ili plasti~na plo~ica) broja stana kome pripadaju.
6.12 Na vrata merno razvodnog ormana moraju da budu vidno
postavqene slede}e oznake:
sa spoqa{we strane: izlomqena crvena strelica i, po
potrebi, natpis Pa`wa, opasno po `ivot;
sa unutra{we strane: sistem napajawa, na primer TN-C-S
sistem.
Mogu da se postave i druge oznake obave{tewa, opomena ili
upozorewa, na primer: u vezi signalizacije tarifa i sl. Ako u
jednom stambenom objektu ima vi{e merno razvodnih ormana, svaki
orman mora sa spoqa{we strane na vratima da ima vidno postavqen broj koji ozna~ava odre|eni orman.
6.13 Rastojawe od stajali{ta do dowe ivice merno razvodnog
ormana treba da iznosi:
1,2 m za merno razvodni orman sa jednim redom brojila;
0,6 m za merno razvodni orman sa dva reda brojila;
0,3 m za merno razvodni orman sa tri reda brojila.
6.14 Me|usobne veze (o`i~ewe) u merno razvodnom ormanu izvode se
jedno`i~nim instalacionim provodnicima tipa P (JUS N.C3.200).
Presek provodnika za o`i~ewe brojila iznosi 4 mm2, a za
upravqa~ke ure|aje presek je 1,5 mm2. Nije dozvoqeno nastavqawe provodnika i izrada spojeva upredawem. Prikqu~ci
faznih, neutralnih i za{titnih provodnika treba da su izvedeni
tako da mogu pojedina~no da se iskqu~e, a da to ne uti~e na rad
drugih mernih ili upravqa~kih ure|aja.
Neutralni provodnik se dovodi jedno`i~no na svako brojilo.
Za napajawe elektri~nih ure|aja u elektri~noj instalaciji (u
stanu) koristi se instalacioni kabl sa za{titnim (zeleno-`utim)
provodnikom tipa PP-Y 5 x 4 mm2. Neutralni provodnik se dovodi
direktno sa sabirnice (stezaqke) u razvodnom prostoru merno
razvodnog ormana, a ne iz brojila.
Sabirnice (stezaqke) neutralnog provodnika u prikqu~nom i
razvodnom prostoru me|usobno se povezuju.

Septembar 1998.

TEHNI^KA PREPORUKA

21

ELEKTRODISTRIBUCIJA SRBIJE

TP-13

6.15 Ako se na prikqu~ku nalazi samo jedan potro{a~, u merni


prostor merno razvodnog ormana se montira jedna, dve ili tri
table, i to:
Jedna tabla se koristi za jednotarifno merewe ili za
dvotarifno (vi{etarifno) merewe ako se koristi mikroprocesorsko brojilo u koje je integrisana i funkcija upravqa~kog
ure|aja.
Dve table se koriste za dvotarifno merewe, kada se na jednu
tablu montira brojilo, a na drugu tablu upravqa~ki ure|aj. Dve
table se koriste i za trotarifno merewe u doma}instvu, kada
se na jednu tablu montira mikroprocesorsko brojilo u koje je
integrisana i funkcija upravqa~kog ure|aja, a na drugu tablu
se montira jednotarifno brojilo preko koga se napajaju TA
pe}i.
Tri table se koriste za trotarifno merewe u doma}instvu,
kada se na jednu tablu montira dvotarifno brojilo, na drugu
tablu se montira jednotarifno brojilo preko koga se napajaju
TA pe}i, a na tre}u tablu se montira upravqa~ki ure|aj.
6.16 Ako se na prikqu~ku nalazi vi{e potro{a~a (doma}instava), u
merni prostor merno razvodnog ormana montira se po jedna tabla
sa dvotarifnim (vi{etarifnim) brojilom po potro{a~u, odnosno
po dve table kada se na drugu tablu montira jednotarifno brojilo
preko koga se napajaju TA pe}i. Na posebnu tablu montira se
zajedni~ki upravqa~ki ure|aj.
6.17 U vi{espratnim stambenim objektima merno razvodni orman
se montira u prizemqu (sl.6.17). Me|utim, u zavisnosti od broja
spratova, broja stanova po spratu, raspolo`ivog prostora za
sme{taj ormana, raspleta kablova i sl. merno razvodni ormani
mogu izuzetno da se montiraju i po spratovima (jedan orman za
jedan ili vi{e spratova), ali u svakom spratnom merno razvodnom
ormanu mora da budu sme{tena brojila za najmawe ~etiri stana.
U merni prostor merno razvodnog ormana montira se po jedna
tabla sa dvotarifnim (vi{etarifnim) brojilom po potro{a~u, jer
se u stambenim objektima kolektivne gradwe ne planira
kori{}ewe TA pe}i za zagrevawe stanova (ta~ka 3.6.2).
Merno razvodni orman u prizemqu objekta (glavni merno
razvodni orman) razlikuje se od spratnih merno razvodnih
ormana po tome {to se u wegovom mernom prostoru nalazi i
posebna tabla za upravqa~ki ure|aj, jedna tabla sa brojilom
zajedni~ke potro{we, kao i najmawe jedna rezervna tabla (na
primer: za monta`u ure|aja za daqinsku komunikaciju sa centrom
za obradu podataka).

22

TEHNI^KA PREPORUKA

Septembar 1998.

ELEKTRODISTRIBUCIJA SRBIJE

TP-13

1 prikqu~ni prostor; 2 merni prostor; 3 razvodni prostor;


4 ograni~ava~i snage; 5 sabirnice; 6 rele za signalizaciju ve}e tarife;
7 prekida~i upravqa~kog ure|aja; 8 dvotarifno brojilo; 9 glavni
prikqu~ak (sabirnica) za uzemqewe; 10 upravqa~ki ure|aj (MTK, RTK).
Sl. 6.17 MRO u stambenom objektu kolektivne gradwe
({ema veze na sl.9.2.2.b)

Septembar 1998.

TEHNI^KA PREPORUKA

23

ELEKTRODISTRIBUCIJA SRBIJE

TP-13

[irina hodnika ispred merno razvodnog ormana mora da bude


najmawe 1 m.
Radi boqe preglednosti, posebno kada se table sa brojilima
montiraju u dva ili tri reda, prikqu~ni prostor merno razvodnog ormana stambenog objekta kolektivne gradwe ima dva
poklopca, koji se posebno plombiraju. U gorwem poklopcu se
nalaze otvori za prolaz delova ograni~ava~a snage koji su
pristupa~ni potro{a~u (poluge za ru~no ukqu~ewe i iskqu~ewe).
Dimenzije prose~enih otvora moraju da obezbede da zamena
ograni~ava~a snage bude mogu}a samo posle demonta`e poklopca.
Ograni~ava~i snage grupi{u se simetri~no u odnosu na brojila
montirana po vertikali. Ako se poklopac sastoji iz vi{e
modula, svaki modul mora da bude sa mogu}no{}u plombirawa
na dva dijagonalna zavrtwa.
7

TABLE (PLO^E) U MERNO RAZVODNIM ORMANIMA

7.1 Table (plo~e) - nosa~i opreme u merno razvodnom ormanu


izra|uju se od pertinaksa, tvrdog PVC-a, hartinaksa, izokarta i
drugih negorivih materijala. Metalne table (~eli~ni lim, aluminijum i sl.) mogu da se koriste samo u TN sistemu ako je ku}i{te
ormana povezano sa sistemom uzemqewa objekta i ako je u objektu
izvedeno glavno izjedna~ewe potencijala (TP-5).
Na sl.7.1 dat je primer izvo|ewa tipske modulne table za brojilo.
7.2 Tabla za monta`u brojila treba da bude pouzdano pri~vr{}ena za
ku}i{te merno razvodnog ormana sa ~etiri zavrtwa u uglovima i
sigurnosnim ("petim") zavrtwem ispod poklopca brojila, tako da
tabla ne mo`e da se skine kada je poklopac brojila plombiran. Kod
metalne table, ispod zavrtweva u uglovima table treba da se
postave nazubqeni podmeta~i.
Na sl.7.2 dat je primer pri~vr{}ewa pertinaks table sa sigurnosnim ("petim") zavrtwem.
7.3 Pri~vr{}ewe brojila za tablu izvodi se tako da je skidawe i
postavqawe brojila mogu}e bez demonta`e table. Na tabli treba
da postoje otvori za pri~vr{}ewe raznih tipova brojila, kao i
otvori za uvo|ewe provodnika.
Otvori za pri~vr{}ewe brojila treba da imaju zavrtwe koji su
osigurani od ispadawa i okretawa.
Otvori za uvo|ewe provodnika treba da budu izvedeni tako da se
omogu}i poseban prolaz provodnika i da se ne o{tete provodnici.
Otvori za uvo|ewe provodnika na metalnoj tabli treba da imaju
zaobqene ivice, ili treba da se umetne posebna izolaciona
plo~ica sa odgovaraju}im brojem otvora za prolaz provodnika.
Na sl.7.3 dat je primer u~vr{}ewa brojila na pertinaks tablu
kori{}ewem torban zavrtwa.

24

TEHNI^KA PREPORUKA

Septembar 1998.

ELEKTRODISTRIBUCIJA SRBIJE

TP-13

Sl.7.1 Tipska modulna tabla za brojilo ili upravqa~ki ure|aj

Septembar 1998.

TEHNI^KA PREPORUKA

25

ELEKTRODISTRIBUCIJA SRBIJE

TP-13

1 dno MRO-a; 2 cev; 3 zavrtaw M6x55/20; 4 pertinaks tabla (nosa~


opreme).
Sl.7.2 Primer izvo|ewa pri~vr{}ewa pertinaks table sa
sigurnosnim ("petim") zavrtwem

a) sa uzemqewem

b) bez uzemqewa

1 torban zavrtaw M 6 x 25; 2 navrtka M 8; 3 podlo{ka za zavrtaw M 6;


4 zup~asta podlo{ka za zavrtaw M 6; 5 provodnik za uzemqewe P 4 mm2;
6 no`ica brojila ili upravqa~kog ure|aja; 7 pertinaks tabla.
Sl.7.3 Primer izvo|ewa u~vr{}ewa brojila ili upravqa~kog ure|aja za
tablu pomo}u torban zavrtwa

26

TEHNI^KA PREPORUKA

Septembar 1998.

ELEKTRODISTRIBUCIJA SRBIJE
8

TP-13

UPRAVQAWE TARIFAMA

8.1 Za prebacivawe tarifa kod dvotarifnih (vi{etarifnih) brojila


koristi se upravqa~ki ure|aj (MTK ili RTK prijemnik ili elektronski uklopni sat). Prijemnik MTK ili RTK mo`e jednovremeno
da se koristi i za upravqawe optere}ewem.
Funkcija upravqa~kog ure|aja mo`e da bude integrisana u okviru
mikroprocesorskog (digitalnog) brojila.
8.2 Po prikqu~ku se koristi jedan upravqa~ki ure}aj. Kod
stambenog objekata sa dvojnim vlasni{tvom upravqa~ki ure|aj se
postavqa u svaki merno razvodni orman.
8.3 Sa jednim upravqa~kim ure|ajem mo`e direktno da se upravqa
tarifama do 100 brojila.
8.4 Napojno kolo upravqa~kog ure|aja treba da se prikqu~i preko
prekida~a nazna~ene struje 6 A na nemerenu energiju, ispred ograni~ava~a snage (poglavqe 9).
Izlazna kola MTK ili RTK prijemnika osiguravaju se posebno, sa
prikqu~ewem prekida~a nazna~ene struje 6 A na merenu energiju.
Ako u stambenom objektu postoji brojilo zajedni~ke potro{we,
preko ovog brojila se vr{e sva prikqu~ewa na merenu energiju
(slike 9.2.1.b, 9.2.2.b i 9.2.3.b).
8.5 Upravqawe tarifom vr{i se kod individualnih potro{a~a
direktnim povezivawem slobodnih kontakata upravqa~kog ure|aja
i brojila (sl.9.2.1.a), odnosno preko sabirnice (stezaqke) ako se
upravqa tarifama na vi{e od jednog brojila (sl.9.2.1.b). Preko
upravqa~kog ure|aja se ukqu~uje mawa tarifa.
Signalizacija tarife vr{i se na razvodnoj tabli u stanu,
direktno preko slobodnog kontakta upravqa~kog ure|aja, odnosno
preko pomo}nog relea i sabirnice (stezaqke) ako se signali{e
tarifa vi{e od jednog brojila. Signali{e se vreme ve}e tarife.
9

UPRAVQAWE OPTERE]EWEM

9.1 Puna opravdanost uvo|ewa sistema MTK ili RTK posti`e se


kada se sistem koristi za upravqawe elektri~nim ure|ajima,
prvenstveno TA pe}ima i bojlerima. U tu svrhu treba da se izvr{i
pravilan izbor prijemnika MTK ili RTK, a elektri~ne instalacije
u stambenom objektu treba da se prilagode za upravqawe.
9.2 Da bi moglo da se upravqa elektri~niim ure|ajima u stanu, u merno
razvodnom ormanu i na razvodnoj tabli stana potrebno je da se
izvr{i grupisawe pojedinih strujnih krugova:
9.2.1 Svi elektri~ni ure|aji u stanu prikqu~uju se na jedan sistem
sabirnica na razvodnoj tabli stana:
kod objekta sa centralnim grejawem i daqinskim pripremawem tople vode, i kod ovih potro{a~a se ne vr{i upravqawe optere}ewem;

Septembar 1998.

TEHNI^KA PREPORUKA

27

ELEKTRODISTRIBUCIJA SRBIJE

TP-13

kod svih objekata individualne ili kolektivne gradwe ako


se u roku od 7 godina ne planira realizacija funkcije upravqawa optere}ewem.
Na sl.9.2.1.a data je {ema veze merno razvodnog ormana kod individualnog potro{a~a kod koga se ne planira upravqawe optere}ewem, a na sl.9.2.1.b {ema veze merno razvodnog ormana kod
stambenog objekta kolektivne gradwe sa centralnim grejawem i
daqinskim pripremawem tople vode.
9.2.2 Kod objekta sa centralnim grejawem i pripremawem tople
vode pomo}u akumulacionih bojlera u kupatilima stanova, kao
i kod objekta sa me{ovitim grejawem, sabirnice na razvodnoj
tabli stana sastoje se iz dva dela. Na prvi deo sabirnica prikqu~uju se elektri~ni ure|aji kojima se ne upravqa (osvetqewe,
elektri~ni {tedwak, radio, TV i sl), a na drugi deo bojler u
kupatilu (snage do 3 kW) i proto~ni bojler male snage (do 2 kW) u
kuhiwi.
Upravqawe bojlerima vr{i se preko bistabilne sklopke koja
se nalazi na razvodnoj tabli u stanu potro{a~a. Bistabilna
sklopka se plombira. Bojleri se iskqu~uju povremeno, tako da
ukupno vreme trajawa iskqu~ewa ne pre|e 2 sata dnevno. Na
razvodnoj tabli mo`e da se signali{e daqinsko iskqu~ewe
bojlera, ali nije obavezno.
Na sl.9.2.2.a data je {ema veze merno razvodnog ormana kod individualnog potro{a~a sa centralnim ili me{ovitim grejawem kod
koga se upravqa bojlerima, a na sl.9.2.2.b {ema veze merno
razvodnog ormana kod stambenog objekta kolektivne gradwe sa
centralnim grejawem i pripremawem tople vode pomo}u akumulacionih bojlera u kupatilima stanova.
9.2.3 Kod objekta bez centralnog grejawa kod koga se planira upravqawe optere}ewem, sabirnice na razvodnoj tabli stana
sastoje se iz tri dela: na prvi i drugi deo prikqu~uju se elektri~ni ure|aji prema ta~ki 9.2.2, a na tre}i deo greja~i TA pe}i.
Tre}i deo sabirnica napaja se posebnim vodom preko jednotarifnog brojila u mernom prostoru i bistabilne sklopke u
razvodnom prostoru merno razvodnog ormana. Bistabilna
sklopka se plombira.
Preko tre}eg dela sabirnica se napajaju iskqu~ivo greja~i TA
pe}i, i nije dozvoqeno prikqu~ewe bilo kojih drugih elektri~nih
ure|aja, {to se kontroli{e preko utro{ene elektri~ne energije
koju registruje jednotarifno brojilo izvan grejne sezone.
Signalizacija da je tre}i deo sabirnica pod naponom vr{i se
na razvodnoj tabli stana.
Ventilator za TA pe}i napaja se sa prvog dela sabirnica.
Jednotarifno brojilo mo`e da bude izostavqeno ako se koristi
re{ewe prema ta~ki 9.3.

28

TEHNI^KA PREPORUKA

Septembar 1998.

ELEKTRODISTRIBUCIJA SRBIJE
Na sl.9.2.3.a data je {ema veze merno razvodnog ormana kod
vidualnog potro{a~a (doma}instvo) kod koga se upravqa
re}ewem i posebno meri potro{wa TA pe}i, a na sl.9.2.3.b
veze merno razvodnog ormana u stambenoj zgradi u kojoj
doma}instava (najvi{e 20) koristi TA pe}i za grejawe.

TP-13
indiopte{ema
vi{e

9.3 Da bi se br`e i efikasnije re{io problem upravqawa optere}ewem, a da se smawe ulagawa u pripremu elektri~nih instalacija
za upravqawe, posebno kod postoje}ih potro{a~a, dozvoqeno je
kori{}ewe i slede}eg re{ewa upravqawa optere}ewem (sl.9.3):
a) U merno razvodni orman se montira jedno dvotarifno brojilo
i MTK ili RTK ure|aj. Kod postoje}ih potro{a~a koji koriste
dvotarifno brojilo nema potrebe da se mewa ili pro{iruje merno
razvodni orman. Brojilo meri ukupnu preuzetu elektri~nu
energiju, ali se grupisawe strujnih krugova i upravqawe
termi~kim ure|ajima vr{i prema ta~ki 9.2.3.
b) ED ima pravo da u toku dana u grejnoj sezoni povremeno
iskqu~uje:
greja~e termi~kih ure|aja za grejawe prostorije: najvi{e 16
sati dnevno (najvi{e 14 sati dnevno ako temperatura opadne
ispod -10 0C), ali mora da se obezbedi neprekidno ukqu~ewe
greja~a od najmawe 5 sati dnevno;
bojlere: najvi{e 2 sata dnevno.
v) ED }e odobravati potro{a~u odre|eni popust u ceni na
celokupnu elektri~nu energiju koju potro{a~ preuzme u grejnoj
sezoni. Visina popusta, kao i svi ostali uslovi za isporuku
elektri~ne energije, utvr|uju se posebnim ugovorom koji sporazumno zakqu~e potro{a~ i ED.
9.4 Da bi se upravqalo elektri~nim ure|ajima i signalisala tarifa,
treba da se polo`e odgovaraju}i upravqa~ko-signalni vodovi od
prikqu~nog prostora u merno razvodnom ormanu do razvodnih
tabli u stanovima. Kao upravqa~ko-signalni vod se koristi instalacioni kabl PP 4(2) x 1,5 mm2 (JUS N.C3.220), pri ~emu boja izolacije provodnika ne sme da bude zeleno-`uta.
Po{to se bistabilna sklopka za upravqawe TA pe}ima nalazi u
razvodnom prostoru merno razvodnog ormana, a bistabilna sklopka
za upravqawe bojlerima na razvodnoj tabli stana, preporu~uju se
slede}e boje za obele`avawe krajeva `ila upravqa~ko-signalnog
voda:
qubi~asta - ukqu~ewe bojlera (ako se upravqa);
braon - iskqu~ewe bojlera (ako se upravqa);
crna - signalizacija ve}e tarife;
svetlo plava - neutralni provodnik.
Ako upravqa~ko-signalni vod nema preporu~ene boje, dozvoqeno je
da se na pogodan na~in obele`e krajevi `ila ovog voda.

Septembar 1998.

TEHNI^KA PREPORUKA

29

ELEKTRODISTRIBUCIJA SRBIJE

TP-13

9.5 Kod vi{espratnih objekata treba da se polo`e i upravqa~kosignalni vodovi izme|u prikqu~nih prostora glavnog merno
razvodnog ormana i spratnih merno razvodnih ormana. Vodovi
se pola`u na principu ulaz-izlaz. Tip i presek voda, kao i na~in
obele`avawa krajeva `ila voda, vr{i se prema ta~ki 9.4. Po{to se
u stambenim objektima kolektivne gradwe ne planira kori{}ewe
TA pe}i, preporu~uju se slede}e boje za obele`avawe krajeva `ila
upravqa~ko-signalnog voda:
qubi~asta - ukqu~ewe bojlera (ako se upravqa);
braon - iskqu~ewe bojlera (ako se upravqa);
crna - signalizacija ve}e tarife;
bela - ukqu~ewe mawe tarife.
9.6 Elektri~ni ure|aji u stanu kojima se upravqa pomo}u MTK ili RTK
moraju da imaju fiksni prikqu~ak, sa mogu}no{}u plombirawa.
10

ZAJEDNI^KI ELEKTRI^NI URE\AJI, "PROTIVPO@ARNI


PRIKQU^AK"

10.1 Merewe utro{ene elektri~ne energije zajedni~kih elektri~nih


ure|aja stambenih objekata (lift, hidrofor, toplotna
podstanica, su{ionica, osvetqewe stepeni{ta, sigurnosno
obezbe|ewe od kra|e i sl.) vr{i se preko posebnog brojila u merno
razvodnom ormanu (brojilo zajedni~ke potro{we), koje je vidqivo
odeqeno od ostalih brojila kori{}ewem pregrade ili posebnih
vrata, ili se koristi poseban merno razvodni orman.
Na brojilo zajedni~ke potro{we prikqu~uju se i upravqa~kosignalni kablovi upravqa~kog ure|aja.
10.2 Za poslovne i stambene objekte kategorije ugro`enosti od po`ara
K5 (koji mogu da prime od 20 do 100 qudi) i K4 (koji mogu da prime od
100 do 500 qudi), kod kojih se zbog nedovoqnog pritiska u vodovodnoj mre`i ugra|uje ure|aj za povi{ewe pritiska u hidrantskoj
mre`i - hidrant pumpe, napajawe ovog ure|aja vr{i se preko
posebnog prikqu~ka ("protivpo`arni prikqu~ak"), tako da postoji mogu}nost da se ostale elektri~ne instalacije u objektu mogu
da iskqu~e, a da ure|aji koji se napajaju sa "protivpo`arnog
prikqu~ka" ostanu prikqu~eni na mre`u.
Vod "protivpo`arnog prikqu~ka" (energetski kabl, ta~ka 5.2)
povezuje posebnu KPK i poseban merno razvodni orman. KPK se
montira na spoqa{wu fasadu zgrade, sa desne strane pored KPK iz
koje se napajaju ostale elektri~ne instalacije objekta (sl. 5.3).
Merno razvodni orman se montira na pristupa~nom mestu na
spoqa{wem zidu prostorije u kojoj se nalazi hidrant pumpa. Na
poklopcu (vratima) KPK i merno razvodnog ormana, sa spoqa{we
strane, treba da postoji vidna oznaka namene KPK, odnosno merno
razvodnog ormana, na primer: hidrant pumpa itd. Preporu~uje se
da se iz merno razvodnog ormana "protivpo`arnog prikqu~ka"
napaja i jedan lift objekta, nu`no osvetqewe, kao i prikqu~ak
skloni{ta (ta~ka 11.2).

30

TEHNI^KA PREPORUKA

Septembar 1998.

ELEKTRODISTRIBUCIJA SRBIJE

TP-13

Sl.9.2.1.a [ema veze MRO-a individualnog potro{a~a kod koga se


ne upravqa optere}ewem

Septembar 1998.

TEHNI^KA PREPORUKA

31

ELEKTRODISTRIBUCIJA SRBIJE

TP-13

Sl.9.2.1.b [ema veze MRO-a stambenog objekta kolektivne gradwe sa


daqinskom pripremom tople vode

32

TEHNI^KA PREPORUKA

Septembar 1998.

ELEKTRODISTRIBUCIJA SRBIJE

TP-13

Sl.9.2.2.a [ema veze MRO-a individualnog potro{a~a sa centralnim


grejawem

Septembar 1998.

TEHNI^KA PREPORUKA

33

ELEKTRODISTRIBUCIJA SRBIJE

TP-13

Sl.9.2.2.b [ema veze MRO-a stambenog objekta kolektivne gradwe sa


pripremom tople vode po stanovima

34

TEHNI^KA PREPORUKA

Septembar 1998.

ELEKTRODISTRIBUCIJA SRBIJE

TP-13

Sl.9.2.3.a [ema veze MRO-a individualnog potro{a~a kod koga se


upravqa optere}ewem

Septembar 1998.

TEHNI^KA PREPORUKA

35

ELEKTRODISTRIBUCIJA SRBIJE

TP-13

Sl.9.2.3.b [ema veze MRO-a stambenog objekta sa vi{e stanova kod


kojih se upravqa optere}ewem

36

TEHNI^KA PREPORUKA

Septembar 1998.

ELEKTRODISTRIBUCIJA SRBIJE

TP-13

Sl.9.3 [ema upravqawa optere}ewem u doma}instvu sa dvotarifnim


merewem

Septembar 1998.

TEHNI^KA PREPORUKA

37

ELEKTRODISTRIBUCIJA SRBIJE

TP-13

Sl.19.7 [ema veze mikroprocesorskog vi{enamenskog brojila za


poluindirektno merewe

38

TEHNI^KA PREPORUKA

Septembar 1998.

ELEKTRODISTRIBUCIJA SRBIJE

TP-13

LEGENDA za slike
9.2.1.a, 9.2.1.b, 9.2.2.a, 9.2.2.b, 9.2.3.a, 9.2.3.b, 9.3, 18.7 i 19.7
1
2
3
4
5
6

prikqu~ni prostor;
merni prostor;
razvodni prostor;
prikqu~ak;
ograni~ava~ snage;
glavni prikqu~ak
(sabirnica) za uzemqewe;
7 prekida~ upravqa~kog
ure|aja;
8 vod PP 4(2) x 1,5 mm2 sa
upravqa~kog ure|aja;
9 most kod primene TN
sistema, 6 mm2 Cu;
10 bistabilna sklopka za
upravqawe bojlerima;
11 signal ukqu~ewa ve}e
tarife;
12 signal ukqu~ewa greja~a TA
pe}i;
13 bistabilna sklopka za
upravqawe TA pe}ima;
14 ZUDS;
15 razvodna tabla u stanu;
16 napajawe ventilatora TA
pe}i;
17 vod PP-Y 5 x 4 mm2 za
potro{a~e u stanu;
18 vod PP-Y 3 x 2,5 mm2 za bojler
u kupatilu;
19 vod PP-Y 3 x 2,5 mm2 za bojler
u kuhiwi;
20 vod PP-Y 5 x 4 mm2 za greja~e
TA pe}i;
21 sabirnica (stezaqke) za
ukqu~ewe greja~a TA pe}i;
22 sabirnica (stezaqke) za
iskqu~ewe greja~a TA pe}i;
23 sabirnica (stezaqke) za
ukqu~ewe bojlera;

Septembar 1998.

24 sabirnica (stezaqke) za
iskqu~ewe bojlera;
25 sabirnica (stezaqke) za
signalizaciju ve}e tarife,
26 mikroprocesorsko
vi{enamensko brojilo;
27 sabirnica (stezaqke) za
ukqu~ewe mawe tarife;
28 automatski prekida~i 6 A
naponskih kola kod
poluindirektnog merewa
29 pomo}ni rele za
signalizaciju ve}e tarife;
30 brojilo zajedni~ke
potro{we;
31 napajawe tro{ila
zajedni~ke potro{we;
32 temeqni (za{titni)
uzemqiva~ objekta;
33 zemqovod;
34 glavni za{titni
provodnik elektri~ne
6 mm2 Cu;
instalacije,
35 uzemqewe metalnog
ku}i{ta brojila;
36 glavni za{titni
provodnik za izjedna~ewe
potencijala;
37 sabirnica za glavno
izjedna~ewe potencijala;
38 uzemqewe metalnog
ku}i{ta MRO-a;
39 prekida~i za napajawe
elektri~nih ure|aja u
stanu;
40 prekida~i za napajawe
greja~a TA pe}i;
41 automatski prekida~(i);
42 strujni merni
transformatori.

TEHNI^KA PREPORUKA

39

ELEKTRODISTRIBUCIJA SRBIJE

11

TP-13

PRIKQU^AK SKLONI[TA

11.1 Za prikqu~ak skloni{ta va`e iste odredbe kao i za ostale


prikqu~ke. Ako je skloni{te dvonamensko, napojni vod i brojila se
dimenzioni{u za obe namene, odnosno prema ve}em optere}ewu.
11.2 Brojilo za merewe elektri~ne energije skloni{ta, ukoliko
posebnim zahtevom nije tra`eno druga~ije, montira se u najbli`i
stambeni objekat, a napaja se sa "protivpo`arnog prikqu~ka"
(ta~ka 10.2), ukoliko postoji. U tom slu~aju brojilo se montira u
poseban orman sa potro{a~ima vezanim na protivpo`arni
prikqu~ak (jedan lift, hidrant pumpa). Ako ne postoji "protivpo`arni prikqu~ak, brojilo se montira u najbli`i merno
razvodni orman.
12

PRIVREMENI GRADILI[NI PRIKQU^AK

12.1 Privremeni gradili{ni prikqu~ak se izvodi prema JUS


N.B2.774, elektroenergetskoj saglasnosti i tehni~kim uslovima iz
ove preporuke.
12.2 Prikqu~ewe gradili{ta se vr{i preko gradili{nog merno
razvodnog ormana, postavqenog u zatvorenom ili na otvorenom
prostoru, izvan objekta koji se gradi.
Gradili{ni merno razvodni orman se prikqu~uje nadzemnim ili
kablovskim prikqu~kom. Nadzemni prikqu~ak se izvodi SKS-om,
a kablovski prikqu~ak energetskim kablom.
12.3 Gradili{ni merno razvodni orman mora da ima tri funkcionalna prostora, ta~ka 6.2. Izra|uje se od lima ili sinteti~kog
materijala i mora da bude za{ti}en od prodirawa pra{ine i od
prskawa vodom, stepen za{tite IP 54 (JUS N.A5.070).
Prikqu~nice, ZUDS i ure|aji prekomerne struje (prekida~i, osigura~i) montiraju se u razvodni prostor merno razvodnog ormana.
Udaqewe gorwe ivice ormana od stajali{ta mo`e da bude najvi{e
2,2 m.
12.4 Gradili{ni prikqu~ak se {titi od preoptere}ewa prema
ta~ki 18.2, a od kratkih spojeva prema ta~ki 18.3.
12.5 Za{tita od indirektnog dodira u gradili{nom merno razvodnom ormanu izvodi se pomo}u ZUDS-a, nazna~ene vrednosti
diferencijalne struje 0,3 A, {to za dozvoqeni napon dodira od
25 V u TT sistemu zahteva otpornost rasprostirawa pojedina~nog uzemqiva~a od najvi{e 80 .

40

TEHNI^KA PREPORUKA

Septembar 1998.

ELEKTRODISTRIBUCIJA SRBIJE
13

TP-13

PRIKQU^EWE OBJEKATA POSEBNE VRSTE

13.1 Objekti posebne vrste su: kiosci, privremeni objekti (pokretni


kiosci sezonskog karaktera, pokretni cirkusi, "ringi{pili",
me{alice za beton, pokretni cirkulari, reporta`na televizijska
kola, kamp prikolice, sanduci za prodaju sladoleda i sl.), zgrade
sa lako zapaqivim krovom i sl.
Prikqu~ewe ovih i sli~nih objekata na elektri~nu mre`u izvodi
se pomo}u SKS-a preseka 16 mm2 Al ili pomo}u energetskog kabla
preseka najmawe 6 mm2 Cu.
13.2 Nadzemni prikqu~ak za objekte posebne vrste izvodi se kao
jedinstveni prikqu~ak od mesta prikqu~ewa do merno razvodnog ormana. Prikqu~ak se izvodi sa stuba NN voda direktno ili
preko pomo}nog stuba.
13.3 Elektri~no brojilo i instalaciona oprema se montiraju u merno
razvodni orman, koji se nalazi na mestu pristupa~nom za manipulaciju i o~itavawe brojila.
13.4 Prikqu~ewe zgrade sa lako zapaqivim krovom izvodi se
iskqu~ivo energetskim kablom. U slu~aju kori{}ewa kablovskog prikqu~ka na nadzemnu mre`u (ta~ka 5.5) obavezna je
primena odvodnika prenapona u prikqu~nom prostoru merno
razvodnog ormana.
13.5 Mere za{tite od indirektnog dodira obezbe|uje vlasnik
objekta, a izve{tajem (atestom) ovla{}ene organizacije dokazuje
ispravnost.
14

PRIKQU^AK ELEKTROMOTORA I APARATA ZA ZAVARIVAWE

14.1 Pokretawe motora ne sme da izazove nedozvoqene oscilacije


napona u NN mre`i.
Ovaj uslov bi}e ispuwen ako se, u zavisnosti od snage i
u~estanosti ukqu~ivawa motora, primewuju motori sa slede}im
na~inom pokretawa:
jednofazni motor sa direktnim pokretawem: nazna~ene snage
do 1,5 kW;
trofazni motor sa normalnom u~estano{}u ukqu~ivawa (do 20
puta dnevno): sa direktnim pokretawem nazna~ene snage do 5,5
kW, sa pokreta~em zvezda-trougao nazna~ene snage do 11 kW i
sa centrifugalnim pokreta~em ili sli~nim ure|ajem
nazna~ene snage do 15 kW, uz uslov da polazna struja ne
prelazi dvostruku vrednost nazna~ene struje.

Septembar 1998.

TEHNI^KA PREPORUKA

41

ELEKTRODISTRIBUCIJA SRBIJE

TP-13

14.2 U tabeli 14.2 date su vrednosti polaznih struja trofaznih motora koje ne smeju da se prekora~e (In - nazna~ena struja motora):
Tabela 14.2
Nazna~ena snaga motora
15 kW
11 kW
5,5 kW

Polazna struja
2 x In
3 x In
4 x In

14.3 Posebno se analiziraju i daju uslovi prikqu~ewa (polaska) ve}ih


motora, odnosno motora koji mogu da prouzrokuju smetwe u NN
mre`i, naro~ito te{kim polaskom, ~estim ukqu~ewima ili intermitentnim pogonom.
14.4 Karakteristika struja/vreme delovawa ograni~ava~a snage bira
se prema karakteristikama motora.
14.5 Transformatori za elektrolu~no zavarivawe, usmera~i za
aparate za zavarivawe i aparati za elektrootporno zavarivawe ne smeju da prouzrokuju smetwe na prijemnicima drugih
potro{a~a ili u NN mre`i.
15

PRIKQU^AK POSTROJEWA ZA REZERVNO NAPAJAWE

15.1 Prikqu~ak postrojewa za rezervno napajawe naponom industrijske frekvencije (dizelelektri~ni agregat i sl.) mora da
bude izveden tako da nije mogu} paralelan rad agregata sa NN
mre`om ED, niti povratno napajawe NN mre`e iz agregata, nezavisno od na~ina prebacivawa sa mre`nog na rezervno napajawe.
Ovo se odnosi kako na fazne provodnike, tako i na neutralni
provodnik.
15.2 Elektri~ni ure|aji koji imaju mogu}nost napajawa i sa NN mre`e i
iz agregata, moraju da budu prikqu~eni na poseban merno razvodni
orman.
15.3 U okviru projekta rezervnog napajawa treba da se predvidi veza
merno razvodnog ormana rezervnog napajawa sa merno razvodnim
ormanom koji se napaja samo iz NN mre`e, kao i ure|aj za automatsko ukqu~ewe i iskqu~ewe rezervnog napajawa.
Napajawe automatike za ukqu~ewe i iskqu~ewe rezervnog napajawa mora da bude sa strane merene energije.
15.4 Za merewe utro{ene elektri~ne energije elektri~nih ure|aja u
postrojewu za rezervno napajawe, za vreme dok se napajaju iz NN
mre`e, va`e isti uslovi kao za ostale ure|aje op{te potro{we.

42

TEHNI^KA PREPORUKA

Septembar 1998.

ELEKTRODISTRIBUCIJA SRBIJE
16

TP-13

PRIKQU^AK SEMAFORA

16.1 Brojilo za merewe potro{we elektri~ne energije semafora


montira se u merno razvodni orman sa automatikom za semafor,
koji se na NN mre`u prukqu~uje kablovski preko KPK.
16.2 Merno razvodni orman se sastoji od jedne table na koju se
postavqa jednofazno (trofazno) brojilo. Osigura~ u KPK je ujedno
i osigura~ za brojilo.
16.3 Merno razvodni orman je od sinteti~kog materijala (armirani
poliester i sl.), bez otvora na vratima za o~itavawe brojila,
zaptivawem za{ti}en od prodirawa pra{ine i od prskawa vodom,
stepen za{tite IP 54 (JUS N.A5.070).
Deo ormana sa brojilom se zatvara vratima sa tipskom bravom.
16.4 Mere za{tite od indirektnog dodira obezbe|uje vlasnik
objekta, a izve{tajem (atestom) ovla{}ene organizacije dokazuje
ispravnost.
17

PRIKQU^AK OBJEKATA NA VODI

17.1 Objekat na vodi se prikqu~uje kablovski na NN mre`u preko KPK


i merno razvodnog ormana na kopnu.
Veza KPK sa merno razvodnim ormanom izvodi se energetskim
kablom tipa XP00-A, XP00, PP00-A ili PP00.
Veza merno razvodnog ormana sa objektom na vodi izvodi se
peto`ilnim rudarskim kablom tipa EpN53-A (GN53-A) ili kablom
sli~nih karakteristika.
17.2 Merno razvodni orman se montira na kopnu, u slobodnostoje}i
zid odgovaraju}ih dimenzija, tako da temeq bude izvan doma{aja
vode i pri najve}em vodostaju.
Merno razvodni orman je od sinteti~kog materijala (armirani
poliester i sl.), bez otvora na vratima za o~itavawe brojila,
zaptivawem za{ti}en od prodirawa pra{ine i od prskawa vodom,
stepen za{tite IP 54 (JUS N.A5.070).
17.3 Merno razvodni orman se sastoji od tri funkcionalna prostora:
u prikqu~ni prostor se montira ograni~ava~ snage, kao i
strujni merni transformatori ako se koristi poluindirektno
merewe;
u merni prostor se montira aktivno dvotarifno brojilo i
upravqa~ki ure|aj, dok se u slu~aju kori{}ewa kompletne
merne grupe montira mikroprocesorski merni ure|aj za merewe
aktivne energije, reaktivne energije i aktivne snage;
u razvodni prostor se montira ZUDS, kao i ostala oprema u
zavisnosti od zahteva potro{a~a (prekida~i, osigura~i itd.).

Septembar 1998.

TEHNI^KA PREPORUKA

43

ELEKTRODISTRIBUCIJA SRBIJE

TP-13

17.4 Za{titne mere za objekat na vodi:


za za{titu prikqu~ka od preoptere}ewa i termi~kih naprezawa usled kratkog spoja primewuju se visokou~inski osigura~i
u KPK;
za za{titu elektri~ne instalacije od preoptere}ewa
primewuje se ograni~ava~ snage u prikqu~nom prostoru merno
razvodnog ormana, a za za{titu od termi~kih naprezawa usled
kratkog spoja primewuju se za{titni ure|aji prekomerne struje
(prekida~i, osigura~i) u razvodnom prostoru merno razvodnog
ormana i na razvodnoj tabli objekta;
za za{titu od indirektnog dodira obavezno se primewuje
ZUDS, nezavisno od toga da li se u NN mre`i primewuje TN ili
TT sistem;
nazna~ena vrednost diferencijalne struje ZUDS-a treba da
iznosi 0,3 A, a vrednost otpornosti rasprostirawa namenski
izvedenog uzemqiva~a kod merno razvodnog ormana ne sme da
pre|e 80 ;
glavni za{titni provodnik elektri~ne instalacije objekta
povezuje se preko glavnog prikqu~ka (sabirnice) za uzemqewe
sa neutralnim provodnikom, ispred ZUDS-a, i to je jedina veza
ova dva provodnika do elektri~nih ure|aja u objektu na vodi.
17.5 Prilikom predaje dokumentacije za pregled mesta merewa,
prila`e se i izve{taj (atest) ovla{}ene organizacije o
ispitivawu ot-pornosti uzemqewa i ispravnosti ostalih mera
za{tite od indirektnog dodira.
18

ZA[TITA PRIKQU^AKA I ELEKTRI^NIH INSTALACIJA

18.1 Prikqu~ak i elektri~ne instalacije u objektu treba da se


za{tite od preoptere}ewa i od termi~kih naprezawa usled
kratkog spoja, a po potrebi i od atmosferskih prenapona.
18.2 Za{tita nadzemnog prikqu~ka od preoptere}ewa izvodi se na
kraju prikqu~ka pomo}u ograni~ava~a snage u merno razvodnom
ormanu.
Za{tita unutra{weg kablovskog prikqu~ka od preoptere}ewa
izvodi se pomo}u niskonaponskih visokou~inskih osigura~a u KPK.
18.3 Za{tita prikqu~ka od termi~kih naprezawa usled kratkog
spoja izvodi se:
za nadzemni prikqu~ak pomo}u niskonaponskih visokou~inskih
osigura~a na glavnom napojnom vodu (u TS X/0,4 kV);
za unutra{wi kablovski prikqu~ak pomo}u niskonaponskih
viso-kou~inskih osigura~a u KPK.
Ako osigura~i u TS kojim se {titi nadzemni vod ne obuhvataju
za{titu od kratkog spoja na prikqu~ku, tada na mestu prikqu~ewa
na stubu treba da se montiraju osigura~i sa izolatorima (TP-2a).
Osigura~i na stubu se ne postavqaju ako je prikqu~ak izveden
SKS-om tipa X00-A, a monta`a prikqu~ka izvedena u potpunosti
prema ovoj preporuci.
44

TEHNI^KA PREPORUKA

Septembar 1998.

ELEKTRODISTRIBUCIJA SRBIJE

TP-13

Osigura~i na stubu obavezno se postavqaju ako prikqu~ak


napaja objekat od lako zapaqivog materijala (drvo).
18.4 Pojedini prikqu~ci, odnosno elektri~ne instalacije, koji se
napajaju sa nadzemne NN mre`e, treba da se za{tite od prelaznih prenapona atmosferskog porekla (JUS N.B2.745) pomo}u
odvodnika prenapona:
18.4.1 Primena odvodnika prenapona je obavezna na ku}nim
prikqu~cima usamqenih ku}a na podru~jima sa kerauni~kim
nivoom iznad 40, kao i u slu~aju kada je objekat (zgrada) od lako
zapaqivog materijala prikqu~en na nadzemnu mre`u.
18.4.2 Preporu~uje se primena odvodnika prenapona na prikqu~cima
koji se nalaze na krajevima du`ih deonica nadzemnih NN vodova,
kao i na prikqu~cima gde se iskustveno poka`e opravdanost ove
primene.
18.4.3 Odvodnici prenapona se montiraju u prikqu~ni prostor
merno razvodnog ormana. Kao uzemqiva~ odvodnika prenapona
slu`i uzemqiva~ objekta (zgrade).
Odvodnicima prenapona se {tite fazni provodnici. Me|utim,
ako se u objektu primewuje TT sistem, preporu~uje se da se odvodnikom prenapona za{titi i neutralni provodnik.
18.5 U elektri~noj instalaciji potro{a~a se primewuje:
za za{titu od preoptere}ewa: ograni~ava~ snage u merno
razvodnom ormanu;
za za{titu od kratkih spojeva: za{titni ure|aji prekomerne
struje (prekida~i, osigura~i) u merno razvodnom ormanu i na
razvodnoj tabli u stanu.
Prekida~ima i osigura~ima se {tite fazni provodnici, dok
ugradwa prekida~a i osigura~a u neutralni provodnik nije
dozvoqena.
Kod usponskih vodova preseka iznad 35 mm2, kod kojih se iz
ekonomskih razloga bira presek neutralnog provodnika koji je
mawi od preseka faznih provodnika, treba da se spre~i pojava
dugotrajnih nesimetri~nih optere}ewa pri kojima bi kroz neutralni provodnik proticala struja ve}a od dozvoqene, {to se
posti`e osmi{qenom raspodelom optere}ewa po fazama preko
projektne dokumentacije, stru~nim nadzorom i tehni~kim prijemom
objekta (zgrade). Vi{edecenijsko iskustvo u ED Srbije i obavqena
merewa na karakteristi~nim uzorcima potvr|uju da je takvo
re{ewe tehni~ki korektno i ekonomski opravdano (u{teda u
bakru).

Septembar 1998.

TEHNI^KA PREPORUKA

45

ELEKTRODISTRIBUCIJA SRBIJE

TP-13

18.6 U elektri~nim instalacijama niskog napona koje se napajaju iz


elektrodistributivne mre`e dozvoqena je primena:
TN sistema napajawa, pri ~emu mogu da se koriste za{titni
ure|aji prekomerne struje (prekida~i, osigura~i) i za{titni
ure|aji diferencijalne struje (ZUDS-i);
TT sistema napajawa, pod uslovom da se koriste ZUDS-i.
U stanovima kolektivne gradwe uvek se koristi TN-C-S sistem
sa za{titnim ure|ajima prekomerne struje (prekida~i, osigura~i).
Ne preporu~uje se primena TT sistema napajawa ako se koriste
pojedina~ni uzemqiva~i i za{titni ure|aji prekomerne struje
(prekida~i, osigura~i), zbog te{ko}a da se postignu propisane
niske vrednosti otpornosti rasprostirawa uzemqiva~a.
Stanovi individualne gradwe, vikendice, kiosci i sl. koji su
prikqu~eni na nadzemnu NN mre`u, obavezno se {tite ZUDSima u TT sistemu, ali se preporu~uje primena ZUDS-a i u TN
sistemu. Nazna~ena vrednost diferencijalne struje ZUDS-a
treba da iznosi 0,5 A, {to odgovara otpornosti rasprostirawa
pojedi-na~nog uzemqiva~a od najvi{e 100 .
Ako se ZUDS koristi u TN sistemu, glavni za{titni provodnik
elektri~ne instalacije povezuje se sa neutralnim provodnikom
ispred ZUDS-a, ali je i tada obavezno kori{}ewe temeqnog
uzemqiva~a ili izvo|ewe pojedina~nog uzemqiva~a otpornosti
rasprostirawa od najvi{e 100 .
Za{titne mere za gra|evinske prikqu~ke izvode se prema ta~ki
12.5, a za objekte na vodi prema ta~ki 17.4.
18.7 Svaki novi objekat u gradskim i prigradskim naseqima treba
da ima izveden temeqni uzemqiva~ i sprovedene mere izjedna~ewa potencijala (TP-5), bez obzira na to kakav sistem
napajawa se primewuje u objektu. Isto va`i i za nove objekte u
seoskim naseqima u kojima se koristi TN sistem. Primena
temeqnih uzemqiva~a je preporu~qiva, ali nije obavezna, u
mawim objektima seoskih naseqa u kojima se koristi TT sistem.
Kod primene TN-C-S sistema, veza za{titnog i neutralnog
provodnika u elektri~nim instalacijama stambenih objekata
izvodi se u prikqu~nom prostoru merno razvodnog ormana, i
to je jedina veza ova dva provodnika do elektri~nih ure|aja
(sl.18.7). Veza prema sl.18.7 se izvodi u TN sistemu nezavisno od
toga da li se koristi ZUDS ili za{titni ure|aji prekomerne
struje.
Ako u objektu postoje vi{e merno razvodnih ormana, veza
za{titnog i neutralnog provodnika izvodi se u glavnom merno
razvodnom ormanu u prizemqu objekta, ali se preporu~uje da se
veze ova dva provodnika izvedu i po spratnim merno razvodnim
ormanima. Kod spratnih merno razvodnih ormana vr{i se
direktno povezivawe glavnih prikqu~aka za uzemqewe u
prikqu~nim prostorima merno razvodnih ormana.

46

TEHNI^KA PREPORUKA

Septembar 1998.

ELEKTRODISTRIBUCIJA SRBIJE

TP-13

Sl.18.7 Merno razvodni orman i sistem uzemqewa objekta


18.8 Za{tita upotrebom ure|aja klase II ili odgovaraju}om
izolacijom pojedinih elemenata elektri~ne instalacije (KPK,
merno razvodni orman, razvodna tabla u stanu itd.) je u tehni~kom
smislu uvek preporu~qiva.
18.9 Primena mera za{tite od indirektnog dodida za KPK:
Ako se metalna KPK nalazi na fasadi objekta, tada se ku}i{te
KPK ne ukqu~uje u sistem glavnog izjedna~ewa potencijala
objekta. Ako se metalna KPK nalazi unutar objekta, tada se
ku}i{te KPK ukqu~uje u sistem glavnog izjedna~ewa potencijala
objekta.
18.9.1 KPK u kablovskoj mre`i:
Za metalnu KPK se koristi TN-C sistem u slede}im
slu~ajevima:
ako se u NN mre`i koristi TN sistem;
ako vrednost ukupne otpornosti uzemqewa neutralnog
provod-nika ne prelazi 0,2 , mereno u napojnoj TS 10(20)/0,4
kV, nezavisno od sistema napajawa u NN mre`i.

Septembar 1998.

TEHNI^KA PREPORUKA

47

ELEKTRODISTRIBUCIJA SRBIJE

TP-13

Ako nije ispuwen ni jedan od predhodna dva slu~aja, treba da se


primeni KPK sa sinteti~kom izolacijom (armirani poliester i
sl.).
TN-C sistem napajawa za KPK se izvodi tako {to se metalno
ku}i{te KPK vezuje za neutralni provodnik.
18.9.2 Ako se kablovski prikqu~ak na nadzemnu mre`u izvodi
preko KPK (suprotno preporuci iz ta~ke 5.5), treba da se
primeni KPK sa sinteti~kom izolacijom.
18.10 Metalno ku}i{te merno razvodnog ormana vezuje se preko
za{titnog provodnika za sistem za glavno izjedna~ewe potencijala i sistem uzemqewa (temeqni, odnosno za{titni uzemqiva~)
stambenog objekta.
Ako je u objektu primewen TT sistem, u metalnom merno razvodnom
ormanu treba da se izvr{i dopunsko izolovawe voda prikqu~ka
na mestu uvoda u prikqu~ni prostor, a table za monta`u brojila
sa metalnim ku}i{tima treba da budu od izolacionog materijala
(pertinaks i sl.).
18.11 Metalno ku}i{te razvodne table u stanu treba da bude vezano
preko za{titnog provodnika za sistem uzemqewa objekta i tako
ukqu~eno u sistem za{tite od indirektnog dodira.
18.12 Za{tita od direktnog dodira delova pod naponom u merno
razvodnom ormanu izvodi se vratima, ku}i{tem i poklopcima koji
ne mogu da se uklone bez upotrebe kqu~a ili alata, odnosno
pomo}u prepreka kojima se spre~ava slu~ajan dodir delova pod
naponom (na primer: izolacioni poklopci na rednim stezaqkama).
19

MEREWE SNAGE, POLUINDIREKTNO MEREWE

19.1 Potro{a~ ~ija maksimalna jednovremena snaga pri cos = 0,95


prelazi 20 kW (32 A po fazi), mora da ugradi ure|aje za merewe
aktivne energije, reaktivne energije i aktivne snage. U tom
slu~aju se koristi mikroprocesorsko brojilo ili odgovaraju}i
merni slog (merna grupa) sastavqena od aktivnog dvotarifnog
brojila sa pokaziva~em maksimalne petnaestominutne sredwe
snage klase 1, reaktivnog dvotarifnog brojila klase 3 i
upravqa~kog ure|aja (MTK, RTK, elektronski uklopni sat).
Mikroprocesorsko brojilo treba da ima integrisane slede}e
funkcije:
dvotarifno (vi{etarifno) merewe aktivne energije klase 1,
sa pokaziva~em maksimalne petnaestominutne sredwe snage,
klase 1;
dvotarifno (vi{etarifno) merewe reaktivne energije klase 3;
funkcija upravqa~kog ure|aja.
19.2 Prikqu~ak potro{a~a kod koga se meri aktivna energija,
reaktivna energija i aktivna snaga mora da bude kablovski.

48

TEHNI^KA PREPORUKA

Septembar 1998.

ELEKTRODISTRIBUCIJA SRBIJE

TP-13

19.3 Ako maksimalna jednovremena snaga potro{a~a ima vrednost


kojom se prekora~uje najve}a dozvoqena struja brojila,
koristi se poluindirektno merewe.
Obra~unsko mesto za poluindirektno merewe ~ine:
tri strujna merna transformatora;
trosistemsko mikroprocesorsko vi{enamensko brojilo nazna~enog napona 3 x 230/400 V, nazna~ene struje 5 A, ili odgovaraju}i merni slog (merna grupa).
19.4 Merno razvodni orman za poluindirektno merewe se sastoji od
prikqu~nog, mernog i razvodnog prostora.
U prikqu~ni prostor se montira:
glavni prekida~ (tropolni ili tri jednopolna);
tri strujna merna transformatora;
tri prekida~a nazna~ene struje 6 A za naponska kola brojila;
redne stezaqke za provodnike preseka 16 mm2;
glavni prikqu~ak (sabirnica) za uzemqewe objekta;
galvanska veza (most) za povezivawe glavnog prikqu~ka za
uzemqewe sa sabirnicom (stezaqkom) neutralnog provodnika
ako se koristi TN sistem.
Prikqu~ni prostor mora da ima poseban poklopac (pertinaks
debqine 5 mm, ~eli~ni lim debqine 1,5 mm i sl.) sa mogu}no{}u
plombirawa na dva dijagonalna zavrtwa. U poklopcu se nalazi
samo otvor (prorez) za prolaz delova glavnog prekida~a koji su
pristupa~ni potro{a~u (poluge za ru~no ukqu~ewe i iskqu~ewe),
tako da je pristup strujnim mernim transformatorima i ostaloj
opremi koja se nalazi unutar prikqu~nog prostora mogu} samo
posle demonta`e poklopca.
U merni prostor se montira mikroprocesorsko vi{enamensko
bro-jilo ili odgovaraju}i merni slog (merna grupa).
Razvodni prostor se izvodi u zavisnosti od potreba potro{a~a,
a mo`e da bude i izostavqen ako se projektom elektri~ne instalacije predvi|a razvod (za{titni ure|aji diferencijalne i
preko-merne struje itd.) preko posebne razvodne table.
19.5 Merno razvodni orman za poluindirektno merewe se montira u
zid ili na zid, postavqen na pristupa~nom i osvetqenom mestu.
Orman treba da bude za{ti}en od mehani~kih potresa, kao i od
prodirawa pra{ine i od prskawa vodom, stepen za{tite IP 54
(JUS N.A5. 070).
Ku}i{te merno razvodnog ormana izra|uje se od ~eli~nog lima
debqine 1,5 mm, aluminijuma ili nekog sinteti~kog materijala
koji ima potrebnu mehani~ku ~vrsto}u. Za{tita od korozije
~eli~nih delova ormana izvodi se sa dva antikorozivna sloja i
dva sloja laka za metal, ili vru}im pocinkovawem debqine sloja
cinka najmawe 70 m.
Vrata merno razvodnog ormana su jednodelna ili dvodelna, kada
se za razvodni prostor koriste jedna, a za preostali deo ormana
druga vrata. Na vratima, u visini LCD displeja, nalazi se otvor
sa providnim (sigurnosnim) staklom za o~itavawe brojila.
Septembar 1998.

TEHNI^KA PREPORUKA

49

ELEKTRODISTRIBUCIJA SRBIJE

TP-13

Dowa ivica ormana treba da je na visini 1,2 m od stajali{ta.


Ispred ormana mora da postoji manipulativni prostor od najmawe
1,2 m, pri ~emu treba da postoji mogu}nost otvarawa vrata ormana
do ugla od najmawe 1350.
Merno razvodni orman se zakqu~ava tipskom bravom po sistemu
"glavnog kqu~a".
19.6 Strujni merni transformatori imaju prenosni odnos koji je
uskla|en sa vr{nim optere}ewem potro{a~a, a montiraju se tako
da je omogu}en lak prilaz sekundarnim prikqu~cima i da je
vidqiva tablica sa podacima.
Na tabli u mernom prostoru, pored brojila, treba da stoji
nazna~eni prenosni odnos mernih transformatora.
U sekundarna strujna kola mernih transformatora ne sme da
bude prikqu~en ni jedan instrument ili ure|aj, osim brojila.
Strujni merni transformatori moraju da poseduju `ig
Saveznog zavoda za mere i dragocene metale, kojim se garantuju
klasa ta~nosti i ostale karakteristike.
19.7 Na sl.19.7 data je {ema veze mikroprocesorskog vi{enamenskog
brojila za poluindirektno merewe.
20

OSNOVNE KARAKTERISTIKE OPREME I URE\AJA

20.1 Prikqu~ci, rasklopni aparati i elektri~ni ure|aji u merno


razvodnim ormanima i na razvodnim tablama potro{a~a, kao i
svi elektri~ni ure|aji u instalaciji potro{a~a, moraju da
budu deklarisani za sistem nazivnih napona 3x230/400 V.
20.2 Za nove potro{a~e koji se prikqu~uju na NN mre`u ED Srbije,
kao i kod rekonstrukcija kod kojih se mewaju merni ure|aji,
koriste se elektronska brojila i to: stati~ka (analogna) i/ili
mikroprocesorska (digitalna).
Brojila i upravqa~ki ure|aji (MTK prijemnik, RTK prijemnik,
elektronski uklopni sat) treba da ispuwavaju slede}e posebne
zahteve:
da su klase ta~nosti u skladu sa Pravilnikom o metrolo{kim
uslovima;
da imaju atest o tipskom ispitivawu od strane Saveznog zavoda
za mere i dragocene metale, kao i da su komadno ispitana i
pode{ena (`ig o ba`darewu koji je star najvi{e dve godine);
da su osvedo~enog kvaliteta i da se nalaze na posebnoj listi
brojila i upravqa~kih ure|aja odobrenih za ugradwu - listu
utvr|uje nadle`ni organ JP EPS-a.
20.3 Brojila se prikqu~uju direktno ili poluindirektno preko
strujnih mernih transformatora.
Nazna~eni napon za jednofazna brojila je 230 V (250 V), a za
trofazna 3 x 230/400 V. Osnovna struja je 10 A za direktno i 5 A za
poluindirektno merewe. Mogu da se koriste samo brojila sa
najmawe pet celih mesta na broj~aniku, odnosno LCD displeju.

50

TEHNI^KA PREPORUKA

Septembar 1998.

ELEKTRODISTRIBUCIJA SRBIJE

TP-13

Klasa ta~nosti brojila je:


1 za aktivno brojilo u okviru kompletne merne grupe;
2 za aktivno brojilo za doma}instva i ostale potro{a~e koji ne
koriste kompletnu mernu grupu;
3 za reaktivno brojilo.
Pri izboru brojila treba da se vodi ra~una o maksimalnom
jednovremenom optere}ewu potro{a~a. Za potro{a~e iz kategorije
doma}instva biraju se brojila opsega najmawe 10 A - 40 A.
20.4 Prijemnik MTK ili RTK je za nazna~eni napon 230 V (250 V) i
treba da ima mogu}nost ugradwe tri izlazna bistabilna relea:
prvi rele je u direktnom izboru, obavezno se ugra|uje i slu`i
za upravqawe tarifama,
drugi rele je sa predselekcijom i ugra|uje se kada se pripremawe tople vode vr{i po stanovima;
tre}i rele je sa predselekcijom i ugra|uje se kada se TA pe}i
koriste za zagrevawe stanova.
Drugi i tre}i bistabilni rele se ugra|uju kada je u sistemu MTK
ili RTK ostvarena i funkcija upravqawa optere}ewem.
Nazna~ena struja bistabilnih relea je 5 A.
20.5 Elektronski uklopni sat je za nazna~eni napon 230 V (250 V), sa
mogu}no{}u upravqawa tarifama dnevno i sedmi~no, kao i cikli~nim ukqu~ewem/iskqu~ewem pokaziva~a maksimalne snage.
20.6 Strujni merni transformatori za poluindirektno merewe su za
nazna~eni napon 230 V (720 V), nazna~enih odnosa struja: 50/5 A,
75/5 A, 100/5 A, 150/5 A, 200/5 A i 300/5 A, klase ta~nosti 0,5 i nazna~ene snage najvi{e 15 VA.
20.7 Za osigurawe ku}nog prikqu~ka:
na stubovima se ugra|uju osigura~i sa izolatorima (TP-2a),
ako se izuzetno koriste prema ta~ki 18.3;
u KPK se ugra|uju niskonaponski visokou~inski osigura~i
nazna~ene struje osnove izolatora i nosa~a izolatora 250 A
(kod mawih objekata 100 A), nazna~enih struja topqivih
umetaka 50 A, 63 A, 80 A, 100 A, 160 A, 200 A i 250 A.
20.8 Ograni~ava~ snage je prekida~ maksimalne struje koji, pored
funkcije za{tite od preoptere}ewa i kratkih spojeva u elektri~noj instalaciji potro{a~a, mo`e u smislu va`e}eg Tarifnog
sistema za prodaju elektri~ne energije da se koristi i za
utvr|ivawe
obra~unske
snage,
odnosno
za
spre~avawe
prekora~ewa dozvoqene anga`ovane (ugovorene) snage.
Funkciju ograni~ava~a snage imaju samo prekida~i koji se
nalaze ispred brojila preko kojih proti~e ukupna struja (snaga)
koju preuzima potro{a~ iz NN mre`e. U normalnim uslovima, u
skladu sa ta~kom 3.6.2, ograni~ava~ se sastoji od jednog ili tri
jednopolna prekida~a nazna~enog napona 230 V (250 V), nazna~ene
struje 32 A sa mogu}no{}u pode{avawa na vrednosti: 10 A, 16 A,
20 A, 25 A i 32 (40) A.
Karakteristika struja/vreme bira se prema Dodatku br.1 TP-13.
Septembar 1998.

TEHNI^KA PREPORUKA

51

ELEKTRODISTRIBUCIJA SRBIJE

TP-13

20.9 Bistabilna (be{umna) sklopka slu`i za upravqawe optere}ewem pomo}u MTK ili RTK. Za prebacivawe iz polo`aja ukqu~eno u
polo`aj iskqu~eno i obratno sklopka koristi pobudu iz upravqa~kog ure|aja, koja se odmah po izvr{enom preklapawu prekida,
tako da sklopka radi prakti~no bez potro{we i buke. Sklopka je
nazna~enog napona 230 V (250 V), nazna~ene struje 16 A (20 A) ili
32 A (40 A), predvi|ena za monta`u na profilisani nosa~ ({ina
DIN 35 mm). Bistabilna sklopka mora da ima mogu}nost
plombirawa poklopca i prikqu~aka.
20.10 Za{titni ure|aj diferencijalne struje (ZUDS) slu`i za
za{titu od indirektnog dodira u TT sistemu, ali se koristi i u
TN sistemu kod individualnih objekata prikqu~enih na nadzemnu
NN mre`u.
Prag delovawa ZUDS-a treba da iznosi najmawe 50% vrednosti
nazna~ene diferencijalne struje (0,25 A, odnosno 0,15 A).
ZUDS treba da je u stawu da prekine struju od najmawe 500 A.
ZUDS mora da ima organ za proveravawe delovawa.
20.11 Odvodnici prenapona, ako se koriste prema ta~ki 18.4, su za
nazna~eni napon 400 V (500 V), nazna~ene struje odvo|ewa 5 kA, sa
mehanizmom za odvajawe (signalizaciju) pri kvaru. Ku}i{te
odvodnika je od plasti~ne mase. Prikqu~ci instalacionim
provodnicima mogu da se izvedu preko odgovaraju}ih stezaqki
(sabirnica) ili mogu da se direktno prikqu~e na vod prikqu~ka
preko izolovanih stezaqki.
20.12 Pomo}ni rele za signalizaciju ve}e tarife je za nazna~eni napon
250 V, nazna~enu frekvenciju 50 Hz i za nazna~enu struju 5 A.

52

TEHNI^KA PREPORUKA

Septembar 1998.

ELEKTRODISTRIBUCIJA SRBIJE
21

TP-13

DOKUMENTACIJA I USLOVI ZA PRIKQU^EWE


ELEKTROENERGETSKIH OBJEKATA POTRO[A^A

21.1 U skladu sa Zakonom o elektroprivredi i Odluci o op{tim


uslovima za isporuku elektri~ne energije, potro{a~ je du`an da
pribavi odre|ena dokumenta i ispuni odre|ene uslove da bi
bio prikqu~en na elektrodistributivnu NN mre`u.
a) Novi potro{a~ je du`an da pribavi elektroenergetsku saglasnost, tehni~ke uslove za izradu tehni~ke dokumentacije za
gradwu objekta, odobrewe za upotrebu objekta ili potvrdu
(izve{taj) o kvalitetno izvedenoj instalaciji, i da prijavi
svoju instalaciju (Prilog I).
Redosled aktivnosti do prikqu~ewa novog potro{a~a na NN
mre`u je slede}i:
Potro{a~ - investitor podnosi Zahtev za izdavawe elektroenergetske saglasnosti.
Isporu~ilac - nadle`ni organ elektrodistribucije u roku od
30 dana od podno{ewa Zahteva donosi Re{ewe o elektroenergetskoj saglasnost, ako na lokaciji na koju treba da se
pojavi novi potro{a~ postoje izgra|eni elektroenergetski
objekti koji imaju tehni~ke mogu}nosti da normalno napajaju
novog potro{a~a.
Elektroenergetska saglasnost sadr`i elektroenergetske i
tehni~ke uslove za prikqu~ewe potro{a~a na NN mre`u.
Elektroenergetski uslovi odre|uju napon napajawa i maksimalnu jednovremenu (anga`ovanu) snagu potro{a~a.
Tehni~ki uslovi utvr|uju vrstu, na~in i mesto prikqu~ewa
(ta~ku napajawa) u skladu sa propisima, standardima i
normama kvaliteta.
Tehni~ki uslovi za izradu tehni~ke dokumentacije za
gradwu objekta detaqnije i konkretnije odre|uju tehni~ke
uslove iz elektroenergetske saglasnosti. Obavezno se
pribav-qaju za gradwu ve}ih objekata, kao: kolektivna
stambena gradwa, zanatsko-poslovni centar i sl. Za mawe
objekte kao {to su: individualni stambeni objekti,
privremeni objekti i mawi objekti posebne vrste, ovi
tehni~ki uslovi se daju samo po zahtevu potro{a~a, ina~e je
dovoqno da potro{a~ ispuni tehni~ke uslove iz elektroenergetske saglasnosti.
Nakon zavr{etka izgradwe prikqu~ka, mernog mesta (merno
razvodnog ormana) i elektri~nih instalacija u objektu,
potro{a~ podnosi Zahtev za prikqu~ewe (prijava instalacije) objekta, koji se podnosi na tipskom obrascu elektrodistribucije. Nadle`ni organ elektrodistribucije vr{i Tehni~ki pregled prikqu~ka i mernog mesta (merno
razvodnog
ormana)
i
na
posebnom
obrascu
elektrodistribucije potvr|uje da su ovi elektroenergetski
objekti
izvedeni
prema
tehni~-kim
uslovima
iz
elektroenergetske saglasnosti.
Septembar 1998.

TEHNI^KA PREPORUKA

53

ELEKTRODISTRIBUCIJA SRBIJE

TP-13

Kao dokaz da su elektri~ne instalacije u objektu kvalitetno


izvedene, za prikqu~ewe ve}eg objekta potro{a~ pribavqa
Odobrewe za upotrebu objekta ili Izve{taj (stru~ni
nalaz) ovla{}ene organizacije (institucije).
Za prikqu~ewe maweg objekta pribavqa se Potvrda ovla{}enog izvo|a~a radova da elektri~na instalacija potro{a~a ispuwava propisane tehni~ke uslove kojima se obezbe|uje sigurnost qudi i imovine.
Na osnovu Zahteva za prikqu~ewe objekta i Potvrde
(Izve{taja) o kvalitetno izvedenoj elektri~noj instalaciji u
objektu, nadle`ni organ elektrodistribucije izdaje Nalog za
prikqu~ewe elektroenergetskog objekta potro{a~a na NN
mre`u elektrodistribucije.
b) Potro{a~ koji rekonstrui{e svoje elektroenergetske objekte
du`an je:
da pribavi ista dokumenta, odnosno da ispuni iste uslove
kao i novi potro{a~ (ta~ka 21.1.a) ako pove}ava anga`ovanu snagu;
da pribavi samo tehni~ke uslove za gradwu, u skladu sa
propisima, standardima i normama kvaliteta, ako rekonstrukcijom ne pove}ava anga`ovanu snagu (zamena dotrajale
insta-lacije, zamena sistema napajawa i/ili sistema za{tite
od indirektnog dodira, zamena elektromehani~kog brojila
mikroprocesorskim itd.).
Literatura:

1
2
3
4
5
6
7

54

Pravilnik o tehni~kim normativima za elektri~ne instalacije


niskog napona (Sl. list SFRJ br. 53/88).
Elektri~ne instalacije u zgradama (Zbirka propisa i standarda sa
komentarom), Savezni zavod za standardizaciju, Beograd 1992.
Pravilnik o tehni~kim normativima za za{titu NN mre`a i
pripadaju}ih TS (Sl. list SFRJ br. 13/78 i Sl. list SRJ br. 37/95).
Odluka o op{tim uslovima za isporuku elektri~ne energije
(Sl. glasnik RS br. 53/95).
Tarifni sistem za prodaju elektri~ne energije
(Sl. glasnik RS br. 62/94).
Pravilnik o tehni~kim normativima za hidrantsku mre`u za ga{ewe
po`ara (Sl. list SRJ br. 30/91).
Tehni~ke preporuke ED Srbije.

TEHNI^KA PREPORUKA

Septembar 1998.

ELEKTRODISTRIBUCIJA SRBIJE

TP-13

SADR@AJ
R.
br.
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21

Str.
Opseg va`ewa i namena
Termini i definicije
Osnovni tehni~ki uslovi za projektovawe i izvo|ewe
prikqu~aka
Izvo|ewe nadzemnog prikqu~ka
Izvo|ewe kablovskog prikqu~ka
Merno razvodni orman
Table (plo~e) u merno razvodnom ormanu
Upravqawe tarifama
Upravqawe optere}ewem
Zajedni~ki elektri~ni ure|aji, "protivpo`arni
prikqu~ak"
Prikqu~ak skloni{ta
Privremeni gradili{ni prikqu~ak
Prikqu~ewe objekata posebne vrste
Prikqu~ak elektromotora i aparata za zavarivawe
Prikqu~ak postrojewa za rezervno napajawe
Prikqu~ak semafora
Prikqu~ak objekata na vodi
Za{tita prikqu~aka i elektri~nih instalacija
Merewe snage, poluindirektno merewe
Osnovne karakteristike opreme i ure|aja
Dokumentacija i uslovi za prikqu~ewe
elektroenergetskih objekata potro{a~a

Septembar 1998.

TEHNI^KA PREPORUKA

1
2
3
8
11
15
24
27
27
30
40
40
41
41
42
43
43
44
48
50
53

55

ELEKTRODISTRIBUCIJA SRBIJE

56

TEHNI^KA PREPORUKA

TP-13

Septembar 1998.

You might also like