PREDAVANJA SPORTSKI OBJEKTI

Rije sport je nastala od stare engleske rijei disport, to u prvodu znai

igra, zabava, razonoda.

Ova vrsta objekata treba da udovolji potrebama tjelesnog odgoja svih

uzrasta graana, poev od najnieg - pedagokog uzrasta do starije dobi.
Objekti tjelesnog odgoja trebaju da zadovolje zahtjeve masovnosti I
svestranosti.
Openito ove vrste objekata mogu biti podjeljene prema nizu kriterija.

Prema ciljevima ova vrsta objekta se dijeli na:

1.

Objekta za podruja za rekreaciju

2.

Objekti za masovnost I svestranost, odnosno tjelesni odgoj

3.

Objekti za takmienje I razvoj sportskih disciplina

1.U pravilu objekti za rekreaciju su, pored svih vrsta objekata za tjelesni
odgoj I sport, spadaju I slobodne rekreacione povrine kao I vodene
povrine. U slobodne rekreacione povrine spadaju
Parkovi

 Izletita

etalita itd.

2.Objekti za masovnost I svestranost za tjelesnu kulturu obuhvataju

sve vrste koje udovoljavaju svojoj namjeni. Ovi objekti nisu produkt
proizvoljnosti ve imaju svoj koncept I smisao da odgovaraju I nekim
zahtjevima takmiarskog kareaktera kao I osmiljenom tjelesnom odgoju.
3.Objekti namjenjeni kvalitetnom sportu, odnosno nadogradnji tjelesne
kulture, u pravilu odgovaraju I zahtjevila tjelesnog odgoja u pogledu normi
I veliine, dok u pogledu masovnosti neto se razlikuju od objekata za
masovnu upotrebu.
Objekti za tjelesnu kulturu I sportski objekti u naelu mogu imati niz
podjela, ovisno o gleditima u pogledu odreivanja vrste.
Na osnovu navedenog objekte moemo djeliti na:

A.
Otvorene sportske objekte
Zatvorene sportske objekte
Kompleksne I pojedinane sportske objekte

B.
Prema gravitacionom podruju, odnosno vrsti korisnika objekti mogu biti:
U mjesnoj zajednici-stambenoj jedinici - spadaju djeija igralita
U zajednici vie stambenih zona - spadaju sportski centri
U gradskim okvirima spadaju stadioni, sportske dvorane, otvoreni
izatvorena kupalita, klizalita itd.
U kolama,tvornicama itd.- dvorane igralita itd.
Objekti van grada - hipodromi, autodromi, veslake staze, sportski
aerodrome itd.
Rekreacioni centri

C.
Prema namjeni-tjelesnoj aktivnosti moe se vriti podjela I izgradnja
objekata specijalno za :
Atletiku
Sportske igre
Borilake sportove
Gimnastiku
Tekoatletske discipline
Streljatvo
Kuglanje
Skijanje
Bob staze itd.

O PLANIRANJU LOCIRANJU SPORTSKIH OBJEKATA

Prilikom prostornih I urbanistikih planova mora se omoguiti jasno
sagledavanje perspektivnog razvoja mree objekata za tjelesnu kulturu,
kao I potrebnih akcija za unapreenje sporta I rekreacije graana.
Kod izgradnje sportskih objekata primarni je interes graana, pa tek onda
tehniki uvjeti i izgradnja objekata za klubove, odnosno gradnja objekata
za takmiarski karakter.
Na osnovu podjele prema razliitim kriterijima, opem sagledavanju
potreba, a prema nivou standarada I tradicije sredine u kojima se gradi,
mogu se ustanoviti priblini normative za planiranje izgradnje objekata
tjelesne kulture.
Osnovni kritrij za planiranje je broj stanovnitva, gdje je osnovna
karakteristika starosna dob koja dosta ima uticaja.
Prema okvirno utvrenim normama, koje se po mogunou trebaju
poveati I I predvia se:

1. Objekti za rekreaciju
Vangradsko zelenilo (ukljuujui vodene povrine)

150 m2 po

stanovniku
Optimalna veliina gradskog zelenila je

25 m2 po

stanovniku
Od ega za tjelesnu kulturu predvia se

6 8 m2

po stanovniku
Imajui u vidu stvarno stanje gdje su uveliko uzurpirane slobodne povrine
u gradovima se predviaju :
Neophodan min.gradskog zelenila

12 13 m2

po stanovniku
Odnosno za tjelesnu kulturu min.

6 m2 po

stanovniku

2. Objekti za tjelesnu kulturu I sport:

Ukupne otvorene I zatvorene povrine min.

6 m2 po

stanovniku
Od toga ide
Igralita za djecu do 3 godine

0,1 m2 po

stanovniku
odnosno po korisniku

1,5 2 m2

Igralita za djecu 3 7 godina

0,6 0,8 m3

po stanovniku
odnosno po korisniku

9,5 10 m2

Igralita za djecu 7 15 godina

1,5 1,7 m3

po stanovniku
odnosno po korisniku u turnusima (najbolje 2 turnusa)
po djetetu

cca 12 m2

- Za kolska vjebalita, odnosno od veliine kole, odnosno od broja

korisnika predviaju se:
Do 150 uenika

min

10-12

m2

Do 300 uenika

min

5 m2 po ueniku

Do 700 uenika

min

3 m2 po ueniku

po

ueniku

Kod velkih kolskih centara (bez dvorane )

min

2 m2 po ueniku

- Centri za tjelesnu kulturu u sambenim zonama-jedinicama

(do 5000 stanov.)
Otvoreni prostor - vjebalite

0,8 1 m2 po stanovniku

Zatvoreni prostor

0,1 0,3 m2 po stanovniku

U okviru ovih povrina od cca 6 m2 po stanovniku nisu u uim zonama

stanovanja ili rada, te u manjim gradovima uraunate povrine specijalno
namjenjene za kvalitetna takmienja , odnosno sport.
Povrina od min 6 m2 po stanovnika odosno bolje 8 m2 za organizaciju
kvalitetnog takmienja odnosno sporta po jednom stanovniku djelimo dalje
na:
Vrsta sporta

objekat po m2 po stanovniku

Igralite na stadionu

5,00

Sportske dvorane

0,40

Zatvorena kupalita

0,045

Otvorena kupalita

0.15

Posebni objekti
(streljane,vodena kupalita)

0,30

Zelenilo I komunikacije unutar sportskih

objekata

1,25

____________________________________________
UKUPNO

8,00 m2

Zanimljiva je naa uporedba naih pokazatelja sa drugim zemljama. Po

UNECO-u potrerbna povrina za tjelesni odgoj u USA je 35m2 po
stanovniku, vicarskoj 26m2 po stanovniku, Engleskoj 20m2 po
stanovniku itd.
esto se u mnogim sluajevima ne mogu obezbjediti ove povrine.
Razlozi mogu biti veoma razliiti kao, gusto izgraeni gradovi, nepogodne
topografske karakteristike, nedostatak prostora za razvoj grada I slino.
U cilju obezbjeenja I ostvarivanja nekih minimalnih zahtjeva u ekolokom
pogledu, potrebno je obezbjediti za prvo vrijeme povrinu gradskog
zelenila, a kasnije utkati-ugraditi sve navedene sadraje za tjelesni odgoj.
Programom razvoja mrea objekata tjelesnog odgoja mora se obuhvatiti
objektivno utvrene potrebe cjelokupnog stanovnitva, a sa posebnim
osvrtom na perspektivni razvoj grada, odnosno naselja. Ukoliko se ovakva
mrea ne ustanovi prijeto opasnost da se prostor namjenjen za sport
uzurpiraju za sasvim druge namjene.
Pored toga, program mrea treba da posebno obuhvati:
Za sve objekte za tjelesni odgoj prema uzrastu
Sve objekte viestranog koritenjan i
Specijalne objekte namjenjeni sportu, a predviene I za otvorenu funkciju
tjelesnog odgoja.
Nadalje mreom se utvruje zone koje ovakve objekte usluuju, vodei
rauna o uzrastu njihovih korisnika.
Prema uzrastu I korisnicima objekti mogu biti:

Slika

zajednici

Udaljenosti od centra tjelesne kulture I sporta u mjesnoj

1.

Igralita za djecu do 3 godine u okviru uih zona stanovanja, a sa

najveom udaljenou os stana od 50-60ml.

Igralita su najee pjeana, a dopunjena takvim mobilijarom koji
odgovara uzrastu. S obzirom na potrebei najvee udaljenosti ova igraliat
su I najmasovnija, a najee se gradi za 30-40 djece.. Igralita moraju biti
osunana I na zdravom zemljitu, a po mogunosti sa manjom
nadstrenicom.

2.

Igralita za djecu od 3-7 godina znatno su vea I obuhvataju neto

iru zonu, ali je njihova udaljenost od mjesta stanovanja najvie 200300ml.

Njihova obrada je razliita poev od pjeanika do tvrdih asfaltnih
povrina, a u paravilu sa bogatim igralinim mobilijarom. Nije preporuivo
gradfiti igralita za manje od 50 djece, odnosno 500m2.

3.

Igralita za djecu od 7-15 godina treba planirati u zonama

stanovanja sa radijusom okupljanja od cca 500 m2

Ova igralita jednim dijelom su sa tvrdim asfaltnom podlogom , a za starijai
uzrast moe se predvidjeti I neka borilita-igralita koja su svojim
dimenzijam I proporcijama priblina onima za sportska taknienja.
Najee treba predvidjeti ova igralita za cca 300 djece. Racionalna
izgradnja ovih igralita u veliini od 500 do 1000 m2.
Na sve navedene tipove igralita nisu obavezni pratei sadraji kao
svlaionice, gardarobe I sl. Ali se preporuuje izgradnja nadstrenica .

4.

kolska vjebalita, koja su uslovljena posebnim normama nisu

obuhvaena ovim poglavljem jer su obuhvaena u poglavlju kolske

zgrade.

5.

Centar za tjelesnu kulturu I sport u mjesnim zajednicama je

kompleks zatvorenih I otvorenih povrina koji obuhvataju zonu od 6000 do

8000 stanovnika. Vei gradovi trebaju da imaju ovakve centre.najpovoljnija
udaljenost od stanovanja je od 1100 do 1200 ml. U samom okviru centra
predviaju se I zatvoreni centri za tjelesni odgoj, odnosno sport, u koji su u

pravilu po svojoj funkciji otvorenog kapaciteta, te dozvoljavaju slobodno,

spontano ili organizovano oavljenje tjelesnim odgojem, ili sportom svim
graanima gravitacionog podruja. Najmanja veliina objekta je 1500 m2 a
kreu se do 4000 m2, to je ovisno od prostora koji je predvien za ove
namjene. Preporuljivo je da ovakvi zatvoreni objekti sdadre okupljanje
graana, kao I manje gledalite u najveoj dvorani. Veina ovavih
objekata moe da ima I elemente koji zadovaljavaju sportske norme, pa su
u tom pogledu neto skuplji u izgradnji I odravanju, ali s druge strane
doprinosi razvoju sporta.
Pored osnovnih sdraja-borilita I prateih prostora, te sastajalita ovakve
vrste objekata mogu sadravati I neke prostore sekcija, razne kubove I
udruenje graana za razvoj tjelesnog odgoja.

Imajui u vidu ematski prikaz objekta za tjelesni odgoj moe se zakljuiti

da je u gustoj gradskoj izgradnji preporuljivo vriti nihovo integrisanje uz
proirenje funkcija I povrina.
Odreivanje veliine pojedinih vrsta objekata za tjelesni odgoj I sport u
principu se vri na osnovu:
Vrsta sporta-odnosno veliine borilita,
Aktivnosti korisnika I veliine prateih sadraja i
Na osnovu broja gledatelje
Ova tri osnovna parametra su I najbitnija, mada se mora voditi rauna o
servisnim I drugim sadrajima koji opsluuju objekat.

DISPOZICIONO

RJEAVANJE

FUNKCIONALNIH

POJEDINOSTI OBJEKTA ZA TJELISNI ODGOJ I SPORT

U osnovi, korisni i radni prostori u sportskim objektima mogu se podjeliti u

tri skupine:
1. Prostori-plohe koji slue sportistima ili aktivnim uesnicima u tjelesnim
vjebanju ( vrsta sporta odnosno veliina borilita)
2. Prostori za gledateljstvo
3. Pratei

sadraji

ili

prostorije,restoran itd.)

dopunski

prostori

(administracija,

klupske

POVRINE-PLOHE I PROSTORI ZA TJELESNI ODGOJ

Veliki znaaj za ispravnu funkciju objekata za tjelesni odgoj ima I rjeenje
podloge i igralita i staze kod otvorenih i podloga u zatvorenim objektima.
Glavna osobinama za izradu povrina igralita I staza su:

Ravnina I njena postojanost (vrstina, gdje ne smiju nastajati

deformacije prilikom koritenja),

Tvrdoa (ima uticaj na sportski dometi sigurnost pri padu)

Bezpranost, propusnost da bi voda sto prije otekla, a povina

ostala ne promjenjena.

Neklizavost I lako odravanje

Pored tradicionalnih materijala sve se vie koriste razna vjetaka masa

za izgradnju sportskih objekata.Njihova era je poela pojavom uvenog
tartan a danas postoji bezbroj firmi koje se bave proizvodnjom za ove
namjene.Takav materijak se ne proizvodi samo za igralitave imamo
zamjenu za povrine za skijanje,klizanje,ski skokove itd.

Za dvorane je potrebna tvrdoa sa ijeg gledita raspoznajemo dvije vrste:

Tvrda podloga, gdje pri udaru lopte ili igraa podloga iskae silu suprotnog
smjera, odbijase lopta se jae odrazi od podloge
Plastino-elestina podloga, koje se pod pritiskom, udarom deformiu, ali
ne iskau protivsmjernu silu, ne odbije se.
Prva vrsta poda se koristi za igrom sa laptom dok druga se koristi za
gimnastiku.

Na osnovu podjele sportski objekt djelimo u tri skupine:

Prostori - plohe koji slue sportistima ili aktivnim uesnicima u

tjelesnom vjebanju ( vrsta sporta odnosno veliina borilita)

Prostori za gledateljstvo

Pratei sadraji ili dopunski prostori (administracija, klupske

prostorije,restoran itd.

Prostorije za sport

Glavnu funkcionalnu jedinicu dopunskih objekata za sport su gardarobe I

higijenski prostori. Prilikom projektiranja moramo voditi rauna pored
propisa I o funkciji zavisnosti o vrsti sporta da li je na otvorenom ili
zatvorenom porstoru. Naprimjer hokejai imaju druge zahtjeve od
osnovnog tjelesnog vjebanja.
Prostor za gledateljstvo
Osnovni funkcionalni zahtjev za gledalite je vidljivost koje vrijedi uope,
a koji u sportskim objektima ima I neke specifinosti.Nekada se to iskazuje
empirijske brojevima tako naprimjer gledatelj nogometa ili lake atletike ne
smije biti udaljen od sredine igralita vie po kraoj strasni od 90 do 146
ml, a po duoj strain 119-160 ml. ili na hokeju od 60 ml. itd.

Slika

Max. vidljivost gledatelja na nogometnom stadionu

Orjentacija vanjskih terena odnosno stadiona je duom osovinom su u

pravilu sjever-jug, mada su dozvoljena odstupanja sa deklinacijom due
ose prema sjevero-zapadu za cca 20 stupnjeva.

Najbolja osovina terena za veinu sportova

Prihvatljivi kut za fudbal i ragbi

Najbolji kut za bejzbol

Otvorena gledalita u pogledu ambijentalnih vrijednosti I pruanja boljih

vizura gledaocima su kvalitetnije.

Prva gledaliata su raena sa zemljanim masama-ukopana ili na

nasipima, graena na terenu ili kombinovana.

Malo gledalita za stajanje na nasipu

Gledalite na nasipu

Gledalite usjeeno u terenu-u nasipu

Gledalite na nasipu -vjetaki

Gledalite na nasipu I usjeku-iskopu

Graena tribinan na terenu

Gledalite u iskopu

Tri vida gledalita-iskop, nasip I gradnja tribina

Profil gledalita za stajanje sa jednim redom

Gledalite za stajanje sa dva reda gledalaca

Profil gledalita za sjedenje

irina I duina sjedita po posjetiocu je cca 50 cm.

OBLICI I MJESTO TRIBINA ZA GLEDALITE, ovisi o broju posjetilaca,

mogu biti razliitih oblika, a po obimu se mogu graditi djelimino, ili da se u
cjelosti zatvaraju borilita sa svih strana. Tako imamo.

Jednostrano gledalite
mana kod velkog broja gledalaca dovodi dobru vidljivost radi velike dubine
tribina

Zakljivljeno gledalite na jednoj strani

(Cornell univerzitet SAD 20,000 gled.)

Dvostrana gledalita u pravcu

Dvostrana zakrivljena gledalita

(Univerzitet u Evanstonu SAD 75.000 gl.)

Ugaono gledalite
(Bern, Karakas gradski univerzitet)

Polukruni nastavak poluzatvorenog stadiona

Trostrano gledalite
(Atina, Filadelfija, ikago)

Potkoviasti oblik trostranog gledalita

(Standford univ. SAD 60.000 gl.Oslo stadion za hokej)

Gledalite oblikovano sa ciljem pribliavanja borilita

(Roterdam potpuno zatvoren,Buenos Aires Boka Junior)

Potkoviasti oblik sa slobodnom duom stranom

(Budinpeta-stadion Olimpico)

Polikruno zatvoren oblik stadiona

(Amsterdam iz 1928 god.,Rim velodrom Olimpico)

Pravougaono zatvoreno gledalite

Rousunda-tokolm)

Kruno gledalite
(Rio de Jeneiro 2000.000 gl.Marakana,Montevideo stadion)

Kruno sa smaknutim igralitem za 1/3

(Hanover stadion)

Polukruno gledalite sa jedne strane

(Providence stadion)

Polukruno gledalite sa dvije strane

(Evanston stadion)

GLEDALITE PREMA KONTINUITETU I DISKONTINUITETU KRIVE

LINIJE GLEDALITA
Gledalite u kontinuitetu

Ispravan prekid

Ispravno smicanje

Neispravno smicanje linije

U pravilu za konstrukciju ispravnog gledalita krive linije gornjih zona

sjedita je uvijek u liniji sa donjom zonom ili iznad nje.

RAZVOJ SAOBRAAJA GLEDAOCA NA TRIBINAMA

Sa dosta izgubljenog pada

Ranije razdvajanje prije ulaska u gledalite

Podjela tribina odnosno gledateljstva u zone po visini sa ispravnim

odnosom gornje zone prema donjoj je 2:1

RAZVOJ SAOBRAAJA U GLEDALITU

Pitanje unutranjeg saobraaja je veoma vano obzirom na veliki broj
posjetilaca. Pristupe treba detaljno prostudirati da bi se posjetioci I vozila
to lake doli na stadion ili dvoranu.
Vanjski saobraaj ne smije da dovede

do koncentracije na pojedinim

mjestima. Zbog toga ni blagajne na stadionima ne smiju biti na jednom

mjestu nego na raznim mjestima tako da se posjetioci ve od ulaza dijele.

Prilikom projektiranja moramo voditi rauna o kreiranju komunikacionog

sistema koji omoguava nespetan tok ljudi I naraito mora biti
zagarantirana sigurnost gledatelja. Tu je izuzetno bitna poarna sigurnost
gledatelja.
Broj ulaza za gledatelje odreuje se prema ukupnom kapacitetu kao I broj
stepenica u stadionu. Kako bi se obezbijedio pravilan unutranji saobraaj
svaki veliki stadion se dijeli na horizontalnu I vertukalnu zonu.Svaka zona
ima svoj ulaz I stepenite, gdje moe biti vie ulaza.
Za dimenzioniranje ulaza nije mjerodavan ulazak ve odlazak gledaoca
zato je potrebno odrediti vrijeme pranjenja stadiona, gdje imamo
naprimjer u Torinu 7 min.,Amsterdam 9, Los Aneles 12, sve preko
100.000 gledalaca.
irina ulaza se dobija po formuli:

B=N/Tx1,25

N- broj gledalaca
T- vrijeme odreeno za evakuaciju
1,25 konstanta brzina kretanja0,8m u sec.se kree ovjek
Obino se uzima za stadione od 50.000 gledalaca da je T=5-10

Na osnovu dimenzioniranog ulaza gdje u prosjeku ide 1200 gledaoca,a gdje je

pranjenj gledatelja za 3 min. moemo vidjeti dvije vrste rasporeda ulazka I
sjedenja.

Ravnomjeran raspored prolaza sa jednakim brojem pripadajuih sjedita, a

istom irinom prolaza do krajnjih sjedita

Neravnomjeran raspored prolaza, a sa dozvoljenom najveom udaljenosti

sjedita od 8,5 m, odnosno 17 sjedita-

PROSTORIJE ZA POTREBE GLEDATELJA ?

Higijenske prostorije gledatelja potrebno je ralaniti I smjestiti na osnovu
ukupne dispozicije, kako bi njihova dostupnost bila odgovarajua:

IGRALITA
WC ENE
1 sjedalo do 50 ena
2 sjedala do 200 ena
1 sjedalo na svakih daljnjih 200 ena

WC MUKARCI
1 WC na 100 mukaraca
1 WC na svakih 100 daljnih mukaraca
na 1 WC 1 pisoar

UMIVAONICI
na 3 WC-a 1 umivaonik

STADIONI I SPORTSKE HALE

WC ENE
do 1000 gledatelja 1 WC na 125 ena
1000 2000 gledatelja 1 WC na 500 ena
2000 10 000 gledatelja 1 WC na 1000 ena
10 000 30 000 gledatelja 1 WC na 2000 ena
WC MUKARCI
do 1000 gledatelja 1 WC na 250 mukaraca
1000 2000 gledatelja 1 WC na 500 mukaraca
2000 5000 gledatelja 1 WC na 2000 mukaraca

5000 15000 gledatelja 1 WC na 2000 mukaraca

15000 50000 gledatelja 1 WC na 5000 mukaraca
1 stojei pisoar na svakih 100 gledatelja
broj stojeih pisoara moe biti manji

UMIVAONICI
ene: na 3 WC 1 umivaonik
muki: na 5 WC-a 1 umivaonik
Broj mukaraca i ena preporuuje se uvaavati u odnosu 7 : 3 (u nekim
sportovima moe biti i obrnut npr. gimnastika).

PRATEI PROSTORI

U sportskim objektima u pravilu bivaju projektirani i realizirani pratei

prostori koji slue za sportiste, rekreativce i gledateljstvo. Pratei prostori
se za razliite svrhe drugije projektiraju u odnosu npristupe korisnika I
puteve od prateih prostora do borilita odnosno terena za sport. To u
prvom redu ovisi od karakteru terena-borilita, odnosno dali je za masovnu
upotrebu ili pak slui za manji broj korisnika. Za otvorene terene-borilita
putevi do prateih prostora I od njih se bitno razlikuju od prateih prostora
za zatvorene terene ilim dvorane.
Osnovni princippostiranja prateih sadraja je da se oni uvjek nalaze na
loginom putu od ulaza ka borilitu.
Drugi veoma bitan uslov ked a se obezbjedi odgovarajaui stupanj
higijene u prateim prostorima, kao I u zatvorenim borilitima.dvoranama.
Navedeni uvjeti nam nameu potrebu da se isti I neisti putevi jasno
razgranie, a to je za razliite sluajeve jednostavno rijeiti, dok se kod
prateih sadraja koji slue za zatvorene I otvorene terene moe, takoe
lako rijeiti ukoliko se vodi rauna o potrebama razdvajanja I istih I
neistih zona.

U ovakvim sluajevima treba utvrditi I stepen istih zona, jer su kod

objekata sa razliitom strukturom sadraja-dvorane za sport, zatvoreno
plivalite,otvoreno borilite I otvoreno borilite za svaki od sadraja
razliitih

stepeni

odtavanja

istoe

pojedinim

zonama.

Prema priloenim emama lako se moe utvrditi da se takozvani filterski

system prateih sadraja u pravilu rjeavaju za zatvorene sportske
objekte, jer na taj nain spreava unoenje neistoe u dvoranu.

Strana 26 pet ema

Ve iz prikazanih ema moe se zakljuiti da zone nisu u svim sluajevima

istog stepena istoe, pa je I u pogledu rjeavanja takvog kretanja I
obrade trebaju razliito tretirati.
Po prirodi funkcije zatvorena kupalita-bazeni imaju I najstriije uvjete u
pogledu odravanja higijene vode to namee potrebe I stepenovanje
zona istih I neistih komunikacija prateih prostora ukljuujui I filtere.
Prema karakteru I namjeni funkcionalnosti, odnosno sportskih objekata za
pratee sadraje se predviaju I dosta razliite veliine, to u u direktnoj
ovisnosti od uestalosti izmjena u koritenju sportskih povrina. Shodno
ovome kod veih sportskih objekata ova grupa prostora dobija I nove
dodatne sadraje, a posebno prostore za brojne sudije, saune,
medecinske kupke, masae, prostore za zagrijavanje I niz drugih koji
trebaju da u cijelosti opslui sve osnovne funkcije sportskog objekta.
U grupu prateih prostora najee spadaju:

Svaionice sa ostavama gardarobe za korisnike I praonice

Ope

prostorije

ulaz,

kafiterija,

uprava,

blagajna,

okupljalite,prostori za novinare,teretane, dopunski prostori za

sportiste-klubovi VIP loe,proctor za vatrogasce, prvu pomo itd.

Pomoni prostori-spremite rekvizita I opreme borilita, spremite

za alat za odravanje borilita, kao I sami prostori za odravanje
objekta

SPORTSKE DVORANE ZA TJELESNU KULTURU I SPORT

Sportske dvorane za tjelesnu kulturu i sport su takva vrste arhitektonskih

objekata koji u funkciji naselja I gradova odnosno gradskih zona treba da
zadovolji potrebe stanovnita
Sportske dvorane su sa raznolikom, kompleksnom namjenom za sportive
au novije vrijeme I druge manifestacije.Natkrivene sportske dvorane se
dijele na:

sportske dvorane

sportske domove I

univerzalne ili multifunkcionalne sportske dvorane

Suvremena I praktina podjela sportskih dvorana je:

Manje sportske dvorane za potrebe kola, min.odbojka, koarka

Srednje sportske dvorane za potrebe stambenih zona za 500010000 stanovnika u pravilu jednostavnije I jeftinije graenje, sa ali
brojem mjesta za gledaoce

Vee

sportske

dvorane

za

potrebe

rekreacije,

drutvenih

organizacija, sa minimalnom povrinom da se moe igrati rukomet

Oprema je redovito mobilna tj.montano-demontana izuzev namjenskih
dvorana.
Svaka sportska dvorana mora imati u svom sklopu potrebne pratee
sadraje:
svlaionioce,sanitarije.tueve,umivaonike,wc I sl.,ambalantu, spremite
opreme I inventara, prostorije za grijanje I ventiliranje,pripremu topple
vode itd.

FUNKCIONALNA SHEMA SPORTSKE

DVORANE MANJE I SREDNJE VELIINE

Veliinu dvorane se obino iskustveno odreuje tako da se predvia

0,5 - 4% od ukupnog stanovnitva u gradu za gledaoce, odnosno min.
veliina parcele bez parking prostora za dvoranu dimenzija:

15 x 27 ml iznosi 2000 m2

18 x 36 ml iznosi 3000 m2

27 x 45 ml iznosi 4000 m2

Gdje je potrebno za 4 gledatelja 1 parking mjesto

Dnevno osvjetljenje 1/4 do 1/5 podne povrine

Veliina gledalita je 0,45 m2 0,55 m2 po gledaocu
Garadarobe za sportiste grupne 0,8 m2 1,4 m2 po korisniku
1 tu za 5-8 korisnika
1 umivaonik za 8 korisnika
1 wc za 20-25 korisnik
Gardarobe za gledaoce 0,1 m2 1,5 m2 po gledaocu
Foaje ulazna partija 0,25 m2 0,3 m2 po korisniku sa malom
kafeterijom
Drugi podatak 0.5-0,8 m2 po gledaocu kad se uzima 1/3 korisnika
Okupljalite 1,5 m2 po gledaocu

UNIVERZALNE

ILI

MULTIFUNKCIONALNE

SPORTSKE

DVORANE
To su objekti koji imaju sportsku dvoranu s arenom I fiksnim gledalitem
za vie od 2000 gledalaca. Univerzalne ili multifunkcionalne sportske
dvorane slue za treninge I natjecanja u gotovo svim sportskim granama,
povrh svega I u organizaciji javnih sportskih priredbi sa veim brojem
gledalaca, kao I razna kulturna zbivanja. Glavna karakteristika svake
univerzalne ili multifunkcionalne sportske dvorane je njen osnovni
elemenat borilite.
Broj mjesta u gledalitu moe znatno varirati, sve zavisi od karaktera I
tipa objekta.
Univerzalne ili multifunkcionalne sportske dvorane, prema namjeni I
veliini borilita, djele se na tri osnovna tipa:

Univerzalna ili multifunkcionalna sportska dvorana s malom

povrinom za igru , treninge I takmienje u svim vrstama sporta
gdje veliina prostora odnosno borilita ne prelazi pravokutnu
povrpinu 24 x 45 ml, odnosno eliptino
promjera

36

45

ml.

za

ili okruglo borilite

javne

drutvene

potrebe:skupove,predavanja,izlobe,koncerte,kina, sajmove itd.

Univerzalna ili multifunkcionalna sportska dvorana s povrinom za

hokej na ledu, umjetniko klizanje itd.ima povrinu borilita min.30
x 61 ml, a moe biti I 35 x 71 ml, gdje je gledalite u ovakovim
dvoranamaredovno etverostrano I kree se od 4000 do 150000
mjesta.

Univerzalna ili multifunkcionalna sportska dvorana sa borilitem za

atletiku, biciklizam, neke discipline konjikog sporta, masovnih
sportskih nastupa. Ovakva borilita imaju najee ovalni oblik,
gdje je veliina ovisi od duine I irine krune trkake staze od 180
do 250 ml optimalno 200 ml, gdje je radijus zakrivljenjenosti 20 m.
Unutar ove staze moe se smjestiti igralite za hokej na ledu 30 x
61 ml. Povrina atletske staze borilita kree se od 3000 do 6000
m2. Gldalite ima redovito zatvorenu ovalnu formu uz rub trkalita.
Broj mjesta se kree od 10.000 do 32.000 mjesta.

Sportska dvorana ima sljedee grupe prostora:

Prostor za sportiste

Prostor za gledateljstvo

Prostor z a administraciju

Servisi

Eventualno poslovne prostore

Prostor za sportiste

se organizira tako da imaju zaseban ulaz I svoju autonomiju I sastoji se

od :

Ulaznog hola sa kontrolom

Klubski sadraji sa kafeterijom

Svlaionice sa sanitarijama

Prostori za trenere

Ambulanta

Prostor za masau

Prostor za sudije

Dvorane za tening

Ostave za rekvizite

Potrebno je obezbjediti odnosno ostvariti vezu sa vanjskim terenima.

Prostori za gledaoce

Ulaz sa vjetribranom I kontrolom

Blagajna

Ulazni hol

Gardarobe

Sanitarije

Kafiterija

Gledalite

Prostor za administraciju

Uprava

Administracija

Propaganda I tamparija

Servisi

Prostor za odravanje objekta

Prostor za pomono osoblje

Radionice za odravanje

Prostor za obezbjeenje

Prostor za protuv poarnu zatitu

Kotlovnica I klima, trafo,

Prostori za TV novinare,

Prostori za prevodioce

Spikeri

Prostorije za reportere,snimatelje reiju itd