Professional Documents
Culture Documents
UVOD
Volio bih da upoznam sve one koji ne poznaju islam, ili ga poznaju
samo povrno, sa prvom istinom o ovoj vjeri, a to je prirodnost islama.
naravi i ispravnog miljenja, a njegova usmjeravanja, proeta kroz
smiraj.
isto kuditi.
(El-Dum'a, 5)
su halal i haram jasni, ali ova spoznaja nema vrijednosti ukoliko ne
zabranimo haram i dozvolimo halal i ukoliko se ne zaustavimo na
vde.
Kae se: "Ljudi se dijele na dvije vrste: na ljude koji spavaju na svjetlu i
ljude koji su se probudili u tami."
Zaista su brojne skupine ljudi jo uvijek daleko od islama zato to GO
ga, i
ne uzimaju iz njegovog svijetla, a islam je zdrava ljudska priroda od koje
odati
darovati. (E-u'ara, 83-85)
OBNOVI SVOJ IVOT
njima, poput sjemenki rue koje se zakopaju pod tlo pa probijaju sebi
grijeio danju, a prua Svoju milost danju da oprosti onome koje grijeio
'
I zaista, svako odlaganje u realizovanju projekta kojim obnavlja svoj
produavanje tamnog perioda, kojega se eli otarasiti i prihvatanje da
ostane pregaen pred nasrtajima tenji i nemara.
(Ez-Zilzal, 7-8)
trud?
da li je obuzima kakav nemir pa da ga otkloni, ili je moda pala u grijeh
poslije izvjesnog perioda vratimo pogled na
nju, radi uvida u to ta ju je snalo od dobiti ili tete? Da joj vratimo
ispravnost i harmoniju kad god je poljuljaju krize u ovom nemirnom
svijetu?
em stanja
. Pa ako
konstruktivnog.
Zato smatramo nunim postojanje stalne aktivnosti, radi dotjerivanja
trole.
dana.
Jer kad se ljudi odmore od napora prethodnog dana, i kada se
pripremaju za aktivnosti novog dana, u tim posebnim momentima moe
se upitati: Koliko je svijet posrnuo u svom hodu? Koliko zastranjuje u
moru -
dobro?!
I kada Allah zadui ljude, nakon toga, nekim lahkim obavezama, da bi
Mu zahvalili na blagodatima i da bi priznali Njegov Hakk, pa da li
obavljanje tih propisanih ibadeta treba biti razlogom njihove mrzovolje i
odbojnosti?
Allah
odredio, jer su ih njihove strasti odvratile od istine te su nepravda i
I pored ove zablude, u koju su ljudi upali, poziv imana je stalan da se
vrate svome Gospodaru.
Njegova radost zbog vaeg povratka Njemu je iznad svakog opisa.
"Allah se vie obraduje
na devi, a na njoj mu sva hrana i voda. Legne i zaspe, a kada se
10
ot. Tada
ne preostaje nita drugo nego da spas trai u brzom bjeanju... Allah
eli da upozori Svoje robove na opasnost izlaganja situacijama, kao to
je ova, svojim okretanjem od Njega, i savjetuje im da hitno trae spas
jedino kod Njega:
Zato pourite AIlahu, ja sam vam od Njega da vas javno upozorim;
ne prihvatajte drugog boga osim Allaha, ja sam vam od Njega da
vas javno opomenem. (Ez-Zarijat, 50-51)
iznova uredi svoj ivot na novim osnovama, da nastavi sa boljom vezom
"Boe moj, Ti si moj Gospodar, nema boga
osim Tebe, Ti si me stvorio, a ja sam Tvoj rob i ja sam na Tvojoj obavezi
Tvoju blagodat na mene i priznajem moj grijeh, pa mi oprosti, jer grijehe
ne oprata niko osim Tebe "6
6
11
kao daje
elemente, pa pazi da ih ne omalovai.
12
desi, ope
taj dan zaseban svijet, po onome to on sadri od vremena i prostora.
Ibrahim a.s. je svakog novog jutra molio: "Boe moj, ovo je novo
zavri Tvojim oprostom, zadovoljstvom i opskrbi me u njemu dobrim
Onaj koji prata i Koji je
milostiv, Koji voli i Koji je plemenit."
I govorio je: "Ko moli ovom dovom kad osvane obavio, je zahvalu toga
dana."
metoda u raspodjeli ivota i prihvatanje svakog pojedinog njegovog
Kad bi osvanuo govorio bi: "Osvanuli smo i osvanula je vlast (koja
pripada) Allahu, Hvala Allahu On nema druga, nema boga osim Njega."
molio: "Boe,
zaista sam ja osvanuo u blagodatima od Tebe, zdravlju i zatiti pa
upotpuni Tvoju blagodat na mene, zdravlje i zatitu na dunjaluku i na
ahiretu."
Neki ljudi potcjenjuju ono to im je darovano od Allaha, kroz sigurnost i
smirenost u njemu sam
13
ovjek.
14
a za sutra
i ja
i oni
bojimo se isto.
Pitanje je dana
15
16
(Er-Rum, 55)
I kae:
(En-Nazijat, 46).
POSTOJANOST,
USTRAJNOST
I PRONICLJIVOST
i za svoj opstanak beznadeno mjesto?
kojeg te moe dovesti jedino ispravno razmiljanje?
Karindi kae:
1. upitaj sebe: "toje najgore to mi se moe desiti?";
17
mili se za podnoenje
enje."
a:
"Teko tebi!"
Kakvu korist ima u tome da izgubi svoju razboritost kada ti prijeti ili te
Ovaj pjesnik kad je osjetio pribliavanje smrti aktivirao je svoj razum: Da
edel. Ono moe donijeti samo sramotu; pa nek ostane, dakle, u svom
mjestu, jer ostajanje, ako bude ubijen, je lake za duu, a ako bi ostao
18
19
20
prola.
sam elio da putujem oko svijeta prije nego umrem! Ovo je vrijeme da
ostvarim svoju elju."
21
Ali, ta zatim?
po kojem je ivio bio razlog njegovog ozdravljenja.
nije uplaila. ivjevi raspoloeno uspio je svojim odnosom spram
sekiracijom.
izdizanju iznad p
22
htjeli unititi, i dalje ostaje i nita se ne mijenja osim omota u kom je ona
privremeno boravila, a zatim ga se oslobodila bez gubljenja svijesti i bez
Ono to dolazi poslije smrti je dugo razdoblje koje se odlikuje
ja.
Kae se daje Ebu Hamid El-Gazali, kada je osjetio blizinu smrti rekao
svojim prijateljima da mu donesu novo odijelo.
Donijeli su mu odijelo i
Kako ga nije bilo, prijatelji su otili kod njega da vide staje s njim. Nali
su ga mrtvoga, kod glave mu je bio papir na kome su bili ovi stihovi:
23
24
25
(Et-
- "zamalo me nisi
26
ivota."
U svjetlu ovih alosnih poziva elim da spomenem nekoliko hadisa
a i njihovom
izbjegavanju:
(ElHakim)
usaditi smirenost u
"' I kae:
"Oslobo
ga bogatim u
27
zemlje u divljinu.
10
Rum i kae:
28
29
''
Imetak je poput jabuke lijepa izgleda i okusa, ljudska priroda udi da
neki od probavnih neugodnosti i bolesti. Opet se neki ljudi usteu i
tede, do te mjere da su gladni, dok
11
(Er-R'ad, 28-
30
I zai
umorna od ivota.,
Pjesnik kae:
to
padati zu
elucu ne pomae ni najbogatija hrana, a taj otrov mrvi zube i postaju
tuga dostigla takav stepen kodhazreti Aie, kada su protiv nje ustali
laljivci, daje rekla: "Mislila sam da mije tuga pocijepala utrobu."
istenciju
naroda i njihovu produktivnost u radu.
31
12
Ebu Urnama je kasnije rekao: "To sam uradio i Allah mi je otklonio moju
brigu i moj dug."
ovjeka, te nakon toga
njegovi koraci postaju stabilniji, a uz to ga prati panja Stvoritelja.
32
snagom, sve dok nam ivot traje i daj nam da s tim blagodatima i
13
33
15
34
15
35
lbidl5,br. 4853.
17
vezu iz
je pogled skrue-
36
18
razveseliti.
KAKO OTKLONITI UZROKE UZNEMIRENOSTI
skrtenih ruku, bez protivljenja. Vrlo je malo onih koji je poznaju, ajo
manje onih koji je cijene i ive po njoj. Zaista su pretpostvake i iluzije
ono to vl
37
god ga neke struje udalje od nje. Moda je ovo tajna toga da Allah trai
od svakog vjernika da ga moli za uputu i obavezuje ga da ustraje u
tome.
Gospodarom i govori:
Uputi nas na pravi put, na put onih kojima si milost Svoju darovao,
a ne naput onih koji su protiv sebe srdbu izazvali, niti onih koji su
zalutali. (El-Fatiha, 6-7)
A staje to "pravi put"?
ili
ivotne probleme i linija kojom se trai ispravnost kroz brojna miljenja.
Ovakvo traenje pravog puta zahtjeva trud i napor, te molbu za Boijom
podrkom, jer Boiji Poslanik je, kada bi ga
situaciju u kojoj se nalazi. Pod pojmom loe procjene stvari, misli se kad
38
I kae: "Ako elimo da rijeimo nae probleme koji pretvaraju nae dane
pakao, onda moramo poduzeti ova tri navedena
koraka!"
za,
39
(E!-Bekare, 242)
Karindi kao da pojanjava ove ajete kada govori: "Zaista, mi vrlo malo
njegovim mil
eljama raspaljuje u
pokua rijeiti jednostavan zadatak sa pretpostavkom da su dva i dva pet. A staje lijek tome?
a i naa razmiljanja i da
objavljen je i ajet:
Kada su nevjernici - srca svoja punili arom, arom paganskim,
AIlah je spustio smirenost Svoju na Poslanika Svoga i na vjernike i
40
41
42
i bez obaziranja na
d.. voli kod nas ovakvo ponaanje, jer on mrzi kukavice i pomae one
koji se na Njega oslanjaju.
ZNANJE JE PLOD RADA
potpuno shvatanje. pravila i intuiciju. Pod potpunim shvatanjem
podrazumjevaju jasnu predodbu o stvarima.
Pod pravilima se podrazumijeva skup principa, zakona i termina, koje su
enih ibadeta.
43
Bernard o je rekao:
eli da se okoristi po
- ili
bilo koje druge - probaj ih ili radi po njima i primjeni ih u svakoj ukazanoj
prilici.
svaka spoznaja kojom se mi koristimo jeste jedina koja se urezuje u
nae umove."
oblastima ivota.
O ovome Uzvieni kae:
vam dati dvostruku nagradu od svoje milo
milostiv je. (El-Hadid, 28)
lemenitoj
44
i os
nama
45
(Es-Saff, 2-3)
Zastajanje, sa eljenim preporodom, kod granice dugog govora i
kojoj se troi i trud i vrijeme.
okvira teoretisa
- kako
- polovinu naih tegoba i rijeili bi i najkomplikovanije nae
kad kae: "Postavio sam pravilo koje zahtjeva od svakog mog
prvo ponudi
I ta je problem?
U dosadanjem radu smo navikli da troimo sat ili dva sata u otroj
raspravi a da ne znamo ta je konkretni problem, kao to smo navikli da
bilo koga od nas, da jasno izloi temu problema.
II ta je izvor problema?
bez pokuaja da zastanemo na uzrocima koji su proizveli problem.
46
47
dozvolje
Cilj ovoga je upozoriti vjernike na pravi postupak kojim se zasluuje
nagrada od Allaha i osigurava vrijeme Poslaniku, kako ga ne bi bez
potrebe zaokupili oni koji ele da sjede sa velikanima samo radi toga da
budu s njima, osim, naravno, u nudi.
U tom smislu Uzvieni veli:
Zar to vi strahujete da prije vaeg savjetovanja milostinju
podjelite?! A ako ne podjelite, a Allah vam oprosti, onda namaz
klanjajte, i zekat dajte, i Allahu i Poslaniku pokorni budite! Allah je
obavjeten o svemu to
VI radite. (El-Mudadele, 13)
48
ejtanu
prostora ljudskom nefsu da se ispuni neistinom.
49
50
Tvojoj vjeri."l9
"Gospodaru moj, Tvoju milost elim, i ni jednog trenutka
ne preputaj me meni samome, popravi sve moje poslove. Nema boga
osim Tebe. "20
Ova stalna budnost je osnov svake duhovne upotpunje-nosti. A to se
a
poznato, jer se nije odmorio od suprostavljanja nevjerstvu u jednom
51
20
(ElAhzab. 4)
radili za vojsku,
im dolazili vojnici koji su zbog rata bili rastresenih ivaca, oni bi
Slobodno vrijeme i besposlica rue mnoge nadarenosti i sposobnosti na
i ih iza ogromne mase pasivnosti i omalovaavanja, kao to
se ruda zlata i eljeza krije u nepoznatim rudnicima.
52
oboavani u
(Et Taberani)
U vrijeme oprosnog hada dok je postavljao moralna pravila, Poslanik
a.s. je rekao:
ovoj
vaoj zemlji, ali ako mu se pokorite u onome to je van toga, to vi
neznatnim smatrate od vaih dijela onda budite oprezni od njega za
vau vjeru."
53
tome kad tako sitne stvari kao ove u logoru na polu, mogu da okupiraju
pamet najprivrenijih i najodanijih ljudi."
54
55
pa ivi sam
U' se drui s bratom
a, znaj,
tke izbroji.
56
pati
svijet."
Frank Hajan, javni tuilac u Nju Jorku, kae: "Polovina prekraja, koja
s
gradovima i selima.
uputanje u raspravu i shvatanje da je svaki postupak u stvari
poniavanje, koje se ne da izbrisati osim sa krvlju, plus brojne
- pravi su uzrok onoga to
A lijek?
muti pretjera-nost i ne iskrivljava strast. A
zatim suditi na osnovu takvih slika sa irokim pogledom. Pogledom koji
dobro ako ga i poprati zlo.
oju
57
oblasti intelekta, a
jihov
razum i njihova srca ka istini i potpunosti.
58
59
a
luta ovuda kamo ona eli.
60
drati
61
ovoj nesre
naredne generacije.
Ijedno i drugo su eljeli da ih mi smatramo pravednim, a da preziremo
drugo. Da li misli da iko od nas vodi brigu: koje od njih dvoje bio u
pravu, a ko je pogrijeio? Ne, jer i
poslovima i nemamo vremena da se bavimo cijenjenom porodicom
Tolstoj.
da ni jedno od njih nije reklo: - Dosta! I da se ni jedno ne dosjeti da su
duni da stvari cijene po njihovoj istinskoj vrijednosti, i da kae svom
drugu: "Daj da ovo ostavimo ovog momenta! Jer mi trujemo na ivot
zbog sitnica koje nita ne vrijede."
Zaista prvi dar pretvaranja, onima koji su licemjerni, je lienost
blagodati, sigurn
Moda glumci u pozoritima uzimaju velike nagrade za uloge koje
a,
cijenu za zadovoljavanje ljudi i za postizanje njihovog divljenja.
62
i njegove bolove.
Ono to eliminie ljudske tegobe jeste to da uporedi dobra koje on ima i
napuste!
Teio sam lanom miljenju o smrti, daje ona neto to nas ne treba
nestanak. Ali, koji je izlaz ako je smrt istina? I ako je njen dolazak
siguran i jasan? Ona rastavlja sastavljeno, pa makar mi to mrzili. Zar ne
granice za mnoga stanja gluposti, samoobmane i uobraenosti koji
Upitan je Poslanik:
vie
(Et-
Taberani)
A od Enesa r.a. se prenosi da je Poslanik prolazio kraj skupine ljudi koja
se smijeila, pa je rekao:
mislim da je rekao: "I niko je ne spomene u tjeskobi, a da mu se ne
olaka, niti u izobilju, a da ga to ne ustukne." (El-Bezzar)
63
ZBOG ONOGA
TO JE PROLO
ivota, kroz njegovu dugu istoriju, u smislu naravi i elja, nereda i
sporova, nepravde i pravde, mira i rata, uspona i padova naroda,
procvata i nestanka civilizacija.
rethodnih i potonjih, naredio je
okoristili onim to oni sadre.
64
ati prolost.
65
alost srca?
Kada bi nae ruke mogle
bilo vadib (stroga obaveza), te bi mi pohrlili ka njoj, kako bi izbrisali ono
ono to nismo
nadoknadu i ispravku.
e elje za
dobrobiti, pa ako iz bilo kojeg razloga ta dobrobit ne bude ostvarena, a
sudbinu Na ovo upozorava Kur'an, nakon bitke na Uhudu, kada kae onima koji
su plakali za poginulima i koji su se kajali zbog svoga izlaska na bojite:
66
Jer nekad se avion srui, sa svim onim to je u njemu (od ljudi i stvari), i
nadu se potpuno ugljenisana tjela, a neki ljudi i djeca ostanu pored njih,
bez teih povreda. Pa zato onda ne priznati sudbinu, kader, u svemu
stvarima, da nam u tome bude zadovoljstvo.
Karindi pribjegava razumu da bi nas doveo do ovoga cilja, kad kae:
a
67
29
"Dakle, to je
8
srdit.
velikoj mjeri s onim to ga prati od
68
razmiljanje?
odabrati pozitivne i ispravne misli?
jedan za drugim. Rimski imperator Markos Orlius kae: "Na ivot je
emo nesretni. A ako nas obuzmu
neprijatne misli,
29
69
70
je
udaljenih krajeva. Njegov otac je znao prirodu njegove bolesti, koja je
bila rezultat plahovite naravi i jakih predrasuda, pa mu je napisao pismo:
"Dijete moje, ti si sada udaljen hiljad
- ovdje i tamo.
tvoja psiha. Nema nikakve mahane u tvome tijelu niti u tvome razumu,
orodici." Dodao
pravac uao sam u nju da
posluam vjersku poruku, koja je bila u toku odravanja. Tema je bila:
ga koji osvoji grad".
Kao da je ovo moje sjedenje u bogomolji i moje sluanje poruka, koje je
71
72
izvire iz njegove
Pa kada se nakon dugog vjebanja i izdvajanja od loih utjecaja
islamski odgoj uzdigne, teko da njegovo svjetlo doivi zalazak. I kada
"Mi smo u slasti, kada bi -,a nju
znali visokodostojnici borili bi se protiv nas sabljama (da nam je otmu)!"
73
mjesto."
motivaciju, do te mjere, da sam ustala iz postelje i hodala po sobi!"
74
Onaj koji ovo smatra bezazlenim i nevanim, neka samo udari dlan o
dlan, jer se za prihvatanje ovih predaja ne vee niti vjerovanje niti
skr
pojedinca, i da niko ne pokuava da ih pretvara u opti materijalizirani
novu vjeru).
granicu, i nisu ni pokuali da je prenesu u labaratorije, niti u proizvodne
e ili
prepredenog pokvarenjaka.
75
njegov o
podcjenjivanjem.
:
Prvi koji navodi Karindi i drugi koji sam naveo u mome djelu "Moral
naeg
76
Ne, nikako, jer ponienja padaju na onoga ko ih alje prije nego stignu
do onoga kome se alju.
odgovor svoga naroda, na njegov poziv na vjeru:
Mi smatramo da si ti doista neznalica, i mi mislimo da si doista
O narode moj" - govorio je on -"nisam ja neznalica,
77
"
isprovociralo neznanje, jer uvreda bestidnika nestaje u njihovoj
irokogrudnosti kao to kamenje nestaje u dubinama Tihog okeana.
Ako dijete baci kamen u more, ne kodi mu dok je puno.
Eb
Sirije? Da si bio dobar ne bi te protjerao!"
Ebu Zerr mu je odgovorio: "Iza mene je velika prepreka ako se izbavim,
ori
od onoga to ti kae."
posvetiti."
Pa je odgovorio: "Onda si pao u posao." Ovaj upita: "Kao da mi prijeti,
kada bi mi rekao deset, ja tebi ne bih uzvratio ni sa jednom."
-abija pa mu je odgovorio: "Ako istinu govori, Allah
Ebu Zerra su grdili pa je odgovorio: "Ne budi uporan u tome da me grdi
mo pokorni Allahu u odnosu prema njemu."
78
ima."
79
ime zadobiti
30
80
u da on nije pridavao
a
priroda od zla i
32
33
Ibid 32.
81
82
"Dvije osobine! Je li ih
Allah dao u mojoj prirodi ili su i one nastale u meni?"
Odgovorio mu je Poslanik: "One su tebi od Allaha podarene od
Allah odlikuje neke due da bi bile svjetlo u svojoj sredini. Karindi kae:
toliko neprilika koliko je imao Linkoln."
rlina nije spasio od zavjera usmjerenih
protiv njega. On nije mjerio ljude vagom ljubavi ili mrnje prema njima.
Kada bi mu neko neto rekao loe, a bio prikladan za neku funkciju,
Nije smijenio nikoga s njegovog posla, zato to bi taj neko bio njegov
protivnik ili to ga je mrzio. Linkoln smatra, kao to pie pisac njegove
, sudbini, sredini i
4
83
e vlada, u
(E-ura, 40)
84
kada bi doivjeli
To su osobine
Pored toga, to nas Boije blagodati prate pri svakom uzdahu, kojim
-kom otkucaju koji pogoni
nau krv u vene; mi rijetko kad osjetimo tu veliku blagodat, da bi smo
cijenili njihovog Uzvienog i Plemenitog Darovaoca!
elementi postojanja odgovaraju na na znak i nau elju, ne zbog nekog
jasnog uzroka, nego zbog t
osjetimo neko blagostanje, zbog pogodnih uslo-va ili zbog prijatne i
manjkavosti, zbog udaljenosti od
Stvoritelja i zbog loeg poimanja Njegovih blagodati. A ta misli koliko
spomena!
datima, a nije svjestan njihova
mnotva i nije zahvalan Onome koji mu ih je darovao.
- kao
e da predstavi preko njih:
85
"Zbilja,
86
od dobro
87
36
37
dobra.
poricatelja Allaha te da odstrani od svojih namjera sve mimo toga. Neiskren nijet
88
ljude?"
89
grijeh...
tajnosti, uslovljavanjem elje za Boijim zadovoljstvom, u svim ljudskim
U hadisu stoji: "Uzvieni Allah kae: "Ja sam najbolji drug, pa ko pored
Mene uzme druga on mu i pripada."
- "O ljudi, budite iskreni u vaim djelima jer Allah prima samo ona djela
koja su iskrena.
I ne recite daje ovo Boije i mojih blinjih, jer je ono za rodbinu a nita
od toga nije za AIlaha.
I ne recite ovo je radi AIlaha i radi vas, jer ono je radi vas a radi AIlaha
nita nije od toga." (El-Bejheki)
hatura", to uglavnom biva radi hatura a radi AIlaha pored toga hatura
udjela On to djelo ne bi primio
jer Uzvieni Allah ne prima djelo ako nije iskreno radi Njega samog
Zato moramo da upravimo nae aktivnosti, aktivnosti naih srca i naih
isticanje niti priznanje ni od koga osim od Njega Uzvienog.
di zamrze! Da ti
prieljkuju nemir, a zaboravljaju zasluge. Kao to kae pjesnik:
od praiskona
90
Bilo kako bilo, ljudi su se alili na ovaj problem kako prije tako i danas.
je bilo vrijeme druge generacije muslimana (tabiina).
Jedan pjesnik stotine godina kasnije veli:
Povjerenja nestade
varanje preplavi kopno i p
od ljudi, pa osjetim guenje!
osamnaeste godine piem i vaim o islamu i dematu. Moji vazovi nisu
bili samo beskorisna izlaganja jezikom, niti je moje pisanje napadanje i
91
92
93
"Koje je onda dobro u imetku koji ne vrijedi ni koliko pijenje vode ili
njeno mokrenje."
Ako je ovaj savjetnik elio da umanji vrijednost vlasti i imetka vladara i
da pred njim predstavi darovanu blagodat vanijom od onoga to vladar
ima od imetka mi moemo da vidimo u ovom savjetu da ono to kraljevi
otkupljuju svojim krunama mi posjedujemo bez velikog truda!
Da li smo svjesni ovog dobra i da li cijenimo ovu blagodat i da li smo
zahvalni na njoj?
94
(EI-Bekare, 28)
Allah vas iz trbuha majki vaih izvodi, vi nita ne znate i daje vam
sluh i vid i razum da biste bili zahvalni.
(En-Nahl, 78)
95
ak u
njegovoj djeci???
zakloniti, niti okrnjiti njegovu dra, nita osim ljudske utrke u svim
propisima.
pa je kao posljedic
prolazio; s tim da
loe zbog slabe prodaje. U njoj sam izgubio sve to sam utedio prije i
96
naao i posao.
vrijedna snaga kojom nas je Allah opskrbio? Slatki bi bili plodovi, koje mi
ubiremo, kada bi ih pravilno koristili i ne bi umanjivali njihovu pravu
vrijednost.
Islam eli da snano skrene nae poglede ka dragocjenostima svih
bogastava koje nas okruuju i ka nunosti njihovog koritenja.
Prenosi se od Dabira r.a., daje Poslanik a.s. rekao: "Bio je kod mene
moj prijatelj Dibril i pri odlasku mi je rekao: "O Muhammede... Tako mi
Allahu pet stotina godina, na vrhu jednog rta. Njegova irina i duina
iznosila je 30x30 podlaktica, a more koje ga je okruivalo, bilo je 4000
ferseha sa svake strane. Dao mu je izvor vode, irine jednog prsta iz
kojeg je tekla slatka voda, a slijevala se u podnoje rta i tu pravila lokvu
is
a potom obavio namaz. Molio je svoga Gospodara da mu uzme duu
a mu
izmjeni stanje stalne sedde. Pa mu je udovoljio. Mi prolazimo pored
danu
daru, mojim djelom!"
robu i njegova
djela!"
97
Gospodaru moj!"
- "Ko te je spustio na brdo usred mora i dao ti pitku vodu iz slane vode, i
molio da ti uzme duu dok si ti na seddi, pa ti je udovolj io?
98
pribliavanju o
od dvadeset godina.
mu je posebno upadljivo, bilo stalno tapanje po ramenima, kojim bi
99
(Nuh, 26-27)
100
prirodom i karakterom.
nita osim unakaenost ili deformisanost.
Prije nekolik
poslije radio u novinarstvu. Kada se obratio jednom velikom skupu ljudi
kojima su
101
102
stvarnih granica.
primjeti i tako ih ne iskoristi."
Karindi kae: "Ti si neto jedinstveno u ovom svijetu. Zaista si ti jedinka
sam po sebi. Zemlja, od svog stvaranja nije vidjela osobu koja je
potpuno i
tebe."
Genetika nam kazuje da si ti stvoren kao embrion - kao rezultat spoja
estuju u poprimanju
osobina kojima se ti odlikuje.
U knjizi "Ti i genetika", kae Emran ajnfeled: "Svaki hormon nosi na
iva
da
je zavist neznanje i da je imitiranje samo-ubistvo; da svako treba da se
okrene svojim osobenostima i da bude zadovoljan njima onakvim
kakvim mu ih je Allah d.., dao i da zna da Zemlja, iako puna blagodati,
103
(El-Bekare, 148)
komentar navedenog ajeta, koji je rezime onoga to
ovjek ima put u ivotu, ili poseban pravac prema kom se upravlja,
poseban princi
pripadnike istaknutih i manje istaknutih pravaca. Ljudi nisu kopije jednog
104
105
postupa po Boijem z
cjelina i sistem koji po sebi opstoji... Ako on ne bude znao pravo svoje
ili bude oponaao nekoga od onih koji uivaju veliki ugled u njegovim
pokretima, njegovom glasu, njegovom
106
neangaovanim razumom?!
A koja je vrijednost naroda kada milioni njegovih ljudi ive daleko od
istraivanja i spoznaje istine u stvarima?
zaostalosti koja ih snalazi jer su zapostavili traenje istine i dobra, ili im
ne pridaju dovoljnu panju.
ali to pravo poprima svojstvo nunog zaduenja i misije, koja se mora
pri
vlast ne moe se uspostaviti, osim nad satranim umovima i nad
posmatraju stvari samo iz onog ugla kojeg im doputa tiranija. Tu istinu
davno je shvatio faraon Egipta pa je objelodanio ukidanje slobode
107
108
onoga to on voli i
strpljivost i izdrljivost"!
Ovo je krajnost i lutanje u tami bez traenja svjetlosti koja bi ga izvela ili
utjehe koja bi ga izbavila iz njegovih patnji.
Islam trai da se strpljivost preusmjeri u zadovoljstvo, u onim oblastima
to te zadesilo.
Pa ko zna? Moda u toj teti ima i koristi a uz savladavanje iskuenja
Ko zna? Moda su tegobe koje podnosi vrata u nepoznato dobro, pa
109
i bolovi plodno
Sposobnosti velikana nisu dole do izraaja osim u uslovima velikih
110
ma.
sa ivotnim stanjima i
promjenama daju ivotu novi naslov i temu.
ga izloili njegovi protivnici: "Moj boravak u zatvoru samo je
osamljivanje, moje protjerivanje je moje putovanje a moje ubistvo je
ehadet."
111
112
DJELOVANJE I
M otiao od
se zaista aktivnost
njega.
113
se i dalje divi samo sebi i tako plete oko svoje misli debeli omot
obmanom i pohlepom. U njemu stalno raste JA
do te mjere da kae:
(En-Nazijat, 24)
Zaista samoljublje i ivot u ambijentu koji ono proizvodi nuno zavraju
dostigao vr
JA je uvijek znak moralnog nedostatka i
niskog ivotinjskog postupka.
vrijednosti i interesi a u tom cilju nestaju kako pojedinci tako i zajednice.
JA biva znakom podnoenja
tekih posljedica.
ma je poznata, to
on zaduen.
114
JA
pada.
pravednim sistemom po
ono to on za sebe prieljkuje i ono toje obavezan prema drugima.
djelu
opr
"Nepravdu u srdbi, nenamjernu greku i greku poznanstva."
e ljubavi
115
116
"Na svakog
muslimana je sadaka",
podrva one koji to mogu.
Pa ako nije milostiv prema sebi pomae milostivima.
"Pomae onoga koje u velikoj
nudi!".
117
118
to tvoja sadaka!"
Pogledaj irinu kruga u kom se proiruje aktivnost jednoga pojedinca u
39
119
mjerilo na osnovu kojim ti kontrolie ono to voli ili mrzi od osobina ili
ponaanja.
zbog uboda.
Islam polazi od postavke da je dobro u vjern
za ivot i rast.
ova
srca su gruba i skamenjena, ona ponekad budu prekrivena slojem
praine, s tim da u toj praini -koliko je god bilo je pogodna za obradu.
Tako nam Allah navodi primjer onih koji se pretvaraju da rade dobro i
onih koji zaista dobr
oni koji troe svoj imetak da bi se ljudima pokazali, a ne vjeruju ni
120
plodna kia.
121
a ne vodi
122
Pa sam pogledao u
jednog ajeta:
(EI-En'am, 160)
doao do izobilja i skupio dosta imetka.
Rekao sam: "Zar ne zna od sunneta Boijeg Poslanika nita osim ovog
hadisa? Zaista Poslanik uz ono to si naveo kae:
4I
-"
- "Ko nas vara nije od nas! "44
123
46
u dennetske
(Ali Imran, 195)
bdijenja.
oprost sa djelom koje na prvi pogled izgleda vrlo lahkim, kao padanje
grijeha sa kapima vode abdesta na primjer, pa se ne poljulja tvoje
razumjevanje ovih vanjskih radnji.
124
izbjegava.
A
bez granice i bez zasluge onda je to tragedija.
Sa ovakvim ponaanjem se ne osigurava ovaj svijet niti je vjera
ispravna.
125
titi od
njegove biti. Evo te sure u cjelosti:
126
Kada
njega primiti osim ako on to izgovori nakon to je uzorao zemlju, zalio
usjev i stalno ulagao napor sve dok plod nije prispio.
istiti
cilj.
koristiti osim ako se bude suprotstavio izazovima zla i loim djelima koja
mu se nude, stalnim bdjenjem kroz propisane ibadete.
i nesuglasnost koja ne prolazi kod
onog koji poznaje vidljivo i nevidljivo.
U svijetu due islam je ljepota koja odbacuje runo i sistem koji negira
igne prainu.
Kada puhne po vodi nabora joj lice i uzburka povrinu.
A onoga dana k
127
128
grijeh:
129
vjek prodajom
ovoga za to.
130
du.
Ako se pomjea u odluke imenovanja i smjenjivanja odvede ga u izdaju
vlast na temelju svoje strasti i
se strast ne pomjea a da ga ne
pokvari.
neodvojivim.
21. Da zna daje strast bunilo te suprotstavljanje njoj jeste zatita i da se
boji za onoga ko je pretjerao u bunilu i nije se zatitio da ga svlada
njegova bolest. I da je strast trn u njegovom srcu, okov na vratu, halka
na nozi i njen sljedbenik zarobljenik, a ko joj se suprotstavi oslobodi se
toga i postane slobodan. A skidanje okova s vrata i halke s noge dovodi
ga u stanje dobrih.
j. Razgovarao
47
o svom
ocu, ne poznaje ga niti mu slui razmiljaju o Bogu, te da im je ivot slijepo oponaanje i glupa obmana.
131
na pozicijama
Stvoritelju onako kako im se prenosi a ne onako kako jeste. Pa tako oni
Poznajem jednog od njih koji nikada nije pogledao u teleskop niti je
kada uao u hemijsku labaratoriju niti se kad okuao u opasnim
onoga to su saznali.
Moe li zamisliti kakav bi nered bio u sudstvu, kada bi sudije donosile
presudu nakon to bi sasluale samo polovinu optube, ili polovinu
odbrane!
Tako su postupali ti ateisiti. Objelodanili su svoje nevjerstvo nakon to
prenijela im ne
Ova vrsta nevjerstva tea je od prethodne jer je ona ogrezla u obmani i
oponaanju.
Kae Fransis Becon: "Zaista povrno poznavanje filozofije vodi razum u
Kae Karind
osim o suprotnosti nauke i vjere, ali ove rasprave su zauvijek
zavrene..."
ona je da postoji razlika u vjerovanju u Boga kod znanstvenika i
mislilaca s jedne strane i pripadnika nekoj od poznatih vjera s druge
strane, to je posebno izraeno na Zapadu.
132
vjersko znanje.
Boga koji je stvorio svijet pa zato
A to je daje boanstvo sastavljeno od tri boanske osobe. Otac, Sin i
Sveti duh!?
Dakle, neka zastanu kod onoga to su spoznali i neka svoje postupke i
iskustvo i misao, daleko od onoga to govore njihovi svetenici.
Deorenda u njegovim posljednjim danima nakon to su ga saveznici
he!?
nji
133
nezakonite veze!
(Junus,
22-23)
134
Oni koji imaju velika srca nisu ostali skrtnih ruku pred krizom istine koja
vlada pred njihovom sredinom. Pa su tragali samo za Bogom a sve
osim Njega smatrali su samo ljudima pa makar se radilo o Isa a.s.
svetenstva, njihovih obreda, njihove zatite i kipova.
Ovo vjerovanje se ne naziva ateizmom iako se ne vee za Tevrat, Indil
i Kur'an jer ono ne poznaje ovo posljednje ili ga manjkavo poznaje i zato
snagom.
N
135
136
137
beskraj.
postoji neraskidiva spona, pa ako se mi pot-
138
139
uzimaju drugo boanstvo ili druga dva boanstva. Zato je njihov pogled
nestabilan, a njihove dove neispravne. Mole AIlaha a aludiraju na Isaa
a.s. i mole Isaa a.s. a aludiraju na AIlaha. A Isa, Muhammed i drugi
poslanici a.s. nisu nita do slabani ljudi koji su u potrebi za Boijom
dobrotom, trae od njega nagradu i boje se Njegove kazne.
na ovom svijetu
140
(Ez-Zuhruf, 84-85)
U istoj knjizi navodi se: "Sluaj o Izraele, Gospodar na Bog je jedan
Gospodar!" A Izrael je Jakub a.s., koji je okupio svoju djecu na smrtnom
Vi niste bili prisutni kada
- odgovorili su - "Bogu tvome, Bogu tvojih
predaka Ibrahima i Ismaila i Ishaka. Bogu
Jednome." (El-Bekare, 133)
U Tevratu Glava 5, broj 45 stoji: "Ja sam Gospodar a nije niko drugi,
nema boga sem Mene." I takode se navodi: "Ja sam prvi, i ja sam
d..:
Allaha hvali sve to je na nebesima i to je na Zemlji, On je silni i
mudri. Njegova je vlast na nebesima i Na Zemlji; On ivot i smrt
141
sa stepeno
Allahu d..
Zbog nedostatka lijepog miljenja i rairenog neznanja o Bogu,
to je Allahu d.. najdrae. Kad god se u dovi po
Allaha d.. i priznanja Njegove uzvie-nosti ona je blia tome da bude
primljena.
"Boe ja traim
Jednoga, koji j
imenom, kada se tim imenom trai od Njega on da, a kada se njime moli
on udovolji." (El-Munziri)
njegovo srce u odnosu na irk irih narodnih masa koji vjeruju daje Bog
sin i vjeruju da ima enu!?
Allaha d.. i ono to On zasluuje od pohvale i zahvale i ono to
ukazuje na manjkavost svijeta u odnosu na Njega i njegove potrebe za
Njim.
u ovoj dovi: "Bo
i Tebi najdraim imenom, onim imenom kojim kada se zamoli Ti
udovolji, a kada se njime od Tebe neto zatrai Ti dadne, kada se
142
odabere!?
143
da sredi ono to je
Teko ljudima od estine materije koja pri njihova lica u borbi za hljeb!
u njihovoj krvi. Oni zaista za vrijeme ove duge borbe vide samo svoje
144
a tu skruenost
nije uzvratilo sa najboljim rezultatima.
145
a budem ubica
50
146
?"
obiao? Zar ne zna da si ga obiao da bi Mene zasigurno naao kod
ebe hrane, pa mije nisi dao!"
50
51
Gospodar svjetova?"
e Moj rob traio od tebe hrane, pa
mu je ti nisi dao? Zar, ne zna da si mu donio hrane da bi Mene naao
napojio! ?"
dar
svjetova ?"
ti nisi dao. Da si ti njega napojio, Mene bi naao kod njega!" ~
-ve panje
147
prevare i gdje je zid zatite oko Omera, Osmana i Alije koji su ubijeni na
Ovakvo zapitkivanje ne umanjuje ono to smo ranije tvrdili! Sve to nam
je naloeno jeste da korigujemo osnovne principe ivota u umovima
ljudi kako ne bi zalutali u razumijevanju njegove forme.
Kakva bi bila reakcija onih koji ovo pitaju kada bi znali daje Omer
nekoliko dana prije svoje smrti molio Allaha da mu podari ehadet?! I ne
samo to, nego daje molio da njegov eha-det ne
frontovima gdje su se vodile borbe s Perzijancima, niti na drugim
frontovima sa Rimljanima nego u gradu hidre, u samoj Medini?
smrt!
ni dobro poznaju prirodu ovog
imana, morala i pravde i u iskorjenjivanju otrovnog bilja i korova koje se
Zaista ovi ljudi poznaju svoj zadatak i podnose njegove terete u miru i
ta vie! To njima biva elja ba kao to je bila Omer ibn Hattabu ili
onome to se desilo sa Sokratom nakon osude trovanjem.
148
hadisu stoji:
namazu." (EI-Buhari)
Karindi kae: "Zato li vjera u Boga i oslanjanje na Njega pribavlja
sigurnost, mir i smirenost?"
149
. Pa zato se ne bi okrenuli
koja vlada ovim svemirom?
Ako h
bude vjernik.
ga uznemiri briga, ili mu zaprijeti bolest, ili ga uznemiri kriza on pohrli
ruci svakom vjerniku koji eli da se obrati Allahu kad god za tim osjeti
potrebu u svom srcu.
se ne zadovoljava samo
54
150
55
56
POSLANIKOVA PRODUHOVLJENOST
151
152
- ako ti se
vijekova.
preostalo vrijeme. Poslan je s Knjigom koja ostaje
- u skruenosti i miru Muhammeda ibn Abdullaha nosioca posljednje Objave, stjecita akaida
i vrlina za koje sudbina vee ispravnost i prethodnih i potonjih.
enih vrijednosti u jenoj cjelini od mesa i krvi, moe
ga prepoznati vrlo lahko iz knjige s kojom je i doao i iz mudrosti koja
izvire iz njegove logike. Ali ti
za sebe odabere visoke vrline po kojima je on ivio.
153
savjetima.
upoznati Muhammeda.
Zaista, od odlika v
aktivnost kad im se priblii i aktivira njegovu skrivenu snagu da bi sluila
domovini, na prim
bolji i sretniji.
Otuda je naa tvrdnja: "Ne poznaje Muhammeda a.s. onaj koje zatvoren
Izvori inetelektualnog i sentimentalnog ivota u Muhammedu a.s. izviru
iz njegove spoznaje Allaha d.. i njegovog s
hodao po zemlji sa srcem i bio na nebu kao toje bio Muhammed a.s.
154
moju porodicu iskreno odanim Tebi u svakom satu ovog i onog ivota.
155
156
istin
poslanici su istina, Muhammed je istina, i kraj ovog svijeta je istina.
Boe moj, Tebi se predajem, u Tebe vjerujem, na Tebe se oslanjam, u
157
158
Abdullahov.
Salavat na njega i njegove od prethodnika i potonjih!
grudima nosi skriveni gnjev i srdbu, ivi tekim ivotom koji ne moe
neuspjeh.
i maniri umiljenog
njihovog preziranja bijednih i slabih.
Zatim sam shvatio greku takvog miljenja, jer koliko je nadarenih
i
naklonosti njima.
159
160
moe slijediti gnjev niskih dua. Ali prethodni dekan fakulteta "Dill"
Teejmuni David je naao veliki uitak u ciljanim laima protiv dekana
Tomasa Defersona autora deklaracije o samostalnosti".
izmiljanja.
161
162
klonost irokih
narodnih masa, a odjeci ove bitke odraili su se i u samoj Evropi i nije
prolo ni est sedmica od ove pobjede a general Grant je uhapen i
dijete. A zato je uhapen? Jer je izazivao zavidnost svojih
pretpostavljnih i pobudio njihovu ljubomoru."
jednostavna stvar. Zato je neophodno svjetlo koje alje Gospodar zore,
znakovima dana!
Allah nam je naredio da od njega traimo zatitu od zla zavidnika kao
svejedno dolazilo to od ivotinja ili od ljudi.
163
164
165
e na
trideset godina provedenih u mornarici promijenilo je njegovu prirodu
Nazivan sam grdnim imenima kao stari pas, ogavna zmija ili lisica. Kleli
su me vjeti u kletvi i nisu ostavili ni jednu pogrdu da me njome nisu
no da vidim
koje to."
zanemarivanja bestidnih:
Kada bih na svakog psa koji na mene laje
bacio kamen sijena bi bila dinara vrijedna.
koji se raduju
kada ih neko hvali a aloste kada ih neko kudi; oni su u velikoj potrebi
166
Mnogo je ljudi koji svoje miljenje o nekoj stvari grade na osnovu onoga
to ide uz tu stvar.
na svijetu.
koji posjeduje ovaj svijet pa makar on
bio i zao. A jezici u uzdizanju njegove stvari skoro da ne prestaju kako iz
elje tako i iz strana.
Zato se kae: ko posjeduje dunjaluk obaspe ga pohvala drugih a od
koga se dunjaluk okrene otrgnu se od njega i njegove lijepe vrline.
167
govore pogrde.
Poslanik je mrzio da su ljudi aktivni jedino pod pritiskom ovih niskih
poticaja pa kae: "Lo li je rob koji zbog ostvarivanja elja bude ponien,
lo li je rob kojeg strah od istine udaljava."
tajna mnogih kritika i zadovoljstava, osvete i podrke.
Abraham Linkoln je nastojao biti uspjean u svakoj bitci koju je vodio.
bude poraen kada bi ga i meleki pravdali ljudi ne bi prihvatili to
i lane.
168
- pa ko nam pok
njegov poklon a potom pohitati da ispravimo vidljivo i skriveno u nama,
tako da ne ostane prostora za djelovanje onoga koji rnrzi ili zavidi.
169
ma se
Zar oni ne vide da svake godine jedanput ili dva puta u iskuenje
(Et-Tevbe, 126)
Islamski pedagozi se slau u tome da je nuno da svak
sebe u skladu s prirodom islama, sa porukom Boijeg Poslanika kad
kae: "Preispitajte sebe prije nego vas drugi budu preispitivali, i vagajte
svoja djela prije nego vam ih drugi budu vagali" 61.
"Pametan je onaj koji str
ivot poslije smrti, a slab je onaj koji slijedi svoje strasti i bezrazlono se
nada i pouzdava u Allaha." (El-Munziri)
-ruje sve
za loe djelo.
61
170
se nemogu ni pobrojati.
takvom stanju dovoljno i to to ga valovi nisu vratili nazad i to to nije
potonuo da smatra kako je napredovao.
Uz dobro strpljenje slijedi postizanje dobrog uspjeha.
ednostima i za
visokim uzorima jer je u to vrijeme vladala velika kriza dobrih
odgajatelja.
zatim sam se potrudio da zanemarim taj strah jer se vjernik treba bojati
sam se preko polja u mrak. Onda sam se pribliio haremu koji je bio
171
-mokontroli
nego li je ne imati nikako.
postavljanje zdrave kontrole nad nefsom -da ga oslobodi od mahana i
uzdigne ka visokim horizontima -da sufijska djela nisu u potrebi da se u
Lahko je opisati bolest u ovim knjigama da je to lijek! Tako se izmijea
-
nunost
dobitak, razmiljao o svakom susretu, poznanstvu u proloj sedmici, i
koju greku je
napravio i kakav je uspjeh ostvario...?
Pa kae: "Moda je taj biznismen posudio ovaj metod od Benjamina
otkrio
172
je
upoznati, zajedno sa upoznavanjem njene suprotnosti.
nepoznavanje neistine remeti lijepu predodbu o Istini?"
Odgovor bio bio da potpuna predodba mora imati granice do kojih ona
dosee, a ko
Zato su nai prethodnici govorili: "Stvari se poznaju po svojim
suprotnostima!"
Ljudi se, u svojim svakodnevnim transakcijama, kada prodaju makar
komad zemlje, ne zadovolje se njegovim spominjanjem nego se sve
173
174
njima i ovo dijelo koje se, evo, pojavljuje i na bosanskom jeziku. Objavio
175