ANALIZA - ITANJE LIKOVNOGA "TEKSTA"

Miroslav Huzjak
Rije ANALIZA dolazi od grke rijei analyo - razrjeujem, param, ralanjujem. Suprotno od sinteze,
analiza rastavlja neki objekt na njegove najjednostavnije sastavne dijelove. Sjetimo se npr. kemijske
analize - rastavljanje da bi se vidjelo od kakve tvari se sastoji istraivani objekt.
Likovna analiza uoava i ralanjuje likovno djelo na njegove sastavne elemente- sliku na boju, plohu,
ton; crte na crte, toke; kip na volumen, povrinu, prostor; i na njihove meuodnose, na
kompozicijske elemente (kontraste, ritam, ravnoteu, proporcije, i dr.). Traimo, dakle, "rijei" koje ine
likovni "tekst", a zatim ih pokuavamo "proitati", trazimo sintaksu, tj. unutarnji red.
U razrednoj nastavi tek uvodimo osnovne pojmove. Zato analizu neemo koristiti za otkljuavanje
sloenosti strukture izraaja umjetnikih djela, ve emo pitanjima navoditi djecu na razgovor o
vlastitim radovima, i radovima svojih kolega; na reprodukcijama prepoznajemo samo osnovne
pojmove kao primjere. Pri tome emo vjebati preciznu upotrebu rijei i za svakodnevni govor ponavljajui nove i stare, ve usvojene elemente likovnog jezika - jer su sve te rijei dio i
svakodnevnog govora: koliko nas kvadrat naziva kockom a krunicu krugom, i koliko nas je u stanju
opisati nekome preko telefona ono to vidimo pred sobom (posebno ako zakau asocijacije);
korelaciju s drugim predmetima i njihovim jezicima: simetrija- matematika; ritam- glazba, pokret;
modulacija- glazbaa ti se jezici esto dotiu i isprepliu. Osvjetavat emo vieno- jer gledanje je
misaoni proces, bez kojeg se primijetiti nikad nee pretvoriti u vidjeti. Time se razvija i via dimenzija
estetike, sebesvijestan ukus, koji odlazi korak dalje od subjektivnog "svianja" koje je esto podlono
modeliranju izvana (moda, npr., ili reklame); ui se vrednovanje po objektivnim kriterijima.
Napokon, razvija se i kvaliteta verbalne komunikacije, vjeba se govor i razgovor, pravilna sintaksa
te jasnost reenica i cjelokupnog izriaja, zbog ega od djece treba traiti da odgovaraju punim
reenicama.
Vanost analize jo nije dovoljno osvijetena. Vjetina analize nam je jedino dostupno orue
pomou kojeg moemo razlikovati dobre od loih stvari, subjektivno od objektivnog, istinitog od
lanog, dobro od zla. Naravno, likovna analiza je samo jedan od aspekata (premda vjerojatno
najvaniji jer smo primarno vizualna bia); za kvalitetnu analizu okruujueg ivota potrebno je
sistematino upoznavati i druge izraajne jezike. ak i same informacije zahtijevaju mnogo filtriranja
na putu od medija do naeg uma. Internet je svojim apsolutnim liberalizmom i neselektivnou
postavio pred konzumenta novi zahtjev: kojoj informaciji vjerovati? Time se polako osvjetava da ni
slubeni mediji nisu bezuvjetni autoritet kojem se bezrezervno vjeruje. Budunost djece je u
konzumiranju neprovjerenih a masovno dostupnih informacija; nauimo djecu da te informacije
analiziraju i objektivno sagledaju. Nauimo to i sami.
Priprema:
Predvidimo unaprijed smjetaj djejih radova u vrijeme analize. Je li predvien pano ili e biti
privreni na plou? Ili razmjeteni na podu? Na ploi s djejim radovima u vrijeme analize istodobno
egzistiraju ispisani likovni problemi i tema, odn. poticaj. Ovaj pismeni dio posluiti e djeci kao
podsjetnik i pomo. Takoer, predvidimo i mjesto za izlaganje reprodukcije umjetnikog djela, na
kojem e biti jasno evidentni likovni problemi koji su se taj sat obraivali.
Analiza - prijedlozi za izradu pitanja:
Nakon to smo izloili djeje radove zapoet emo analizu, tako da djecu pitanjima navodimo da
govore o onom to je pred njima. Svaki uitelj e se morati prilagoavati danoj situaciji koja e svaki
puta biti drugaija - tako e i pitanja koja nastavnik postavlja svaki puta varirati. Ali, da bi se dobio
jasan uvid u podruja koja pitanja moraju zahvatiti, navest emo tri grupe pitanja (s podgrupama)
unutar kojih se pitanja mogu kreirati. Navodim prijedloge i primjere, a raznolikost i prilagodljivost ovisi
o pojedinim uiteljima - ali iz svake grupe je poeljno zahvatiti i postaviti bar poneko pitanje.

1. - pitanja ostvarenosti zadatka

2. - pitanja naina koritenja materijala (tehnike)
- rukopis
3. - pitanja kreativnosti:
- razliitosti,
- slinosti ("prepisivanje" i ablone, stereotipi)
- likovnost
- emotivni dojam
- samoanaliza
1.Pitanja ispunjenosti zadatka: to smo danas radili? Koji likovni problem smo obradili? Jesu li svi
ispunili zadatak? Vjerojatno jesu, jer smo za vrijeme rada komunicirali s djecom i uoili mogua
nerazumijevanja, a sada pozivamo jednog uenika pred izloene radove i zamolimo ga da na tuem
radu prepozna i pokae rjeenja likovnih problema. Pogledajmo crtee u prilogu: koji likovni element
uoava na ovim crteima? "Na ovim crteima uoavam teksture." to je to tekstura? - "Tekstura je
ispunjavanje povrine crtama i tokama", moda e odgovoriti dijete. Na kojem ju radu vidi? Pokai
ju. - "Na ovom radu, evo je ovdje", mogao bi glasiti odgovor. to jo vidi? "Vidim karakter i tok crta,
ova je debela, a ova pored sasvim tanka." U ovom dijelu analize poeljno je pokazati i neku
reprodukciju koja sadri isti likovni problem. Svrha pitanja: ponoviti osvijetene elemente likovnog
jezika, prepoznati novousvojene elemente na tuim radovima i reprodukcijama.
2. Pitanja naina koritenja materijala (tehnike): Za ovu grupu pitanja potrebno je imati vlastito
iskustvo upotrebe odreenog materijala (olovke, ugljena, tempera, akvarela, gline, i dr.) da bi sami
mogli prepoznati na djejim radovima izraajne razliitosti i pitanjima upozoravati na njih. Olovka se
moe jae ili slabije pritisnuti o papir, moe vui linije ili oblikovati plohe, linije mogu biti otre ili
neotre, mutne, rad djelovati svjetlije ili tamnije. Po emu se razlikuju tehnike akvarela na ova dva
rada? -"Na prvom radu je u akvarelu mnogo vie vode nego na drugom." Kakva je razlika u potezima
kista na ovim radovima? "Na prvom su potezi otri i ravni, a na drugom brzi, kratki i razvedeni."
Pogledajmo crtee u prilogu: Tko je drugaije upotrijebio pero i tu? -"Na ovom radu se i prskalo (rad
2), a ne samo vuklo linije."

crte 1

- RUKOPIS - takoer utjee na upotrebu materijala, a iz rukopisa moemo iscitati i neke psiholoke
parametre djeteta. Nekome e granice meu plohama biti kirurki otre, a nekome razvedene; negdje
e plohe biti "ispeglane" bez vidljivih poteza, drugdje e vibrirati mnotvom silnica i tonova; nekome e
boja biti ista, drugi se nee mnogo truditi prati kist za vrijeme rada pa e u boji biti mnotvo
primjesa Pogledajmo primjer: na prvom crteu crte nemaju naglaene razlike u debljini; uoimo na
crteu 2 tanke obrisne crte sredinjeg drveta i odmah desno od njega na drugom drvetu vrlo debele
crte; dakle koliina tua u kistu i pritisak kista o podlogu na radu 2 vrlo variraju.

crte 2

3. Pitanje kreativnosti: U kreativnost, divergentno miljenje,(prema Guilfordu) ulaze: redefinicija,

osjetljivost za probleme, fluentnost, originalnost, elaboracija i fleksibilnost. Govorimo dakle o to
veem broju moguih putova i rjeenja nekog problema, a ne o traenju najboljeg rjeenja (tj. o
konvergentnom miljenju).
- RAZLIITOSTI - Uvodno pitanje ove grupe moe biti: Koji je rad drugaiji od drugih? Odgovor,
meutim, moe biti uvjetovan meusobnim uenikim simpatijama, ili dan po kriteriju "svianja" koji je
subjektivan. Zato emo preskoiti uplitanje ukusa ( i striktno izbjegavati pitanje: "koji ti se rad svia?"),
nego emo osvijestiti sve objektivne razlike. Analiza se djetetu olakava ponuenim kompariranjem
dva rada sa naglaeno razliitim likovnim elementima, dakle pitanjima kao: " Po emu se razlikuju ova
dva rada?" Panju usmjeravamo na likovno vrednije i interesantnije radove. Da bismo si olakali
njihovo prepoznavanje, uz poznavanje likovnog jezika poeljno je i da posjeujemo izlobe kako bismo
sami uvjebavali aktivno promatranje a ne pasivno gledanje, a i da uoimo mogue slinosti djejih
likovnih rjeenja s rjeenjima nekih umjetnika (Ivan Lovreni, npr.). Moemo poeti od banalnijih
razliitosti - vertikalni ili horizontalni format npr., - i postupno ulaziti dublje u likovnost razlika. Na naim
primjerima: rad 1 ima samo jedno drvo, a rad 2 umu.
- LIKOVNOST - Dublja analiza razliitosti vodi nas ka pitanjima o kompozicijama. Kompozicijom
zovemo raspored elemenata unutar neke cjeline (sjetimo se glazbene i eljeznike kompozicije ), a
najlake emo ju osvijestiti ako rad gledamo kroz trepavice, ili ga zamislimo zamueno projiciranog
kroz projektor - dakle, ako apstrahiramo detalje - i ustanovimo kakav je raspored nosivih elemenata
arhitekture djela. Potrebno je uoiti naglaene simetrije ili asimetrije, gustu ispunjenost ili velike
praznine. Slijedi uoavanje upotrebe likovnih i kompozicijskih elemenata: moda se negdje pojavio
ritam, moda negdje tekstura, moda su na jednom radu svi potezi okomiti a na drugom vodoravni.
Prevladavaju li kod nekog tople boje, a kod nekog hladne? Ovim dijelom razgovora ponavljamo
likovne elemente nauene na prethodnim satovima likovne kulture. Na naem primjeru: rad 1 sadri
veliki lik drveta izbaen malo udesno u odnosu na centar formata tako da svojom masom ispunjava
2/3 desne polovice crtea. Crtice listia ili granica se ritmiki jednolino niu na linijama grana. I kia
koja pada prikazana je ujednaenim potezima iste duine i (donekle) debljine, pa i jednakom
gustoom. Dojam jednolinosti pojaavaju i pravilni redovi u kojima su nabrojane kine kapi. Strogi
vertikalni pad kie se ne obazire na vjetar koji savija grane drveta uvijajui ih udesno, pa i odgurujui
drvo iz centralne osi crtea.
- EMOTIVNI DOJAM - Upitajmo: doima li se rad radostan, da li neki jo radosniji, jesu li ovi likovi
nervozni na tom papiru, ostavljaju li potezi i boje hladan dojam, ili smijean, opasan...

ablona cvijeta

ablona ptice

ablona ovjeka

- SLINOSTI - Osim razliitosti, osvrnimo se i na slinosti. Ima li "prepisivanja"? Nisu li moda uenici
iste klupe na istovjetan nain rijeili likovni problem? Usporedimo to sa prepisivanjem na testu iz
matematike, i naglasimo poeljnost originalnosti i vlastitih rjeenja. Da li se negdje pojavila naglaena
ablona? Pitamo: Jeste li moda ve vidjeli negdje ovakvo slikanje sunca (kao etvrtina u uglu), ili
cvijeta? ablone se stvaraju ve u predkolskom uzrastu pod nedovoljno strunim vodstvom nekih
odgajatelja ili utjecajem obitelji, i djeca ih donose u kolu. Potrebno ih je uoiti i zadavati zadatke za
njihovo razbijanje. Sva djeca slikaju lica jednako, nasmijeena, zatvorenih ustiju? Dajmo im kao temu
djecu to pjevaju, osvijestimo u uvodu da su usta razliito oblikovana kod razliitih glasova. Pojavljuju
li se ljudski likovi uvijek simetrino postavljenih ekstremiteta, beivotni i jednaki? Zadajmo kao temu
neki sportski dogaaj i razgovarajmo o moguim kretnjama sportaa, pa i o padovima i slinim
ekstremnostima pokreta. Pojavljuje li se cvijet uvijek u istom obliku "tratinice", sa zelenom prugom
"trave" u dnu papira i plavom prugom "neba" na vrhu? Tema "Neobinog cvijeta" uz priu koja
naglaava razliitost tog cvijeta od svih drugih moe razbiti tu ablonu. I tome slino.
- SAMOANALIZA -Nemojmo zaboraviti da dijete proivljava svoj rad, i neke dosjetke eli izraziti i
prikazati. To ne mora obavezno biti jasno vidljivo i razaznatljivo, ve i zbog toga to dijete ne kontrolira
svoju psihomotoriku dovoljno vjeto; ali i zato to e ono smisliti vlastitu sintaksu likovnog jezika koju

mi moda ne razumijemo. Zato ga upitajmo da nam smo objasni znaenje svojeg rada, i esto emo
saznati sakrivene poruke i znaenja koje nam se same nisu otvorile.

Preuzeto sa http://likovna-kultura.ufzg.unizg.hr/