Koliko je visok toranj?

(primjer divergentnog mišljenja)

Znanstvenik Murray Gell-Mann, dobitnik Nobelove nagrade za

fiziku i veliki zaljubljenik u matematiku priča o nezgodama jednog
učenika srednje škole koji u Sjedinjenim Državama mora polagati
ispit iz fizike da bio primljen na sveučilište. Profesor ga pita: “Kako
ćeš izmjeriti visinu tornja s pomoću barometra?” Mladić odgovara:
“U džepu imam klupko konca, za nj vežem barometar, popnem se
na toranj i spustim barometar a zatim izmjerim dužinu konca.”
Profesor nemilosrdno odgovara: “Pao si!”
Profesor je od učenika očekivao ovakav odgovor: barometar
mjeri tlak, a tlak se mijenja s visinom (jer je pritisak zraka na živu
različit). Na svakih deset i pol metara stupac žive spušta se za 1
milimetar; pa ako je tlak na zemlji 760mm, a 757 na vrhu tornja, to
znači: 760 - 757 = 3; 10,5 x 3 = 31,5: toranj je visok 31,5 metra.
Student se ipak nije predao. Obratio se sudu i sudac je dopustio
da još jednom ide na ispit. Ovog puta ga je ispitao osobno
profesor Gell-Mann. Obratio se studentu ovako: “Zaboravimo što
je bilo na prošlom ispitu. Evo barometra, ovdje vani je toranj, reci
mi kako ćeš barometrom izmjeriti visinu tornja.”
Student je napravio bilješke i rekao: našao sam 21 rješenja pa
ne znam koje je najbolje” Gell-Mann, iznenađem, zatraži da
nabroji sva rješenja.
Mladić počne:
Prvo rješenje: stavit ću barometar na zemlju uz zid tornja pa
napraviti zarez na zidu na vrhu barometra, onda ću barometar
postaviti na zarez, pa napraviti novi zarez i tako dalje dok ne
dođem do vrha. Drugo rješenje: čekat ću sunce, staviti barometar
na zemlju i zmjeriti njegovu sjenu pa usporediti sa sjenom tornja i
tako odrediti visinu na način kao je to uradio Tales. Treće rješenje:
popet ću se na vrh tornja s kronometrom, bacit ću barometar,
izmjeriti vrijeme pa po formuli zakona o sili teže i ubrzanju
izračunati visinu tornja. Četvrto rješenje: izračunat ću po padu
tlaka (kako je drugi profesor tražio). Peto... šesto... rješenje... A na
kraju je i dvadeset i prvo rješenje, koje možda nije odveć
“pošteno”. Otići ću do čuvara tornja, pokazati mu barometar i
darovati mu ga - ako mi kaže koliko je toranj visok!”
 KREATIVNOST (STVARALAŠTVO)

Mjesto stvaralaštva u obrazovnom procesu:

OBRAZOVANJE
(kvaliteta ličnosti određena znanjem i sposobnostima)

ZNANJE SPOSOBNOSTI
(materijalni zadaci) (funkcionalni zadaci)

ČINJENICE GENERALIZACIJE SENZORNE, PRAKTIČNE,

(konkretno) (apstraktno) IZRAŽAJNE, INTELEKTUALNE

MIŠLJENJE
(proces zahvaćanja odnosa i veza)

KONVERGENTNO DIVERGENTNO
(logičko zaključivanje) (stvaranje novih
ideja)
Divergentno mišljenje prema Guilfordu:

a) redefinicija – nova upotreba likovnih sadržaja

b) osjetljivost za probleme – sposobnost otkrivanja likovih problema
c) fluentnost – raspolaganje bogatstvom ideja
d) originalnost – sposobnost da se otkriju potpuno nove ideje
e) elaboracija – razrađivanje originalne ideje u detalje
f) fleksibilnost – lako napuštanje uhodanih putova

Kreativnost je pristup problemu.

Za proizvodnju novog djela potreban je fond znanja i
iskustva – stvaranje novih spojeva.
Odrednice kreativnosti:
- povezivanje ranije nepovezanih stvari
- djelatnost koja daje originalne produkte (neponavljanje)
visoke društvene vrijednosti

Kreativnost je suprotna konformizmu.

Konformizam (kon+forma, spajanje, isti oblik):
podudaran s drugima, jednolik, suglasnost s većinom;
oportunizam, nemanje svog stava i mišljenja već se
preuzima stajalište (većinske) okolice. Pušenje,
Mc Donalds, šablone, lažni moral i emocije, kič.
Pablo Picasso: Glava bika, 1943.
Picasso uzima dva poznata elementa –
- sjedalo i upravljač bicikla – i stvara od njih
novi spoj. Mentalni skok povezuje dotada
nepovezano u nešto originalno.
Irving Taylor
Nivoi kreativnosti:
Generativno stvaralaštvo: - ekspresivno stvaralaštvo
- produktivno stvaralaštvo zadaci obrazovnih sustava
- inventivno stvaralaštvo
Konstruktivno stvaralaštvo: - inovativno stvaralaštvo
- emergentivno stvaralaštvo (autentično nove cjeline)

Razvoj kreativnosti:
1. kreativnost spontane aktivnosti – samostalno izražavanje, spontani djetetov izraz
2. kreativnost usmjerene aktivnosti – spontano izražavanje uz svjesno nastojanje za
poboljšanjem, postizanjem “sličnosti” s
realnim objektom
3. kreativnost invencije – opažanje i izražavanje novih likovnih odnosa
4. kreativnost inovacije – donošenje značajnih promjena u likovnom izrazu unošenjem
složenijih likovno-jezičnih i tehničkih
mogućnosti
5. kreativnost stvaranja – stvaranje potpuno novih likovno-pojmovnih sustava – stilova

Dječja kreativnost je definirana stupnjevima 1., 2. i 3., a djelomično 4.

Faze misaonog i likovnog razvoja djeteta i stupnjevi kreativnog procesa:

Godine starosti 1, 2, 3 4, 5, 6 7, 8, 9, 10 11, 12, 13, 14, 15 16, 17

mišljenje predpojmovno konkretno konkretno apstraktno
predoperacijsko operacijsko

pristup okolini spontani intelektualno vizualni

faze likovnog faza faza izražavanja faza faza vizualnog likovni
razvoja izražavanja složenim intelektualnog realizma pojmovni
primarnim simbolima realizma sustavi
simbolima (faza sheme)
stupnjevi 1. kreativnost spontane aktivnosti 2. kreativnost 3. kreativnost 4. kreativnost
kreativnosti usmjerene invencije inovacije
aktivnosti
Teorije psihičkog razvoja (Langer):
1. Teorija mehaničkog ogledala – odražavanje okoline. Pasivno. Izrastamo u ono što okolina učini od nas.
2. Teorija organske svjetiljke – autoformativan proces. Aktivno. Izrastamo u ono što načinimo od sebe.
3. Psihoanalitička teorija – stalni sukob instinkta i vanjskog svijeta. Odgovara NA i brani se OD poriva i
utjecaja.

Poticanje kreativnosti – osnovna načela: Ometanje stvaralaštva:

- crtanje djeci
- bodrenje manipuliranje idejama i predmetima - ispravljanje dječjih oblika
- provjeravanje ispravnosti ideje (više “kako”, manje “što”) - slikovnice za bojenje
- ohrabrivanje novog, izvornog mišljenja - prenaglašavanje vrijednosti
- suzdržavanje od prerane kritike ideje kao krive ili neprikladne - urednost i preciznost
- traženje alternativnog načina rješenja i mogućnosti - nametanje šablona
(variranje, analogija)
- pitanje “ što bi bilo da je bilo drugačije”
- poticanje učenika da postavljaju pitanja
- nagrađivati nekonformističko mišljenje
- pomagati učenicima u nalaženju izvora informacija
- poticati grupno rješavanje problema (“brainstorming”)
Divergentne igre:
1. Verbalne:
-Nastavljanje priče:
Zadane riječi: vrata, brod, sedam, vilica, velik, sreća, stare čizme, prehlađen mrav, nanopodi, val x
4
Početak: “Bilo je to u vrijeme kada su se ptice počele gnijezditi u bradama mudraca...

- Izmjene riječi: -Stvaranje veza:

1. ŠTAAM mašta Što je zajedničko rijeci i pčeli?
2. MOĆOP pomoć
3. GARIT tigar Moguće veze:
4. PADAZ zapad kretanje, izvor stredstava za život ljudi,
opasne kad se naljute...
5. LUPAK klupa kalup
6. VANAR vrana narav ravan
7. LMAAP lampa palma
8. AVART vatra trava
 2. Vizualne:

Dovrši crtež kako želiš:

 3. Prostorne
- različite upotrebe predmeta (štap,
stolac...)
Makni sedam šibica da ostane pet kvadrata:
4. Zvukovne
- različito izgovaranje glasa (npr. “a”)
- dodavanje različitih pokreta
5. Logičke
- problemske priče
- matematički (numerički, geometrijski)
i fizikalni zadaci

Umetni znakove
aritmetičkih
1 2 3 = 1
operacija tako da
1 2 3 4 = 1 rezultat bude 1.
Dozvoljeno je dvije
1 2 3 4 5 = 1
susjedne brojke
Npr.: udružiti u jedan broj
1+2:3=1 (npr. 1 2 = 12).
1x2+3-4=1
1 + 23 : 4 - 5 = 1
Kombiniraj predmete i postavi svijeću uza zid: