Nastavna jedinica: Tko je čovjek Cilj i svrha: - usvojiti osnovne filozofske postavke o čovjeku, razlikovati filozofski od ostalih pristupa čovjeku Ključni pojmovi: biće prirode, prirodno biće, biće kulture, kulturno biće, biće društva, društveno biće, biće uma, umno biće, višedimenzionalnost, jedinstvenost osobe Oblik obrade: - individualni, grupni, frontalni Metode rada: - izlaganje, određivanje pojmova, analiza, rad na tekstu, dijaloški oblik, demonstracija slikovnoga materijala Tijek izlaganja i dijaloga: - početi od Cassirerova teksta „Što uopće znamo o čovjeku?“ ili pak od Mit o Edipu, objasniti dvojbenost istraživanja i spoznaja o čovjeku; - postaviti pitanje može li se reći da su suvremena znanstvena i tehnološka dostignuća došla na prag stvaranja humanoida ili antropoida, ali da još uvijek ne znamo dovoljno o ljudskoj prirodi; - povezati to s Mitom o Edipu – odgovara na općenito pitanje što je čovjek, ali ne zna tko je on sam; - objasniti da je to stoga što je čovjek uvijek više od uskoga područja znanosti, višedimenzionalno biće; - odatle objasniti i u razgovoru raspraviti značajke čovjeka kao prirodnoga, društvenoga, kulturnoga i umnoga bića; - pomoći učenicima da sami uvide kako se prirodno i umno kao značajke čovjeka isprepliću u njegovoj povijesnoj kulturnoj i društvenoj zbilji Ponavljanje: - uz pomoć pitanja na kraju nastavne jedinice Plan ploče
Tko je čovjek
- karakteristika čovjeka – višedimenzionalnost
- pripadnost prirodi – biće prirode ili prirodno biće - vrijede svi biološki i fizikalni zakoni
- biće kulture ili kulturno biće
- nadvladavanje ljudske prirode – kultura – stvaranje - Ciceron – cultura animi – obrađivanje ili uzgoj duše - nadilaženje nagona – odgoj
- biće društva ili društveno biće
- Aristotel – zoon politikon – društveno biće - živjeti u zajednici – obitelj, pa potom širenje
biće uma ili umno biće
- homo sapiens - um – najviša spoznajna moć – spaja pojedina iskustva i zaključuje - umna sposobnost – razlikuje nas od drugih bića