STRATEGIJA HRVATSKOG

KNJINIARSTVA
2015.-2020. GODINE
Kolegij: Pravni propisi i norme za knjinice

Zagreb, 2014.

STRATEKI CILJEVI
Uloga knjiniarske struke, kako u Republici Hrvatskoj, tako i u svijetu,
zbog sve rairenije upotrebe novih tehnologija primorana je okretati se
novim nainima djelovanja. Na prvom mjestu, uloga bibliotekara, iako
neminovno

vrlo

zahtjevna,

okrenuta

je

razumijevanju

suvremenih

drutvenih stremljenja, informacijskog okruenja te koritenju novih

tehnologija u uenju, prikupljanju informacija i valoriziranju raznolikosti
istih. U strategiju koja se tie budunosti knjiniarskog poslovanja i
razvoja knjiniarstva u Republici Hrvatskoj uope, nuno je stoga, s
obzirom

na

brzi

neprestani

razvoj

drutvenih

interesa

naina

obrazovanja ukomponirati nekoliko ciljeva koji se tiu inovativnosti

knjiniarskih usluga, uinkovite i funkcionalne mree knjinica povezanih
u jedinstveni nacionalni knjinini informacijski sustav, ravnomjernu
infrastrukturnu pretpostavku za obavljanje knjiniarske djelatnosti i
kompetencijski okvir strunih znanja i vjetina djelatnika u knjiniarstvu.

1. INOVATIVNE KNJININE USLUGE

U nacrtu Strategije hrvatskog knjiniarstva 2015.-2020. godine razvoj
inovativnih

knjininih

usluga

podrazumijeva

nekoliko

mjera.

Ve

tradicionalan segment u knjiniarstvu jest onaj koji se tie slobodnog

pristupa informacijama. IFLA u svojim smjernica za narodne knjinice jasno
je odreen pojam narodne knjinice kao organizacije koja osigurava pristup
znanju, informacijama i cjeloivotnom uenju pomou niza izvora i slubi, a
na raspolaganju je svim lanovima zajednice bez obzira na njihovu rasu,
dob, spol, nacionalnost, jezik, invaliditet, ekonomski status te obrazovanje.
Mjere koje proizlaze iz ove osnovne ideje su: potreba za javnim sredstvima
subvencionirano lanstvo za sve graane u svim vrstama knjinicama,
definirana

politika

slobodnog

pristupa

strunim

znanstvenim

informacijama te dostupnost knjininih usluga u skladu s potrebama

korisnika.
2

1.1. SLOBODAN PRISTUP INFORMACIJSKIM IZVORIMA

Vjerojatno glavni i osnovni preduvjet za unapreivanje slobodnog pristupa
svim informacijskim izvorima jesu besplatne i svima dostupne knjinine
usluge, pristup grai i informacijskim izvorima. Pritom se ovime i u irem
smislu obuhvaa pristup znanstvenoj grai i kulturnoj batini. Ti se
segmenti mogu jasno definirati zakonskim i podzakonskim aktima koji bi za
zadau imali obuhvatiti rjeenja kojima se javnim sredstvima osigurava
subvencirano lanstvo za sve graane u svim vrstama knjinica, a za
koritenje osnovnih usluga. Dakako, u skladu s tim uvjetom, obveza je i
osnivaa da se osiguraju sredstva nuna za koritenje tih usluga. Za to
kvalitetniji provoenje mjere bitno je potaknuti ravnomjernu dostupnost
knjininih usluga, grae i informacijskih izvora svim graanima Republike
Hrvatske i to na nain da se kontinuirano iri mrea knjinica u
stacionarnoj i mobilnoj formi, pa tako i elektroniki tip knjininih usluga.
Nadlena tijela za to pitanje u Republici Hrvatskoj su MK, MZOS, NSK,
meutim i osnivai i knjinice, a financiranje se vri kroz sredstva za
redovnu djelatnost i dakako kroz projekte.

1.2. KORITENJE KNJININIH USLUGA U DIGITALNOM OKRUENJU

Ako na umu imamo sve veu koliinu, i u svakom trenutku rastuu potrebu
za elektronikim izvorima, uloga knjinice je da sustavno poboljava i
unapreuje, te da svojim korisnicima omoguuje rad u digitalnom
okruenju

gdje

one

kao

organizacije

pruaju

izvore,

ukljuujui

specijalizirano osoblje, odabir, strukturu, nude intelektualni pristup grai,

interpretaciju, distribuciju, zatitu i integritet grae te osiguravaju
odrivost zbirki digitalnih djela tijekom vremena tako da budu spremne i
trino raspoloive za koritenje odreenoj zajednici. Objedinjavanjem
3

odreenih segmenata i usluga sustavno se mogu poboljavati mogunosti

koritenja strune i znanstvene grae te osigurati optimalna potpora bilo
kojem vidu znanstvenoistraivakog rada, nastavnog rada i cjeloivotnog
uenja. Provedba se vri kroz NSK te ostale knjinice, a financira se kroz
redovnu djelatnost i putem projekata.

1.3. KONTINUIRANO OSPOSOBLJAVANJE KORISNIKA ZA KORITENJE

SVIH VRSTA IZVORA
Kako je posebna odgovornost na knjinicama da podupiru uenje itanja,
stjecanje

svih

vrsta

pismenosti,

promicanje

knjige

koritenje

tradicionalnih, pa tako i suvremenih izvora informacija, u projektu

cjeloivotnog uenja i razvoja drutva znanja bitno je da program svih
knjinica ima temelje u ukljuivanju korisnika u djelovanje edukativnih
naravi u knjinicama i u osposobljavanju korisnika za koritenje svih vrsta
izvora. Prije svega, moraju se omoguiti uvjeti, pritom i tehniki za
osposobljavanje i stjecanje vjetina prilikom koritenja informacijskih
izvora i novih tehnologija. Osnovna zadaa, u svakom sluaju jest
informacijsko

informatiko

opismenjavanje,

ona

zahtijeva

zadovoljavanje informacijskih potreba korisnika uz istodobnu edukaciju o

koritenju te informiranje o programima i uslugama. S obzirom na uestalo
mijenjanje ivotnih navika korisnika, knjinica ima posredniku ulogu
informacija-korisnik koja je od osobitog znaaja. Financiranje se provodi
sredstvima za redovnu djelatnost i kroz projekte, a u nadlenosti je NSK,
obrazovnih jedinica i strukovnih udruga dok je za provedbu zaduen
knjinini sustav Republike Hrvatske.

2. UINKOVITE I FUNKCIONALNE MREE KNJINICA

Funkcionalna povezanost knjinica proizlazi iz uspostave i razvijanja

knjininoga poslovanja temeljenog na nacionalnim i meunarodno
prihvaenim standardima i naelima. Usuglaen informacijsko-informatiki
sustav

mogao

bi

korisniku

pojednostaviti

razumijevanje

dostupnih

informacija i olakati sluenje istima u suvremenom okruenju posebno

kad je rije o pretraivanju i dohvaanju informacija o grai koja je
korisniku potrebna. Dobra i kvalitetna zakonska regulativa preduvjet je za
uspjenu koordinaciju svih sustava, a uspostavljanje jedinstvenog sustava
za

praenje

kvalitete

preduvjet

je

za

odraavanje

kontinuirano

unapreenje sustava.

2.1. ZAKONSKO REDEFINIRANJE FUNKCIONALNOG I

TERITORIJALNOG POVEZIVANJA KNJINICA U NACIONALNI
KNJININI SUSTAV
Mjerom koja u osnovnim crtama mora sadravati zakonski okvir za
financiranje sustava koji osigurava jednakopravni pristup informacijama i
knjininim uslugama za sve graane Republike Hrvatske pokuava se
funkcionalno povezati individualne institucije u jedan, usuglaen nacionalni
sustav. Takav sustav, osim to omoguava uinkovito praenje kvalitete,
suradnju na svim razinama i djelovanje knjinica, takoer i omoguava
korisnicima

jednostavnije

prikupljanje,

informacija.

Pored

kontrolirane

javne

obradu

koritenje

eljenih

financijske

strukture,

matina

djelatnost je ta koja za cilj ima poticati unaprjeivanje knjininog

poslovanja i upravljanja te predstavlja temeljni oslonac za koordinaciju,
razvoj i vrednovanje knjininog sustava u Republici Hrvatskoj. Naravno, u
nadlenosti je Vlade Republike Hrvatske, dok su za provedbu zadueni
Vlada Republike Hrvatske, osnivai, Ministarstvo kulture i MZOS, a
financira se iz sredstava za redovnu djelatnost.

2.2. FUNKCIONALNO POVEZIVANJE IZVORA I USLUGA U

NACIONALNOM KNJININOM SUSTAVU
Kako bi se osigurao daljnji razvoj knjinica nuna je izgradnja sustava za
kontinuirano praenje i vrednovanje rada knjinica. Potrebno je izraditi
jedinstvene baze statistikih podataka, uskladiti planske dokumente s
podacima koji se trae u izvjetajima, te redovito procjenjivati sve
programe i usluge kako bi se utvrdilo ispunjavaju li se utvrene zadae i
ciljevi. Takoer, kljuno je imati jasno definiranu i izraenu normativnu
bazu s jedinstvenim identifikatorima. U to su naravno ukljueni i skupni
katalozi knjinica u sustavu koji uz znaajnu kontrolu stvaraju mogunost
ureenog, preglednog i lako dohvatljivog jedinstvenog sustava. Ovakva
mjera, s obzirom na prethodne spomenute segmente digitalnog okruenja
omoguava jedinstven pristup elektronikim izvorima informacija. U
nadlenosti je NSK, a provodi se od strane NSK i knjinica. Financiranje je
projektno i putem sredstava za redovnu djelatnost knjinica.

2.3. KOORDINACIJA NACIONALNOG KNJININOG SUSTAVA I

NJEGOVIH PODSUSTAVA
Jasno je kako bi za optimalno koritenje svih sredstava, prije svega
financijskih, tako i ljudskih resursa bilo iznimno vrijedno uspostaviti
odreenu strukturu u sustavu koja podrazumijeva zajednike usluge i
koordinaciju programa u knjinicama. Ono predstavlja i potrebu za
uspostavljanjem

jasnijih

standarda

prilikom

obrade

grae

prema

zajednikom katalonom pravilniku, a samim time i smanjenje trokova i

vremena s obzirom na otvorenu mogunost preuzimanja katalonih zapisa
na nacionalnoj razini. Jedinstven koordiniran nacionalni knjinini sustav,
zajedno sa svojim podsustavima zahtjeva i razradu modela konzorcijske
nabave i dostupnost podataka o ukupnoj nacionalnom nakladnitvu.
6

Nadlene institucije su MZOS, NSK i Ministarstvo kulture, provodi se od

strane NSK i knjinica, a financira se sredstvima za redovnu djelatnost
knjinica.

2.4. UPRAVLJANJE KNJININIM KULTURNIM DOBROM

Mjere koje se tiu unapreenja upravljanja kulturnim dobrom trebale bi
proizlaziti iz usklaivanja podzakonskih akata, a s ciljem da pridonesu
kvaliteti upravljanja i ouvanja knjininog kulturnog dobra i to na nain da
se uspostavi skupni nacionalni sustav ija je zadaa trajna pohrana
knjininog kulturnog dobra, nakon ega, dakako bitna je i njegova
dostupnost, trajna itljivost i dugorona zatita, bilo da se radi o
knjininom kulturnom dobru u fizikom ili digitalnom obliku. Ministarstvo
kulture, MZOS i NSK nadlene su institucije za to pitanje, aktivnosti
provode NSK i knjinice, a financira se projektima i sredstvima za redovnu
djelatnost.

2.5. JEDINSTVENI SUSTAV ZA PRAENJE KVALITETE KNJININIH

USLUGA
Ova mjera planira se provoditi u obliku jedinstvenog, sveobuhvatnog,
precizno definiranog sustava prikupljanja statistikih podatak. Temelj za
takav sustav neminovno mora biti prema meunarodnim standardima
upravljanja kvalitetom. Ono to mora biti sastavni dio su postupci
certificiranja odreeni prema meunarodno postavljenim standardima. Nije
iskljuivo da se za te potrebe razviju i novi, specifini sustavi, ne samo
certificiranja, ve upravljanja kvalitetom uope, ali koji su specijalizirani
iskljuivo za knjinino poslovanje i upravljanje. Preduvjet za bilo kakve
analize sustava te preduvjet za poboljanje postojeih i planiranje novih
usluga jest samo sustavno vrednovanje knjininih usluga. Sustav mora
biti u nadlenosti NSK, a provode ga NSK, sveuiline sastavnice na

podruju informacijskih i komunikacijskih znanosti i knjinice. Financiranje

je projektno i putem sredstava za redovnu djelatnost knjinica.

3. RAVNOMJERNE INFRASTRUKTURNE PRETPOSTAVKE ZA

OBAVLJANJE KNJININE DJELATNOSTI
S obzirom da su knjinice nezaobilazan imbenik u javnom, znanstvenom i
obrazovnom drutvenom ivotu svih graana, bez kvalitetne infrastrukture
njihova

uloga,

marginalizirani

pa
u

tako

djelatnost

drutvenom

bivaju

kontekstu.

odreenom

Prostori,

struni

smislu

djelatnici,

knjinina graa, informacijska infrastruktura nuno moraju sadravati

uvjete za obavljanje kvalitetne knjinine djelatnosti. Uvjeti koji su
definirani standardima moraju biti osigurani od strane nadlenih institucija,
kako od strane Ministarstava, tako i od strane samog osnivaa knjinice. S
obzirom na usmjerenje ka zajednikom knjininom nacionalnom sustavu,
nuno

je

ostvarivanje

podjednakih

uvjeta

kako

bi

se

postiglo

ujednaavanje razvijenosti i kvalitete usluga.

3.1. PROSTOR, LEGISLATIVNA OSNOVA, STRUNI DJELATNICI I

KONTINUIRANA NABAVA KNJININE GRAE
Kako su prostor, legislativna osnova, strunjaci i kontinuirana nabava i
obrada kninine grae osnova za obavljanje knjinine djelatnosti, od
iznimnog je znaaja da usklade, ako ne optimalni, barem minimalni uvjeti
za obavljanje djelatnosti, bilo da je rije o knjinicama koje su u osnutku ili
ve

postojeim

ustanovama

koje

zahtijevaju

odreenu

prilagodbu.

Infrastruktura je u svakom sluaju preduvjet za stvaranje ujednaene

zajednike nacionalnog sustava. Nadlenost za taj segment mora biti na
Vladi Republike Hrvatske i na samim osnivaima, a u provedbenom
procesu sudjelovati moraju MZOS, MK, NSK i knjinice. Financiranje se vri
projektno i putem sredstava za redovnu djelatnost.
8

3.2. TEHNIKA I TELEKOMUNIKACIJSKA OPREMA

Nadolazee

generacije

kombinaciji

tehnoloko-informatiko-

informacijskim procvatom suvremenog drutva stavljaju pred knjinice

zahtjev za konstantnim osuvremenjivanjem tehnike i telekomunikacijske
infrastrukture. U svakom sluaju, potrebno je svim vrstama knjinica
osigurati temeljnu tehniku opremu za rad, brzi internet, gdje je mogue,
potencijalno

beinu

mreu

te

kompatibilne

raunalne

sustave

za

upravljanje knjininim slubama i uslugama. S druge strane, potrebno je

potaknuti cjelovitu obradu svih vrsta knjinine grae i to u skladu s
meunarodnim normama, osigurati temelj za povezivanje bibliografskih
podataka u skupnim katalozima i generalno osigurati spremnost za nove
narataje korisnika. Projekt bi trebali provoditi MK, MZOS, osnivai i
knjinice u nadlenosti MK, MZOS, NSK i knjinica, financiran kroz redovnu
djelatnost i putem projekata.

3.3. DIGITALIZACIJA I UPRAVLJANJE DIGITALNOM GRAOM

Za uspjeno provoenje digitalizacije i projekata tog tipa nuan je sustavan
i dobro planiran dugoroan program na nacionalnoj razini. Ona ponajvie,
ini se, ima smisla ako je koncipirana kao redovna struna aktivnost za
koju su bitni uvjeti za njezinu koordiniranu provedbu. Bez sustava na
nacionalnoj razini te bez osiguranih sredstva za digitalizaciju, tj. potrebne
opreme koja prati meunarodne norme, teko je upravljanje i odravanje
digitalne grae te njezina zatita. Takoer, uzmemo li obzir krajnje
korisnike, od izrazite je vanosti da sva digitalizirana graa bude dostupna
putem jednog definiranog sustava digitalne knjinice. U provedbu takvog
projekta koji treba biti u nadlenosti Vlade RH, NSK i knjinica, nuno
moraju biti ukljueni NSK i knjinice, a financira se kroz projekte i sredstva
za redovnu djelatnost.

4. KOMPETENCIJSKI OKVIR STRUNIH ZNANJA I VJETINA

DJELATNIKA U KNJINIARSTVU
Nekoliko je segmenata koji ine kompetencijski okvir strunih znanja i
vjetina djelatnika u knjiniarstvu, a to su temeljna znanja i vjetine koje
se stjeu kroz sveuilinu naobrazbu, informacijsko opismenjavanje,
nacionalni program stalnog strunog usavravanja te prijedlog za uvoenje
elektronikog portfolia koji omoguava biljeenje, obradu podataka i prikaz
svih iskustava djelatnika kroz sve vrste uenja i usavravanja knjiniara i
drugih

strunjaka

knjiniarstvu,

sudjelovanja

na

suradnikim

znanstvenim, strunim i razvojnim projektima na nacionalnoj, regionalnoj i

meunarodnoj razini. Sve navedeno ini jedan kvalitetan temelj za
funkcioniranje nacionalnog knjininog sustava.

4.1. POTICANJE I PRAENJE PRIJEDLOGA I IZVOENJA OBRAZOVNIH

PROGRAMA U POLJU INFORMACIJSKIH I KOMUNIKACIJSKIH
ZNANOSTI
S obzirom da postoje zakonski propisi koje donosi Nacionalno vijee za
znanost i visoko obrazovanje, vezani za sve programe visokokolskog
obrazovanja, bitno je osuvremenjivati prijedloge i programe koji se odnose
na visoko obrazovanje buduih knjininih djelatnika. Nadleni su AZVO i
AOO, a provodi se od strane visokokolske zajednice.

4.2. CJELOIVOTNO OBRAZOVANJE KNJININIH DJELATNIKA

USKLAENO SA SUVREMENIM POTREBAMA RADA U KNJINICI
Nadlenost postoji od strane CSSU, AZVO, AOO, visokokolske zajednice i
strukovne udruge, provode ga NSK, CSSU, AZVO, AOO, knjinice u sustavu
10

i strukovne udruge, a za konstantno osuvremenjivanje u skladu s

potrebama rada u knjinici vano je uvoenje definiranog certificiranog
programa na nacionalnoj razini u vidu stalnog strunog usavravanja i
uvoenje ve spomenutog e-portfolia.

4.3. ISTRAIVAKI RAD U KNJINICAMA

Da bismo uope mogli definirati smisleni nacionalni knjinini sustav,
neminovno je poticati stjecanje znanstvenih zvanja kako bi se stvorili
preduvjeti za voenje znanstvenih projekata. Takoer, sudjelovanjem na
suradnikim znanstvenim, strunim i razvojnim projektima, ne samo na
nacionalnoj, ve i na regionalnoj i meunarodnoj razini uvelike se pridonosi
djelotvornosti jednog nacionalnog knjininog sustava i potie daljnje
razvoj. Nadleni su NSK, visokokolska zajednica, strukovna udruenja i
struna tijela, provode ga NSK i knjinice u sustavu, dok se financiranje
vri kroz sredstva za redovnu djelatnost i putem projekata.

4.4. PROTOK INFORMACIJA I ZNANJA U SUSTAVU

U nadlenosti NSK, visokokolske zajednice, knjinica te strukovne udruge,
projekt se provodi od strane NSK i knjinica, a financira se sredstvima za
redovnu djelatnost i projektima. Mjera se tie razmjene, kako strunih
djelatnika, tako i znanja uope, a njome se aktivnim sudjelovanjem na
strunim i znanstvenim skupovima predstavljaju postignua i dijele
iskustva ijim se aktivnim usuglaavanjem stvara osebujan i funkcionalan
sustav, posebno ukljuivanjem u meunarodne baze podataka i sl.

11

IZVORI:
1. MRENE STRANICE HRVATSKOG KNJINIARSKOG DRUTVA
http://www.hkdrustvo.hr
2. Nacrt ''Strategija hrvatskog knjiniarstva 2015.-2020. g.''
http://www.hkdrustvo.hr/clanovi/alib/datoteke/20140407-strategija
%202015-2020(2).doc

12

SADRAJ:

STRATEKI CILJEVI.................................................................................................. 2
1. INOVATIVNE KNJININE USLUGE.......................................................................2
1.1. SLOBODAN PRISTUP INFORMACIJSKIM IZVORIMA.........................................3
1.2. KORITENJE KNJININIH USLUGA U DIGITALNOM OKRUENJU....................3
1.3. KONTINUIRANO OSPOSOBLJAVANJE KORISNIKA ZA KORITENJE SVIH VRSTA
IZVORA................................................................................................................ 4
2. UINKOVITE I FUNKCIONALNE MREE KNJINICA...............................................4
2.1. ZAKONSKO REDEFINIRANJE FUNKCIONALNOG I TERITORIJALNOG
POVEZIVANJA KNJINICA U NACIONALNI KNJININI SUSTAV...............................5
2.2. FUNKCIONALNO POVEZIVANJE IZVORA I USLUGA U NACIONALNOM
KNJININOM SUSTAVU....................................................................................... 5
2.3. KOORDINACIJA NACIONALNOG KNJININOG SUSTAVA I NJEGOVIH
PODSUSTAVA....................................................................................................... 6
2.4. UPRAVLJANJE KNJININIM KULTURNIM DOBROM.........................................6
2.5. JEDINSTVENI SUSTAV ZA PRAENJE KVALITETE KNJININIH USLUGA..........6
3. RAVNOMJERNE INFRASTRUKTURNE PRETPOSTAVKE ZA OBAVLJANJE KNJININE
DJELATNOSTI.......................................................................................................... 7
3.1. PROSTOR, LEGISLATIVNA OSNOVA, STRUNI DJELATNICI I KONTINUIRANA
NABAVA KNJININE GRAE................................................................................ 7
3.2. TEHNIKA I TELEKOMUNIKACIJSKA OPREMA.................................................8
3.3. DIGITALIZACIJA I UPRAVLJANJE DIGITALNOM GRAOM..................................8
4. KOMPETENCIJSKI OKVIR STRUNIH ZNANJA I VJETINA DJELATNIKA U
KNJINIARSTVU.................................................................................................... 9
4.1. POTICANJE I PRAENJE PRIJEDLOGA I IZVOENJA OBRAZOVNIH PROGRAMA
U POLJU INFORMACIJSKIH I KOMUNIKACIJSKIH ZNANOSTI....................................9
13

4.2. CJELOIVOTNO OBRAZOVANJE KNJININIH DJELATNIKA USKLAENO SA

SUVREMENIM POTREBAMA RADA U KNJINICI.....................................................9
4.3. ISTRAIVAKI RAD U KNJINICAMA.............................................................10
4.4. PROTOK INFORMACIJA I ZNANJA U SUSTAVU...............................................10
IZVORI:................................................................................................................. 11
SADRAJ:.............................................................................................................. 12

14