Professional Documents
Culture Documents
Neuronske Mreze
Neuronske Mreze
EKONOMSKI FAKULTET
___________________________________________________________________________________
Mentor:
Prof. dr Miodrag Lovri
Doktoranti:
Aleksandra Fedajev
Vladimir Mihajlovi
2008/30
2008/23
_______________________________________________________________________
Kragujevac, jun 2009. godine
S AD R AJ
UVOD . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1
l
1. NASTANAK, POJMOVNO ODREENJE
I KARAKTERISTIKE NEURONSKIH MREA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2
LLL1.1. Bioloke osnove neuronskih mrea . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2
LLL1.2. Istorijski razvoj neuronskih mrea . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3
LLL1.3. Arhitektura neuronske mree . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5
LLL1.4. Podele neuronskih mrea . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6
L
2. PRIMENA NEURONSKIH MREA U EKONOMIJI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7
LLL2.1. Primeri konkretne primene neuronskih mrea . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8
LLLLLL2.1.1. Primena neuronskih mrea za predvianje cene
akcija na odreeni dan . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8
LLLLLL2.1.2. Primena neuronskih mrea za klasifikaciju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .15
L
ZAKLJUAK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .20
L
LITERATURA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .21
L
UVOD
uk wki xi
i 1
b1
b2
b1 b2
ulazni sloj
izlazni sloj
2.
2.
10
11
12
13
15
16
17
18
ZAKLJUAK
Neuronske mree, kao to se moglo videti, nalaze sve iru primenu u ekonomiji
i statistici. Njihova dokazana uspenost u primeni na probleme klasifikacije uticala je
da se u ovoj oblasti najvie i koriste.
Meutim, ne treba zanemariti i upotrebu neuronskih mrea u predvianju. U
primeru vezanom za predvianje u ovom radu izloen je prilino jednostavan
postupak kojim se dolazi do predvienih vrednosti konkretne veliine koju
posmatramo (u naem sluaju cene akcija), uz pomo kompjuterske aplikacije Neuro
XL. Za primenu iste nije potrebno znati samu sutinu koncepta neuronskih mrea, ali
smo u ovom radu ipak krenuli upravo od toga, kako bi se bolje razumela konkretna
primena.
Kao to se moglo videti, neuronske mree predstavljaju robustan alat,
prilagoen za primenu u situacijama neizvesnosti i nepotpunosti podataka. Znaajna
osobina neuronskih mrea vezana je za njihovu sposobnost generalizacije, tj. davanja
zadovoljavajue vrednosti outputa i kada neke ulazne vrednosti nisu poznate. Pored
toga, neuronske mree, za razliku od standardnih statistikih metoda multivarijacione
analize, nemaju problem sa nelinearnom meuzavisnosti izmeu zavisne i nezavisnih
promenljivih.
Znaajna sposobnost, karakteristina upravo za neuronske mree, je sposobnost
da ue. Kako je to u radu navedeno, uenje se vri na primerima, gde su poznate
ulazne i izlazna veliina (npr. ulazne veliine mogu biti ulaganje u propagandu,
ambalaa proizvoda, izgled prodajnog osoblja i sl., dok izlazna veliina moe biti
profit preduzea). Uvoenjem ulaznih veliina u mreu, uz odgovarajue teinske
koeficijente, dobijamo izlaze koje poredimo sa vrednostima izlaza u konkretnim
primerima. Uenjem se, dakle, deluje na menjanje teinskih koeficijenata u sluaju da
ovaj izlaz nije jednak izlazu koji daje neuronska mrea sa poetnim koeficijentima.
Kada je mrea nauena ili utrenirana, moe davati izlaze za vrednosti ulaza koje joj
zadajemo. Stoga, moemo zakljuiti da se primena koncepta neuronskih mrea u
multivarijacionoj analizi sutinski razlikuje od primene ostalih tehnika, poput
viestruke regresije, diskriminacione analize itd.
Meutim, treba imati u vidu da neuronske mree nisu toliko moan alat da bi
mogle da daju dobre izlazne vrednosti ako joj ne obezbedimo dobre inpute, tj. ulazne
vrednosti. Stoga, kao i kod ostalih tehnika, vai isti princip garbage in-garbage
out. Dakle, iako predstavljaju jednu od metoda vetake inteligencije, na sadanjem
stupnju razvoja neuronske mree nemaju tu mogunost. Kakav e dalji razvoj
neuronskih mrea biti, ostaje da se vidi.
19
LI T E R AT U R A
http://solair.eunet.yu/~ilicv/neuro.html
20