OMIŠKI GUSARI

Alojz Majetić

Bilješke o piscu.

Tema romana.

Pažljivo pročitaj riječi koje knez Nikola na samrti upućuje Malduhu. Pronađi u njima osnovnu
misao (ideju) romana.

Sažeto prepričaj fabulu upotpunjujući svoje pričanje odabranim citatima iz dijela.

Podijeli likove na pozitivne i negativne.

Okarakteriziraj lik Malduha Kačića, Dominika i Marije.

Povijesni roman je prozno književno djelo vezano uz povijesne događaje, povijesne ličnosti,
sukobe i ideje. Dokaži da je ovo povijesni roman.

1. Bilješke o piscu.

Alojz Majetić rođen je u Rijeci 1938. godine. U Delnicama je završio srednju školu, a studirao je
u Zagrebu na Filozofskom fakultetu. Radio je kao korektor, novinar, samostalni književnik i
urednik humorističnih listova Paradoks i Kerempuh. Književni rad je započeo poezijom. Objavio
je šest knjiga pjesama. Za povijesni roman Omiški gusari dobio je 1981. godine nagradu »Grigor
Vitez«. Majetić piše radijske i televizijske drame i filmske scenarije.
2. Tema romana.
TEMA- Opis jednog dijela stogodišnje borbe za očuvanje djedovine, samostalnosti, časti i prava
na vlastiti način života koju su vodili hrvatsko pleme Kačića protiv Bizanta i Mlečana. Kroz
povijesne događaje pisac nam opisuje veliku i zabranjenu ljubav Malduha Kačića i Marije
Plusnikov
3. Pažljivo pročitaj riječi koje knez Nikola na samrti upućuje Malduhu. pronađi u njima osnovnu
misao (ideju) romana.
Bez obzira što su Mlečani jači i nadmoćniji knez Nikola i na samrti misli na samostalnost i
domovinu. Osnovna misao romana je neuništiva težnja za slobodom i samostalnošću.
4. Sažeto prepričaj fabulu upotpunjujući svoje pričanje odabranim citatima iz djela.
Split je 1180. godine bio pod kratkotrajnom vlašću Bizanta protiv kojeg se borilo buntovno
hrvatsko pleme Kačića. Nadbiskup Rajnerije je spletkama uz pomoć carskog namjesnika
Rogerija dobio pravo na Kačićevu zemlju podno Mosora. Pravo na tu zemlju Rajnerije je platio
životom jer su ga Kačići na čelu s knezom Nikolom kamenovali čim je kročio na nju. Kačići
nadbiskupa nisu ubili sa slašću u srcu jer nisu zli ljudi nego domoljubi:
- Djeco moja, ubili smo čovjeka. Nismo uzeli život nadbiskupu, nismo ubili duhovnog oca.
Ubili smo čovjeka koji je posegnuo za našom zemljom, za zemljom naših djedova. Neka nitko
nikada ne pomisli da smo ubili sa slašću u srcu.
Taj događaj je uzbudio cijeli Split. Omiški knez Nikola je puno nade polagao u maloga Malduha
kojeg su sklonili u Split kod svojih saveznika, ribara Jakova i žene mu Murve. Malduh se u Splitu
očarao likom djevojke koju je ugledao na prozoru, bila je to kći uglednog plemića Petra
Plusnika, probizantinca i neprijatelja Kačićeva roda. Marija je bila dobra i grozila se svakog
nasilja:
-Oče, recite, vi to zacijelo znate: zašto ljudi ubijaju jedni druge? I zar nije veća slast
promatrati noću vatre na ribarskim lađicama? I zar nije veća i ljepša slast slušati mladiće kako
istiha pjevaju u sumrak na ulicama?
Za života je nadbiskup Rajnerije opljačkao i sakupio bogatstvo koje je pohranio u Ravenni.
Njegov pohlepni sluga Mačica je u dogovoru s Petrom Plusnikovim sa tim bogatstvom sebi kupio
plemićki naslov. Malduh se u luci uspio približiti Mariji, uzeo ju je za ruku i šapnuo joj riječi od
kojih su oboje zadrhtali:
- Uzet ću te za ženu!
To je vidjela Jurislava, Petrova sestra koja se brinula o Mariji nakon majčine smrti. Izdala ih je
Petru i Malduh je poslije toga uhvaćen i bačen u tamnicu. Knez Nikola koji je jako volio
Malduha i njegov sin Šimun smislili su plan kako da ga oslobode. Mletačkom galijom, koju su
davno prije zarobili, otplovili su na pučinu i zarobili Plusnikova sina Dominika koji je sa
pohlepnim Mačicom plovio za Ravennu. Plusnikovu su nudili Dominika u zamjenu za Malduha
na što je on pristao.
Prije razmjene Marija se uspjela sastati sa svojim Malduhom u čemu joj je pomogla Jurislava
koju je Marija ucijenila jer je doznala da je Jurislava ljubavnica njezina oca, a ne sestra. 1194.
godine Malduh je odrastao čovjek, knez od Jadrana ili Morski knez. Mlečani vladaju gotovo
cijelom Dalmacijom osim Zadra i otoka. Mariju je otac zatvorio u samostan, a Malduh ju je
tražio. U toj potrazi došao je preblizu Veneciji i tu su ga zarobili. Četrnaest mjeseci je bio okovan
i okrutno mučen na Mletačkoj galiji. Najviše ga je mučio Marijin brat koji mu se osvećivao:
-Među goničima bilo je i takvih koji su bili zvijeri u ljudskoj spodobi. No najzvjerskiji od sviju
što su se izredali na toj galiji bio je Domenico gonič nježna, dječačka lica, a vučje duše.
Omišani su uspjeli osloboditi Malduha i zarobiti Marijinog brata kojemu Malduh nudi slobodu
ako mu reče gdje je Marija. Dominik je oslobođen, a Malduh je našao svoju Mariju sa kojom je
dobio sina Osora. Malduh je planirao stvoriti lanac slobodne obale koji je onda mogao biti
ravnopravan protivnik Venecije. Ideja o okupljanju dalmatinskih gradova je propala iako je
Dubrovnik bio na Malduhovoj strani.
-I vi i ja, dakle, dobro znamo da će gradovi redom pokleknuti pred krilatim lavom. Nemojte
mi uzeti za zlo ovo što ću vam sada reći: vi nećete ostvariti svoj naum i jedino što će vam
preostati bit će da se i dalje borite kao gusari.
Sljedećih godina Omišani su redom spaljivali Mletačke brodove. U jednom okršaju su opet
zarobili Dominika koji je da bi dobio slobodu i sam palio Mletačke brodove. 1203. godine
Mlečani su prisilili križare da za cijenu prijevoza do Svete Zemlje, osvoje Zadar. Osvajanje
Zadra Malduha je jako pogodilo i zato se zavjetovao da će se osvetiti Mlečanima što je sa svojom
flotom i napravio 1221. godine. Te iste godine flota na čelu s papinskim poslanikom Akoncijem
odlučila je uništiti Omišane ali Omišani su lukavom ratnom taktikom, preobučeni u križare,
uništili papinsku flotu podno zidina Omiša. Od tada se Malduh Kačić više ne spominje.
-Poslije Akoncijeva poraza izgubljen mu je svaki trag. Neki misle da je knez možda poginuo
baš u toj bitki. No to je jedna od bezbrojnih pretpostavki.
1226. godine Omišani su potpisali mir s papom i spalili svoje brodove.
-I još možemo pročitati da su Omišani, prihvaćajući mir što im ga je 1226.godine, pet godina
poslije Akoncijeva poraza, papa ponudio, dali čvrsto obećanje da će mir poštovati. A da bi
obećanje održali, znali su da im ne preostaje drugo nego da spale vlastite lađe.

5. Podijeli likove na negativne i pozitivne.

NEGATIVNI- Petar Plusnikov, njegov sin Dominik, Jurislava, nadbiskup Rajnerije i njegov
sluga Mačica i goniči na mletačkim brodovima.
POZITIVNI- Marija Plusnikov, Malduh Kačić, knez Nikola Kačić, ribar Jakov, Murva i ostali
Omiški domoljubi.
6. Okarakteriziraj lik Malduha Kačića, Dominika i Marije.
Malduh Kačić- Već kao trinaestogodišnji dječak bio je hrabar i odlučan. U starijoj dobi jak,
snažan, Knez Jadrana, naočit mladić. Imao je izvrsno pamćenje koje mu je omogućilo da u tri
godine upozna obje strane Jadrana. Snalazio se na moru, spretan, domišljat, imao je osobine
vođe. Imao je fizičku i duhovnu snagu. Bio je srčan i neustrašiv.

Marija Plusnikova- Djevojka dobrog srca koja ne voli surovost i ubijanje. Hrabra, jaka, strpljiva
u čekanju svoga Malduha. Snažna i odlučna što je dokazala kada se suprotstavila Jurislavi.
Vjerna žena i dobra majka.

Dominik Plusnikov- Negativan lik u romanu. Osvetoljubiv, opak gonič robova na galiji. Ima i
osobine dobrog čovjeka jer se poslije uz Malduhovu pomoć ipak preobrazio.
7. Povijesni roman je prozno književno djelo vezano uz povijesne događaje, povijesne ličnosti,
sukobe i ideje. Dokaži da je ovo povijesni roman.
Da je ovo povijesni roman govore nam povijesni likovi i povijesne činjenice kojima se pisac
koristio dok je pisao roman. Povijesne osobe u romanu su : nadbiskup Rajnerije, carski
namjesnik Rogerije, omiški knez Nikola Kačić, njegovi sinovi Šimun i Bogdan, te Malduh Kačić.
Roman obuhvaća povijesno razdoblje od 1180-1226.god.