Professional Documents
Culture Documents
Sve o DVD-u
Sve o DVD-u
HACKEROVA BIBLIOTEKA
Sadraj
UVODNIK 07
DVD ukratko 08
Povijest DVD-a 10
Kako radi DVD 12
Odakle, zapravo, dolazi ime DVD? 14
DVD-Video 15
GLAVNE MOGUÆNOSTI DVD-Video standarda 16
Kako kupiti DVD player koji odgovara vaim potrebama? 23
ZVUK 26
ZATITA OD NEOVLATENOG UMNAANJA 29
PRIÈA O REGIJAMA 31
DVD-Audio 34
DVD-ROM 35
DVD snimaèi 37
Buduænost DVD tehnologije 40
PRAKTIÈNI SAVJETI: 43
Kviz 49
Najèeæa pitanja i odgovori 53
Rjeènik 59
Impressum 62
Uvodnik
DOBRODOLI. Ovo je prvi naslov Hackerove biblioteke koja æe vas, kroz seriju infor-
mativno-edukativnih naslova, pod jednostavnim nazivom TAKO LAKO, iz mjeseca u
mjesec upoznavati s aktualnom, ali i iroj publici zanimljivom tematikom.
A to je trenutno vie aktualno od DVD-a?! Bilo gdje da se okrenete, oko vas se nalaze
ova tri, magièna, slova. Danas se sve vie softvera i igara distribuira na DVD-u i gotovo da
vie ne moete kupiti raèunalo koje nema podrku za DVD. VHS videorekorderi su pali u
zaborav, pa dok su u videotekama filmovi na DVD-u stavljeni u prvi plan, VHS kazete
moete naæi tek na skrivenoj, stranjoj polici.
Stoga je prvi naslov nae edicije, zamiljen kao detaljan i iscrpan vodiè kroz sves-
tranost DVD tehnologije. Vodimo vas kroz zanimljivu povijest medija i dogaðaje koji
su mu prethodili. Detaljno vam pojanjavamo kako i zato, na osnovnoj fizikalnoj
razini, radi DVD. Posebnu pozornost posveæujemo DVD Video formatu, pojan-
javamo vam njegove karakteristike, te vas poduèavamo kako iz tog formata izvuæi
njegov maksimum.
Osvrnuli smo se i na pohranu podataka u vidu DVD-ROM-a, jednako zanimljivu primjenu
DVD-a koja æe, sigurni smo, zainteresirati èitatelje, dok smo posebno poglavlje posvetili
snimanju DVD-a. Nauèite uz nas kako snimiti DVD, bilo s podacima ili s videom. Saznajte
koja je razlika izmeðu plus i minus formata videa i na kraju, sagledajte s nama kakva
je buduænost DVD tehnologije.
Kako bi vam èitanje uèinili to zanimljivijim ali i korisnijim, svoje znanje moete provjeriti
mini kvizom koji je sastavni dio svih naslova edicije.
Od praktiènih dijelova knjige, izdvajamo Zanimljivosti, Èesto postavljana pitanja (FAQ),
rjeènik DVD terminologije, te dio knjige pod nazivom Burza u kojem vam predlaemo
konkretne modele po kategorijama koje, prema naem sudu, predstavljaju dobru kupnju.
Nadamo se da æe vam se naa biblioteka pokazati korisnim tivom, da æete je dobro pri-
hvatiti i da æete uivati u njenom èitanju barem onoliko koliko smo mi uivali radeæi je
Sve o DVD-u 07
DVD ukratko
U odnosu na CD, DVD je, u svojoj najuoj biti, zamiljen i realiziran kao sljedeæa gen-
eracija formata zapisa na optièki medij za iroke mase. Na kraju, sve se svede na èin-
jenicu da je DVD bri i veæi CD na koji sada stanu filmovi, koji vie nalikuju onima u
kinu negoli onima koje ste gledali s VHS kazete. Trenutno DVD egzistira na dvije
osnovne razine: kao tampani medij za dostavu podataka korisniku (DVD-ROM) i kao
medij koji korisnik moe sam puniti podacima (DVD-R).
Na aplikacijskoj razini, razvili su se mnogi formati razlièitih namjena. DVD-Video pohranjuje fil-
move i njihove dodatne sadraje, DVD-Audio visokokvalitetne viekanalne glazbene zapise
dok X-Box i Playstation 2 koriste specijalno modificirane formate DVD-a za distribuciju svojih
igara. U nepunih 7 godina postojanja, DVD je u cijelosti iskorijenio LD (Laser Disc), utjecao na
to da je upotreba VHS kazeta u silaznoj putanji, te da je status CD-ROMa, kao osnovnog medi-
ja zapisa podataka na raèunalima, opasno poljuljan. S vremenom æe DVD u cijelosti zavladati
a to je, od samih poèetaka, bio i cilj DVD Foruma objedinjavanje kuæne zabave, raèunala te
poslovnih informacija u jedan, identièan format. Kako je od samih poèetaka imao podrku
struke, DVD Video je postao najbre rastuæim standardom svih vremena. 2003., samo est
godina nakon predstavljanja, irom svijeta je bilo prodano oko 250 milijuna raznih ureðaja s
DVD oznakom, poèevi od DVD playera, preko ureðaja za PC ili konzola.
Vrijedi znati
K I u naim je videotekama vidljiva tendencija prevlasti DVDa te je on, u
posljednje vrijeme, poèeo dominirati nad VHS kazetama.
K DVD se, kao medij, koristi u gotovo svim sustavima auto navigacije jer su
auto-navigacijske mape jednostavno prevelike za CD.
Dok je, poèetkom devedesetih, CD kao standard proivljavao svoje zlatno doba i dok jo
nije bilo piratiziranja glazbe preko Interneta, novi zamjenski medij bio je razvijan u tri razlièi-
ta tabora.
Jo od 1991. u Pioneeru su radili na novom mediju koji æe zamijeniti CD. Osnovna zamisao
je bila stvoriti medij na koji æe se moæi pohraniti barem 2 sata izuzetno kvalitetnog video
zapisa. Philips i Sony paralelno su razvijali neto vrlo slièno i poèetkom 1995. predstavlja-
ju javnosti svoju viziju standarda pod nazivom MMCD, dok je treæi tabor predstavljala SD
tehnologija koju je, s jednim filmskim majorom, razvijala Toshiba.
Kako bi se izbjegao rat formata, proizvoðaèi su sjeli za pregovaraèki stol i do kraja 1995.
doli do zajednièkog rjeenja. Doneena je odluka o spajanju svih standarada i od tog je
trenutka zapoèeo udrueni rad na detaljnom specificiranju DVD-a. Sredinom 1996., objavl-
jena je u cijelosti specifikacija za DVD-Video i DVD-ROM te su, krajem iste godine, prvi DVD
playeri prodani u Tokyu i veæ sljedeæe godine i u Americi. Europa u to vrijeme jo kaska za
ostatkom svijeta i eljno prieljkuje premijeru DVD-a, koja æe se dogoditi tek negdje oko
sredine 1998. Nakon tih, zaèuðujuæe malih prepreka, standard zapoèinje svoj suludo brzi
rast i postaje najbre prihvaæen novi standard svih vremena!
1997. iz radionice Pioneera stie prvi DVD rekorder. Originalni 1.0 DVD-R format specifici-
rao je velièinu zapisivog diska od 3.950.000.000 Byteova, to je 1998., u novoj verziji speci-
fikacije, izmijenjeno u dananji kapacitet - 4.700.000.000 Byteova. Ovaj su ureðaj, u prvom
redu zbog njegove izuzetno visoke cijene, koristili samo profesionalci koji su radili master-
ing DVD filmova i sliènih sadraja vezanih uz DVD. Danas, sedam godina kasnije, cijene su
vrtoglavo pale i dobar ureðaj moete pronaæi veæ za par tisuæa kuna to je, u usporedbi sa
recimo 30.000 dolara, jako razumna cijena, zar ne?
Specifikacija izbrisivog formata DVD-RW pojavljuje se 1999. godine i od samog poèetka
ima maksimalni kapacitet od 4.7 GB.
U svibnju 2001., na trite je lansiran Pioneer A03, èime je zapoèelo razdoblej DVD prilica
Vrijedi znati
K DVD standard je nastao iz tri razlièita standarda èija je namjena bila ista
zamijeniti CD.
Sve o DVD-u 11
Kako radi DVD
Pretpostavljam kako vam nije jasno zato dvoslojni DVD nema, dodavanjem dodatnog
sloja fizièki identiènih dimenzija, udvostruèen kapacitet. Razlog je u tome to su raz-
maci izmeðu udubina i izboèina na kojima su zapisani podaci na oba sloja neto
veæi kako bi se izbjegla interferencija meðu slojevima kod èitanja podataka.
Vrijedi znati
K Dugaèka spirala DVD-a uvijek poèinje u sredini i zavrava na vanjskim trakama. To
u praksi znaèi da DVD moe biti i manjeg promjera ( 12 cm ), èime se gubi dio
skladinog prostora, no u odreðenim aplikacijama itekako dobiva na atraktivnosti.
Sve o DVD-u 13
Otkud zapravo
dolazi ime DVD?
to znaèi kratica DVD? Mnogi pametnjakoviæi æe se nasmijati i zaèuditi to postavljamo
tako jednostavno i banalno pitanje na kojeg je odgovor jasan - Digital Video Disk
ali...situacija je ipak malo zamrenija.
Sa slubenog stajalita, DVD ne znaèi nita. DVD je jednostavno DVD i slubenog
znaèenja nema. Od samog poèetka se smatralo da kratica znaèi Digital Video Disk
no taj je naziv s proirenjem naèina primjene na raèunala i podatke, pa èak i glazbu,
poèeo biti netoèan i nedovoljan. Iz tog je razloga prihvaæen malo preoblikovan akron-
im Digital Versatile Disk a to u prijevodu znaèi svestrani disk, naziv puno blii
znaèenju DVD-a u modernoj, potroaèkoj elektronici.
Ono to mnogi ne znaju je podatak da su izmiljena i jo neka, u prvom redu ironièna
imena. Tako npr. postoje i:
DVD Delayed, Very Delayed - (Kasni, puno kasni), naziv koji se odnosi na drastièno
kanjenje DVD-a u Europu naspram Amerike ili na zakanjelo kretanje pod-formata
poput DVD-Audia.
DVD Digital venereal desease - (Digitalna bolest spolnih organa), ovako je format
prozvan od strane onih koji su se, kako se pokazalo s pravom, bojali poveæanja pira-
tiziranja poglavito filmova
DVD Dead, very dead - (Mrtav, potpuno mrtav), tako su ga prozvali defetisti bez viz-
ije koji su mu proricali brzu smrt, a sada se pokrivaju od srama po uima
DVD Forum je 1999. odluèio da DVD nije nikakva kratica veæ jednostavno ime stan-
darda od tri slova. Kad smo veæ kod toga, pa koliko je ljudi je uopæe znalo to znaèi
kratica VHS kod video rekordera?!
Vrijedi znati
K Smetnje koje stvaraju DVD-ovi na analognoj opremi za snimanje (npr. VHS video
rekorderima) kada ih pokuate presnimiti, nisu zapisane na disk veæ ih stvara pose-
ban sklop kojeg su svi proizvoðaèi duni ugraditi u ureðaj. Isti se, naravno, dade
iskljuèiti modifikacijom firmwarea.
K U DVD standard je ugraðena tehnologija eliminacije crnih traka koja se, zbog kom-
plicirane primjene i diskutabilnih rezultata, gotovo nikada ne koristi.
K Prednost DVD-a je i u tome to vie nikada neæete morati premotavati film prije
povratka u videoteku!
K Dok su se, sa svakim ponovnim gledanjem, VHS kazete pomalo troile, DVD moete
beskonaèno puta gledati bez straha o degradaciji kvalitete zapisa.
K Ako biste krenuli s Interneta skidati video u sirovom formatu koji je kodiran na
jedan DVD, trebala bi vam godina dana downloadanja putem telefonske linije (56K)!
K Kada biste razmotali spiralu na kojoj su zapisani podaci po povrini DVD-a, ona bi
bila dugaèka oko 14 kilometara!
Sve o DVD-u 15
Glavne moguænosti
DVD-Video standarda
DVD-Video je, kao standard, nastao nakon dugog promiljanja i doista mu se nema
to prigovoriti. No, kako se pokazalo, moguænosti su mu i predobre. Naime,
mnoge moguænosti DVD-Video standarda se jednostavno ne koriste; to zbog
skupe implementacije, to zbog unitavanja umjetnièkog izraaja filma. Ovdje
svakako treba spomenuti moguænost biranja kuta kamere, automatsku eliminacija
crnih crta na filmovima originalnog irokog formata. Evo jo nekih, vrlo bitnih
karakteristika:
- na jedan DVD stane oko 2 sata videa visoke kvalitete. U skladu s time na dvostrani,
dvoslojni disk, stane oko 8 sati videa visoke ili oko 30 sati videa VHS kvalitete
- u DVD standard je implementirana podrka za prikaz filmova u originalnom irokom
formatu putem zuma i pomicanja slike lijevo desno (tzv. Pan&Scan). Naalost, ta opci-
ja je izuzetno malo zastupljena meðu filmovima i ja je gotovo nikada nisam susreo, a
pregledao sam zaista stotine DVD naslova.
- do 8 paralelnih viekanalnih zvuènih zapisa koje dinamièki bira korisnik. Ovo se
koristi za sinkronizaciju na vie jezika na istom disku, specijalne komentare filmaa
i slièno
- do 32 razlièita titla
- moguænost uvjetovanog (ne)prikazivanja odreðenog dijela videa bez ikakvog zasta-
jkivanja
- podrano do 9 kuteva kamere.
- sustav animiranih izbornika koji omoguæavaju jednostavnu interaktivnost.
- autor DVD-a sam odreðuje koje su funkcije dostupne gledatelju a koje su mu nedos-
tupne. Tako vas primjerice domaæi DVD distributer bez problema moe prisiliti da, prije
skupo plaæenog filma tj. posuðenog u videoteci, morate odgledati reklame. Ili vas revni
Ameri, koji se boje kopiranja, mogu na deset jezika obavijestiti prije filma da je kopi-
ranje zlo i zakonom zabranjeno. Zabrane premotavanja ne volimo.
Sve o DVD-u 17
MPEG-2 je vrlo podesiv format zapisa videa, koji pri kodiranju videa omoguæava pot-
punu slobodu. elite li video signal snimiti na DVD, on mora biti rezolucije 720x576
piksela (spomenuta rezolucija se odnosi samo na PAL signal). Zanimljivo je da
moete toèno podesiti alat za kodiranja videa tako da va signal zgnjeèi toèno na
eljenu velièinu, recimo 4,37 GB umanjeno za zvuk i menije. Takoðer, moete odabrati
elite li da vam video ima stalan ili promjenjivi bit/rate. Pri stalnom bitrateu moete
izuzetno precizno odrediti koliko æe va video nakon kodiranja zauzimati prostora dok
je kod varijabilnog to kompliciranije. To je nezgodno jer je varijabilni bitrate (VBR) u
pravilu daleko kvalitetniji i svi filmovi koje iznajmljujete u videoteci ili kupujete su kodi-
rani upravo u ovoj tehnici.
Konaèna kvaliteta slike zavisi od mnotva faktora; od prijenosa s filmskog mastera,
preko kompleksnosti i dinamike slike, preko kvalitete kodera koji se koristi, do pros-
jeènih protoènosti podataka koje postavite. U prosjeku, video zauzima 3.5-6 Mb/s. Da
bi film stao na DVD-R disk, èesto mu se bitrate mora smanjiti na kakvih 4500-4800
Kbps to rezultira sporadiènom pojavom artefakata. Ako se pak koristi protoènost
podataka iznad 6 Mbps, na uobièajenim televizorima nije moguæe uoèiti razliku izmeðu
mastera i MPEG-2 video signala koji je dobiven iz njega.
Zbog vrlo minucioznog masteriranja, kod originalnih je DVD-ova gotovo nemoguæe
uoèiti artefakte kompresije a ukoliko ste uvjereni da na originalnim filmovima uoèavate
artefakte, vjerojatno ste krivo shvatili to su uopæe artefakti (vidi rjeènik pri kraju knjige)
ili vam sistem nije adekvatno konfiguriran.
PAL i NTSC
DVD-Video, naalost, po pitanju slike pati od analogne ostavtine. Naime, DVD je oèito
zadesila sudbina da bude format prijelaza s analognog na digitalni video. Moderni
plazma ekrani i monitori bliske buduænosti biti æe opremljeni digitalnim ulazima (HDMI,
Sve o DVD-u 19
radi postupak pod imenom 3:2 pulldown, koji rearanira slièice i poluslièice na neprim-
jetan naèin te tako iz 24 slièice u sekundi napravi njih 30. Inaèe, NTSC film trajat æe iden-
tièno dugo koliko i onaj u kinu. Drugim rijeèima, imate li isti film u NTSC i PAL verziji, da
ih pustite na dva DVD playera paralelno, PAL verzija bi zavrila otprilike 5 minuta prije.
TIPOVI KONEKTORA
RCA (ÈINÈ)
Klasièan i najèeæi konektor. Njime putuje kompozitni (potreban je jedan) ili RGB/YUV
video (potrebna su tri). Slui i za analogni audio signal. Ovakav konektor koristi i digi-
talni koaksijalni spoj, no kabel mora biti drugaèijih tj. boljih karakteristika od obiènog
audio kabela.
MINI DIN
Ovaj tip konektora jo moete naæi pod imenom Hosiden, SVHS ili S-Video. Dolazi u
razlièitim izdanjima: sa 3, 4 (ovaj je standardan za S-Video signal), 5, 6 i 8 pinova. Za
prijenos kompozitnog videa ovim konektorom dovoljna su dva pina, dok su za prijenos
S-video signala potrebna 4 pina. Njime ponekad, osim S-Video signala, putuje tek
obièni, kompozitni signal i to, prije svega, kod izlaza na grafièkim karticama. To moe
zbuniti korisnike kojima se, poto neadekvatno namjeste televizor, na ekranu pojavi
crno-bijela slika sa smetnjama.
SCART
Scart aka. Euro AV prikljuèak trebao je pojednostavniti situaciju oko spajanja audio i
video signala na AV opremu. No nama se nekako èini da je zakomplicirao stvari. Radi
se o standardu koji ima dosta ica za dvosmjerno spajanje svih u tekstu ispod nave-
Sve o DVD-u 21
denih tipova signala, te stereo zvuka. No, imajte na umu da su èesto radi usporedbe
spojeni samo odreðeni pinovi. Takoðer, valja znati da su hibridni kabeli koji su na jed-
noj strani Scart, a na drugoj primjerice Mini DIN JEDNOSMJERNI, osim ako na sebi
nemaju specijalni prikljuèak. To provjerite prije kupnje!
TIPOVI SIGNALA
KOMPOZITNI VIDEO
Najjednostavniji analogni naèin prijenosa videa ali ujedno i naslabije kvaliteta (poto
je èitava video informacija nagurana u jednu icu). Bez obzira na navedeno, znatno
moete profitirati kupnjom kvalitetnijeg kabela osobito kod prijenosa na veæe daljine.
S-VIDEO
Ime mu je skraæeno od Super-Video, a poznat je ipod imenom Y/C. Naime, on je od
kompozitnog videa razlièit po tome to ima odvojene kablove za osvjetljenje (lumi-
nance Y) i za boju (chrominance C). Navedeno mu daje znatno otriju sliku, sta-
bilnije boje i puno detaljnije scene. Èak i loiji S-Video signal daje bolju kvalitetu od
boljeg, kompozitnog.
RGB KOMPONENTNI
Kao to mu i ime kae, kod RGB signala svaka od boja ima svoj vlastiti kabel. Kao da
utrostruèite kompozitni kabel! Kvaliteta bi mu trebala biti najbolja od svih koje smo
naveli. Ovaj standard podrava progresivni video izlaz. Ideja je da DVD alje sliku TV-
u tj. ureðaju koji je prikazuje malo unaprijed, tako da ureðaj ne prikazuje polusliku po
polusliku, veæ prikazuje sliku u punoj rezoluciji. Rezultat je potpuno gubljenje efekta
èelja, te stabilnija i fluidnija slika.
Sve o DVD-u 23
mora imati. Primjerice, da li elite elite da bez problema èita snimljene CD-ove i DVD,
a ni podrka za SVCD nije naodmet
Suzite odabir na nekoliko modela i, ovisno o
financijskim moguænostima, krenite isprobati odabrane. Imajte na umu èinjenicu da
unutar bilo kojeg cjenovnog ranga nema velikih razlika u kvaliteti. Stoga je moda
pametnije posvetiti se kvaliteti izrade, vanjskom izgledu, ali i lakoæi koritenja. Npr.
ergonomiji i moguænostima daljinskog upravljaèa, brzini iscrtavanja menija i slièno.
Pripazite ako kupujete rabljeni player. U prvim godinama DVD-a pojavio se dobar broj
nekompatibilnosti izmeðu DVD playera i DVD filmova. Ovo se u prvom redu odnosilo na
naslove koji su koristili napredne moguænosti poput viestrukih kamera i slièno. Ta nekom-
patibilnost, tj. toènije, nepotivanje standarda od strane nekih DVD proizvoðaèa, jedan je
od razloga to se mnoge zanimljive karakteristike DVD-a kao standarda uopæe ne koriste.
Postoje opcionalne moguænosti DVD playera koje pojedini model moe, ali i ne
mora sadravati pa stoga, prije kupnje provjerite:
- viekanalni DTS izlaz ( stariji, raniji modeli, mogu samo u stereu reproducirati DTS )
- moguænost reprodukcije VCD-a i SVCD-a. Obièno dolaze jedna s drugom.
- moguænost èitanja snimljenih CD-a
- moguænost èitanja snimljenih DVD-ova (neki ureðaji èitaju DVD-R, ali ne i DVD+R -
medije pa stoga, provjerite koje su moguænosti ureðaja koji ste odabrali!)
- moguænost èitanja CD-ROM-ova na kojima su snimljene MP3, WMA i JPG datoteke
- moguænost èitanja DVD-ROM-ova na kojima su snimljene MP3, WMA i JPG datoteke
- moguænost reprodukcije CD-ROM-ova na kojima su snimljeni Divx ili Xvid filmovi
- izlaz za slualice
- ulaz za karaoke mikrofon
- regijsko ogranièenje neki ureðaji, poglavito jeftiniji, dolaze bez regionalnog
ogranièenja, a na gotovo svim ureðajima ga je moguæe zaobiæi! Ako elite kupovati
amerièke filmove, koji na nae trite dolaze bre, ova provjera vam je obavezna!
Vrijedi znati
K Kolièinu praznog prostora na zapisivim DVD diskovima neki proizvoðaèi
izraavaju u duljini videa koji na njih stane npr. 120 min. to je apsolutna
besmislica.
Sve o DVD-u 25
Zvuk
Mnogi tvrde kako im impresivan viekanalni zvuk, puno vie od slike, pridonosi kino-
ugoðaju pri gledanju filmova. Detaljno o kuænom kinu pisat æemo uskoro, te æemo se
tada puno detaljnije pozabaviti tipovima i rasporedu zvuènika. Za sada vam dajemo
opirni pregled formata zvuka
DOLBY DIGITAL
Apsolutna veæina DVD-ova nosi na sebi zvuk kodiran u Dolby Digital 5.1 zvuènom for-
matu. Tek je manji broj filmova kodiran u Dolby Digital EX 6.1 formatu, koji dodaje
diskretni, srednji, centralni zvuènik. Dolby Digital je jo poznat po kratici AC-3. U osnovi,
format je slièan MP3-u s varijabilnim bitrateom te, iako daleko od savrenstva, daje
sasvim solidan kino zvuk. Imajte na umu da je kvaliteta ovog zvuka loija od stereo CD-
Audia po kanalu! Postoji i 7.1 podvarijanta koja je, ako me pitate, vie marketinki trik
nego prava korist, te podvrste koje su specijalno namijenjene izvlaèenju viekanalnog
zvuka iz analognog stereo signala (od najstarijeg prema mlaðima redom: Dolby
Surround, Dolby Surround Pro Logic, Dolby Pro Logic II, Dolby Pro Logic IIx).
DTS
Iako se mnogi zaklinju kako oni ne èuju razliku izmeðu DTS-a i Dolby Digitala, pre-
poruèujem im toplo da operu ui i dobro posluaju jo jednom. Naime, pri usporednom
testu DTS znaèajno bolje zvuèi ali pod jednim uvjetom, a to je da imate adekvatnu opre-
mu. Bas je èvræi i definiraniji, a gornji dio tonalnog spektra prozraèniji i ugodniji za
sluanje. Ba kao i Dolby Digital, i DTS posjeduje 6.1 i 7.1 podvarijante, te specijalne
algoritme koji iz analognog stereo signala stvaraju puni viekanalni zvuk (DTS neo:6 itd.)
Osim ova dva standarda, DVD podrava i PCM audio, to je nekomprimirani naèin sni-
manja zvuka, identièan kakav se koristi na CD-u. Jedino to DVD doputa je veæa
rezolucija i naravno, kvaliteta.
KABLOVI I KONEKTORI
Kod audio kabela situacija je dosta jednostavnija nego kod prijenosa slike. Postoje
dvije vrste kabela - analogni i digitalni, pri èemu postoje dvije vrste digitalnih, kojima je
funkcija i kvaliteta identièna.
Analogni zvuk spaja se èuvenim èinè tj. RCA konektorima, gdje za svaki kanal dolazi
po jedan kabel. DVD playeri posjeduju ili 2 ili 6(7) takvih izlaza. Nekako je prevladao
trend da se 6 kanalni dekoderi Dolby Digital i DTS kanala ugraðuju u receivere, a ne
u DVD playere, no svejedno ih brojni, skuplji modeli posjeduju. Imajte na umu da oni
prenose signal u analognoj domeni, te samim time njihova kvaliteta uvelike utjeèe na
kvalitetu zvuka! Isplati se, dakle, kupiti kvalitetnije.
Sve o DVD-u 27
Digitalni se zvuk, kako god bio kodiran (PCM, Dolby Digital, DTS), prenosi preko
S/PDIF (Sony/Philips Digital InterFace) suèelja. Ono moe biti izvedeno na dva naèina.
Prvi je RCA (èinè) konektor, koji se nastavlja na 75 ohmski koaksijalni. Koaksijalnom se
naziva specijalna konfiguracija kabela koja ponitava magnetno polje i eliminira smet-
nje gdje je jedan kabel omotan oko drugoga. Tu je i optièka varijanta, poznata pod
imenom Tos-link iz razloga to se koriste te Tos-link komponente u njezinoj izvedbi.
Jedinice i nule se njome prenose pomoæu crvene diode kroz plastiènu optièku cijev, a
domet je èesto tek nekoliko metara. Ovi kabeli su relativno skupi! Koaksijalni pak dig-
italni kabel moe bez problema raditi na udaljenosti od 15 do èak 20 metara.
MACROVISION
Macrovision, ili kako su si Hrvati to prigodno preveli - Makrovizija, je analogna zatita pro-
tiv kopiranja. Svodi se na mali elektronièki sklop koji se nalazi u svakom DVD playeru.
Stvara smetnje koje bi trebale biti nevidljive na opremi za prikaz slike i istodobno zbunjivati
opremu za snimanje poput VHS video rekordera, DVD rekordera i slièno. Naalost,
Macrovision èesto radi probleme i tamo gdje ne treba. Primjerice, u hibridnim ureðajima,
gdje je unutar jednog ureðaja i TV i video, line doublerima, nekim projektorima i slièno.
Sreæom, makrovizija se moe zaobiæi ba kao i regionalna zatita modifikacijom firmwarea
ureðaja. Zanimljivo je da neki diskovi jesu, a neki nisu zatiæeni ovim tipom zatite. Za svaki
disk, tvrtki koja je izmislila ovu zatitu, pri kupnji plaæate otprilike 1 kn.
CSS ENKRIPCIJA
Na izrièito zahtijevanje velikih filmskih studija, CSS kodiranje video signala ugraðeno je izravno
u video standard. Content Scrambling System,CSS je sustav kodiranja i autentifikacije podata-
ka koji je trebao sprijeèiti izravno digitalno kopiranje filmva. Izmislili su ga Matsushita i Toshiba.
Sama licenca izuzetno je restriktivna i teka za dobivanje, no nije dugo izdrala. U listopadu
1999. CSS algoritam je razbijen, a njegov je program objavljen na Internetu. Razbio ga je, u to
doba esnaestogodinji finac, John Lech Johansen, koji je javnosti poznat jo i pod nadimkom
DVD Jon. Iako mu se prilièno dugo sudilo, na kraju je bio u cijelosti osloboðen optubi. O kom-
pleksnosti algoritma dovoljno govori programèiæ od samo 7 linija koda na koliko su, dvojica
studenata MIT-a, sveli Jonov DeCSS. DVD-ovi jo uvijek sadre CSS enkripciju, to i sami
moete iskusiti ako pokuate kopirati datoteke izravno s DVD-Video diska. Programèiæ, koji
vrlo efektno utilizira kod za dekriptiranje CSS zatite, je DVD Decrypter.
Sve o DVD-u 29
Prièa o
regijama
Zatita od neovlatene prijevremene distribucije, zbog bahate filmske industrije koja si uzima za
pravo diktirati datume kada koji film smije i u kojoj regiji biti izdan (a prije toga prikazan u kinu).
REGIJA 1
Kanada, SAD, podruèja pod kontrolom SAD-a; npr. vojne baze
REGIJA 2
Albanija, Andora, Austria, Bahrein, Belarus, Belgija, Bosna i Hercegovina, Bugarska,
Kanarsko otoèje, Hrvatska, Cipar, Èeka, Nizozemska, Egipat, Estonia, EU, Farski
otoci, Finska, Francuska, Gruzija, Njemaèka, Gibraltar, Grèka, Grenland, Maðarska,
Island, Iran, Irak, Irska, Izrael, Italija, Japan, Jordan, Kuwait, Litva, Libanon, Lihtentajn,
Luxemburg, Makedonija, Malta, Moldavija, Monako, Nizozemska, Norveka, Oman,
Poljska, Portugal, Katar, Rumunjska, Ruska federacija, San Marino, Saudijska Arabija,
Slovèka, Slovenija, Juna Afrika, panjolska, vedska, vicarska, Sirija, Turska,
Ukrajina, Ujedinjeni Arapski Emirati, Velika Britanija, Vatikan, Jemen, Srbija i Crna gora
REGIJA 3
Jugoistoèna azija, istoèna azija (ukljuèuje Hong-Kong)
REGIJA 4
Australija, Novi Zeland, Pacifièki otoci, Srednja Amerika, Meksiko, Juna Amerika, Karibi
REGIJA 5
Bivi SSSR, Indijski kontinent, Afrika, Mongolija, Sjeverna Koreja.
REGIJA 6
Kina
REGIJA 7
Rezervirana
REGIJA 8
Specijalne internacionalne primjene npr. u zrakoplovima, na brodovima, naftnim platformama i sl.
K Iako je Hong Kong formalno dio Kine koja ima vlastitu 6. regiju, u njemu se
koriste filmovi regije 3!
Sve o DVD-u 33
DVD-Audio
Iako je planirano njegovo putanje na trite istodobno s pojavom DVD Videa, oko
DVD Audia vodile su se mnoge polemike te je na svjetlo dana izaao nekoliko godina
kasnije. Ideja je jednostavna; napraviti medij koji æe omoguæavati audiofilsku kvalitetu
reprodukcije glazbe, koja je, jo k tome, i viekanalna. Imajte na umu kako tek manji
postotak DVD playera podrava DVD- audio (u pravilu, oni viih klasa i vieg cjenovnog
razreda). Taj player mora biti opremljen 192 kHz/24 bit DAC-ovima dok ih veæina danas
ima tek 96 kHz / 24 bit podrku! Dobro je znati i to kako jedan DVD-Audio disk moe
sadravati do 74 minute glazbe snimljene u najkvalitetnijem moguæem formatu.
Sve o DVD-u 35
njeno izvoðenje teèe glatko. I èvrsti diskovi su se toliko napuhali da nitko vie ni ne
razmilja o tomu kamo mu ode gigabajt-dva, koliko zauzimaju veæe igre. S druge
strane, instalacija prolazi bre. Naravno, daleko je veæa prednost koristiti jedan DVD
nego, primjerice, 3 ili 4 CD-a na koliko, sve uèestalije, dolaze raèunalne igre.
DVD je, kao novi medij, bezrezervno prihvatila i industrija video igara. Iako su DVD-ovi
neto skuplji u proizvodnji, glavni zadatak industrije je oteavanje piratiziranja softvera.
To æe osobito biti aktulano kada DVD naprave dvoslojnim, te æe sadravati vie
sadraja nego to ga stane na DVD-R medij. No, tada na scenu stupaju novi, dvoslo-
jni, mediji i zaèarani krug se nastavlja.
Ugraðena zatita
Ba kao i kod linijskih DVD ureðaja, tako i raèunalni moraju imati ugraðenu zatitu pro-
tiv neovlatene distribucije i umnaanja DVD filmova. Tako je u sve optièke èitaèe (i
pisaèe), a koji mogu èitati DVD-ove, ugraðena hardverska zatita. U sam firmware ure-
ðaja ugraðuje se zatita protiv neovlatenog koritenja regija, dok softver sadri zati-
tu od analognog presnimavanja (Macrovision). Vezano uz regionalne kodove, raèu-
nalni DVD ureðaji tj. njihovi firmwareovi, mogu nositi dvije oznake. Prva je RPC1, to
znaèi da je ureðaj region-free. No, veæina ureðaja, nosi oznaku RPC2, koja oznaèava
da je u firmware ugraðena zatita od zlouporabe regija. Mudri su hackeri doskoèili i
ovom vidu ugnjetavanja filmofila, pa tako na netu moete naæi crackane i izmijenjene
firmwareove koji uklanjaju regionalnu zatitu. Naravno, ne trebamo naglaavati da
stavljanjem takvog firmwarea gubite jamstvo i da s tim zaista valja biti oprezan.
Ukoliko elite znati vie, podatke pronaðite na www.rpc1.org ili www.firmware-
flash.com.
Vrijedi znati
K Iako se u njima nalaze obièno CD-ROM-ovi, i PC-CD ROM igre se prodaju u
tzv. DVD-Box kutijama.
Zahvaljujuæi padu cijena, DVD snimaèi postaju sve prihvatljivijima i sve dostupnijima pa æe
tako, za vrlo kratko vrijeme, s trita istrijebiti CD-RW i CD-ROM ureðaje. Iako je u poèetku pos-
tojala bojazan od polariziranja na plus i minus prilice, strah je prevladan dolaskom hibrid-
nih prilica koje odravaju oba standarda.
Ovo je vrijeme velike popularnosti DVD prilice pa moja preporuka glasi; ukoliko
kupujete optièki pisaè, utedite malo vie novca i umjesto CD pisaèa koji samo
zapisuje, kupite ureðaj koji zapisuje i CD-ove i DVD-ove. Bit æete mi zahvalni na ovoj
sugestiji. Trenutno najbri ureðaji zapisuju DVD-ove brzinom od 8x, no posljednju
rijeè o brzini uvijek ima tip DVD medija. DVD mediji imaju na sebi upisanog
proizvoðaèa, te seriju i tip medija. Iz tih æe podataka svaki DVD snimaè, prema tabli-
ci koju ima zapisanu u firmwareu, odrediti kojom maksimalnom brzinom moe snim-
iti medij a da snimak bude pouzdan. Ove se brzine dobivaju laboratorijskim testovi-
ma i, u pravilu, im treba vjerovati. Ponekad proizvoðaèi, to je tipièno za, primjerice
Pioneer, preskromno kategoriziraju medije tako da im u praksi ureðaj radi sporije od
svojih stvarnih moguænosti.
Prièa o brzini je sljedeæa
Najloiji mediji mogu se snimati samo brzinom od 1x i pri toj brzini
vam je potrebno vie od sat vremena za snimanje punog DVD-a. U pravilu, ti mediji nemaju
nikakvu oznaku maksimalne brzine i sreæom, sve su rjeði na tritu gdje se, kao nekakav min-
imum, nametnuo 2x. Najznaèajniji skok u brzini, napravljen je upravo izmeðu 1x i 2x i iznosi
vie od pola sata razlike u ispisu. Jo uvijek znaèajnih, petnaestak minuta, utedi se prelaskom
s 2x na 4x, dok æe sva slijedeæa ubrzanja, poput 4x na 8x itd., biti daleko manje zamjetna!
Ukoliko elite informaciju vie, odlièan i vrlo opsean test medija, pogledajte na www.flash-
man.dsl.pipex.com/DVD_Charts_FULL.htm.
Primjetit æete kako brzina èitanja snimljenog medija uvelike ovisi o kvaliteti. To osobito dolazi
do izraaja na vanjskim rubovima diska gdje je brzina najveæa, te su kod nekvalitetnih medija
rubovi puno veæi nego kod kvalitetnih!
Sve o DVD-u 37
KOJA JE RAZLIKA IZMEÐU PLUSA I MINUSA?
S tehnièke strane gledano, plus je neto noviji i, jedva zamjetno, bolji standard.
Zapisivanje na sam disk je neto bre, u prvom redu zbog manjeg overheada tj. dodat-
nih podataka, koji slue za korekciju greke. Ta se razlika, pri snimanju èitavog diska, mjeri
u sekundama i nikome nije od presudnog znaèaja. DVD+RW format je daleko pogodniji
za linijske DVD snimaèe, osobito iz razloga to podrava editiranje videa izravno na disku
i bez potrebe za snimanjem na èvrsti disk. Prema istraivanjima vrenim unazad godinu
dana, prije pojave hibridnih ureðaja, oko 70% vlasnika DVD snimaèa posjedovalo je upra-
vo minus modele. Opæe je prihvaæena èinjenica da je minus standard kompatibilniji tj.
da æe ga proèitati veæi postotak starih DVD ureðaja. Sreæom, trend je takav da su svi
proizvoðaèi, ili izbacili, ili æe izbaciti, kombinirane snimaèe.
U praksi, razlika imeðu plusa i minusa nije ba velika. Za vas, klasiène kuæne korisnike,
razlika æe se najvie osjetiti u poveæanoj cijeni medija za plus modele. No, kako cijene
medija stalno bivaju nie, i ta razlika izmeðu njih nestaje. S druge strane, zarada je za
proizvoðaèe njihov stalni imperativ pa tako, niti plus, niti minus tabor, ne zaboravljaju
upravo svoj format nazvati superiornim.
DVOSLOJNO SNIMANJE
Pogled u buduænost daje nam naslutiti skoru polarizaciju DVD trita. Naime, dok su iz
plus tabora veæ najavljeni dual-layer mediji i snimaèi, ni minus tabor ne miruje. Tako je
Pioneer predstavio radni model preraðene prilice A06, koja je na prezentaciji snimila
Maxwellov dvoslojni medij. Logièno nam se nameæu dva pitanja: koliko æe vremena proæi
dok suparnièke strane ne odluèe razmijeniti svoje patenate i da li æe se, i na koji naèin,
trite ponovo polarizirati na rekordere koji podravaju DVD+R9 i rekordere koji
podravaju DVD-R9 standarde.
Novi modeli prilica oèekuju se veæ tijekom godine. Nedavno se u javnosti pojavila intrigantna
Vrijedi znati
K Da bi radio istom brzinom kao 16x DVD-ROM (21.13 MB/s), CD èitaè bi morao
raditi brzinom od 144x.
Sve o DVD-u 39
Buduænost
DVD tehnologije
Tehnologija nezaustavljivo grabi naprijed te æe DVD kao format, po svojim karakteristikama,
uskoro zastarjeti. To, naravno, neæe znaèiti da æemo ga prestati koristiti, veæ znaèi da æe ga
zasjeniti superiorniji format, ba onako, kao to se to dogodilo u sluèaju sa CD-om, kojeg je
prevladao DVD. Moemo slobodno reæi, od trenutka kada je izmiljen DVD, poèelo se radi-
ti i razmiljati o njegovom nasljedniku. Proteklih su godina, stvari stvari i odnosi na tritu
postali jasniji, te su finalizirani i autorizirani svi standardi. Najavljeno je kako se niti jedan od
novih formata neæe koristiti za distribuciju filmova sve do 2005. ili 2006. godine. U svakom
sluèaju, buduænost za nasljednika DVD-a je zajamèena, a evo i kako æe izgledati:
HD-DVD
Ovaj je standard svjetlo dana ugledao tijekom 2003. godine. U osnovi se radi o standar-
du za prijenos videa veæe kvalitete od DVD-Videa, na klasiènim dvoslojnim DVD-9
diskovima. Iako æe ih fizièki linijski DVD playeri moæi proèitati, neæe biti s njime kompati-
bilni jer neæe imati odgovarajuæe sklopove za dekodiranje signala visoke rezolucije. Ova,
prva varijanta, koristi crveni laser (svjetlost valne duine 650 nm), a zamiljena je kao
tranzicijska na pravi HD-DVD. Naprednije verzije HD-DVD formata (HD-DVD-1 i HD-
DVD-2), koriste plavo(ljubièasti) laser (valna duljina svjetlosti 405 nm) i koristit æe u
cijelosti nove medije, koji æe pohranjivati 17 GB podataka po jednostranom mediju.
Razlika izmeðu dva standarda je u brzini èitanja podataka te u dubini fizièkog zapisivan-
ja podataka u sam disk. HD-DVD-2 je, logièno, jaèih karakteristika u obje kategorije.
AOD
Advanced Optical Disc (AOD), sljedeæi je standard DVD Foruma, organizacije koja je,
de facto, izmislila DVD. Susrest æete jo i naziv DVD2. U osnovi se radi o modifikaciji
postojeæeg DVD formata, koja koristi karakteristiku plavog lasera i puno guæe zapisu-
je podatke. tampani diskovi biti æe kapaciteta 15 GB tj. 30 GB dvoslojni, a zapisivi
BLU-RAY DISC
Blu-ray Disc (BD) je nov i od svih najnapredniji format, koji æe skladititi 25-27 GB
podataka po sloju. Podaci se zapisuju na 0.1 mm, to æe poskupiti njegovu proizvod-
nju. Medij nije zamiljen kao nasljednik DVD-Videa veæ, u prvom redu, za prijenos
podataka, backup i sl.. Naravno, na njega se mogu snimati i filmovi, i to u MPEG-2 for-
matu, visoke kvalitete. Ovaj standard æe, uvjeren sam, zaivjeti jer ga podupiru velikani
industrije potroaèke elektronike: LG, Panasonic, Philips, Pioneer, Hitachi, Mitsubishi,
Samsung, Sharp, Sony i Thomson, a prvi ureðaji veæ postoje na tritu.
Vrijedi znati
K Dananji DVD playeri imaju laser crvene boje, dok æe sljedeæa generacija DVD
playera imati lasere plave boje.
K Boja lasera nema veze s modom veæ s tehnologijom. Plavi je laser precizniji i
tanji (to ima veze sa kvantnom fizikom
) te omoguæava preciznije buenje
podataka na disk.
K Filmovi æe se, na nekom od novih DVD formata, poèeti distribuirati najranije 2005.
ili 2006. godine.
K Sony je, u travnju 2003., izbacio na trite prvi, komercijalni, BD snimaè na svijetu.
Sve o DVD-u 41
Praktièni
savjeti
Kako nadograditi raèunalo
DVD-om ili DVD snimaèem?
Dupliciranje filmova je, ba kao i skidanje MP3-ca s Neta: zabranjeno, kanjivo i
zabavno. Iz tog razloga, ovaj vodiè promatrajte u kontekstu npr. izrade sigurnosne
kopije omiljenog filma.
Sve o DVD-u 45
2. SMANJIVANJE VIDEA
Iako o tome veæ i ptice pjevaju na grani, ponovit æemo jo jednom; filmovi dolaze na
dvoslojnim DVD-ovima na koje stane 8.5 GB, dok su mediji na koje je moguæe sni-
manje, kapaciteta 4.7 GB. U postupku smanjivanja,2 odbacujete sadraje i smanjujete
kvalitetu videa kako biste uspjeli ugurati 8.5 u 4.7 GB. Ovo je prije bio jako muèan
posao kojeg su, unazad 10-ak mjeseci, olakali mnogi novi alati, pretvorivi ga u neko-
liko jednostavnih klikova miem. Najpopularniji alati ovog tipa su: DVDXcopy,
DVD2One, Pinna4cle Instant Copy te Canopus Producer. Poredani su prema cijeni tj.
kvaliteti, pa tako na kraju dominiraju oni skuplji i kvalitetniji.
Vrijedi znati
K Bojanje ruba DVD-a (ili CD-a ) markerom za eliminaciju neeljenih refleksija te ne
proputanje vanjskog svjetla a koje bi moglo zasmetati laseru, nema apsolutno
nikakvog utjecaja na kvalitetu reprodukcije! Radi se, dragi moji èitatelji, o obiènom mitu!
Sve o DVD-u 47
KVIZ - TAKO LAKO s
Hackerom do znanja
1. TO ZNAÈI KRATICA DVD:
a) Digital video disc
b) Digital versatile disc
c) Dobrovoljno vatrogasno drutvo
d) Sve navedeno
--------------------------------
2. NA KOLIKO DVD-VIDEO REGIJA JE PODIJELJENA PLANETA?
a) 5
b) 6
c) 7
d) 8
--------------------------------
3. KOLIKI JE KAPACITET JEDNOSLOJNOG DVD-R-a?
a) 4.3 GB
b) 4.7 GB
c) 9 GB
d) 2.7 GB
--------------------------------
4. KAKO SE ZOVE DIREKTNI NASLJEDNIK DVD-a?
a) HD-DVD
b) Blu-Ray
c) AOD
d) DVD2
Sve o DVD-u 49
5. U KOJOJ SE DVD REGIJI NALAZI JAPAN?
a) Regiji 1
b) Regiji 2
c) Regiji 5
d) Regiji 4
--------------------------------
6. KOJA ZEMLJA JEDINA IMA VLASTITU REGIJU?
a) SAD
b) Indija
c) Kina
d) Ruska federacija
--------------------------------
7. KOLIKU REZOLUCIJU IMA SLIKA NA EUROPSKIM DVD-ima?
a) 640x480
b) 720x576
c) 720x480
d) 1280x853
--------------------------------
8. KOLIKO JE DEBEO DVD DISK?
a) 1.2 mm
b) 0.6mm
c) 0.1mm
d) 12 cm
Sve o DVD-u 51
0-4 TOÈNIH ODGOVORA:
Totalna ste DVD truba. ODMAH proèitajte ovaj
priruènik od korica do korica i iznova pokua-
jte rijeiti ovaj test. Jamèim da æete toèno
odgovoriti na barem 8 postavljenih pitanja!
--------------------------------
--------------------------------
Sve o DVD-u 55
MOGU LI SA CD-RW UREÐAJEM SNIMITI DVD?
Ne, za to vam je potreban DVD snimaè. Ipak, neki CD snimaèi mogu èitati DVD
diskove. Oni se zovu combo-driveovi.
--------------------------------
HOÆE LI DVD ZAMIJENITI KLASIÈNE, VHS VIDEO, KAZETE?
elio bih misliti da ih je veæ i zamijenio. Iako to svugdje ipak nije tako, jamaèno æe to
uèiniti vrlo brzo, ako ni zbog èeg drugog, onda zbog viestruko niih trokova
proizvodnje DVD-a i playera od VHS kazeta i pripadnih rekordera. Jedina koènica
izumiranju starih video rekordera, lei u èinjenica da su linijski DVD rekorderi jo uvi-
jek skuplji od video rekordera.
--------------------------------
KOLIKA JE TRAJNOST DVD-A?
Trajnost tvornièki tiskanih diskova procjenjuje se na 50-300 godina. DVD-R i DVD+R
mediji traju 20-250 godina, a DVD-RAM, DVD-RW i DVD+RW 25-100 godina.
Naravno, sve su to uvjetne hipotetske velièine, koje jo nisu potvrðene iz, pret-
postavljate, objektivnih razloga.
--------------------------------
MOGU LI DVD FILMOVE GLEDATI NA PC-U?
Da, ukoliko je raèunalo dovoljno snano, opremljeno DVD èitaèem i odgovarajuæim
softverom.
--------------------------------
MOGU LI SVIRATI DVD-AUDIO DISKOVE NA RAÈUNALU?
Moeta ali samo ukoliko imate Sound Blaster Audigy 2 zvuènu karticu, koja prema
meni dostupnim informacijama, jedina podrava reprodukciju ovog formata.
Sve o DVD-u 57
KAKO MI MOE KORISTITI ZAMJENA FIRMWAREA NOVIJIM?
Moe na mnogo naèina; novi firmware moe unaprijediti kompatibilnost ureðaja s
DVD filmovima, ubrzati èitanje i zapisivanje medija, ukinuti regionalno ogranièenje itd.
--------------------------------
TO ZNAÈI DVOSLOJNI DVD?
Upravo to podaci su zapisani u dva sloja tj. na dva kata, od kojih je jedan napola
proziran. Drugi sloj poveæava kapacitet jednog diska na gotovo 9 GB, te se u skladu
s tim, takvi diskovi zovu jo i DVD-9.
--------------------------------
POSTOJE LI DVOSLOJNI DVD-R-OVI KOJE SE MOE SNIMATI?
Postoje, tj. postojat æe. Slubeno su objavljene specifikacije i plus i minus] dvoslo-
jnih DVD medija, a to æe zaivjeti tijekom 2004. godine.
--------------------------------
TO JE DVOSTRANI DVD?
U osnovi, radi se o dva jednostrana DVD-a koja su tvornièki zalijepljena jedan na
drugi. Kapacitet je dvostruk, no usred filma morate okrenuti disk. Iako ih je u poèetku
bio velik broj, danas izumiru. Prema DVD specifikaciji, postoji i kolosalni DVD-18, to
je dvostrani dvoslojni DVD koji moe uskladititi gotovo 18 GB podataka. No, zbog
preskupe proizvodnje, takvi diskovi gotovo ne postoje.
DVD
kratica koja, prema definiciji DVD Foruma, tijela koje ju je i osmislilo, nema nikakvo
osobito znaèenje. DVD znaèi DVD.
--------------------------------
PAL
analogni tip signala koji se koristi za prijenos TV slike u Europi
--------------------------------
NTSC
analogni tip signala koji se koristi za prijenos TV slike u Americi i Japanu
--------------------------------
Dolby Digital
prvi i trenutno glavni zvuèni format zvuka na DVD filmovima
--------------------------------
DTS
alternativni, unaprijeðeni format zvuka na DVD filmovima
--------------------------------
6.1
vidi subwoofer
--------------------------------
7.1
vidi subwoofer
--------------------------------
SUBWOOFER
specijalni zvuènik, namijenjen reprodukciji najdubljih tonova, tj. baseva i eksplozija.
Kako se smatra da je to pod-kanal, oznaèava se sufiksom .1 na broj zvuènika, npr.
5.1, 7.1 itd.
Sve o DVD-u 59
SATELIT
naziv koje se koristi za sporedne zvuènike u kuænom kinu. Najèeæe oznaèava neki
od stranjih surround zvuènika.
--------------------------------
FIRMWARE
operativni sustav ureðaja, usnimljen u flash memoriju.
--------------------------------
REGION-FREE
oznaka koju nose DVD èitaèi, oni linijski i oni raèunalni, a koji ne pate od regionalnog
ogranièenja
--------------------------------
CSS
Content Scrambling System je naèin digitalnog kodiranja video zapisa koji omoguæa-
va gledanje, ali ne i presnimavanje na PC-u
--------------------------------
MACROVISION
analogna zatita koja spreèava umnaanje DVD filmova pomoæu starije analogne
opreme
--------------------------------
S/PDIF
Sony / Philips Digital Interface suèelje koje omoguæava digitalni prijenos audio
signala
--------------------------------
CODEC
skupina pravila koja definira kako se u digitalnoj domeni, znaèi samo uz pomoæ jedini-
ca i nula, zapisuje video signal.
Sve o DVD-u 61
Autor
Patrik Pencinger
-----
Urednik izdanja
Senka Kuer-Mijiæ
-----
Grafièki urednik
Stjepan Perkoviæ
-----
Tehnièki urednik
Tomislav Mijiæ
-----
Lektura
Ankica Ðerek