Professional Documents
Culture Documents
Mario Meheš
Trede izdanje Hrvatskih narodnih poslovica vam donosi kolekciju hrvatskih narodnih
poslovica popradenih sa povijesnim slikama Otona Ivekovida. Ovu sam knjigu napisao za
svakog željnog mudrosti i znanja, te za svakog tko poštuje svoju kulturu i za one koji se ne
srame svoje kulture i narodnosti.
2
Ako si krojio sad si dokrojio.
Ako je gol, ostaje ipak sokol.
Ako je psu pita u dio pala, tepsia je ipak ostala.
Ako kuda izgori, dug na odžak tvori.
Ako svoj svoga i ne hrani, ali teško onomu, tko ga nema, da ga brani.
Ako je med i sladak, ne valja prste ugrizati.
Ako može biti, živi sa svakim u slozi i ljubavi, a ne živi s nikim u svađi
Ako nije pravi vrač, a ono je bar pogađao.
3
Brat brata na vešala vodi, al' ga opet i odvodi.
Bez Boga ništa.
Brat bratu, a Bog svima.
Blago ruci, koja je vrijedna.
Bolje da te smrt prijeka digne, nego suza siromaška stigne.
Budi siroti otac, pak de i tebi Bog biti.
Bolje vide dva oka, nego jedno.
Bolje išta, nego ništa.
Bez zdravlja nema bogatstva.
Bolesna pitaju, a zdravu daju.
Bolje ništa ne znati, nego kojekako.
Brat mi mio, koje vere bio.
4
Da je do sove, nebi nigda dana.
Danas pišta sutra ništa.
Djeca siju prosu, al' ne nose k nosu.
Devete pedi omelo, a desete izgertalo.
Dočekat de maca, na potoku, vrabca.
Dobra gosta i dan dosta.
Dojdoše divji, pa izteraše pitome.
Dok se čovjek sam ne osramoti, ne može ga nitko osramotiti.
Danas čovjek, sjutra crna zemlja.
Dok smo, neka smo, kad umremo, da se spominjemo.
Dobrota je najvede blago.
Domadi je dim jasniji od tuđega plamena.
Drug drugu ogledalo.
Dok je čovjek zdrav i voda mu je slatka.
Dojt de sunce i pred naša vrata.
Danas jesmo, sutra nismo.
Dobar je početak pola posla.
Dok je kruha v kišti, nega glada.
5
Gleda ko tele u nova vrata.
Gdje je mnogo riječi, malo je stvora.
Gdje se stariji ne slušaju tu nema Božjeg blagoslova.
Grjehota i sramota najbliže su susjede, čuvaj se prve, pa se ne boj druge
Gospodski je obedati, a paurski deržati.
Gluposti, za kojima najviše žalimo, su one koje nikad nismo učinili.
Guzica vajka prva side.
6
Jabuka ne pada daleko od stabla.
Jedna lasta ne čini proljede.
Jutro je pametnije od večeri.
Jedna šugava ovca,sve stado ošugavi.
Jezik nema kosti ali može bosti.
Jedan je poturica gorji, nego sto Turakah.
Jedna šteta, sto grehah.
Jadan je onaj, koji nema dijela od Boga.
Jedno drobi drugo kuša.
7
Kakvi gost onaka čast.
Kako tko drobi, onako de i kušat.
Kakvi sam da sam, težko onom čiji sam.
Kersti vuka, a vuk u goru.
Kertina izpod zemlje hodi, pak joj že opet trag nahodi.
Kesi zube ko lisica na šipak.
Ko pokraj pseta legne naplazi se buhah.
Ko se ovcom učini kurjaci ga pojedu.
Ko rukama med meša, onaj prste oblizuje.
Ko svašto za zlo prima, on za družtvo nije.
Ko za tudjora vunom pojde, sam ostrižen kudi dojde.
Koga Bog čuva, onog top negruva.
Koji istinu gudi, s gudalom ga po perstih biju.
Koji me je lani bio, ni danas mi nije mio.
Koji neljubi svoga brata, onog tudja biju vrata.
Koji svojoj kapi dobra nemisli, kako de drugom dobar biti.
Koji tudje kraste vredja, svoje povredjuje.
Koji uzme ženu rad blaga, nameri se na vraga.
Kola nemazana škripe.
Koliko ljudih, toliko dudih.
Komu nije svetovati, onom nije ni pomodi.
Kad Bog daje, ne pita, čiji si sin.
Kovač zato klešte ima, da ruke neopeče.
Kud de iver od panja?
Kud djavo nemože , tamo babu šalje.
Kud puklo da puklo.
Kuga nije u Sremu, neg u našem tremu.
Kume, neuzdaj se u me, nego u se i u svoje kljuse.
Kurjaku u tor put pokazivati.
Ko uči, znade. Ko krade, imade.
Kakav otac, takav sin.
Kud de suza neg na oko?
Kam gut se brneš rit ti je odzoj.
8
Lijepo je doneke, dobro dovijeke.
Lijen čovjek gotova svoja nesreda .
Ljubav je puna jeda i meda.
9
Nikad ne reci nikad.
Novac kvari ljude.
Novac se na novac lijepi.
Ne bleji ovan za janjetom.
Ne boj se duke koji laje, nego onoga koji reži.
Ne treba raditi kao ostali, nego kao oni koji rade ispravno.
Niko nije siromašan da se ne bi obogatio nekom vrlinom.
Ni mrava ne bi zgazio.
Nije se rodio ko bi svakom ugodio.
Nagraiso, kao djavo na veliki petak.
Na jedanput se nesazidje grad.
Na kurjaka vika, a lisica živad kolje.
Na psu rana, na psu i zarasla.
Napali, kao na belu vranu.
Našla šljuka perdavca.
Na onu se vodku nebacaj, s koje samo vode pada.
Nebojša je glavu izgubio.
Nebudi svačija metla.
Necerkni magarče dok trava nenikne.
Nema žita bez kukolja.
Nema zanata bez alata.
Nek se znade čija je kuda masna.
Nema jila, bez dila.
Nemoj biti ljuta da nebudeš žuta, vede budi dobra da ne budeš modra.
Nevjerni Toma.
Nezazvanom gosti mesto za vrati.
Nepusti kusonje na valov.
Nema otčevine bez kerčevine.
Ni Bogu kolača, ni caru arača.
Nije leta bez Gjurgjeva dana, niti brata dok nerodi majka.
Nije plemena bez slavna imena.
Nije se još rodio, koji bi svakom ugodio.
Nit budi med , da te jedu, nit jed da te predu.
Nit gudi, nit gudila traži.
Nije svaki dan Božid.
Nije za guske seno.
Nije za kermaču sedlo.
Nit mi je rod nit pomozi bog.
Ni u tikvi suda, ni u svakom druga.
Nova metla dobro mete.
Nema čovjeka od koga ne bismo mogli nešto naučiti. Baščanska ploča
Ne čini sve što možeš činiti,nego samo što je pravo, pak se nedeš pokajati.
Ne rugaj se onomu, koga valja požaliti.
Ne niči gdje te ne siju .
Ništa se sa zdravljem pomiješalo nije.
Nije nikakva majstorija među dobrima dobar biti.
Naš zavičaj, naš običaj.
10
Ne stani siroti na skut, ne deš sebi na sredu.
Ni krvniku, Bože, ne daj.
Ništa se s obrazom nije izmiješalo.
Novo sito i na klinu visi.
Ne moreš stisnuti i prdnuti.
Ni pržuna za pensir.
11
Pošalji lopova da uhvati lopova.
Prodati rog pod svijedu.
Prvo skoči pa reci: “hop”!
Poklonjenom se konju ne gleda u zube.
Prije nego nešto upoznaš, nemoj ni hvaliti ni kuditi.
Pala muha na medveda.
Pala sekira u med.
Pas spade s bervi , da je bervi lašnje.
Peti točak u kolih.
Pobledio ko slepačka tikvica.
Podaj rukama , traži nogama.
Pokraj suhog derveta i sirovo izgori.
Posle boja s kopljem u ternje.
Posvirat, pa i za pojas zatad.
Prag je kudni najveda planina.
Prazne se puške i dva boje. Stradun 1917.
Prije zore nema sunca.
Pusti macu pod policu, ona de i na policu.
Pruži, dohvatit deš.
Postrada s nerada.
Poštenje življenje, bez poštenja bez života.
Pošteno ime ne gine; poštenjak vjekovnjak.
Prokleta njiva, na kojoj klas ne ostaje.
Ptica izvan jata lasno pogine.
Poštuj brata starijega, i tebe de tvoji mlađi.
Posluh je otac krepostima, a neposluh svim zločinima.
Pokornu glavu sablja ne siječe.
Pusti koku u jarak ova de i na slog.
Po črni zemlji kruh raste.
12
Sit gladnom ne vjeruje.
Slika govori više nego tisudu riječi.
Svakog gosta tri dana dosta.
Sve je dobro što se dobro svrši.
Sve se vrada, sve se plada.
Sve što je dobro kratko traje.
Svi putovi vode u Rim.
Svjetlo je uvijek na kraju tunela.
Strpljen – spašen.
Srida te gleda, nesrida ti ne da!
Stoji mu ko magaretu sedlo.
Sad su jaja starija nego kokoši.
Dragutin Weingärtner, Hrvatski sabor 1848. godine
Sila Boga nemoli.
Sloga od Boga, nesloga od zloga.
Slogom rastu male stvari, a nesloga sve pokvari.
Sloga jači, nesklad tlači.
S terbuhom za kruhom.
Sperdala se sova senici, a svoju glavu u sušanj turila.
Skerban spravlja sede vlasi, pokojom se ludjak pase.
Svaka baka pod svoj koto puše.
Svaka je kvočka na svom gnjezdu jaka.
Svaka ptica svomu jatu ide.
Svagdje je dobro al' kod kude najbolje.
Svaka krava svoje tele liže.
Svaka sila za vremena.
Svoja kuda, svoja volja, za svakog je ponajbolja.
Svud je podi, al' je kudi dodi.
S konja na magarca.
Svakomu je Bog hrane ostavio.
S milim Bogom sve se može.
Svi smo u Božjoj ruci.
Sto misli duga ne plada.
Svija muka kude ne obara, tuđa muka gotovo rasulo.
Sve podaj, a čovještva ne daj.
Sve za obraz, obraza ni za što.
Sirotinjska suza lemeš probija.
Svoj svojega nad jamu vodi, ali opet ne de u jamu da ga turi.
Skladna brada nove dvore grade, a neskladna i stare razgrađuju.
Saka hiža ima križa, a negdo celu cirkvu.
Svakomu svoja majka mila.
Svaka voda s potočidima jaka.
Svak sudi po sebi.
Sitoj guzici niš ni dobro.
13
Sve se može, što se hode.
Složna brada kudu grade.
Svatko je kovač svoje srede.
Svak ima svoj križ.
Svega de biti, a nas nede biti.
Šilo za ognjilo.
Što bi gori sad je doli, a što bi doli sad je gori.
Što možeš danas, ne ostavljaj za sutra.
Što se babi htilo, to se babi snilo.
Što više, to bolje.
Što trijezan misli, pijan govori.
Što više žrtvuješ svoje ja, to je tvoja ljubav jača i istinitija.
Što je pravo i Bogu je drago.
Što bi valjalo da volovi riču, to jarmovi škripe.
Štogod ljubav, sloga stvori, to se nikad nerazori.
Što je dikla navikla, ko neva je obikla.
Što je sada naopako, bit de nig'da sve jednako.
Što je pravo i Bogu je drago.
Što hasni otcu otcem biti, ako majka sve prebiti.
Što tko miluje, ono mu je i drago.
Štogod nosiš prti, a što jedeš drobi.
Što kuc, to muc.
14
Težko ovci med kurjaci.
Težko toru, oko koga psi nelaju.
Težko svakom bez svojega.
Terajud lisice iztera kurjaka.
Tko de svem svetu pogaču namesit?
Tko mnogo patio dosta je zapamtio.
Tko na mesec laje, izpast de mu zubi.
Tko nederži brata za brata, on de tudjina za gospodara.
Tko nije zafalan na orahu nije ni na tovaru.
Tko nije za sebe, nije ni za drugog.
Tko se smije u petak, plače u nedelju.
Tko svoje odbacuje, nije ni tuđeg vrijedan.
Tko proti vetru pljuje, popljuvat de se.
ko zna bolje široko mu polje.
Traži kruva, nad pogačom.
Tuđe ne diraj, a svoje čuvaj.
Tko svoga sluša, teško njemu, a tko nikoga ne sluša, još teže mu.
Tko se sa zlijem druži, on se vazda tuži.
Tko je dobar junak? Dosta ljudi: dobar junak.
Teško drugu bez druga, a slavuju bez luga.
Teško svuda svomu bez svojega.
Tko se tuđemu zlu veseli, neka se svomu nada.
Teško tome, tko sve svoje uživa.
Tko dobro čini, ne de se dovijeka kajati.
Tko ništa ne čini, zlo čini.
Tko radi, izradi; koji se muči, taj i izmuči.
Tko se hvali, sam se kvari, tko se tuži, sam se ruži.
Tko Bogu služi, ima dobra gospodara.
Teško onom, tko se sam savjetuje.
Tajnu čuvaj za se, najbolje je.
Ban Josip Jelačid
Tri žene jedna guska, čitav vašar.
Tira vodu na svoj melin.
15
U cigajnke cera obraz, al' je puna torba.
Udala se moma, da je nije doma.
Udri zlo da je gorje.
U kakvo se kolo dojde, onako se mora igrat.
Ular ide s konjem.
U more pijesak sipati.
U tuđoj je ruci uvijek vedi komad.
U velikoj vodi hvata se velika riba.
U Boga su pune ruke.
U ratara crne ruke, a bijela pogača.
U tuđemu nije nigda svoga.
U mlađega pogovora nema.
U svakom zlu ima i dobra.
Vrijeme je novac.
Vuk dlaku mijenja, ali dud nikada.
Više se ljudi udavilo u čaši nego u moru.
Veselo sčrce i kudelju prede.
Vučedolska golubica
Vidla baba muhu na tornu, a torna ne vidla.
Vidla žaba gde se konji kuju, digla nogu da i nju podkuju.
Vrana vrani nede oči izgrebsti.
Vrag bi i glavu skinuo, al' Bog ni vlasi neda.
Vrijeme rani, al' i ljedi.
Više očiju više vidi, više ruku više uradi.
Vo se veže za rogove, a čovjek za jezik.
Vjeran je drug najbolji brat.
Više je ljudi pomrlo od jela i od pida, nego od gladi i od žeđi.
Više vrijede dva prsta obraza, nego čitav svijet.
Vuci po poruci mesa nejedu.
Vrime je brime.
16
Zrno do zrna pogača, kamen do kamena palača.
Zlato se u vatri kuša, a čovjek u nesredi.
Za ono malo zemlje vade jedni drugima oči, a bit
de nam je svima danas sutra puna usta.
Zbog sirota sunce grije.
Za ne du tuku.
Zvonit neznam a prestati nesmijem.
Željezo se kuje dok je vrude.
Žuri polako.
Žalost i tuga, otrovna kuga.
Žalostno pseto ko se za rep dade falat.
Žedna preko vode prevesti.
Žensko je ljeto po Petrovu.
Žena kudu drži.
Šibenik 1920.
17
18