SEMINAR IZ TEHNOLOGIJE S EKOLOGIJOM

OZONSKE RUPE,UZROCI I POSLJEDICE

Troposferski ozon dolazi u neposredan dodir sa ivim organizmima. Koli ina ozona u atmosferi ovisi o ravnote i proizvodnje i razgradnje. Ima ga vrlo malo u sloju zraka koji se nalazi uz povr inu Zemlje. Ozon ima karakteristi ni prodorni miris kojeg mo emo osjetiti oko elektri nih instalacija i nakon oluje. ali pretjerane koli ine nekih dijelova Sun eva spektra mogu imati sasvim suprotni. ono je najja e poznato oksidacijsko sredstvo. prerano starenje i oste enja imunolo kog sustava. Ozonski sloj u atmosferi titi ivot na Zemlji. a samo u proteklih deset godina za deset posto. Ozon je plin blijedoplave boje. previ e UVZ poti e mutaciju gena. Raspada se na atom kisika i molekulu kisika. U vodi mu je topljivost oko 50 puta ve a nego kisika. Sna no reagira s drugim molekulama.Zato je ozonski omota uistinu prijeko potreban tit za odr anje ivota na planetu Zemlji. Me utim. Sun evo je zra enje neophodno za ivot na Zemlji. Ozonski omota zaustavlja ve inu tetnih sun evih UV-B zraka. ak 90 % ozona u atmosferi nastaje u stratosferi . Zbog svojih sna nih toksi nih svojstava u industriji se ozon upotrebljava za pro i avanje vode i zraka te kao sredstvo za izbjeljivanje. jer sudjeluju u proizvodnji D vitamina koji je va an za izgradnju kostiju. Rije "ozon" potje e od gr ke rije i i zna i vonjav.Koli ina ozona u troposferi pove ala se unazad 50 godina dvostruko. Ozon i nestaje djelovanjem sun eve radijacije. ivot je po eo osvajati i kopno. Dogodilo se to prije 350 milijuna godina. to je posljedica emisija ispu nih plinova vozila te drugih antropogenih izvora. na visini izme u 15 i 55 kilometara iznad Zemlje. a mo e o tetiti povr insko tkivo biljaka i ivotinja. U teku em i krutom stanju je eksplozivan. rak ko e. Razlikujemo i tzv. Ozon u stratosferi nastaje djelovanjem sun eve radijacije koja cijepa molekule kisika na dva atoma kisika. Bez tog tita.Ultraljubi aste zrake u malim koli inama mogu biti korisne. rast uma i ljudsko zdravlje. . Kada se tako nastali atom kisika spoji s molekulom kisika nastaje ozon. Glavninu tog opasnog zra enja na putu do Zemlje zaustavlja ozon. ije se molekule sastoje od tri atoma kisika. ivot bi ostao u morskim dubinama. o te enja DNK. Nastaje u gornjim slojevima atmosfere uz pomo sna nog ultraljubi astog zra enja sa Sunca. prizemni ozon koji nastaje u ni im slojevima atmosfere i on je naj e e sastavni dio gradskog smoga i naj e e izaziva probleme di nih organa kod ljudi i o te enje na zemlji. u visokim koncentracijama je toksi an.Poslije tri milijarde godina provedenih u vodi. Do Zemljine povr ine dopire samo manji dio od ukupnog UVZ sa Sunca. ne eljeni u inak. Dokazan je tetan u inak ozona na prinos usjeva. Na visini izme u deset i etrdeset kilometara iznad povr ine Zemlje stvorio se ozonski omota . a potpuno nas titi i od smrtonosnog UV-C zra enja. a putovi evolucije bi se kretali u danas nezamislivim pravcima.

lakovima za kosu. Oni se u atmosferi zadr avaju godinama i postupno uni tavaju ozon u ozonskom omota u. a zna ajno stanjenje ozonskog omota a doga a se iznad ireg podru ja Sjevernog pola pa je zbog takvog stanjenja u Kanadi UV zra enje zimi skoro jednako jako kao i ljeti. o te enja vida.±tih znanstvenici poduzimaju sve ve i broj pra enja i mjerenja ozonskog omota a. odnosno u njemu nastaje rupa. Niske temperature poja avaju nepovoljni u inak CFC pa ozonski sloj u podru jima najni ih temperatura potpuno nestaje. ugljikovodici te du ikovi oksidi. imunolo kog i ekolo kog sustava). za rashladne medije u hladnjacima i klima-ure ajima i halona koji se upotrebljava kao sredstvo za ga enje po ara u protupo arnim ure ajima. Ona se zadr ava iznad Antarktika oko dva mjeseca da bi pri svom nestajanju pre la preko Australije i Novog Zelanda. u ve ini zemalja ograni ena upotreba tih tvari . Devedesetih se istanjivanje nastavilo. O3 i O2 . itav niz kemijskih reakcija zapo inje tako da molekula NO2 apsorbira energiju svjetla te se raspada na NO i O. nadzvu ne letjelice). . dok od kraja 1970. Uslijed prevelike i nekontrolirane uporabe freona. Prva intenzivna mjerenja ozonskog omota a su na Zemlji po ela 1957. Neki nau nici tvrde da su to prirodne pojave. Na stanjivanje ozonskog omota a utje u mnogi imbenici (vulkani. godine iznad Antarktika i nakon toga se na satelitskim snimkama vidi krajem svake zime i po etkom prolje a.U troposferi se izgaranjem fosilnih goriva (drvo. znanstvenici vjeruju da bi daljnjom primjenom sustavne kontrole tvari koje o te uju ozonski omota njegova razgradnja mogla dose i vrhunac u sljede ih nekoliko godina. pa je to bitan razlog da su u tim zemljama najuo ljivije nepovoljne posljedice UV zra enja (rak ko e. Prvi puta su otkrivene u 1970-tim. U 80-tim godinama su zabilje ena i najve a o te enja ozona koja se nastavljaju sve do danas ovisno o geografskim irinama i godi njim dobima. koji se koristio kao potisni plin u dezodoransima. nuklearne eksplozije. Postojanje ozonske rupe znanstveno je potvr eno 1986. Pove avanjem intenziteta Sun evog zra enja dovodi i do globalnog zatopljenja. u ju noj hemisferi. nafta) i biomase osloba aju ugljikov (IV) oksid. Za nastajanje ozona je potrebna sun eva energija. No. godine. ugljen. Zbog toga je. Time zapo inje ciklus reakcija izme u NO2 . dok drugi tvrde da je ovjek uzrok toga. NO.ali nije bilo povezano sa ovim supstancama ve sa meteorolo kim pojavama. NO2 + hv ---> NO + O O + M + O2 ---> O3 + M NO + O3 --->NO2 + O2 Ozonska rupa je geografski ograni ena pojava smanjivanja ozonskog sloja u atmosferi. nakon ega bi nastupilo razdoblje postupnog oporavka. koji dospijevaju u atmosferu nakon to ih ovjek koristi u nizu industrijskih proizvoda. Ozonska rupa nastaje u podru ju Ju nog pola. ali je klju ni imbenik nepovoljno djelovanje klorofluorougljika (CFC). Ozonski sloj se mo e oporaviti ako se prestanu upotrebljavati tvari koje ga one i uju. To dovodi do ja eg Sun evog ultraljubi astog zra enja. vodena para. danas dolazi do o te ivanja ozonskog sloja. u posljednjih nekoliko godina.

Tanji ozon zna i pove anje koli ine tetnih Sun evih i svemirskih zra enja.to je dovelo do porasta temperature i nastanka efekata staklenika te posrednog uni tavanja ozonskog omota a. Podru je tankog ozona sad se prostire od juga panjolske do sjevera Njema ke. ozonski se sloj u zimskome dijelu godine stanji za otprilike devet posto. kojima su izlo eni ljudi na podru jima gdje se to stanjenje prostire.Ozonski omota iznad Europe motri se pomo u GOME-a (Global Ozone Monitoring Experiment).ve poraslo. stupnja. vrste koje ive na Zemlji i ozonski omota koji nam titi ivot. ispu tanje tetnih plinova iz industrijskih postrojenja nije se smanjilo.26 posto. Takva stanjenja ne traju dulje od tjedan dana. pri vedrim danima to zna i: vi e radijacije iz svemira. zabranjena uporaba pojedinih tetnih kemijskih spojeva koji neposredno o te uju ozon . Pove avanje industrijskog i poljoprivrednog zaga enja ugro ava zrak koji udi emo. sustava montirana na satelit ERS-2. Sjeverno od 35. na globalnoj razini. koji ima ugra en spektrometar to mjeri snagu ultraljubi astog zra enja na valnim duljinama od 240 do 790 nanometara. gdje se nalazi i Hrvatska. oceane. gdje je ozonski omota i ina e tanji. Oko 45. Ipak. Sateliti NASA-e utvrdili su da ukupan godi nji gubitak ozona u stratosferi iznosi 0. Iako je. stupnja zemljopisne irine svakog se prolje a ozonski sloj stanji za tri do pet posto. . Najnovije stanjenje ozonskog omota a iznad Europe posljedica je sna ne struje tropskog zraka koji dolazi s ekvatora. Globalno zatopljenje usporava obnavljanje ozona i time zatvaranje ozonske rupe. Problem je u tome to je to blizu stanju koje se opisuje kao ozonska. to podru je je veliko tek koliko i desetina ozonske rupe koja se prostire iznad Antarktika.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful