OSNOVE ELI NIH KONSTRUKCIJA

Prof.dr.sc.
Prof.dr.sc. Adriana Bjelanovi d.i.g.
d.i.g. ZNA AJKE ELIKA

n podru je primjene u
ZNA AJKE ELIKA kojem je nezamjenjiv ili optimalan i kojeg uvjetuju:
– ekonomska prednost (cijene materijala na trž
tržištu se
PROIZVODNJA I SVOJSTVA mijenjaju)
– tehni ka svrsishodnost (npr. mostovi za podizanje ne
ELIKA rade se u betonskoj izvedbi)
– zna ajke materijala (mostove velikih raspona ili nebodere
nije racionalno izvoditi u drvu)
– na in montaž
montaže (elementi se sastavljaju na gradiliš
gradilištu)
– estetski zahtjevi (fasadne
(fasadne su stijene obi no od aluminija)
1 2

RAZVOJ I POVIJESNI PREGLED TEMELJNIH

UTJECAJ ELIKA ZNA AJKI ELIKA

n Temeljne su zna ajke elika sljede e:

n Industrijska proizvodnja željeza po ela je 1735. godine
– Raznovrsnost podru ja primjene
n Viš
Više od 3000 godina su elik / željezo materijali koji
– Stalni razvoj novih vrsta elika
stalno poti u tehni ki napredak – parni stroj, željeznica,
– Materijal za vrhunske tehni ke i estetske zahtjeve
automobil, komunika , oprema za
istraž – Viš
Višestruka mogu nost prerade
istraživanje svemira …
– Povoljni ekonomski pokazatelji
n Razvoj elika i pojava novih vrsta elika potaknuli su i
– Recikli nost ili obnovljivost
(armirani i
prednapeti beton). – Ekološ
Ekološka prednost
– Velike rezerve sirovina u prirodnim resursima i
recikliranom materijalu
3 – Vrhunska tehnologija proizvodnje 4

1. RAZNOVRSNOST PODRU JA 2. STALNI RAZVOJ NOVIH

PRIMJENE VRSTA ELIKA

n Povoljna svojstva i širok izbor proizvoda svrstavaju elik Nove vrste elika imaju poboljš
n poboljšana svojstva koja ih ine
u nezaobilazan materijal široke primjene (graditeljstvo, podobnima za primjenu u specifi nim uvjetima
strojarstvo, brodogradnja, elektrotehnika, medicina, (gr – naftne platforme,
automobilska, aeronauti ka industriji itd.), a za pojedine rezervoari i cjevovodi …) i u ekonomi nijim
je proizvode i dominantan materijal postavljaju li se konstrukcijama (manja vlastita tež
težina – ve a nosivost).
vrhunski zahtjevi u kvaliteti i obradi materijala.
n Razvoj novih vrsta elika usmjerava se na pove anje
n elik se u graditeljstvu koristi u sljede im podru jima: trajnosti (ž
(željezni ke šine) te na pove anje otpornosti na
– Hale i zgrade – Mostovi koroziju i visoke temperature (slabe to ke elika).
– Platforme za naftu – Stupovi dalekovoda
– Televizijski tornjevi – Silose i rezervoari
5 6

1
 3. MATERIJAL ZA VRHUNSKE
ZAHTJEVE

n elik
današ
današnje kvalitete, a omogu ava je razvoj koncepta
.

7 Visoke zgrade eli nog skeleta (“

(“Guinnes Book of Structures”
Structures”)

4. VIŠ
VIŠESTRUKA MOGU NOST
PRERADE

n Ekonomi nost primjene elika zasnovana je na razli itim

mostogradnji..
rašširenija i u mostogradnji

mogu nostima oblikovanja i prerade elemenata.

n Mogu nosti prerade jesu:
Primjena elika sve je

– Valjanje profila u vru em postupku

– Hladno oblikovanje tankostijenih profila
– Kovanje
– Lijevanje i sl.
ra

Idejna rješ
rješenja mosta preko Gibraltara
n

9 10

Sklop sastavljen od osnovnih eli nih elemenata

Elementi za izradu eli nih konstrukcija 11 12

2
 q = 1,30 kN/m2
5. POVOLJNI EKONOMSKI
POKAZATELJI

n Veliki izbor eli nih elemenata i razvoj njihove

proizvodnje omogu ava visoku tehni ku razinu izvedbe
i optimalnost primjene, a najvaž
najvažniji parametar
ekonomi nosti jest povoljan omjer vlastite tež
težine i
raspona elementa.

13 Tri generacije trapezno oblikovanih tankostijenih limova

6. RECIKLI NOST 7. EKOLOŠ

EKOLOŠKA
MATERIJALA PREDNOST

n Mogu nost reciklaž

reciklaže jest prednost radi li se o objektima n Ž š kao ni
bez povijesne vrijednosti, a ija su uporabna svojstva tvari na koje se razlaž
razlaže eli ni / željezni otpad.
upitna pa bi održ
održ
nerentabilno i skuplje nego zamjena novim objektom.
n Demontabilnost eli nih konstrukcija i mogu nost
iskoriš
iskorištenja “potroš
potrošenog”
enog” materijala za dio nove sirovine 8. OSIGURANE REZERVE SIROVINA
zna ajna je prednost elika pred betonom (cca (cca 50%
ukupne proizvodnje elika dobiva se reciklaž
reciklažom). n Kemijski element željezo (Fe
(Fe)) zastupljen je s 5,6% u
Zemljinoj kori, a reciklaž
reciklaža osigurava 50% nove sirovine.

15 16

PROIZVODNJA I SVOJSTVA
9. VRHUNSKA TEHNOLOGIJA
PROIZVODNJE ELIKA

n Moderna proizvodnja elika obradom u vakuumu daje n Temeljni pojmovi

materijalu vrlo visoka svojstva. n Postupci proizvodnje i lijevanje elika
n U zadnjih 25 godina, potroš
potrošnja koksa se u proizvodnji n Utjecaj prate ih i legiraju ih elemenata na svojstva
smanjila za 2/3 što smanjuje i koli inu otpadnog n Metalografska svojstva, transformacije u željeznim
materijala (neuporabljiva šljaka) deponiranog u prirodu. legurama i termi ka obrada elika
n Za 80% se snizila emisija praš
prašine koju proizvode n Karakteristi ne veli ine i definicije osnovnih svojstava
eli ane. n Hipoteze loma i te enja
n Linz – Donovan (LD) postupak smanjio je utroš
utrošak n Umornost materijala
energije i vrijeme proizvodnje deset puta, a kvaliteta
n elika
Siemens – Martin (SM) postupka se zadrž
zadržala.
17 n Proizvodi valjanja 18

3
 1. TEMELJNI 2. FAZE I POSTUPCI PROIZVODNJE
POJMOVI ELIKA

elik Smjesa željeza, ugljika, prate ih i legiraju ih elemenata

Sirovo ž eljezo Željezo iz visokih pe i – još

Visoka pe Po etak proizvodnje elika pri temperaturi od 1600°C

dodavanjem željezne ruda e, koksa i kre a
Sirovi elik Dobiven pro iš avanjem iz sirovog željeza – višak kisika

Pro iš avanje Postupak prerade sirovog željeza u sirovi elik – ugljik i

prate i elementi uklanjaju / reduciraju se sagorijevanjem
Dezoksidacija Postupak redukcije kisika iz sirovog elika (pro iš avanje)

eli ni lijev Teku i metal dobiven lijevanjem – nema daljnjih obrada

Proizvodnja elika Tri su glavna pogona:

u željezarama a) Pogon visokih pe i – sirovo željezo iz ruda e
b) Pogon eli ane – elik se lijeva kontinuirano ili u
blokove (konverteri, visoke pe i, elektrope i) Osnovne faze proizvodnje elika – variranje kisika i ugljika
c) Pogon valjaonice – izrada osnovnih eli nih proizvoda 19 20

n Bessemer – Birne postupak

n I. FAZA – u visoke pe i ubacuje se željezna ruda, koks i (1855.)
vapnenac. Pri temperaturi od 1600°
1600°C ve ina materijala – Pro iš avanje sirovog
izlaze kao plinovi ili se skupljaju kao drozga. željeza dovodom zraka
Sirovo željezo, skupljeno na dnu pe i, lijeva se u kalupe i pod pritiskom u kiselo
ozidanom konverteru.
sadrži 3,5 – 4,25% ugljika.
sadrž
Proizvodnja zahtijeva
n II. FAZA – u eli anama se sirovom željezu snižsnižava udio sirovo željezo iz Švedske,
ugljika, a kisik se reducira deoksidacijom (naj eš e se siromaš
siromašno fosforom.
primjenjuje SM ili T postupak pro iš avanja sirovog
n Siemens – Martin postupak
željeza).
(1865.)
elik je kovna slitina željeza, sadrž
sadrži 1,7 – 2,06% ugljika – Pro iš avanje sirovog
(ili viš
više, ovisno o udjelu drugih elemenata). željeza u ognjiš
ognjištu pomo u
n III. FAZA – daljnja obrada elika u valjaonicama gdje se ostatka zraka u plamenu
iz ingota dobivaju valjani profili. plina i dodatku eli nog
otpada. Proizvod je
troska dobre kvalitete.

n Thomas postupak (1880.)

– Sli an B postupku, ali je konverter bazi an, a troš
troškovni je 3. LIJEVANJE
materijal vapnenac. ELIKA
n Linz – Donawitz postupak (1950.)
– Pro iš avanje puhanjem tehni ki
istog kisika na teku e sirovo n elik s niskim postotkom ugljika sadrž
sadržava nakon
željezo pri temperaturi 2500°
2500°C. pro iš avanja previš
previše kisika koji se mora reducirati kako
elik siromaš
siromašan ugljikom je tež
teži i ne bi prouzro io tzv. crveni lom – na kraju postupka
tone. Kvalitete je SM elika, ali je pro iš avanja u konverter se dodaje feromangan.
feromangan.
proizvodnja 10 puta kra a. n Dva su na ina skru ivanja sirovog elika lijevanjem:
n Elektro pe i – Blokovima u kokilni lijev (proizvod je neumireni ili umireni
– Skupa proizvodnja ograni ava primjenu. Dobiva se legirani elik)
elik velike vrsto e i s malim udjelom greš
grešaka. – Kontinuirani u bezdani lijev (moderni postupak tijekom
n Dupleks postupak kojeg se sirovi elik u teku em stanju kontinuirano lijeva u
velike plo e, a one se zatim izrezuju u manje komade)
– Kombinacija npr. B i SM traž
traži veliki investicijski troš
trošak, ali
štedi gorivo i produž
produžava vijek pe i. 24

4
 KOKILNI LIJEV 4. UTJECAJ PRATE IH I LEGIRAJU IH
ELIKA ELEMENATA NA SVOJSTVA

n Kad se skru ivanje u posudi n elik je legura željeza, ugljika, prate ih i planski
kokili elik kipi, legiraju ih elemenata.
dobiva se tzv. neumireni elik. n Prate i elementi djeluju povoljno ili nepovoljno, a zbog
n Dodavanjem silicija lijevanjem tehnologije proizvodnje nije ih mogu e izbje i.
u kokilu,
kokilu, skru ivanje nastaje u n Legiraju i elementi su proizvod planskog dodavanja i
mirnom stanju i dobiva se tzv. utjecaja na svojstva elika tijekom proizvodnje.
umireni elik.
n Ugljik je najvaž
najvažnija komponenta elika i bitno mu mijenja
n Dodavanjem aluminija koji vež
veže kisik i duš
dušik dobije se
mehani ka svojstva – udio ugljika ne smije prije i 2% da
dvostruko umireni elik.
bi se postigla dobra zavarljivost elika (sigurnost od
n U novije se vrijeme koristi postupak prolaza elika kroz
krtog loma)
vakuum komoru ime mu se znatno pove ava kvaliteta. 25 26

SASTAV ELIKA I UTJECAJ KARAKTERISTI NE VRIJEDNOSTI

NA SVOJSTVA Ž ELIKA

n isto željezo

27 28

UTJECAJ UGLJIKA NA MEHANI KA

SVOJSTVA ELIKA

Ovisnost koli ine ugljika i

mehani kih svojstava elika
fu – vrsto a elika
ε – relativno izduž
izduženje pri
lomu

n Postotak ugljika u dobro

zavarljivim elicima
(sigurnost od krtog loma)
ne smije prelaziti 0,2%
29
Dijagram fu – ε u ovisnosti od % C

5
 Dijagram σ – ε elik s ≅ 0,2%C Podru je poboljš
poboljšanja u ovisnosti o %C

OSTALI LEGIRAJU I OSTALI LEGIRAJU I

ELEMENTI U ELIKU ELEMENTI U ELIKU

n MANGAN – pove ava vrsto u i zavarljivost,

zavarljivost, služ
služi za n KISIK – oksidi i silikati koji nastaju tijekom oksidacije
dezoksidaciju i vež
veže nepož
nepoželjni sumpor u MnS mogu prouzro iti stvoriti vlaknastu strukturu elika
n SILICIJ – pove ava tvrdo u, vla nu vrsto u i granicu (poput drva) koja je štetna jer pove ava mogu nost
popuš
popuštanja, smanjuje relativno izduž
izduženje i sposobnost terasastog loma.
hladnog oblikovanja, a koli ina iznad 0,5% smanjuje i
zavarljivost te tako pove ava opasnost krtog loma
n FOSFOR – sklon je segregaciji u pojedinim dijelovima
eli nih profila, osjetno sniž
snižava žilavost, ali pove ava
postojanost na koroziju
Terasasti lom
n SUMPOR – još
još je viš
više od fosfora sklon segregaciji, materijala
smanjuje sposobnost zavarivanja i žilavost 33 34

OSTALI LEGIRAJU I OSTALI LEGIRAJU I

ELEMENTI U ELIKU ELEMENTI U ELIKU

n DUŠ
DUŠIK – štetan kad je prisutan u nevezanom obliku jer n MOLIBDEN – smanjuje žilavost elika u kojem ga ima u
pove ava mogu nost pojave krtog loma i sklonost koli inama od 0,2% do 0,5% i uglavnom kombiniranog
starenju, a koristan kad je kemijski vezan u obliku s drugim legiraju im elementima.
aluminijskog nitrata (oblik prisutnosti duš
dušika ne mož
može se n BAKAR – pove ava otpornost elika na koroziju
utvrditi kemijskom analizom). (obavezan ih elika).
n VODIK – sniž
snižava žilavost što je uzrokom krtosti n VOLFRAM – pove ava vrsto u elika na obi noj i
materijala (manja sposobnost zavarivanja) poviš
povišenoj temperaturi, kao i tvrdo u i otpornost na
n KROM – poboljš
poboljšava vrsto u, otpornost na koroziju i habanje uz neznatno izduž
izduženje pri lomu.
habanje n ALUMINIJ – služ
služi za dezoksidaciju (proizvodnja
n NIKAL – spre ava krtost pri niskim temperaturama umirenog elika), vež veže slobodni duš
dušik (sitnozrnati
(sitnozrnati AL-
AL-
n VANADIJ – pove ava otpornost na starenje 35 nitrati) pa raste žilavost, otpornost na starenje i krti lom. 36

6
 LEGIRAJU I ELEMENTI I 5. OSNOVE METALOGRAFSKIH
PODJELA ELIKA KARAKTERISTIKA ELIKA

n Podjela elika prema postotku legiraju ih elemenata n estica kristala metala – metalna veza se zasniva na
– Obi ni uglji elici elektrostatskom privla enju pozitivnih iona metala i
– Niskolegiraju i elici postotak legura < 5% negativnih slobodnih elektrona (elektronski plin).
– Viskokolegiraju i elici postotak legura > 5% n Fizika metala – podloga za poznavanje ponaš
ponašanja
Ograni enje postotka nepož strukture metala
n nepoželjnih elemenata u eliku
– Sumpor (S) < 0,05 do 0,06%
– Fosfor (P) < 0,05 do 0,06%
– Duš
Dušik (N) < 0,008 do 0,012%

37 38

NORMALNA NAPREZANJA
ESTICA KRISTALA

n Po etno stanje – nenaponsko stanje

kristalne mrež
mrežice, m
djeluju kohezijske sile uravnotež
uravnotežene na
razmaku λ .
n Kristalna mrež
mrežica je izlož
izlož ena vanjskom
normalnom naponu σ pa se razmak
ao u smjeru
estica kristala metala – kristali iona metala i djelovanja sile na λ `(ε = λ`/λ – 1;
ε = σ/E).
slobodnih elektrona (negativni elektronski plin koji
n Normalni napon dostiž
dostiž e kriti nu
ispunjava preostali prostor kristala)
vrijednost σT -
kristalnoj ravnini atomi odvajaju Naprezanja estica kristala
zbog dekohezije / razaranja.
normalnim naponom σ 40

TANGENCIJALNA NAPREZANJA TANGENCIJALNA NAPREZANJA

ESTICA KRISTALA ESTICA KRISTALA

n Nenaponsko stanje kristalne mrež

mrežice – n Dostizanje kriti ne vrijednosti
smicanja, τkr, izaziva pomak
uravnotež ene na razmaku λ , a kristalne
uravnotež kristalnih ravnina za
ravnine a-a i b-b . atoma, λ .
n Kristalna mrež
mrežica je izlož
izlož ena vanjskom sile su u
tangencijalnom naponu τ pa nastupa ravnotež
ravnoteži i bez djelovanja
promjena kuta ravnina a- a-a i b-
b-b za vanjskog optere enja.
veli inu γ (G = 0,5 E/(1+ν
E/(1+ν); γ = τ/G). Djelovanje vanjskog
optere enja izaziva te enje
materijala (plasti ne Posmi ne deformacije
Posmi ne deformacije izazvane
deformacije).
naprezanjem estica kristala izazvane naprezanjem
Ravnine a-a-a i b-
b-b ponovo su
posmi nim naponom τ .
estica kristala posmi nim
41 naponom τ 42

7
 KRISTALNA KRISTALNA
MREŽ
MREŽICA MREŽ
MREŽICA

n Kristalna mrež
mrež n Elasti na svojstva kristala ovise o smjeru naprezanja pa
atomima jest figura sastavljena od niza spiralnih opruga su za tzv. α – željezo (Ferit)
Ferit) moduli elasti nosti sljede i:
koje omogu avaju njene elasti ne deformacije. E = 135 000 N/mm2 u smjeru bridova kocke
E = 216 000 N/mm2 u smjeru dijagonala na plohama
E = 290 000 N/mm2 u smjeru prostornih dijagonala
n Usprkos takvoj anizotropiji pojedinih kristala (mikro-
(mikro-
anizotropija), elik je izotropni materijal jer na makro-
anizotropija), makro-
skopskoj razini u svim smjerovima ima približ
približno jednaka
svojstva.
E = 210 000 N/mm2 srednja vrijednost modula
Prikaz kristalne mrež
mrežice 43 elasti nosti elika 44

TRANSFORMACIJE U ŽELJEZNIM TRANSFORMACIJE U ŽELJEZNIM

LEGURAMA LEGURAMA

n Tijekom proizvodnje, elik se nekoliko puta n Transformacije se

transformira, ovisno o temperaturi i postotku ugljika.
konstantnim
temperaturama i

miješ
miješanja faza, a
dodavanjem
legiraju ih eleme-
eleme-
nata, mijenjaju se
temperature
Transformacije kristalnih reš
rešetki
transformacija.
45 ovisno o temperaturi 46

TRANSFORMACIJE U ŽELJEZNIM TRANSFORMACIJE U ŽELJEZNIM

LEGURAMA LEGURAMA

n Granica pretvaranja n žan pojam tzv. metalurš

metalurškog
kristala iz γ u α željeza – sastav željeza iz kristala ferita (Fe,
Fe, prakti ki
strukturu ozna ava isto α – željezo s 0,08% C) i kristala željeznog karbida
se kao linija AC3 i (Fe3C, s max.
max. 6,7% C).
za elik iznosi n Kristali metalurš
metalurškog željeza mogu biti kombinacija
900°
900°C – 930°
930°C. ferita,
ferita, cementita i perlita (mješ
(mješavina ferita i cementita).
cementita).
n elik se u metalurš
metalurškom smislu definira kao dvofazni
sustav ferit – perlit ili ferit – cementit.
cementit.
n elici su elici s udjelom ugljika od 0,10%
Transformacije kristalnih reš
rešetki do 0,20%.
ovisno o temperaturi 47 48

8
 TRANSFORMACIJE U ŽELJEZNIM UTJECAJI NA MEHANI KA
LEGURAMA SVOJSTVA VRSTO E ELIKA

n Na granicu popuš
popuštanja i vrsto u elika utje u:
– Slobodni atomi (dodavanjem legiraju ih elemenata)
– Deformacije u hladnom stanju (vu enje ili
oblikovanje u hladnom stanju)
– Namjerna toplinska obrada otvrdnjavanja (kaljenje –
poboljš
poboljšavanje)

n Pozornost treba obratiti na opasnost od krtog loma

(zavarljivost).
zavarljivost).

Dvofazna legura željeza 49 50

6. OSNOVE TERMI KE
OBRADE ELIKA ŽARENJE

n elik za konstrukcije tijekom proizvodnje i prerade n Žarenje je postupak zagrijavanja i drž

držanja elika na
doživljava niz termi kih obrada.
dož (promjene strukture) s ciljem
– Planske obrade poboljš
poboljšanja svojstava – normalizacijsko žarenje
(žarenje, kaljenje, poboljš
poboljšanje) (normalizacija) i žarenje za uklanjanje napona.
– Neplanske obrade konstrukcijskih elemenata (zbog n Normalizacijsko žarenje poboljš
poboljšanja svojstava livenog,
vru e ili hladno valjanog i kovanog elika te elika koji
zagrijavanja) je starenjem postao krt.
n Žarenje za uklanjanje napona reducira vlastite napone
koje u nekim slu ajevima treba razgraditi, a prouzro eni
su zavarivanjem, valjanjem ili hladnim oblikovanjem.
51 52

NORMALIZACJSKO ŽARENJE ZA UKLANJANJE

ŽARENJE NAPONA
– Žarenje se provodi
– Normalizacija je
na temperaturi
postupak na
ispod linije AC1
temperaturi iznad
(400 – 450°
450°C) bez
linije AC3, 900 –
promjene kristalne
950°
950°C ime
reš
rešetke, ali uz pad
α – željezo prelazi u
(iznad 300°
300°C)
γ – željezo, a nakon
vla ne vrsto a i
ega slijedi
granice popuš
popuštanja
tako da se vlastiti
bez cirkulacije.
Normalizacija Žarenje za uklanjanje
plasti nom
pretvaranje u α – željezo . 53
deformacijom.
vlastitih napona 54

9
 KALJENJE

n elika prethodno zagrijanog

na temperaturu iznad linije AC3.
n , uljem ili zrakom, a svrha
mu je:
– Pove anje tvrdo e ili otpornosti protiv habanja
– Pove anje žilavosti, u kombinaciji s postupkom
napuš
napuštanja
– Smanjenje odnosa granice razvla enja prema vla noj
Ovisnost svojstava elika o temperaturi vrsto i ime se poboljš
poboljšavaju plasti na svojstva, u
kombinaciji s postupkom napuš
napuštanja
55 56

POBOLJŠ
POBOLJŠANJE POBOLJŠ
POBOLJŠANJE

n elik se rijetko upotrebljava u kaljenom stanju i bez

daljnje termi ke obrade.
n Uobi ajeno je da se nakon kaljenja zagrijava na neku
temperaturu ispod linije AC1.
n Postupak termi ke obrade nakon kaljenja pri emu se
zagrijava na temperaturu ispod AC1 kako bi se stvorila
struktura koja daje bolja mehani ka svojstva zove se
postupak napuš
napuštanja.

57 Dijagram temperatura – vrijeme u postupku poboljš

poboljšanja 58

7. OSNOVE O VLASTITIM
POBOLJŠ
POBOLJŠANJE NAPONIMA U ELIKU

n Postupak poboljš
poboljšanja n Mjerenje vlastitih napona vrlo je slož
složen postupak koji
je kombinacija zahtijeva posebne metode jer nastupanjem plasti nih
postupaka kaljenja i deformacija ne vrijedi Hooke-
Hooke-ov zakon tako da
napuš
napuštanja. izmjerena veli ina relativnog izduž enja, εmjereno viš
izduženja, više nije
proporcionalna naponu, tj. σ = E · εmjereno.
n Vlastiti naponi imaju velik utjecaj na problem izvijanja
tla nih elemenata zbog mogu eg utjecaja na njihovu
deformaciju, ali i na problem umaranja materijala.
Termi elici

59 60

10
 UZROCI POJAVE VLASTITIH 8. KARAKTERISTI NE VELI INE I
NAPONA U ELIKU DEFINICIJE OSNOVNIH SVOJSTAVA

– Djelomi no zagrijavanje (zagrijavanje – raste n Neke su definicije ostvarene dogovorno

izduž
izduženje,
enje, a smanjuje se granica popuš
popuštanja, (konvencionalno), ali su utemeljene na geometrijskim i
– obrnut u inak). materijalnim svojstvima elika.
– Zavarivanje (na mjestu vara lokalno zagrijavanje n Definicije su zasnovane na primjeni metoda mjerenja.
izaziva vla ne napone dok je u ostatku materijala je n Osnovno je ispitivanje elika vla na proba pa se i sve
tlak, pri sprije enim deformacijama tijekom grijanja – definicije uglavnom vež
vežu na analizu grafi kog zapisa
). (σ – ε dijagram ili radni dijagram elika) i geometrijske
– Valjanje (nejednoliko , promjene uzorka tijekom ispitivanja.

profila, kao i na
vlastitih napona po popre nom presjeku elementa. 61 62

∆L – izduž
izduženje
VLA NO ISPITIVANJE ELIKA
L – izmjerena
KARAKTERISTI NE VRIJEDNOSTI
duž
dužina
nakon
∆L – izduž
izduženje loma
L – izmjerena duž
dužina Lo – izmjerena
nakon loma po etna
Lo – izmjerena po etna duž
dužina
duž
dužina Ao – po etni
Ao – po etni popre ni popre ni
presjek presjek
σ – nazivni napon, σ – nazivni
σ = P / Ao
napon,
Karakteristi ne veli ine σ = P / Ao
elika pri vla noj probi 63

VLA NO ISPITIVANJE ELIKA VLA NO ISPITIVANJE ELIKA

DEFINICIJE DEFINICIJE

n Jednoosno vla no ispitivanje normirane epruvete • Poissonov broj – ν

(polagano razvla enje do sloma) daje uvid u ponaš
ponašanje Odnos relativne popre ne prema relativnoj uzduž
uzdužnoj
elika pod jednoosnim naponskim stanjem. deformaciji, ν = εpopre no/ εuzduž
uzdužno = 0,3 kao rezultat
n Analizom radnog dijagrama elika i promjene uzorka svojstva da štap smanjuje popre ni presjek pri
definiraju se sljede i pojmovi: izduž
izduženju.
enju.
• Elasti nost • Granica elasti nosti – fE
Jednozna Naprezanje pri kojem prvi put nastaje zaostalo
deformacije. izduž
izduženje.
enje.
• Modul elasti nosti – E
E = σ / ε, konstantan u elasti nom podru ju i jednak
za sve kvalitete elika, E = 210 000 N/mm2. 65 66

11
 VLA NO ISPITIVANJE ELIKA VLA NO ISPITIVANJE ELIKA
DEFINICIJE DEFINICIJE

• Tehni ka granica elasti nosti – f0,01 • Granica popuš

popuštanja – fy
Dogovorno usvojena vrijednost napona pri kojem Pri optere enju
konstantnom silom P (plato
zaostale deformacije iznose 0,01%.
te enja) tijekom vla ne
• Plasti nost probe nastupa vidljivo
Trajna deformacija pri kojoj prestaje povratna ovisnost plasti no izduž
izduženje – u
σ – ε. vla noj se zoni to zove
granica razvla enja, a u
tla noj zoni granica
gnje enja, a nominalna je Granice popuš
popuštanja
vrijednost gornja vrijednost
67
granice popuš
popuštanja. 68

VLA NO ISPITIVANJE ELIKA VLA NO ISPITIVANJE ELIKA

DEFINICIJE DEFINICIJE

• Podru je te enja • Podru je o vršvrš avanja

Podru je plasti nog izduž
izduženja (od Nakon platoa te enja materijal
0,5% do 4,0%) u kojem je sila postaje vrš
vrš i pa izduž
izduženje uzorka
približ
približno konstantna. nastupa tek nakon pove anja sile P.
• Tehni ka granica popuš
popuštanja • Izduženje – δg
Izduž
Ukupno izduž
izduženje do po etka suž
suženja (kontrakcije)
popuš
popuštanja elika koji pri vla noj popre nog presjeka (nakon prekora enja granice
probi nema izraž
izražen plato te enja popuš
popuštanja).
Usvojena je vrijednost tehni ke
granice ona pri kojoj trajno
izduž
izduženje iznosi 0,2%.
Tehni ka (dogovorena) granica popuš
popuštanja 69 70

VLA NO ISPITIVANJE ELIKA VLA NO ISPITIVANJE ELIKA

DEFINICIJE DEFINICIJE

• Vla na vrsto a – fu • Suž

Suženje popre nog presjeka
Najve i do sloma nazivni napon, fu = Pmax / Ao. Dostizanjem najve eg nominalnog napona na jednom mjestu
(lokalno) dolazi do suž
suženja popre nog presjeka, a os štapa se
• Odnos fy / fu
produžuje do vrijednosti δo (izduž
produž izduženje pri suž
suženju presjeka).
Iznosi cca 70%, a za poboljš
poboljšane elike i 90%, služ
služi za ocjenu
sposobnosti plasti nosti materijala. • Izduženje pri slomu – δ
Izduž
Nakon sloma se dijelovi epruvete sastave i izmjeri duž
dužina, L
pri emu se δ :

L − Lo
δ = δg + δe = ⋅ 100 [%]
Lo

71 72

12
 VLA NO ISPITIVANJE ELIKA VLA NO ISPITIVANJE ELIKA
DEFINICIJE DEFINICIJE

• Suženje pri slomu – ψ

Suž • Utjecaj duž
dužine epruvete
Au je najmanja površ
površina presjeka na slomljenoj epruveti tako izduženja δe i δ ovise o omjeru Lo / do po etne
Vrijednosti izduž
da veli ine ψ (suž
(suženje) i δ (izduž
izduženje)
enje) pokazuju žilavost i duž
dužine epruvete Lo i promjera epruvete do, dok veli ina
duktilnost tj. rastezljivost materijala – dogovorene veli ine. suženja, ψ, nije ovisna o duž
suž dužini epruvete.

Ao − Au
ψ=
Ao

• Standardne epruvete
Duga ka Lo / do = 10 izduženje tzv. δ10
izduž
Kratka Lo / do = 5 izduženje tzv. δ5
izduž
gdje su Lo i do, po etna duž
dužina i po etni promjer epruvete
73 Dijagram σ – ε u ovisnosti o odnosu Lo / do 74

VLA NO ISPITIVANJE ELIKA STATI KA TRAJNA VRSTO A

DEFINICIJE DEFINICIJA

• Stvarni napon • Stati ka trajna vrsto a ili vrsto a – fu

Nazivni napon Najve a sila pri kojoj još
još uvijek nema pojave izduž
izduženja
uzorka – za elik se ova vrijednost nalazi ispod granice
σ = P Ao
popuš
popuštanja i pada tek na temperaturi ve oj od 300°
300°C.
Stvarni napon • Podru je 1:
σ, = P A s Kad se prirast sile zaustavi,
deformacija je nepromjenjiva
gdje su: • Podru je 2: deformacija
Ao – površ
površina po etnog nekontrolirano raste i nakon što
Nazivni i stvarni odnos σ – ε
se zaustavi prirast sile
popre nog presjeka
As – površ
površina popre nog presjeka nakon suž
suženja
75 Stati ka trajna vrsto a 76

PUZANJE I POPUŠ
POPUŠTANJE ŽILAVOST I KRTOST
DEFINICIJA DEFINICIJA

• Puzanje • Žilavost i krtost – op enito

Plasti na deformacija prouzro ena konstantnim – Ako te enje materijala ne mož
može nastupiti, postoji opasnost
optere enjem i ovisna o vremenu, a k elika
od sloma bez plasti ne deformacije, a granica popuš
popuštanja,
je izazivaju tek viš
više temperature. fy, jednaka je vrsto i, fu – ova se pojava naziva krti lom.
lom.
• Popuš
Popuštanje – Ovisno o stati kom tretmanu i konstrukcijskom
Pad napona pri konstantnom izduž
izduženju jest stati ka granica oblikovanju, upravo je svojstvo plasti nosti najvaž
najvažnije
popuš
popuštanja. svojstvo eli nih konstrukcija i na njemu se zasniva
sigurnost objekta, gubitak svojstva plasti nosti mož
može
prouzro iti katastrofu konstrukcije.
– elik ima potpuno plasti na svojstva na normalnoj epruveti
i u normalnim uvjetima (relativna deformacija u trenutku
77 loma, εu > 20%).
20%). 78

13
 ŽILAVOST I KRTOST ŽILAVOST I KRTOST
DEFINICIJA DEFINICIJA

• Žilavost i krtost – uzroci • Žilavost

– Do gubitka svojstva plasti nosti / krtosti elika mož
mož e do i i
tijekom obrade i tijekom uporabe, pa se uzroci dijele na:
a) Metalurš
Metalurške – postupci obrade i izrade elemenata
(ravnanje, rezanje, bušbušenje, zavarivanje i sl.) izazivaju
promjene u strukturi (otvrdnjavanje, starenje,
prekristalizacija i sl.) i mehani kim svojstvima
b) Eksploatacijske – vanjski uzro nici zbog kojih se elik,
ina e plasti an materijal, ponaš
ponaša kao krt:
– prostorno stanje napona (R)
– niske temperature (T)
– brzina prirasta napona (V)
Svojstvo materijala da i pod nepovoljnim uvjetima
(metalurš
(metalurški i eksploatacijski uzroci) zadrž
zadrži plasti na svojstva
(ima sposobnost plasti ne deformacije) tj. ne doždoživi krti lom.
• Krti lom ili potpuna krtost
Stanje u kojem je plasti na deformacija ϕ = f (R, V, T) =0, a
granica popuš
popuštanja, fy, poklapa se s vrsto om, fu (nema
te enja materijala)
Da bi se sklonost elika krtom lomu mogla utvrditi, razvijene
su mnoge metode zasnovane na sposobnosti materijala da
je širenje pukotine mogu e bez pojave krtog loma pa se
79 osiguranje od potpune krtosti provodi izborom materijala. 80

ISPITIVANJE SKLONOSTI KRTOM LOMU ISPITIVANJE SKLONOSTI KRTOM LOMU

POSTUPCI POSTUPCI

• Proba udarom na epruveti sa zarezom

Laboratorijski test na epruveti sa zarezom (10x10x 55mm)
(R, V, T) pri
emu su dva uvijek konstanta, a tre i se varira.
Varirana je vrijednost mjera za usporedbu žilavosti razli itih
vrsta elika, a test se obavlja na Charpy-
Charpy-evom
su R i V konstantni, a varira se prijelazna temperatura Tpr –
temperatura pri kojoj lom prelazi iz plasti nog u krti.

81
Charpy-
Charpy-eva žilavosti 82

ISPITIVANJE SKLONOSTI KRTOM LOMU ISPITIVANJE SKLONOSTI KRTOM LOMU

POSTUPCI POSTUPCI

Žilavost izmjerena na Charpy-

Charpy-evom no se
ozna ava s ak i iznosi:

E
ak = [Joula / cm 2 ]
Az

gdje su:
E – potrebna energija za lom epruvete
Az – mjerodavni popre ni presjek sa zarezom

83
Prijelazna temperatura, Tpr 84

14
 ISPITIVANJE SKLONOSTI KRTOM LOMU TVRDO A ELIKA
POSTUPCI ISPITIVANJE

• Proba na savijanje epruvete s navarom • Tvrdo a

Približ
Približna metoda, primjenjiva “in situ”
situ” (na gradiliš
gradilištu – koristi Mjerenje tvrdo e elika obavlja se laboratorijski (mjerenjem
se samo za grupu procjenu), gdje pri savijanju epruvete do na uzorcima) u koje se utiskuje:
90°
90° treba zapo eti širenje pukotine u zavaru.
zavaru. – normirana eli na kuglica (prema Brinellu)
• Ostale probe ispitivanja – dijamantna piramida (prema Vickersu)
Vickersu)
sklonosti krtom lomu Iz izmjerene se vrijednosti tvrdo e (HB, po Brinellu)
Brinellu) mogu
Primjenjuju se manje nego dobiti vrijednosti vla ne vrsto e, fu, prema izrazu:
prije navedene:
Robertsonova proba, COD fu [N / mm 2 ] = 0,35 HB
proba,
proba, DWT proba, proba
izazivanjem eksplozije na kih svojstava ( vrsto e)
Proba navarom
velikim uzorcima i sl.). 85
elika nerazorna i jednostavna za primjenu na gradiliš
gradilištu. 86

OBLICI LOMOVA OBLICI LOMOVA

DEFINICIJE DEFINICIJE

• Oblici slomova c) Mješ

Mješoviti slom – lom žilavog
Pri jednoosnom vla nom ispitivanju mirnim (stati kim) materijala iji se uzorak pred sam slom suž
sužava zbog u inka
optere enjem nastaju tri mogu a oblika sloma eli ne posmi nih napona na vanjskim lomnim površpovršinama
epruvete: (klizanje pod kutom α = 45°
45°), a u sredini nastupa
a) Slom klizanjem – uslijed odvajanje prouzro eno normalnim naprezanjima koja su
posmi nih naprezanja dostigla kohezijsku vrsto u
b) Slom odvajanjem – uslijed
normalnih naprezanja
koja su dostigla
kohezijsku (prekidnu)
vrsto u krtog materijala
Oblici slomova 87 88

9. HIPOTEZE LOMA I TE ENJA HIPOTEZE LOMA I TE ENJA

n Mehani ka svojstva n Viš

Višeosno stanje naprezanja prevodi se na
normiranog uzorka jednoosnim stanjem naprezanja. EKVIVALENTNO jednoosno stanje naprezanja.
n U elementima eli nih konstrukcija uobi ajena je pojava
viš
višeosnog stanja naprezanja pa je potrebno napraviti Usporedba
. viš
višeosnog i
n jednoosnog
rješ
rješava se HIPOTEZAMA kojima se objaš
objašnjava veza naponskog
jednoosnog i viš
višeosnog stanja naprezanja pri stanja
slomu i nastupanju te enja materijala.

89 90

15
 10. UMORNOSTI MATERIJALA
HIPOTEZE LOMA I TE ENJA – OSNOVE I DEFINICIJA
n Ako je nakon jednoosnog ispitivanja nekom od n Stara definicija – lom konstruktivnog materijala nastupa
hipoteza dobiven ekvivalentni napon σekv (za viš
višeosno ispod tzv. Stati ke vrsto e ako je element izlož
izložen
naponsko stanje), slijedi: u estaloj promjeni naprezanja dovoljan broj puta
α) σekv (viš
višeosno)
eosno) = fy (jednoosno)
jednoosno) nastupa n Nova definicija – umor predstavlja oš
ošte enje
te enje materijala (HIPOTEZA TE ENJA konstrukcijskog elementa postupnim širenjem pukotine
posebno je važ
važna zbog plasti nog ponš
ponšanja elika) izazvane u estalim ponavljanjem naprezanja
β) σekv (viš
višeosno)
eosno) = fu (jednoosno)
jednoosno) nastupa lom
materijala (HIPOTEZA SLOMA)
n Stupanj slaganja hipoteza i ispitivanja ovisi o vrsti
materijala (raste za materijala koji je homogen i
izotropan , te bliž
bliži idealnom materijalu) 91 92

UMORNOSTI MATERIJALA
– OSNOVE I DEFINICIJA FAKTORI KOJI UTJE U NA UMARANJE
n Sljede i faktori utje u na umaranje nekog
konstruktivnog elementa
– Naponska razlika
– Srednji napon σm tj. omjer napona r = σm / σmax
– Stupanj djelovanja zareza ( vrsto a oblika)
– Vlastiti naponi
– Prethodno optere enje ( efekt treniranja koje mož
može
pove ati vrsto u)
– Frekvencija optere enja
Stara i nova definicija umaranja
– Stanke pri optere ivanju (pove avanje vrsto e
93 umaranja) 94

FAKTORI KOJI UTJE U NA UMARANJE

– Temperatura (pove anje temperature smanjuje vrsto u
umaranja)
– Debljina elemenata (takva su ispitivnja u tijeku)
– Postupak zavarivanja (ispitivanja u tijeku)
– Vrsta napona pri ekspoatacijia tj. spektar naponskih
razlika
– Stupanj djelovanja korozije

95

16