NAJSTARIJI KUCNI LIJEKOVI [L_emeKo | Piva Nudsica hrana je mli- jeko. U mlijeku se nalaze sve hranjive sastavine koje su ljudskom tijelu po- trebne. Mlijeko se upotrebljava ne samo 2a hranu veé i za lijek. Mnogi se tue da ga ne mogu podnositi, osobito gradska djeca, kojoj u vetini slufajeva manj- ka kretanje po svjeZem zraku i suncu. Nije razlog u tome da milijeko ne prija, veé Sto je kuhano mlije- ko tee probavljivo od nekcuhanog, i et treba da se uzima u manjoj kolitini, a ne mnogo . Kod judi koji ne podnose mlijeko, a u veooy ga dooligini odjednom uzmu, usiri se i tesko leZi u Zelucu, pa se usljed toga pogotovo te’ko probavija. Stoga treba mati kako se mliieko uzima. Nekuhano mlijeko ima svoju potpunu vrijednost i hranljivost i lakSe je pro- bavljivo od kuhanog. Stoga ga je bolje prijesnog, tek malo ugrijanog uzimati. Migljenje da se kuhanjom mlijeka unigtavaju bacili, nije tatno, jer je ustanov- ljeno da se u obiéno kuhanom milijelcu, koje kuha- njem dostigne vru¢inu do 72°, nalaze jo8 uvijek Zivi bacili, Kod mlijeka se mora paziti jedino na to da je od 2drave Zivotinje i da se i u vrie Gis Mbjeko treba uzimati u gto manjoj koliZeludac odjednom odvise ne optereti, pogotove kod ljudi koji ga dobro ne podnose. Ovima se preporuta da mbijeko mijeSaju sa ajem od samljeyenog komo- rata (1 velila kadiku na 44 litre vode, 10 min, ku- hati) ili neka ga mijesaju sa odvarom osuSene korice od limuna i komadom éitavog cimeta (taléine), a uz malijeka neka uzmu po zalogaj razenog hljeba ili hlje- ba od prekrupe. Fri8ko nelsuliano, tek pomuzeno mli- jeko (do 2 litra dnevno), nenaknadiva je hrana za slabokryne, bljedabolne, sugigave osobe, kao i za one bolesne na bubrezima, Sarlahu, vratnim bolestima i tastrojenim Zivcima.. Mlijeko uz hranjivost, hladi i poluéuje lagano rastvaranje i izlutivanje logih sokova iz tijela, Ljeti nista toliko ne osvjezuje kao kiselo mlijeko. Nekuhano kisela mlijeko (kada se kajmak skine) vrlo je lako probavijivo, rasterecuje Zeludac, posto je vec prokislo i prelasi savno w krv, Kiselo miijeko sa malo Se¢era i cimeta i komadiéem raze nog hijeba je osobito omiljena i debra hrana za dje eu. Kiselo mlijeke spretava gruganje krvi, stoga se osobito preporuta kod bolesti sa visokom tempera- turom, kao kod gripe, difterije, tifusa, groznice i Se gerne bolesti. Madi sir, rabljen kao oblog, izvlati vatru i upotrebljava se kod upale pluéa, porebrice, ervenog vjetra (vrbanca), vrutih oteklina i ¢ireva, upaljenih ofiju i svih ostalih upala. Kada se stavijaju oblozi na o@i, nakon skidanja obloga, ne smije se ba- rem 14 sata izaéi na jako svjetlo. Oblozi se mijenjaju tim postanu vruéi, svako */:—1 sat. Izvrsna hrana protiv Zeluanih bolesti je mladi sir, pomijetan sa 1—2 kaSike samljevenog komorata, kima, malo lis¢a od rute, crvenog luka, vlakanaca (Schnittlaweh) i ma- lo soli, sa razenim ili hijebom od prekrupe. Kao lijek uzima se svakog sata po 1 ka3ika ovako pripravljenog sira sa zalogajem hljeba i kod raka i Gireva u Zelucu isvih drugih Zelucanih bolesti. Pijenje sirutke, 2-3 éae dnevno, disti krv i izvrsno djeluje protiv ¢ireva 304 u Zelucu, Kada osa, ptela ili koji drugi kukac wjede, nama%e se ujed kajmakom i brzo prolazi. Ili kad se djeci od vruéine izaspu bobuljice ili krastice po Selu i licu, namaiu se kajmakom i brzo prolaze. Kozije milijeko spretava ovapnijenje (ckresenje) Zila i se éernu bolest, ako ga se dnevno dya do tri litra pije Svaki bi tovjek trebao, ako Zeli da bude zdrav, a oso- Bito onaj koji je svojim 2vanjem primoran na sjede- nje, da prije spavanja popije 4/s—1 litar kiselog, slat- kog, a najbolje kozijeg ralijeka. ‘Kozije mlijeko sa medom, svako 1/2 sata po ka- Sileu, lijeti i najtezi krvavi kaSalj, [__mmp___| Med je od starine poznat i vrlo omiljen narodni li- jek, koji loSe sokove u tijelu rastapa i izluéuje, a u- jedno ikrijepi organizam, jata i @isti krv. Na Breve, Tage rane i ranice, stavlja se med pomijeSan na jed- nake dijelove sa pSeniénim brasnom i sa malo vode Tazinuéen. Ovaj lijek blazi bol, iz rana izviati netisti, brzo ih zamladuje. Kada nateknu zglobovi usljed reume, namage sé lanena krpa i previje na otetena miesta, zatim suhom krpom i toplom vunenom ma- rarom zavije: Med rastapa oteklinu i javlaéi bol. Ovi se oblozi i kod gihta sa vrlo dobrim uspjehom rabe. Uz ovo oblaganje treba dnevno po 2—3 velike ka- Sike meda pojesti, u manjim obrocima, i kako sred- stwo za otvor uzeti. Manji Hirevi u stomalu lijete se jedenjem meda 3—4 kaSike dnevno, Med ih okuplja, sazrijeva, izlu- éuje i zamladuje zarama mjesta. Nervomi ljudi neka za wmirenje Zivaca prije lijeganja u krevet uzmu 1 malu kadiku meda. Djeci za jatanje treba dnevno da- ti da popiju 1 éaSu ohladene, sa medom prokuhane vode. Ljudi usljed pluénih i drugih bolesti oslabljeni 20 — S, $.: Narodno zdravije 305i stari Ljudi, nea dnevno popiju za jatanje 2—3 Sade sa medom prokuhane vode. (Jedna velika kasika me- da kuha se 5 min. sa '/4 litre vode). Kod upaljenog grla, teSkog gufanja ili upaljenih vratnih Zlijezda ra- ‘i se ova medovina za grgotanje. Za ja¢anje i bistr nje mutnih ofiju rabi se ova medovina za ispiranje oblaganje otiju. Kada se oblog osuSi, treba ga pro- mijeniti, Kome rad iziskuje naprezanje otiju, neka svaku veter stavi ovakav oblog na oti. Kada se oblog sa ofiju skine, ne smije se barem 1% sata na jako svjetio izaéi Da se osvjedosimo da li je med disti péelinji, stavi se u staklo 2 ikagike meda i 6 kaSika éistog Spi- rita, dobro u vruéoj vodi ugrije i promuéka. Pravi péelinji med rastopiti ¢e se sasvim, naprotiv, umjetno pravljen, ostavija na dnu bijeli talog. [once —*d:SCéranje:siréetom i vodom disti ko%u, otvara pore, ja~ éa i otvrduje oslabljeni organiza i, osim toga, Cuva nas od zaraznih i drugih raznih bolesti, koje nas rado posjeéuju usljed nagle promjene vremena, a bolesnike Stiti da usljed dugog lezanja ne navuku posljedice. Oblozi sa pola vode i pola siréeta izvrsno su sredstvo za odvajanje losih sokova iz tijela, pa se rabe kod Sarlaha, ospica i drugih koZnih bolesti. Mijenjaju se svako $/«—1/2 sata. Kod bolesti Zivaca jataju Zivce i plaze bolove. Kod navale krvi u glavu stavijaju se topli oblozi sa siréetli vodom na tabane i listove, a na éelo, potiljak i $iju stavijaju se hladni oblozi i mije- njaju sval 10 minuta. Kod grééva tabe se vetinom topli oblozi sa siréetli vodom. Kod nepravilnog kola- nja krvi uzima se vmuéa banja u velikoj kadi, a na~ kon ove banje opere se tijelo hladnim sréetom i vo- dom. Kiod nesvjestice trliaju se sljepootnice, elo i 306 zausnice samim siréetom i stavlja se pod nos sirée. ‘Kod udara kapi i -uzetosti wove ‘eniiaia se oduzeta mjesta 3—4 puta dnevno po 1—2 min. jabukovimn sir- éetom, pomijesanim sa zejtinom od matitnjaka, ko- jem je pridodato malo kamforovog Spirita. Kada se kod podagre i gihta bolna mjesta oblaiu LiSéem i ko- tijenom od Iubice u siréetu kuhanim, nedostiZivo je sredstvo za OlakSanje boli. Povratanje krvi obustav- Ya kada se bolesniloa daje gvako 4/;—1/2 sata po 1 mala kaika taja od pola siréeta, najbolje je trpko- vine, 1 pola vode, u Kojoj je kuhana metvica. (Met- vica, koja pokraj vode raste, Mentha aquatica, 20 gr na */4 litra). Kod otrovanja rabi se sir¢e sa crnom kafom. Dalak (oteklina ispod rebra) izlijeci se obla- ganjem jeémenog braina zakuhanog u tijesto sa jax kim siréetom. Kada se po vrelom Zeljezu, cigli ili crijepu prelije siréeta (osobito je dobro sirée od ru- ice) raskuaje se i ¢isti zrak um sobi. NaS narod vrlo cijeni kao lijek sire od mudice, osobito kod glava~ bolje i nesvjestice. Ono se upotrebljava za oblog na Siji, Selu i povrh glave, prema tome kakve je vrste glavobolja. Ruzino sirée pravi se ovako: napuni se staklo sa malo u hladu provenutom rugicom (crvene ruke ili nekalemljene majske ruzice). Zatim se pre- lije jakim vinskim, jabukovim ili siréetom od trpko- . vine. Dobro se zatepi i ostavi na suncu ili toplome mijestu 6—8 sedmica, Alco je potrebno, moze se i pri- Je rabiti. Dobro, zdravo i jeftino sirée,koje je za iijek osobitepeiiladno makemo i sami napraviti ova- ko: Uzme se staklo poSirokog grla od 5—6 iitara i napuni se do '/. um hiadu provenutim, mladim i so’ nim koprivama, te prideda 4—5 komada drvenog 6 mura, Zatim se prelije sa 2 litra vina i nadolije toliko prokuhane vode da u staklu ostane prazan prostor za 34 prsta, povele se papirom i ostavi 3—4 sedmice na suncu ili toplome mjestu. Nakon toga uzme se ko- 'riea hijeba (15 dkg) prepr2i i onako topla ostavi 8 20" \ 307dana u vinsko sir¢e, nakon 8 dana izwadi iz sirteta i ostavi opet 8—12 dana u siréetu, koje smo sa kopri- vom i vinom sami napravili. Zatim ocijedi sirée u sta stakla i dobro zatepi. Ovo je sirée jo8 bolje ako se ima ljusaka od jabuka ili kada se stavi po Saku- ~dvije boba od trpkovine. Slabokryni ljudi i oni koji naginju na sugicu neka ne jedu jela pripravijena sa [__zerrN (ire | OF_nejstarijin vromens, pa jos i danas, upotreblja- va se zejtin za lijek. Kod svih moguéih bolova u le- dima, krstima, prsima, zelucu, trouhu i otetenim sle- zenima, rabi se topao zejtin za trljanje. Zapaljenje prsiju i svaku gusobolju lijeée oblozi sa vru¢im zej- ‘tinom. Kile se obladu saw pepelu ili Stednjaku pete nim lukom, kojeg treba izgnjetiti, pa vrelim zejtinom preliti i na otok priviti. Kod velike vatre i raznih upala kao: pluéa, porebrice, slijepog crijeva i dru- gih, uzima se isprva svako /s—1 sat po jedna mala kagika zejtina, Kasnije po 5—6 kaSika, a kada vatra popusti, 2—3 kaSike dnevno. Ko ne moze sam zejtin da uzme, neka ga uzme sa malo limunova soka, sirupa od jagoda, malina, konjaka, mlijeka ili crne kafe (bez cikorije). Za odvajanje kamenja iz uti ili bubrega pije se zejtina od 100—300 gr sa limunovim sokom ili ko- jim sirupom. Zejtin sa ljiljanovim lis¢em ili korije- nom uzima se kod otrovanja krvi, svakog sata po 1 mala kaika. Ozljede od prignjetenosti, Gireva, uboda osa ili pela, na%uljala mjesta od lezanja ili jahanja namazu se ljiljanovim zejtinom i brzo zamladuju. Na oaljede od prignjetenosti ili tireve stavijaju se, osim toga, svako */r sata oblozi od pola sirteta i pola vode. Zejtin sa bademom uzima se dnevno 3—4 puta po 1 kaSika kod upale sluznieca u prsima, duiniku i erije- 308 vima. Pijenjem ovog zejtina popravlja se probava, otklanja nadim, vjetrovi i nejelost. Kada wii zabole, sipa se u bolesno uho 78 kapi bademovog zejtina, Ozegline lakSe naravi namaku se kojim god zejtinom i pospu se solju. Zejtin sa glistama i mravijim Spi- 7itom Iijeti bol u Glancima, hrptenjati, krstitna, bed- Tima, zgrtene i modre #ile po listovima, rage vrste ofoka i reuma. Sa pola zejtina i pola Spirita istrijaju se bolna mjesta 2—3 puta i dobro toplo previju. Uz ‘ovo trljanje mora se piti kakav éaj za UiStenje kevi § ‘uzeti kakvo sredstvo za protist. Spirit sa mravljom kiselinom: U jedno staklo meine se malo meda, zatim se stalklo stavi do grla u mravinjak. Za kratko vrijeme napuni se staklo mravima, koji se preliju sa 50—60% zistim Spititom. Staklo se zatim dobro zatvori i ostavi 19-14 dana na toplom tijestu, 2Zeitin od ljiljana: Na daku izrezanog Ui8¢a ili korijena od Hiljana (krina, Lilium. candidum) stavi se ": litra Gistog maslinovog zejtina, lagano za- epi pamukom i ostavi 4—6 sedmica. Zejtin sa bademom: Na %a litra distog maslinovog zejtina stavi se 18 dkg u havanu istuca- nih oti8tenih badema. Boca se lagano zagepi pamu- kom 1 Ostavi 46 sedmica, (Bademi se stave u vri- juéu vodu i puste da jednom provru, da im se ljuska moie lagano skinuti). [_“turTcrvenT | Pomat je kao staro kuéno sredstvo. Protiv bolova u materniei, trbuhu i Zelucu, J ijeku i dobro toply pije po 2—3 Soljice dnevne. Ked upalje- nih, suznih i krmeljivih o@iju, sa nabuhlim vjedama treba 5—6 puta dnevno of ispirati ervenim lukom u miijeku kuhanim, uz pridedatak 1 kaSike meda na 1_ 309°Soljicu mlijeka. Kada se kuha luk u mlijeku i djeci daje naste sree i naveter prije spavanja 4—5 kkaéika, izgoni gliste. Kada stane mokraéa, kuha se luk u vodi sa dosta meda i pije se svako 2 sata po 3—4 kagike. Protiv vodene bolesti izvrsne je sredstvo kada se ku- ha erveni luk sa 1—2 male granéice ruzmarina u pola vina i pola vode i od ovog vina pije svakog sata po 1 kadilka. Protiv vjetra i zatvora jede se peteni luk, ili se cijedi sok iz hula i pomijeSa sa jednakim dije- lom rakije i ove rakije dnevno popije po 2—3 éakice. Iscijeden sok iz luka blaZi bol i rastapa, pa se ovim sokom mazu i zavijaju rane od prignjeéenosti i vruci otoci. Gnojave rane i Cirevi najprije se operu jakim odvarom Juka, zatim pamukom osuée i privije se na njih dobro mekano peten crveni luk pomije’an sa Gistom svinjskom maSéu, Crveni luk isjecan i pomi- jeSan sa solju i zejtinom stavlja se na stopala i diju kod velike vatre i mijenja se im se ugrije. Kod gla- vobolje stavlja se na telo i sljepootnice. Iscijeden sok sa medom u sirup ukuhan, lijek je od upale grla, promuklosti, kaSlja i prosobolje. Uzima se svako 2 sata po 1 mala kaiika Kada se dnevno pojede po 2—3 éesna bijelog luka sa slaninom i hljebom od prekrupe, predobrana je od sugice, a preporuta se i nervno rastrojenim Hudima. Jedenje bijelog luka sa- mo sa hljebom goni na mokrenje, lijek je od vodene bolesti, trhobolje, proljeva i sredstve za jatanje Zelu- ca, Protiv kaélja, neuredne stolice, te za jatanje Ze- luea i crijeva jede se bijeli luk istucan i pomijeSan sa medom, Protiv mokraénog kamena treba piti vina 1—3 Gave u kojem je kuhan bijeli luk. Protiv tru- losti u ‘ustima kuha se bijeli luk u siréetu i ovim se BIELI LUE (CESNIAK) 310 siréetom grgota i usta ispiraju po 5—6 puta dnevno. Tucan i sa siréetom pomijegan bijeli luk privija se na crni prist. Iscijeden sok sa zejtinom pomijegan li- jedi Sugu i kraste, kada se time dnevno po 3—4 puta mazu. Kada se u 1 litar siréeta, najbolje jabukovog, kuhaju 2—3 poveée glavice bijelog luka sa 6 kadika meda, lijeti se bol prsiju, leda, Zivéana glavobolja i as rastrojenost, pije se svako 1—2 sata po ka- ika, (wurcs | Kupus slatki i kiseli, pri- jesan i kuhan, ne samo da je wrlo zdrava hrana veé se rabi i kao lijek protiv imnogih bolesti. Svjeze pretucano kupusovo likée hla- di kada se njime ‘oblazu upaljene otekline, otetene noge, Girevi i razne druge upale. Kiseli kupus rastapa i odvaja loSe sokove iz tijela, te disti i jaéa kry, Sla- bokryni ljudi neka ée8ée jedu prijesan kiseli supus sa cryenim lukom, kimom (kuminom), zejtinom i hijebom od prekrupe, Ovim jelom neka se sluke i ljudi rastrojenth Zivaca te oni koji boluju od Zeluca, Rroniénog zatvora, od bolesti grudnog kofa, Skorbuta, reume, gihta i uloga. Kod ovih bolesti treba da se jede nate srce dulje vremena i probava ée se ure- diti. Za protist i za zastarjeli kagalj pije se rasol svako 4/2 sata po 1 kkaSika, a ako je odvige slan, treba ga dobro vodom razrijediti. Protiv kaSlja treba ga piti 4—6 sedmica, Kod nagluhosti usljed zapaljenja uugima ili skrutnute ugne masti, ustreava se rasol u uho i time se postizavaju gotovo nevjerovatni uspje- si, Na upale usljed ujeda péele, ose ili druge koje bu- be, i kod rana i Gireva stavljaju se oblozi od kiselog ‘kupusa, Gim se ugrije, svako 4/-—4/i sata, treba ih promijeniti. Ako oblozi jako grizu, razblaiuje se vo- dom. Pijenjem 1—2 éa’e rasola tazbija se mamur-— 311luk. Protiv Gireva u stomaleu i erijevima pije se svako 1>—1 sat po kaSika dobro razrijedenog rasola. Kada se kupus kiseli, neka se stavlja izmedu kupusa red li8éa vinove loze, groZda, na kri§ke narezane tunje, jabuke, kukcuruza, boba smrekovih, kumina (kimla) itkomorata, a soliti ga se ne smije odvise. Ovako ki- seli kupus odgovara i za jelo i za lijek, kojim se i Vrlo napredni narodi, kao Englezi i Rusi mnogo shuze. Kupus se ne smije variti u bakrenim sudovima. (L_WOVACGA | Movata je jedan od naj- ____—__—"___| starijih prirednih lijekova koji je iz zaborava na powrsinu imio tupnik Kneipp. Lijetenjem ilovatom slu%e se m zadnje vrijeme i mnogi lijetnici i posti#u uspjehe. Tlowata sadriava mnogo elektrine i otuda joj tolila ljekovita mot. Ilo- vatu, koja se za lijek upotrebljava, treba Sto dublje iz zemlje (1 metar, a ze otyorene rane iz 1,/ metra dubine) iskopati. Tx zemlje se najprije odstrane ka- mendi¢i, zatim se bran osu8i na Stednjalcu (ognjistu) ili na suncu, i istare u prah. Kada se upotrebljava za obloge, onda se razmuti sa Y/s litra 2dravog vin- skog, jabutnog ili siréeta od trpkovine i pola vode, ili sa odvarom od preslice ili poljske steze. Razmu- éena ilovata treba da izgleda kao kakav maz (mast). U nuidi mofe se uzeti i svjcza neprosuena zemlja. Zaliha zemlje koju smo za lijek spremili zatvori se u ist, bijelim pergament-papirom oblogen sandugié i ostavi 1 metar duboko pod zemljom. Oblozi od ilo- vaée ublazuju odmah bol, izvlate vatru, rastapaju i jzlutuju lo&e i bolesne solcove i Sesti iz tijela. Upo- trebljava se kod svih vrsta unutamjih i vanjskih u- pala, kao: upale pluéa, porebrice, bolova u krstima, upaljenih Celjusti, zubnih fistula, pro&irenja Zila (Krampfader), gihta, reume u zglobovima, guta na 312 koljenima (Knieschwamm), bolova u stopalu, ramih osipa (ligajeva) i ramih rana od ujeda, prignjeteno- sti, iS¢aSenosti, zadanih no%em, kurSumom. (nastre- ljanim) ili inage zadobivenih rastrganih rana. Kod svake vrste vratobolje sa velikom vatrom stavljaju se oblozi oko vrata. Kod bolova u Zelucu sa povrata- njem, na Zeludac, pri odviSe jakom krvarenju kod Zena, Osobito za vrijeme mijene (Wechsel), na donji trbuh. Oblozi se moraju, gdje god se stavljaju, suhim i toplim previti, da zrak nis jedne strane do tijela ne moze doprijeti. Samo avakvim oblaganjem postizu se Seljeni uspjesi. Oblog se mijenja prema visini vat- re, svako 2-3-4 sata ili dya puta dnevno, ne prije dok se ne osusi, $to bolesnik osjeti, jer kad je oblog suh, nesnosan je. Kada se stavlja oblog na mjesta koja su dlakom obrasla, stavi se preko ilovage u istu telu- éinu kojom je ilovaéa razmuéena komadié sasvim ri- jetkog tkiva, mula ili gaza, pa onda tek privi bolno mjesto. Inate se rasmaze razmutena ilovata prstom debelo po viaznoj krpi, najbolje po lanenoj, koja se prije toga namogi u teluéinu, kojom je ilo- vata razmuéena i stavi na bolno mjesto. Svecenik Kneip zabiljeZio je izvanredne uspjche oblozima .od ilovate razmuéene sa jakim odvarom od preslice, éié- ka, podbjela i hrastove kore kod uzasnih rak-rana i lupusa. Kod vla%nog li§aja i otvorenth rana na nozi (Kinderfuss) postignuti su vrlo dobri us) i pri- mjenom pragka ilovate. LiSajeva mjesta ili rane iza- peru se kojim jakim odvarom od: Citka, preslice ili poljske ste%e, zatim @istim pamukom osuge i opet drugim tistim pamukom premazu Hjiljanovim ili sa- mim maslinovim zejtinom, ili Gistom svinjskom masti i dobro pospu praginom ilovate, a zatim zaviju. Dne- vno se moraju rane ili liaji prati i nanovo namazati i previti. ovata je sredstvo koje se ne moze nitim zamijeniti i ko je jednom oprobao njenu ljckovitu moé, uvijek ¢e se u nevolji ilovatom sluziti. 313SABIRANJE LJEKOVITIH TRAVA Biline se sakupljaju za lijepog i suhog vremena Kada se sabiraju, ne smiju biti niti od kde niti od rose viaine, stoga ne valja nakon veliktih kia, ni od- miah iza obilne rose, biline sabirati. Korijenje se, na— protiv, vadi iza obiIne ki8e, kada je zemlja dobro raskvasena. Bilje, koje divlje raste po livadama, po- ljima, paSnjacima, ogumeima, bremuljcima i Sumama, mnoge je ljekovitije od onog u baiti uzgajanog. Zato se kod sabiranja mora biti osobito oprezan da se ne pokupi koja slitna biljka otrovnica. Bilje sa livada i polja, koja su umjetnim @uoretom dubrena, ili bilje uz prasne ceste, ili sa odvige motvarnog tla, ne vri- jedi sabirati, ono bi nanijelo prije Stete nego ko- risti. Za sakupljanje vrijedi samo isto i zdravo bi- lje, Ako kod sakupljanja nismo sigurni za koju bi- linu ili korijen, onda ih ne treba ni dirati. Bilje treba da najprije ofistimo od korova i trava, koje testo bilinu obvijaju, pa ih Sto rjede razastremo na Uste Gaske ili papir i stavimo na premaju, gdje nema sun- ca. Kod suSenja treba bilje okretati. Ako kiSa dulje vremena pada, pa hadan i viazan zrak spretava su- je bilja, onda ga treba staviti na umjereno toplo miesto. Kada se je bilje toliko osugilo da u njemu nema vise viage, ali da nije presuseno, onda ga treba - 315staviti da stoji 4 sedmice u kakav sandudié sa pok- Jopcem ili kutiju, da se ozoji, isto tako kao i kada ga u plast skupimo. Ovako spremno bilje ne samo da je ljekovito, poSto mu se snaga u tolikoj injeri usljed ishlapljivanja nije odvojila, vet je i ugodnog mirisa i dabro prija. Korijenje se treba detkom i vodom od zem. je dobro otistiti i oprati. Nakon toga se izreZe, na- nize na jak kkonac ili kanafu i stavi na promaju, gdje nema sunca, da se dobro osusi Bobe koje se sue, treba razastrti porijetko po narotitim ed Ziea pletenim spremama, da zrak sa svih strana mote doprijeti, usljed ega se bobe brzo osuie i ostanu sotnije, ukusnije i ljekovitije. Bobe treba isto na promaji i dobro toplom mijestu csugiti Od ptica emo ih otuvati ako ih pokrijemo rijetikim tkivom, koprenom ili bijelim organdinom Kada je bilie dobro osugeno, treba svako napose jof jednom pregiedati, da li je dobro suho, disto i zdravo, inate bi opljesnilo, a pljesnivo ne valja i ne smije se rabiti Nakon pregleda, svako sé napase smrvi i stavi u kesice od papira ili kutije od papira i na svaku kesa ili kutiju napige se koju biljku sadrzi Nie donosimo abecednim redom opis najzname- nitijeg liekovitog bilja i njegovu uporabu za razne bolesti, U toj uporabi ima mnogo raznih dragacjenih savjeta, koji nijesu naprijed kod bolesti spomenuti Od rjede poznatih bilina donosimo slike na 4 tab- lice, koje se nalaze na kraju ove knjige. Biline tije slike donosimo oznatene su zvjezdicom. 316 OPIS LJEKOVITOG BILJA I NJEGOVA UPO- TREBA KOD RAZNIH BOLESTI ANIZ, ONLIZ ILI Ima '/:—1 metar visoku, SLATKI JANUZ uspravnu, granatu, sa pa- (PRIMEINELLA huljavim dlaticama pokri- ANISUM. L} venu Suplju stabljiku, sa okruglasto nazubljenim, srednjim dvostruko perastim, a gornjim uskim lance- lastim liséem. Cvate od jula do augusta u Sticima, sitmim bijelim cvijecima. Pojedini cvjetovi imadu peterozubu éalu, vjentié od 5 latica, 5 praimika i podraslu dvogradu plodnicu. Plod je kalavac, koji se dijeli; ne skuplja se itava biljka ljeti, sjeme u septembru, a Korijen udvoje. Biljka odaje ugodan sladokusan miris. Za lijek jesen ili druge godine u proljeée. ‘Ako se popije dnevno po 2 Soljice éaja, svakog Y/e—1 sat po kasiku od 6 gr u prak istueanog korijena, potopljenog 12 sati i kuhanog 5 min. sa 1/s litra vina i's litra vode i 2 kagike meda, ovaj éaj odvaja iz tijela lo3e sokove, ¢isti krv i podrazuje Zivce. Cisti od sluzi pluéa, zeludac, mjehur i bubrege, jaéa pro- bavne organe, otklanja vjetrove, popravija neuredno mjesetno pranje i gréeve u Zelucu i trbuhu. Isto se poluéuje Gaiam od samljevenog sjemena (variti kao i korijen) ili kada se dnevno uzme 3—4 puta na vrhu noga u prah istucanog sjemena i popijé sa malo vina ili vode. Protiv Stucanja i protiv ne- 317 -sanice uzme se na vrhu noa u prah istucanog kori- jena ili sjemena. Praak sa medom pomijegan lijegi kabalj, blazi bol prsiju, uzima se i protiv gréeva u 2elucu i trbubu, PraSak aniia, kuha se 15—20 grama na ‘/: litra vode, rabi se za ispiranje i pranje slabih otiju, Za jaéanje probavnih organa stavi seu staklo od 1 litra 50 gr samljevenih aniza, 50 gr komoraéa i 25 gr osugene u prah istueane korice od limuna i Ha kg butog Seéera, pa ostavi dobro zavepljeno 4—@ sedmica na toplom mjestu. Uzima se dnevno naite sree 1 mala éagiea, Banje u odvaru titave biljke diste pore, jataju i podrazujy dives, Djeci, ‘kada ih pate vjetrowi ili kaSalj, kuha se mala kagika samljevenog sjemena sa kagikom meda i Soljicom mlijeka 5—10 Thimuta, Jednogodignja je zeljana biljka sa 1 metar visokom stabljikom, sa velikim ne- parno perastim, nazublie- nim, zovi slitnim liscem. Cvate u pasticima male- nim ruzigastim, rijetko bijelim mirisayim evijecima. Cvijet je malo udubljen, napetero rascijepan vjentié sa pet pragnika i podraslom plodnicom. Cvate od jula do augusta. Plod je malena crna okrugla boba. Za lijek skuplja se korijenje i bobe u ektobru. Korijen od aplovine poznato je sredstvo za odva- janje losih sokova iz tijela kroz mokraéu, U prah istu- can korijen sluzi za ej; na jednu Solju yode wzme se na vriku nofa tog praska, prelije vrijaéom vodom i kuha 5 minuta, te uzima se dnevno po 1 Solja sva- ko 1—2 sata po gutljaj. Pije se za nje bubrega, protiv vodene bolesti i bolesti mokraénog mjehura. Jo% bolje djeluje kada se ovaj taj kuha ca zelonim APTA, BURJAN, HABATISA TLE ABDOVINA (SAMBUCUS: EBULUS, 1.)') 318 persunom i uz to jedu bobe od smreke (10—15 boba). Bobe od aptovine ukuhaju se u sirup sa me- dom ili Seterom i uzimlju po 2—3 kkasike dnevno, uz druge trave za proljetno ili jesencko tiSenje krvi. Rakija od boba petena mijeSa se u vodu za obioge protiv vodene bolesti. AIG COnEEE Drvo je 20—40 metara vi- MECESAN, soko, sa tankim pognutim LISTVENICA ILI TIS} granama, smedecrvenom (@ARIX EUROPAEA | jspucanom korom i Silja- BEISSEN) stom kroinjom. Fine i me- kane iglice rastu zasebno, na dugim izdancima u kiticama po dvadeset do Sez- deset, a u jesen padaju. Cvate u aprilu crvenim ma- cama, Gije Bilaye ljuske odrvene i tvore jajolike, jedva 3 em dugaéke CeSeri (SiSarice). Raste po visim gorama, i po drugim ga miestima sade, Za lijek se skupljaju joS zelene rice u proljeée i pagetkom jeta, iglice u toku cijele godine, a smola i kora a jesen. ia se kuha 1—1‘/a ky iglica i mladih isje- canih éeSera, u 10—12 litara vode 1 '/>—2 sata i ovaj odvar pridoda u vodu za banju, ove se banje prepo- cutaju nervno rastrojenim, rekonvalescentima i sla- bim ljudima. Jzgnjetene mlade iglice rabe se za oblo- ge kod upaljenih rana, prignjeGenosti i Gireva, Caj od 20 gr kore, sa ¢etvrt litra yina i ka3ikom meda, khan pola sata, (dnevno se popije po 1 Solja naste sree) tjera na mokrenje i lijeti vodenu bolest u po- Getku, Zuticu, reumu u zglobovima, osip i tireve. Kada se prokuha éetyrt litra vina sa tri kasike meda, tome pridoda 4 grama smole od arifa i ostavi pariti na vruéem mjestu 25 minuta, zatim svako dva sata uzimlje po kaSika, tisti zagepljenu jetru, drobi i la-— 319gano odvaja pijesak i kamenje iz Zuti, bubrega i mokraénog mjehura, a ‘kod upale grla rabi za grgo- tanje. Jednogodinja _mirisava, BOMLIE waommum | 2eljana biljka, sa 30—40 BASILICUS) em visokom razgranjenom. stabljikom, jajolikim, na kraju Siljastim liséem i malim bijelim dvousnatim evijecima, koji stoje u pazuscima lista i tvore préljen. Cvate od jula do augusta. Sije se po baitama. Za Hijek vrijedi Gitava stabljika i sjeme. Sok izgnjeten iz svjezeg liSéa uStrcava se u u8i pri apali sluinika i bubnjaée, a protiv hunjavice wimr- kava se u nos, Caj od ¢itave stabljike, sa sjemenom zajedno, od 10 gr na éetvrt litra vode i 1 ka8ikom meda, pije se dnevno u vige obroka protiv kaslja, bubreznih bolesti, kada mokraéa przi, vjetrova, gla- vobolje i otuznosti, Bolesnicima sa velikom vatrom. daje se od ovog obladenog éaja, koji blazi i hladi, svakog sata po jedna kagika za suzbijanje vatre. Kod kkaSlja rikavea, bolesti grla i usta, kuha se za grgo- tanje, izapiranje usta (6—8 puta dnevno) taj od 20 grama na éetvrt litra vode i kaiikom meda. Vino u Kojem je 8-10 sati potopljena titava biljka bosiljka, jedna aka na jedan litar vina, grije Zeludac i po- pravlja probavu. Ovo vino na jednake dijelove sa zejtinom jeano lijek je protiv zatvora kada se popiju 3—4 éaSice dnevno. 320 ] BIBERNELA] «Ima, debeo korijen i pp RIBERUSA. 20—30 om visoku stabl: EDRENICA TET su sa nasuproinim, peroli- ae kim, na kraju tupo nazub- SEGA Ijenim od 3—5 lisaka sa- stavijenim Ustern. Na gor- njim dijelovima stabljike stoji po gdjexoji maii stié. Cvate od jula do oktobra, u gronjama sa rui- fasto-bijelim cvijecima, Raste po viainim livadama, breduljeima, jarkovima, a sije se i po bastama. Za lij@k se skuplja Korijenje za vrijeme cvatenja, teka je Wutog i mirige na biber. Kada se kuha 10 grama korijena, 6 grama ke- dulje, 4 grama kantarije sa pola litra vina i 2 kasike meda i uzimlje svakog sata po kaSika, tisti se i jata krv i Zivei, uz tijela se izluéuju losi sokovi, lijel je protiv bolova u prsima, Gisti pluéa i bubrege od sluzi, Jagano odvaja mokraéno i bubretno kamenje i pi- jesak, a osobito se preporuéa Ijudima koji boluju od gihta, ulogama i reume. Kada se dnevno umme U prah istueanog korijena dva do tri puta na vriku no#a sa malo vina ili mlijeka, izluéuju se loi sokovi iz tijela, popravlja se stolica i jataju probavni organi. To je malena biljéica sa duguljasto-jajolikim, na kraju\ narovagenim crve- nim Item. Cvijet je do 10 em dugatak grozd, sa ru- Ziéasto-modrim cvijecima, nalik na divlju koprivu. vate od jula do septembra na suhim livadama. Za lijek se skuplja za vrijeme evatnje i liSe i korijen. Kada se kuha 15 grama osuSenog liS¢a sa tetvrt litra vina i ka8ikorn meda, i uzimlje svakog sata po kaSika, lijete se rastrojeni i slabi Zivei, padavica, iu- tica, zaduha, sluzi za GiS¢enje pluéa, protiv povTa- BETONIKA, CRYENA METVICA (RETONICA OFFICINALIS 1") 21 — 5. S.: Naredne adravije 321éanja krvi, #garavice, vodene bolesti, reume, uloga i gihta. OsuSen i u prah izmrvijen kerijen 1—2 velike kaSike na pola litra mlijeka, uzimlje se protiv povra- éanja, protiv bilo kakvog otrovanja. A svjeZ korijen u miijeku ili vinu kwhan, 10—15 grama na Cetyrt litra, rabi se za protiséenje. Ima golu 30—60 cm viso- ku granatu stabljiku, sa nasuprotnim jajolikim li- Séem, tupog i cijelog o- krajka. Kada ga spram svjetla motrimo, izgleda kao da je izbugeno, a uspo- red okrajka imade crne tatke. Cvate u gronji vrhom stabljike, Zuti cvje- tovi od 5 latica, odozdo sa ernim ta¢kama, imadu mnogo praSnika { jednu pod- raslu plodnicu. Cvate od jula do augusta, Raste po suhim breZuljcima i suhom teZatnom tlu. Za lijek se skuplja evijeée i lise za vrijeme evatenja. Caj od 15 grama gospinog cvijeta sa kasikom meda, i/s litra vina i ¥/s litra vode, koji se pije dne- vno svako pola do jedan sat po gutljaj, lijek je za sluzavost pluéa, otuznost, glavobolju, gréeve u trbuhu i Zelucu, gruganje krvi, bolesti bubrega, jetru, sle- zenu i mokraéni mjehur. Osobito se preporuta kod slabosti kada se voda ne mode drzati. Kada se potopi, 12—16 sati, 15 grama samog li8¢a od gospinog cvi- jeta sa */1 litra vode i kaSikom meda i uzimlje dulje vremena, uvijek same po gutljaj, lijek je protiv svih unutarnjih, dapaée i veneriénih bolesti. Caj od po 6 grama gospina cvijeta sa litem zajedno, podbjela i omana, sa éetwrt litra vina is jednom kaSikom meda, BOGORODICNA TRAVA, GOSPIN CVISET, GORAG, RANJENIK, STRASNO 2ELJE, ZVONTIO, PERIKOT TRAVA, A ZOVU JE I »KRY SY. IVANA« (HYPERICUM PERFORATUM 1)*) 322 lijek je za zastarjeli ka¥alj i sipljivost. Da se ublate batowi od oprzotine, istaSenja, reumatiéni i bolovi u zglobovima ili bolovi u krstima i ledima, otekline, pa i krastice i osip kod odraslih i djece, madu se j taru zejtinom od gospinog evijeta, Kod gréeva za vrijeme evijeta u Zena, uzme se dva do tri puta dnevno po 8—I0 kapi zejtina. Na zejtin se uzme Pregrst nerascyjetalih pupova, ostavi ih se da malo Proveny, zatim se stavi u staklo od 1 litar i prelije stim maslinovim zejtinom, zaéepi slabo pamukom iostavi na toplom mijestu 6-—8 sedmica, BoZUR (PAEONIA Imade kratak podanak, ko- OFFICINALIS) ji je obrastao zadebljalim tilama i uspravnu 40—70 cm visoku golu stabljiku, sa dlanasto razrezanim, nejednake nazubljenim liSGem. Veliki evjetovi stoje na vrhu stabljike, oni imadu zelenu peterolapnu éa Sku, prievjetne listi¢e i mnogolatitan vjenti¢ razli Gitih Zivih boja, ponajvise je ruziéast ili crven, Sadi se po baséama. Cvate u maju i junu, Po motvarnim planinskim livadama raste divlji bozur, zvan evropska planintica (Trollius eropaeus), likim ckruglim Zutim cvijetom. Mnogobrojni u samoniklog boZura pretvore se u vitomog bodura u evjetne listite. Obadvije vrste jednako su Ijekovite. Za lijek se skuplja korijen i sjeme, u sep- tembru. Kada se uzme dva do tri puta dnevno na yrHiu noZa u prah istueanog sjemena od bo%ura, sa malo vina ili vode, lijeti se velika slabost, nesvje- stica, vrtoglavica, navala krvi u glavu, katar u pi ta, promuklost, rastrojenosti Zivaca i padavica, U prah istucan korijen, kada se dneyno dva do tri puta uame na vréku noza sa malo vina, lijeti srdobolju, gromicu i rastrojene Zivce, Koga srce boli, neka < __ 823uzme 5 grama u prah istucanog ‘korijena i neka ga kuha sa 1/4 litra vina i 1 kasikom meda, i neke uzimlje svakog sata po jednu kadiku, Gnojave rane i direvi izapiraju seu odvaru od 1 dkg korijena na 1 litar vode i posiplju nakon toga praskom od korijena. Ko- rijena i sjemena bodura ne smije se odvige uzimati jer draZi na povraéanje. BRSLJAN ILI BRSTAN | 2Umzelena je biljka sa vri- (HEDERA HELIX 1) | j2/ame koje plaze po zem- Uji, ili se penju po drvetu, stijenama ili zidinama, sa ko#natim liscem ramolikeg oblika, Cvate u oktobru, veéinom kada ostari i kada je stabljika vet odrve- nila, zelenkastozutim cvjelovima. Cvjetovi imadu tadeu od 5 lapova, vjentié od 5 latica, 5 prainika i 1 tutkom. Plod je erna beba, koja dospijeva u pro- ljeée. Raste po viainim Sumama, a goji se i po ba’- gema. Briljanovo lisée u vinu kuhano lijeti Zuticu, vodenu bolest, katar pluéa, Zeluca i crijeva, Skrofule, gute, upale mokraénog mjehura, zastoj mokraée i ada mokraéa reze. Drobi i izluéuje kamenje i pi- jesak iz bubrega, jetre i mokratne bedike. Pije se tei puta dnevno po jedna éaSa, Briljanovim odvaram treba banjati slabu, rahititnu i Skrofuloznu djecu Ovim se odvarom izapiraju i gnojave rane, tirevi, kraste, ligaj i upaljene oti. Briljanovo lisce u siréetu kcuhano stavija se na stare zanemarene rane, koje vet zaudaraju. Ako kome noge otiéu, neka provre brélja- novog liséa u zejtinu ili masti i time neka noge ob! Kada Zenama zastane cvijet a nisu trudne, neka ne- koliko dana uzimlju po 3—4 puta dnevno po jedny kaSiku ovog lijeka: uzme se mala katika u prah sa- trvenog ploda ‘od briljana, 2 grama u prah satrvenog Misa od pute i 10 grama liséa od kadulje i pomijeda sa jednom kaSikom meda. 324 Bokwiea imade debeo za- BOKVICA, KONCULA, PAO TTAEe tubast podanak se prizem- TREUTAG nim u krug raSirenim ja- (PLANTAGO MagoR, | jolikim liSéem od 5—7 Zi MEDIA ET lica, te dugim petelikama LANCEOLATA) i po vise uglastih stabljik: bez li8éa, Na vrhu stabli N ke stoji dugagak klas, sa sitnim sivobijelim ili ljubitastim evjeti¢ima. Duzina Klasa je razligita, od 7—80 cm. Bokvica imade tri vrste, sa velikim okruglim, srednjim i kopljastim li8éem. Sve tri vrste su jekovite. Siroko i srednje liSée zovu u narodu muSkom bokvicom, te ju rabe vise za rane i obloge. Kopljasto liste zovu Zenskom bokwicom i rabi se u narodu vise za pluéne i unu- tarnje bolesti, Bokvica sa kopljastim liStem raste yeéinom po livadama, a sa Sirokim li&éem po liva- dama i uz puteve. Cvate od aprila do oktobra. _ Za ljek se skuplja korijen, liste prije evjetania, a sieme Kada sazrije. Svje¥e izgnjeteno lisée rabi se sa vrlo dobrim uspjehom kao oblog kod vruéih oto- ka, rana koje tesko zamladuju i protiv uboda péela i osa, Kada se sok iz syjeze izgnjecene biljke na- Kaplie u svjezu ranu, i rana svjezom izgnjegenom biljkom oblozi, zaustavi se krvarenje i tana brzo zamladuje. Ovaj sok je staro i vrlo omiljeno sred- stvo kod turista, kada im se od yelikog napora noge upale i nazuljaju, jer ovaj sok odstranjuje upalu, hladi i ublaZuje bolove. Ovoga soka 2—3 yelike ka- Sike dneyno sa kozjim mlijekom i medom neka uzi- miju Iudi koji boluju od ~vlamnog liSaja. Uz to neka liSaj dnevno dva do tri puta izapiru tim sokom ili jJakim odvarom od suhog li§éa (1dkg na 1 litar vode). Svaku veter treba lifajeva mjesta tistim maslinovim zejtinom namazati i posuti u prah istucanom ilova- gom. Pijenjem svje%e izgnjeenog soka lijeéi se ka- tar dusnika, plua i crijeva, krvarenje dugnika, pro- 325ljev, Zgaravica, Zutica, bolesti maternice, bijeli cvijet i bolesti jetre. Kada dojiljama mlijeko hoée da presudi, neka peru dojke sokom iz izgnjetene bokvice. Kada ko i8Ga8i nogu ili ruleu, neka privija svjeZe izgnjetenu biljku. Kome iz usta zaudara, neka trija zube, mu¢ka usta { grlo grgota svjeZim sokom. Zimi se rabi odvar od suhog liséa. Odvarom od suhog lista lijete se vrlo dobrim uspjehom gnjile rane. Uz to treba piti taj od 30 grama osugenog Higéa na pola litre vode i dvije kaSike meda, 12 sati driati potoplieno, 10 minuta kuhati i 20 minuta patiti. Ovog Saja uzimije se jedna Zolja naSte sree i 1—2 Solje preko dana, svakog sata po kasika. Ovaj tisti sluz i krv, te je lijek protiv svih unutarnjih bolesti, kao groznice, krvavog mo- krenja, slabosti u mjehuru, bijelog evijeta, promu- klosti, kaSlja, grla i kod svih pluénih bolesti. Protiv proljeva uzme se 3—4 puta dnevno u prah istueanog sjemena na yréku noZa i pije sa zdra- vim ernim vinom, S vinom kuhano suho lige lijek je protiv svake groznice. Kada koga zub zaboli, isi- jete se svjezi, dobro ofiSteni korijen od bekvice i stavi oprezno u uho s onu stranu s koje boli zub i bol ée doskora uminuti, Za su&itave, slabunjave { prso- polne osobe nedostifivi je Hjek sirup od bokvice. BOROVNICA ORNA Uspravan je 2040 em -ACCINTUME visok grm, sa jajolikim MYRTILLUS L) sitnim, pilasto nazublje- nim [igéem. Otomboljeni evjetovi imadu vrlo malu éaiku, kao rub, uglast, blijedozelen, ervenkasto nahukan vjentié, 8 prai- nika i podraslu plodnicu, a tjeraju pojedince iz li- snih pazuéaca, Cvate od aprila do juna. Plod je malena crna boba. Raste osobito po gorama, u Su- 326 mama i ogumeima, Za lijek se skuplja u julu, i to liste, korijenje i bobe. Kada se popije dnevno po 3—4 Solje éaja od 60 grama osuSenog liéa sa jednim litrom vode ukuha- nog do pola litra, lijek je za Se¢ernu i vodenu bolest, slabosti mokraénog mjehura, a tabi se i za grgota- nje kod katara u grlu. Kada se dnevno dobro sa- 2vate i pojede 20—30 osufenih boba, zaustavlja se proljev. Tinktura od boba izwrstan je lijek od grile i srdobolje (vidi srdobolja). Pratkom od istueanog i prosijanog korijena, posiplju se, nakon izapiranja, Tane i tirevi, pa brao usijed toga prolaze i zamlade. Tinktura od osuenih boba borovnice priprav- lja se ovako: Na Getvrt litra osu’enih i probranih boba Stavi se 4/a litra diste prepeke rakije, grozdo- vate {li klekovate, Sto dulje bobe wu rakiji stoje, poet i 6—8 mijeseci, tim veéu snagu i ljekovitost imadu. BOROVEA Malen je grm sa évora- BRUSNICA stim oblim. stabljikama i (VACCINTUM zimzelenim naopatke ja- VITIS IDAEA L) ikim, tamnozelenim, sjajnim, malo nazubljenim s kraja zavrnutim keinatim listem, koje imade odo- zdo tatkice. Bijeli ili ruzitasti evjetiéi stoje na vr- Scima stabljike u punim poniklim prema jednoj strani svraéenim grozdovima. Plod je kao koralj ervena, nakisela boba. Raste na suhom zemljistu po Sumama ernogorice, na pjeskulji i tresetu, po visokim go- rama. Cvate od maja od jula. Za lijek se skupljaju bobe i liste u augustu i oktobru. Kada se dulje vremena pije taj, svakog sata po kasika od 30 grama liSta na pola Jitra vode i do napola pusti vkuhati, rastapa se i lagano odvaja 327kamenje i pijesak iz bubrega i mokraénog mjehura. Ujedno jata mokraéni mjehur i lijek je protiv mo- krenja poda se. Kada se ovaj éaj kuha sa dvije ka- sike meda, tjera znoj, odvaja sluz i rabi se kod ka- taralnih nahleda, reume i gihta. Rak na prsima oblade se svjeze izgnjetenim bobama. Ovi oblozi blaze bol i blade. Svjeze izgnjeéen sok daje se kao osvieZavajuée piée bolesnicima sa velikom vatrom i od umora iznemoglima. Vitko je, 10—25 metara LE Ree ae aS ALBA L) kim ecrveno-smedim gran- ficama koje vise, i bijelom glatkom korom, koja se dade odlupiti na kao papir tanke listi¢e. Listovi su na peteljkama, koso etvorn iN trokutni, za¥iljeni i dvostruke pilasti, Cvijetne 34 dugaéke rese razvijaju se zajedno sa listem. Cyate koncem aprila i u maju. Raste svugdje i po visokim planinama, pojedinagno ili u slupinama, Na vlainom ili moévarnom tlu nalazimo je najéesce. Za lijek se skuplja sok, lise i kora i rese. Sok se vadi koncem februara ili podetkom marta, Liste za cijelo vrijeme vegetacije, a kora u jesen i proljete. @aj od brezovog li8ta pomnat je lijsk od starine i keo i tevrsno sredstvo za odvajanje mokraée. Rabi se sa vrlo dobrim uspjehom kod vodene bolesti, re- ume, gihta, uloga i protiv raznth osipa, a pomato je i oblaganje litem kod napomenutih bolesti, (Vidi vodena bolest i ulozi). Protiv povratne groznice kuha se éaj od 30 grama brezove kore, sa éetvrt litra vina i Sevrt litra vodé, 12—16 sati dr4i potopljeno i kuha 15—20 minuta. Ovog aja pije se dnevno po 2—3 Jolie, svakog sata po kasika, Svjede iscijeden sok iz debla, kada ga se dnevno uzme po 5—6 katika sa 328 kozjim mlijekom i medom, ili sa malo vina, rabi se kod proljetnog lijeéenja 22 iéenje krvi i lo8ih so- kova iz tijela, protiv sluzavosti pluéa, bubrega, pi- jeska, raznih osipa, a vaZi i kao izvrstan lijek protiv Skorbuta. Da sok ne prokisne odveé brzo, siavi se u staklo 6—8 karanfila i komadié korice od cimeta (taréing) jJi se odmah sa medom w sirup ukuha, ill sa prepekom rakijom pomijea. Kome je slezena otetena, neka pije na&te srce ¢aj od 20 grama kore i 10 grama papraca (Mnovnica, Coriandrum sativurn L) sa Getvrt litra bijelog vina kuhanog, (Lie od jasena i johe rabi se kod navedenih bolesti, takoder sa dobrim uspjehom) Gtm je ili stablo sa ra- BAZGA, BAZOVA, skretenim drvenim grana- ZOVIKA WI zova | ma, koje su pune bijele (SAMBUCUS NIGRA) | sréike. Kora je blijedo- -smeda i bradavigava. Na~ supreini neparno perastl listovi, sastavljeni su od 3—5—T jajasto-duguljastih jenih i oStro pilastih lisaka. Vrlo mirisavi cvje- tovi istjeruju na velikim, plosnim, sastavljenim pa- Sticama. Cvijet je auékasto-bijel, kolast, malo udu- bljen vjentié, Plod je malena crna bobulja u gro- njama. Cvate od juna do jula. Zova raste samonikla u fivicama, gajevima i ogumeima, a sade je iu bagtama, Sabire se liste, evijet, plod, kora i korijen. Liste, kore § korijen u proljeée, evijet ljeti, a bobe u jesen, kada sazriju Od mladog a 6—8 lisaka za Soljicu éaja i 1 mala kagika meda, vrijuéom vodom preliti i po- istiha 10 minuta kuhali; pije se kao izvrsno sred- sive za Uiséenje krvi, protiv raznih osipa, bolesti pluéa, bubrega, jetre, Zeluea, crijeva, zaduhe i sla- 329bog sted, Kod nagluhosti treba uho dva puta dnevno iStreati odvarom od suhog ili svjezeg ligéa. Kod os- pica i erljenice daje se djeci dnevno 2—3 velike ka- Sike soka od iscijedenog svjezeg li8éa sa mlijekom. Na 1 Soljieu mlijeka stavi se 1 kaSika soka i] kadika meda, Kada so 6—8 sedmica pije caj od li8éa zove, na jednake dijelove pomijedan sa kunicom i kadu- Ijom uz pridodatak meda, lijedi se svaka unutrasnja bolest, vatra i hemoroidi. Cvijet od zove jo8 je Hekovitiji i vedene bolesti. Na jednake dijelove pomijefan sa lie pom i smrekovim bobama, te medom i limunovim sokom, tjera na znoj, pa se tabi kod svih vrsta na- blade, katara, katlja i zapaljenja slugnica. U jesen treba 3—4 sedmice dnevno pojesti po 1 mali ta- njurié u visekratnim obrocima zrelih boba zovinih posutih sa malo SeGera, ili Se¢era i vina ili limunovog soka, Jedenje boba preporada ejelokupni organizam posto i tisti i stvara krv. Sirup od boba sa Se¢erom i medom, ukuhan za zimu, preporuta se osobama koje mnogo sjede. Taj sirup blago disti Zeludac i mokraéni mjehur. OsuSene bobe lijek su protiv srdobolje, kada se 10-15 boba saBvaée i popije sa Soljicom ernog vina, kuhanog sa 6 grama mladog hrastovog lista. Caj od 3—4 grama zelene korice (likov), koja se nalazi is- pod smede kore, jaga Zeluéane sokove i lijedi kro- niéni Zeluéani Katar, kada se dnevno naSte sree, 2—3 mijeseea, popije po 1 Soljica toga taja. Caj od korije- ua zove od neprocjenjive je vrijednosti kod vodene bolesti i bolesti mokraénih organa. Za taj se uzme 15 grama sitno isjecanog korijena i potopi se u */s litra zdravog vina, 16—20 sati, stoji a nakon toga kuha sa ka§ikom meda 15 min. i pari jo8 Yo sata. Ovog @aja treba uzati jedan dio na&te srce, drugi dio pola sata pred ruéak i tre€i dio '/2 sata prije 330 wetere. Dakako, da se uz pijenje éaja i dijeta mora dréati. Se Nizak je grm sa raskre- (PRUNUS enim “granama, trnatih ‘SPINOSA L)) ogranaka sa lancelastim. pilastim listem, Maleni poput snijega, bijeli evjetiGi pojave se pojedinatne ui udvojé utroje, neposredne prije Lstanja i tada pokrivaju testo Hitave granéire. Vie pute pojave se evjetovi zajedno sa mladim liséem. Cvate od aprila do maja. Piod je malena, okrugla, koStunjava, izvan- redno trpka, medrim pepelom popala boba, zvana tnina, trnula ili kukinja, a moZe se tek onda jesti ada ju je jak mraz ofurio. Za lijek se skuplja korijenje u proljeée i jesen evijet za vrijeme cvatenja, a plod nakon toga, poste ga je mraz ofurio. Caj od eviieta poznat je kao stari kuéni Lijek za jatanje krvi i Zeluca, i kao blage sred- stvo za nje Zoluca i crijeva. Za aj se uzm 35—40 grama svjezeg cvijeta ili 5 grama osu’enog i prelije sa */: litra vrijuée vode, kuha 1 min. i pari 10 minuta. Ovog éaja popije se po 1 Soljiea dnevno, uvijek samo po gutljaj, 3—4 dana. Kada se ovaj &aj procijedi i prokuha sa kasikom meda i popije 2- Soljice drevno, svako 14—1 sat po Kawika, yrlo dobar lijek prativ upale pluéa i upale duinika. Kada se daje deci koja boluju od raznih osipa, da popiju po 1 Soljicu ovog éaja na manje obroke, za nekoliko dana ¢e ozdraviti- Ovaj éaj se ne uzima dulje od 5—6 dana. Debele osobe koje hoée da omrfave neka piju dnevno po 2—8 Soljice 3—4 sedmice éaj od 6 grama cvijeta ernog trna i 6 grama preslice sq ‘/: litra vade 1 6 minuta kuhanog. Protiv debljine joS je bolje 3-4 331sedmice uzimati taj od po § grama cvijeta crnog trna, Tuzmarina, kadulje i 2 dkg pelina, ‘/s litra vode i kuha sé sa kaSikom meda, vriju¢e prelije preko toga i pari 20—25 minuta. Protiv Zutice istuze se donja kora korijena i vari 5 grama osugene ili 4/2 dkg syje¥e kore sa '/s litra 2dravog vina, dok uvre trecina. Ovog taja_po- pije se jedan dio naSte srce, drugi pred ruéak, a tre¢i dio prije vedere. U crnom vinu kuhane bobe igvrstan su lijek za dizenteriju. Bobe u vinu ili ra- Kiji potopljene izvrsno djeluju kod bubreZnih bo- lesti i bolesti mjehura. Rakija petena od boba crnog trna jata Zeludac i probayne organe kada se dnevno na&te sree popije po 1 mala Gaiica. je zeljasta bilina CESTOSLAVICA Onrelens ie zelleria " koja pomotu podanka tra- reeepcaG t | je vise godina. Oble sta~ POZEMLJUSA bliike leze svojim donjim (VERONICA tijelom po tli i pugtaju OFFICINALIS 1) aknasto. korljenje. Gor- je dio pridignut i dvo- redno dlakav. Jajasto nasuprotno lisée na kratkim peteljkama, mekano dlakavo, na rubu je krupno na- rovageno {li kao pila nazubljeno. Iz pazuSca gornjeg i srednjeg li8ta istjeraju cvijeci u rijetkim grozdo- vina. Cvijet je Zivemedar, sa tamnijim Zilicama pre- pleten, kolegeu siiéan vjentié, Raste obilno po suhim livadama, okrajcima Suma uz plotove i ogumke Cvate od maja do augusta, Skuplja se cijela stabljika, i to za vrijeme evatenja. Pije se ¢aj za predobranu od suSice. Kada se pomije5a na jednake dijelove sa kantarijom, presli- com i vodopijom uz pridodatak meda i popije dnev- no po 2—3 Soljice, uvijek samo po gutljaj, izvrstan 332 je lijek protiv svih bolesti prsa i pluéa, poSto polu- @aje lagano i sigurno izluéivanje sluzi. Kada se ovat %aj dulje vremena pije, lijedi se nervozna glavobelja, a uz to pomaze protiv gihta i reume. eURRRRICAS imade ruzicu mesnatih ja- (SEMPERVIVUDE jolikih listova, a iz sredine TECTORUM L) se razvije evijetma, liska- ma pokrivena stabljika, 3a stom |gronjom ih cvjetova. Cvate ljeti. Raste po krovovima, stijenama i zidovima. Za lijek se skuplja lise za vrijeme evatenja leti. Kada se uzme dnevno po 2—3 male katike iz svjezeg liSca iscijedenog soka, lijete se nervne rastrojenosti, pada- vice, prepadanja u snu, i prepadanja male djece. Ovim se sokom mate osip i Girevi. Kada se uzi- ma dnevno, 2—3 gedmice, po 1—2 Soljice taja, sva- kog sata po kagika od 12 grama osuSenog ili 1 dkg svjezeg lia na 1/4 litra vode (15 minuta kuhati) jaca se i osvieduje éitav organizam i otklanja kod Zena preobilno mjeseéno pranje. Za vrijome pranja treba da popiju po 1 Soljicu ovog aja nate srce, a preko dana svakog sata po kaSiku. Sa maSu éuvar- kuée, mazu se i oblazu rane od prignjetenosti, udara, guke ili vruéi otoci, Za mast se uzme pregrst malo izgnjesenog svjeteg lita, 9 ka8ika vode i 20 dkg svinjskog sala i zajedno kuha, dok se stane mast odvajati, a zatim kroz sito procijedi. 333Imade dugaéak sivosmed ran eg Be its |e gretensst orien ¢ 4 (LAPPA 1,50 metra visoku granatu OFFICINALIS stabljiku. Liste je veliko ALL)) sreoliko i runjavo. Cvjeta u glavicama sa grimizno- crvenim cjevastim, gusto zbijenim evjeti¢ima, koji imade zakatke, te se hvataju na odijela. Cvate od jula-augusta. Raste uz puteve po ogumeima, liva- dama i neobradenom zemljistu. Za lijek vrijedi ko- rijen, lis¢e i sjeme. Dvogodignje korijenje sakuplja se u proljete ili u jesen, lise dok je jo8 mlado, a sjeme kada sazrije, Kada se od prosugenog lita kuha @aj (na ‘Ve litre vode 6—8 grama) i dnevno popije po 1 olja naite sree i 1—2 Soljice preko dana, taj éaj hladi, otklanja vjetrove i zapaljenje Zeluca, te je vrlo do- bro sredstvo protiv raznih osipa, tireva, gnojavih a i grinte. Uz pijenje toga @aja treba osip i rane ispirati i ako je nuZno, tim odvarom i obloge stav- ljati. Na 1 litar vode uzme se 1 dkg suSenog lidéa. Ovaj je odvar vrlo dobro sredstvo za grgotanje protiv trulosti i ranica u ustima. Lisé¢e u vinu ku- hano lijek je protiv kamenea. Caj od korijena od- vaja mokraéu i Usti krv, kada se popije 1 Solja naSte srce i 1-2 preko dana. A rabi se za lijetente veneritnih bolesti, Skrofula, gihta, podagre, zastar- jele reume, vodene bolesti, svih wrsta tireva i otr vanja Zivom. Kod tireva treba uz pijenje aja, reve jatim odvarom (ista mjera kao i kod liséa) ispi rati i oblagati oblozima. Kada se svjez korijen istuca u havanu sa 1—2 ka8ike vinskog Siréeta, zatim sok istisne i toga soka 8—9 dana nate srce popije po jedna kadika, izgoni se trakavica. Istucan korijen iz H&ka pomnijegan sa 334 zetijim salom izvlati strana tijela iz rana. Kome se usta iskrenu, neka istute korijen i liste od ¢itka sa nizom stabljikom i privije na zdravu stranu. Pro- tiy Kila istuée se u prah korijena od malog titka i pospe dobro po trbuhu, zatim privije sa oblogom od rakije. Uz to treba tri puta dnevno uzeti na vriku noZa predka od korijena i popiti sa malo vina ili vode, Kada bijesna Zivotinja ujede, uzima se tri pu- ta dnevno na vréku noza istucanog sjemena, da se kry Sto prije otrova oslobodi. Sjeme od titka jos jate djeluje od korijena i li8ta. Za jatanje kose i protiv peruti treba sedmiéno 2—8 puta glavu prati odvarom od korijena, i 2—3 puta sedmitno kozu dobro istrljati zejtinom od titka. Protiv ispadanja kose, natare se koZa na glavi siréetom od Giéka dva puta dneyno. Kada mala dje- ca plac, stavija im se svjeze ligée sa nalitjem na trbugéi¢ i odmah se umire. Svaki otok dobro je obla~ gati svjezim i Gistim licem, Mlado lisée i vr8ike su i zdrava hrana, kada se obare u slanoj vodi, ili Corbi j zaéine zejtinom i limunovim sokom ili mladim mas- lom. Korijen od éiéka, ako je stariji od godinu dana, nema vise ljekovitosti u sebi i ne vrijedi ga rabiti. Za zejtin se uzme dobra Saka izrezanog korije- na, dvije ka8ike sjemena u staklo i prelije sa 80— —80%0 Spiritom, dobro zatepi i ostavi 10—12 dana nna toplom mjestu. Onda se Spirit procijedi i pomi- jeSa sa 9/s lita zejtina, pamukom zatepi i ostavi po- ovo 4—6 sedmica na toplome mijestu. I sa Spiritom i sa zejtinom mora se sadrzaj stakla dnevno pro- mutkati, -335DIVIZMA, VUCH Ima %z — 1% metar vie Rr A VETER soku uspravia gustim pu- ZUTOCVIET ILI stom pokrivenu stabljiku, OSLIT PELIN sa sjedeéim ¥irokim, jajo- (VERRASCUM likim, pustenim liséem. U TAPSUS L)*) prvoj se godini razvije ——— same rutica prizemnin 1i- stova, a druge se godine rasvije visoka stabljika sa velikim kao limun Zutim ¢cvjetovima u éuperci- ma, koji tvore veliki grozd na vrhn stabljike. Ra- ste po suntanim kamenitim breZuljcima i pjesko- vitom tlu. Cvate od jula do augusta. Za lijek se sku- plia za vrijeme cvatnje i li8ée i cwijet. SvjeZe lige 1 dkg na 1 litar mlijeka kuhano tabi se za rastapajuée obloge na otoke, hemoroide i ligaj. Na divlje meso privija se svjeze izenjecen list, Caj od osuSenog cvijeta, pomijeSan sa Sljezom, podbjelom, kaduljom i medom, lijeéi bolesti pluta, kaSalj, prsobolju, gromicu i krvavo pljuvanje. Za gegotanje Kod upale grla i 2a izapiranje nosa nenat- krivljivo je sredstvo ovaj éaj. Zejtin od divizme iz vesno je sredstvo za maranje bolesnih ogiju (dnevno 2—3 puta) i za trljanje protiv reuma i kostobolje. U prah istucan evijet rabi se za posipanje rana koje tesko zamladuju. Za zejtin napuni se staklo do po- lovine iskrizanim litem divizme i prelije éistim maslinovim zejtinom, zatepi slabo pamukom i os- tavi na suncu ili toplome mjestu 4—6 sedmiea. Di- vizmne imade viSe vrsta, i sve su jednako ljekovite. 336 DESPITE, Ima ‘ve — 1 metra visoku LAVENDER, ILT tetverosthu stabljiku, sa PRAVA TRMA aspramnim uskim, lance- (CAVANDULA lestim, unakrst sjedeéim VERA D, C.)*) zavrnutog ruba listem. Modri evjetovi sa klasovi- ma od préljena, imadu petorozubu éaSku, dvousnat vjentié, sa dva ragvijena prainika i nadraslu plod- nicu, Cvate od jula do augusta, Sije se po baStam: Za lijek se skuplja u septembru cijela stabljika i Liste, a evijet u augustu. Odvar od 1—1!/s kg sitave stabljike, kuhan 1'/:—2 sata sa 12 litera vode, pri- doda se u vodu za banju. Ovakve banje jataju oslab- Ijene osobe i otklanjaju bo] maternice. Parenjem ovog odvara lijeti se reuma, giht, neuredan i bijeli cvijet. Protiv navale krvi u glavu, nervozne glavo- bolje, vjetrova i gréeva u maternici, Zelucu i crije- vima uzme se po 10 kapi zejtina na Seéeru, Za zejtin se uzme pregrét provenutog cvijeta, stavi u staklo od 1 litra, prelije maslinovim zejtinom, zatepi. slebo pamukom i ostavi na toplome mjestu 6—8 sedmica. Kod nervozne glavobolje nataru se sljepootnice, po- duSnice, éelo i Sija ovim zejtinom. DOBRICICA ILI Malena je trajna zelen, sa SAMOBOJKA puzavom éetverouglastom (GLECHONA iif ‘im us- NA stabljikom i dlakavim. us- J) | pravnim cvatuéim stablji- ’ kama. Iz stabljika tjeraju mnogobrojne vrije%e, koje se po zemlji na stranu ragire, na uzlovima zakorijene i pustaju nove stab- Ijike sa evjetovima. Listovi su nasuprotni, sreasto-ok- ruglasti ili gotovo bubrezasti i krupno narovadent. 22 — S, $.1 Narodne zdravije 337Jasnoljubitasti ovjetovi imadu peterosubu Yevka- stu éasku, dvousnat vjentié i éetiri prainika, a stoje u pazuscima listova i tvore prividni priljen. Crate od aprila do juna. Raste uz plotove, po Zivicama, grmlju i gajevima. Za lijek se upotrebljava li8e ka- da se je dobro razvilo, Skuplja se 2a cijelo vrijeme vegetacije. Caj od liSéa dobritice odstranjuje svaku sluz iz, naSega tijela i rabi se kod bolesti pluéa, prsiju, bubrezne sluzavosti, kamenja, pijeska i Gireva u pubrezima i Zelucu, Zutice i glavobolje koja dolazi usljed prokvarenog ieluca. Za éaj se uame 12 grama susenog liSéa, prelije sa 1/4 litra vrijuce vode, pri- dodaje dvije KaSike meda i kuha 5—10 minuta. Jo’ je bolje ako se kvasi 12 sati i 5 minuta kuha. Ovog éaja pije se nate sree 1 manja Solja a preko dana svakog sata po kaSike. Protiv Zutice neka se prido- da jof 3 grama pelina, Kod upaljenog grla za grgotanje uzme se 30 grama dobritice, 1 kaSika meda, jedna osmina litra zdravog siréeta, jedna osmina litra vode i kuha 10— —15 minuta. Kod zubobolje mué¢kaju se ovim odva- rom usta, I za iStreavanje uSiju rabi se sa vrlo do- brim uspjehom kada se na. uho gnoj i sluz odvaja. Ligée u samom siréetu (najbolje jabukovom) vare- no, stavlja se kao dobro topli oblozi protiv uloga, krstobolje i reume. USmrkavanjem svjege izgnjede- nog soka, na jednake dijelove pomijesanog sa jabu- kovim siréetom, lijeéi se glavobolja, Ovo usmrkava~ nje jata i Zivee i o¢i, 338 Gaveg | « Spiritom, te ostavi na sun- cu ili toplome mjestu 4—6 nedjelja, a nakon toga ocijedi. ) Navan Zorens, 7] «(ma uspravnu, granatu i ZIMIROD ILI BILEK | prugastu stabljiku, sa du- (GALENDULA guljastim izmjenito raz OFFICINALIS)*) mjeStenim liséem, koje o- buhvata stabljiku. Cvate od juna do septembra u glavicama tamnozutim, Zu- tim ili naranéastim cvjetovima. Sadi se po ba&tama i groblju. Za lijek se skuplja li8ée za vrijeme cva- tenja i glavice evijeta dok se joS nisu posve rasevale. Ligée i evijeGe je vrlo neugodnog mirisa. Caj od 5 gr lista na %o litra vode, sa katikom meda kuhan, tastapa, odvaja i tjera znoj. Preporuta se dnevno po 1 Soljica, uvijek samo po gutljaj uzeti, ljudima oro- nulim, slabim i Zivéano klonulim, a lijek je protiv zatvora, Zutice, bolesti Zeluca i crijeva, a narodito Gireva u Zelneu i crijevima. Kada se kuha 10 gr li- Séa i cvijeta u hw litra vina i ‘/1o litra vode i ovaj &aj dobro topal pije svakog sata po kaSiku, lijeti se krvayo mokrenje i kada mokraéa prai. Odvarom od 80 gr li8éa i evijeta na 1 litar vode, ispiraju se i ob- Jadu rane, osip i tirevi. Ovim odvarom treba i upa- Jjene ofi 4—5 puta dnevno ispirati. Rane ruine i gnejave, koje se sve vise rastvaraju, treba dnevno 2—3 puta ovim odvarom oprati, pamukom osusiti, zatim ih zaliti svjeze izgnjetenim sokom liséa i cvi- jeta i previti lanenom, nevenovom masti namazanom Krpom, i dobro umotati. Za mast se uzme i Soljica ska, iscijedenog iz lista i cvijeta, 2 Soljice tiste, kod Auge istopljene svinjske masti, pola Soljice voska. To se sve zajedno stavi na vatru i mijeda, dok se Jedno s drugim spoji. Ova se mast upotrebljava i kod 389drugih rana, oteéenih Zlijezda, guta, krasta i osipa. Uz to oblaganje treba dnevno popiti 1 Soljicu Caja od liSéa i cvijeta KA. OMARA | Foznato je stablo, Za li- OMORIKA, OMARA Tur SMRCA (PICEA | jek se skupljaju mlade vr- EXCELSIA L) Bike u proljece, iglice to- kom Gitave godine, a 4i- Sarike dok su jo& zelene. Kada se isjeca 2 kg detina ili mladih yritka ili zelenih 3iSaraca i kuha sa 10—12 litara vode, 2—21/2 sata, zatim ovaj odvar prideda u vodu za ba- njanje, ovakve banje jatajw i krijepe oslabljen or- ganizam i Zivee, pa se preporutuje neryno rastroje- nim, na pluéima bolesnim i Mudima koji boluju od Gireva, raznog osipa, reume, gihta i uloga. Parenje ovim odvarom preporutaje se protiv zaduhe i sugi- ce. Za tople obloge rabi se ovaj edvar protiv guka, reume, gihta, uloga i protiv vratobolje, a nervno ra- strojenim osobama treba umotati Gitavo tijelo u vrué %ar¥av umoéen u ovaj odvar. Za grgotanje kod upa- le gtla rabi se hladan odvar. Kada se Gaj or 5 komada SiSarica sa 1 Hitar vo- de i 3 kaSike meda ukuha u polovinu i pije svako 1—2 sata po kagiku, tisti krv, goni na mokrenje, ja- &a prsa i glasovnice, lijek je za bolove u prsima, za- duhu, razne unutarnje upale i preporuéa rim ljudima i rekonvalescentima za jatanje. Od SiSarica prayi se sirup, (vidi kod bolesti pluéa), a zejtinom od Sigariea treba dnevno 2—3 puta istrijati na kiémi {od suSice oboljele. Za zejtin se isitni 5—6 diSarica i ptelije sa 60% Gistim Spiritom, zatepi i ostavi 2—3 sedmice na toplome mjestu i sadréaj svaki dan pro- muéka, Zatim se otijedi i pridoda 1 litar maslino- vog zejtina i lagano pamukom zaéepi. 390 ] oman, ovnsak, j) [ma do 1 metar visoku TURDALS vike puta i visu, na gor- IVANISKO ZELJE njim dijelovima tazgra- GNULA j tabljiku. j we UE njenu stabljiku. Korijen, koji duboko u zemlju za- dire, debeo je i mesnat. Likée je uspravno, veliko, Ziliéavo, Sitoko i dugulja— sto, na dugatkim drécima, odozgo hrapavo, s nalig- ja bijelo i pustom pokriveno, a na kraju nazublje- ho. Veliki uti cvjetovi izbijaju na vrsiki i po strani iz stabljike, sa povelikim pricvjetnim liStem, a na- lik su na mali suncokret, Cyjeta od jula do septem- bra. Sadi se najvise po bastama. Za lijek vrijedi ko- Tijen, cvijet i lidée. Korijen se sabire u proljeée i jesen, a lisée i evijet za vrijeme cvatnje. Kada se prijesan korijen odomana nastruze ili narenda i pomijeéa na jednake dijelove sa medom, te uzima 3—4 puta dnevno po jedna kaiika, iavrstan je lijek protiv ka8lja, zaduhe i prsobolje, jer povolj- no djeluje na lagano izluéivanje sluzi, éisti pluéa od dlena, te éisti i jaéa krv, Susiéavim i ljudima koji boluju od pijeska u bubrezima i mokraénom mje- huru, ovaj je lijek velika olak8ica. Kada nema svje- Zeg korijena, uzme se u prah istuean suhi korijen i pomijeSa sa medom. PraSak suhog korijena od ov- njaka u vinu varen, 8 gr na */s litra vina i 1 fkaSika me- da, lijek je protiv vodene bolesti, bolova u materni- ci, gromice, reume, a smanjuje i kilu. Ovaj lijek treba 6—8 sedmica uzimati, pola nate sree, a pola prije spavanja, Kod reume i kile treba bolna mjc~ sta oblagati sa toplim u vinu varenim 1: jecem. Kada se 4 gr u prah istucanog korijena po- topi 12 sati sa 4/s litra vina ili vede, zatim kuha 15 min, i vrijuée prelije sa 4 gr osuSenog cvijeéa i ku- ha sa 1 ka’ikom meda jo8 5 min., jake trudne ene i Stiti th od pobacivanja. Ljudi sa slabim stomakom 391neka popiju dnevno 2—3 male rakijske taSice vina, u koje je kod vrijenja (u mlado vino, moét, kada vrije) stavljeno na 10—15 litara vina 12-15 dkg isitnjenog korijena od omana. U staklo od 14/2 litar ‘stavi se po 20 gr u prah isitnjenog korijena od ov- njaka, istucanog sjemena od ania i sjemena od pa- kujca trolisnjaka zvanog i kandiika, 20 grama peli- na, 20 grama kantarije i 2 dkg velikih grozdica, iz kojih se izvade Koitice, nadolije se prepékom raki- jom i ostavi na sumcu 4—6 sedmica. Ove rakije uz- me se dnevno naite srce 1 mala Calica, a lijek je protiv slabosti i vjetrova u Zelucu, trbobolje, Zuti- ce, zatepljenosti jetre i raznih osipa. ]_ORAW GUNGLANS | Ueledno je i veliko 10—25 REGIA 1) metara visoko, svakorn dobro poznato drvo. Za li- jek se skuplja 1iSée u proljeée, nezreo plod u junu a zreo u jesen. Mlado osuéeno liste rabi se uz pridodatak me- da, ka daj za éisenje, poboljSanje i jatanje krvi, jatanje Zeluca, dobru probavu, protiv raznih éire- va, guka, Skrofula, gnojavih rana svake vrste i za ispiranje i oblaganje upaljenih odiju. Za taj se uz- me 10 gr osuSenog ili 50 gr svjezeg li8éa na 1/1 litra vode i 1 kasika meda, Vrijuée preliti i 5—10 min. kuhati, 2—3 Soljice dnevno popiti: svakog ‘/i—t/e sata po kaiiku. Guke, rane, direve i Skrofule, treba uz pijenje aja ispirati i obloge stavijati sa’ odva- rom od Ys dkg lista i 1 dkg zelenih ljusaka na 1 li- tar i 20 min. Inuhati. Ovom se odvaru na Ys litra pridoda 1 kagika meda, pusti jednom provreti i ra- bi se za grgotanje i ispiranje direva u griu i ustima. Zeleni orasi, ili samo zelone ljuske, preliju se vodom i kuhaju poistiha dobro poklopljeno 1!/:—2 392 sata. Zatim se ocijedi i pridoda dva puta toliko meda ‘koliko ima odvara i kuha dalje, dok se dobro zeusne u sirup. Ovog se sirupa uzima za sve nave- dene bolesti mjesto taja 34 male kasike dnevno. Za grgotanje uzme se 1 ka&ika sirupa na éaSu vode, Da se ovaj sirup bolje dré, stavi se u svako staklo odozgo na sirup ili tistog Spirita ili prepeke raicije. Banje sa odvarom od lisa jaéaju organizam i izvrsno djeluju na odvajanje loth sokova iz tiela, Rabe se kod slabumjave djece, ragnih osipa i Skro- fula. Kada se na 1 kagiku sirupa stave 2 kagike ti- ste svinjske masti i dobro razmutt, to je lijek protiv Skrofula i guta, kada se time trljaju i oblazu. Kod poremeéene probave uzme se dnevno 1—2 male ta- Sice rakije u kojoj je kvaien jo’ mekan zelen plod. Uzme se 12—15 komada zelenih razrezanih oraha, stavi u posudu od 1% litre, prideda 30 gr osudene kérice od naranée, jedan komad cimeta i 6-8 karan- fila, prelije rakijom ili Spiritom 40% i ostavi na to- plome mjestu 6—8 sedrica. Préena u prah istucana jezgra od oraha uzima se 2-3 puta dnevno na vréku nofa protiv nadimanja. U prah istucana préena lju- ska od zrelog oraha pomaze kada se zaustavi mokra- éa, uzima se 2-3 puta dneyno sa malg vina na vrs- ku noza_ ODOLIEN, RozLIG, | Imade 80160 cm viso- ZVAN 1’ MAGINA ku, granatu, golu samo TRAVA prizemno, dlaticama po- (VALERIANA krivenu, Suplju ispruga- ‘OFFICINALIS. 1)*) nu stabljiku, sa raznovrs nim liséem, Donje lice je nasuprotno, neparno perasto rascijepano, na du- gatkim peteljakama, sa 10 lisaka i jednom liskom 393na vrhu, Gornje lidée, Sto je vise, to ima kraée pe- teljke isa manje je lisaka, dok je najgornje bodlji sliéno, pilastog okrajka, bez peteljki i sa sasvim us- kim liskama éttavog okrajka, na naligju sa malo dlatica. Cvate u gronjama vrhor stabljike, sa Ju- tim ili bijelo-ruzicastim sitnim cvijecima. Cvijet je petocijepan, lijevku slitan vjentié, pri dnu je kvr- gast ili ostrugast. Pri dozrijevanju izraste Zadka u kunadru, koja se na suncu vagiri, a za_kigovitog vremena skupi. Cvate od juna do jula. Raste po motvarnimn livadama, vlaznim 3umama, duz jaraka, uz obale i po vbrencima. Miris stabljike, a osobito korijena je odvratan, ali matkama necbitno drag. Za lijek se skuplja u proljece prije evatenja i od manjih stabljika. Korijenje se vadi jo8 i u jesen u septembru i oktobru, Korijen izgleda kao da je podrezan, a sa svih strana pustio je svijetlosmede Hille. Kod skupljanja treba biti osobito na oprezu da se ne bi zamijenio otrovnom kukutom. Korijen odo- ljena, umjereno rabljen, prava je blagodat za sve vrste Zivéanih bolesti. Caj od 8 gr osugenog x prah istucanog korijena potopi se 12—16 sati u 1/4 litra vode. Kada se ovog taja uzima 3 sedmice (ne dulje) svako 2 sata po 1 kaSika, polutuju se izvanredno dobri uspjesi kod padavice, histerije, hipohondrije, gréeva oko srea, nervognih gréeva u dugniku, prsi- ma kod astme (zaduhe), Zelucu i crijevima, nervne jednostavne glavobpolje, glavobolje koju prouzroku- ju gréevi usljed nadimanja, omaglice, vrieglevice, povraéanja i gréeva kod djece, koje gliste prouzro- kuju. Djeci se daje po jedna mala kavena kaika, ili sasvim mala kedikica ovog Caja. Mjesto taja mo- Ze se uzimati i u prah istucan Korijen 2—4 puta dnewno od 1—11/:—2 gr najviie, sa malo vode ili vina, najbolje ga je uzeti u taju od kamilice. Kod svih navedenih bolesti moze se uzimati tri puta 394 dnevne po 30 api rakije u kojoj je potopljen kori- jen odoljena, (60 gr u prah istucanog Korijena odo- Yiena | 30 gr idirota, na 1 litar prepeke rakije, 6—8 sedmica potopljeno drzati na suncu ili toplome mje- stu), I rakiju je najbolje uzimati u éaju od kamilice, a moze se uzeti ina Seéeru i sa vodorm. Kod teSsih bolesti, kao padavice, histerije, drugih, treba nakon 3 sedmice uzimati 2 sedmice &3j od tute. Na ‘/i litra vode uzme se 1 gr rute, vriju- éom vodom prelije, koja je kuhala sa malo meda 5 min. i pari 15 min, Oveg éaja treba dnevno uzett dva puta po 1 gr i mlako popiti, uvijek po gutljaj. Nalson 2 sedmice, uzima se dnevno 3 sedmice éaj od 3 gr matitnjaka na 4 litra bijelog vina, 12 sati_po- topiti i sa ka’ikom meda 2—3 puta uzavreti. Nakon ovog éaja opet 3 sedmice uzimati taj od odoljena. Ovakvim izmjeniénim pijeniem ovih ¢ajeva :postig- nuti su i kod najgorih bolesti najbolji uspjesi. Caj od odoljena ne smije se uzimati uzastopce dulje od 3 sedmice, jor bi se poremetila probava, a ta treba da je u redu, inaée nema zdravlja. Kod nervoznog gréenja crijeva treba uzimati Klizmu od 20 gru prah istucanog korijena, prelivenog sa 1 li- tar vrijuée vode, i ostaviti dok se ohladi toliko da je samo malo mlaka. Kada se 10 gr isitnjenog kori- jena u 4/1 litra adravog nepatvorenog | nepreparira- nog vina potopi 12—16 sati, zatim kroz krpicu pro- cijedi i preko neti oblozi na odi stavijaju, jaéaju ctni Zivei i bistri reznica. Tinktura od odoljena:na 200 gr na- sitno izrezanog Korijena od odoljena nalije se 1 h- iar Giste prepeke i ostavi 4—6 nedjelja na suneu it toplome mjestu. arPASDRIEN To je bodijikav gem ili (RHAMNUS drvo koje dostigne 4—5 CARTHARTICA)*) metara visine, sa oblim aa granama, koje zavrSava- ju_jakim oStrim tmom i napramnim. gutozeleniz jajolikim, sitno nazubljenim lSéem i’ otpadajuéim zaliscima. Zelenkastozuti Gotveroélani evjetovi stoje 4 paSticima po 5—8 zajedno i tjeraju iz pagea listo- va. Cvate od maja do juna. Plod jo malena kx njava svijetiocrna boba. Raste po viainim mjesti- ma, medu Zivicom i Sumama, Za ljek se skupljaju bobe kada sazriju u septembru i oktobru Sok od boba, koje su kao vino provrele uz pri- dodatak Seéera ili meda, tisti krv, tjera na znoj, stoliew i mokrenje, i sa mokraéom i izmetom izluéu- ju se lo8i sokovi iz tijela. Ovaj se lijek uzima od Vremena do vremena sa osobito dobrim uspjehom kod zaéepliene jetre, trome probave, reume, e i kroniénog osipa. Od boba se pravi sirup za diSe- nje. (Vidi #i&enje utrobe), Imade do 60 cm visoku PIs 1 s x TEESROtk okrughi stabljilu sa pri- CERTOGRIZ Tt zemnim ‘petoliko sastav- FRZENICA TotssKa| Ijenim liSem od 7 prsta- 4SUCCISSA sto duguljastih _lisaka, BOE Cvijet je blijedoljubiga- SNAGTEN sta plosnata glavica, sas- ARVENSIS)*) tavijena od sitnih evjeto- SC koji. su na podini zali- skama od glavnog Stica opkoljeni, Cvljet izhija na vrhu i po strani stabljike, Pastrani evjetovi sa pali- Seem izbijaju iz pazugea pricvjeinih listova. Cvate od maja do augusta. Rasie po suhim livadara, iskr- 396 éenim sumama i izmedu grmlja i Zivice. Za lijelk vrijedi korijen i lise. Sakuplja se ljeti. Kada se uzme Saka isitnjenog korijena i preli- je sa 1 litar zdravog crnog vina, potopi 16—20 sati, adkon toga kuha poklopljeno 15 min., zatim prelije sa pola Sake izrezanog i kuha ponovo 5 min, nakon toga pari dobro poklapijeno 1/2 sata, dobije se izvrstan lijek protiv padavice, bolova u materni- ci, profiv gruSanja krvi i za @is¢enje krvi, Toga ta- ja uzme se naéte sree 1 Soljica, a preko dana svako ¥e—1 sat po kagika. Caj od korijena, 1 dig na 1 li- tar vode, 12—16 sati potopiti 1/2 sat poistiha kuhali sa 2 kadike meda, rabi se za grgotanje i lijedi upalu grla. Saka isitnjenog korijena stavi se u staklo od 1 litar, prelije Gistom prepekom rakijom i stavi_ na sunce ili toplo mjesto 4—8 sedmica. Ova je rakija velo dobro sredstvo za grgotanje kod bolesti gria, lijek je protiv kailja, kronignog osipa i ospica. Ove takije uzme se dnevno 3—4 male taiice. Pluénjak je jedan od PLUCNIAK ILI PLUK ih proljetnih — biljki, (PULMONARIA Sar as ; OFFICINALIS 1)*) imade kos pedanak iu pravnu kodinjavu stab- jiu Ligte je tamnozeleno, perasto rebreno, dlakavo, %eSée i bijelo pjegavo. Koje tjera iz prizemlja, imade peteljke, 2 oblika je jajolikog ili sreolikog, a keie tjera iz stabljike, bez peteljki je, duguljasto i o&tr- Vato. Cvjetovi stoje na jednostranom paiticu, kod cvjetanja su ruzitesti, a kasnije modroljabitasti. Cvijet je naduven i Nevkast vjentié. Cvate-od mar- tado maja. Raste po Sumama, kolosijecima i uz po- 397totiée. Skuplja se u maju i junu, a upotreblj to ee Ly java se Citava biljka, Miado liste sluZi kao salata sa limu- nom i 2ejtinom zatinjeno za proljetno _lijetenje. Onsen ef rabi kao éaj za sve bolesti pluta, kaélja, juvanja krvi i zapaljenja gria. Osobito blago dje- luje kod iziudivanja shuzi, pin Uzme se 15 grama pluénjaka, podbjela, Iumice, bokvice, islandskog ligaja, aaehie tease 1 20" eeats korijena od omana, na 2 litra zdravog vina, 1216 sati dri potopljeno s vinom, pa pridoda '/e kg stog, pravog meda, ‘kuha sasvim poistiha ‘/z sata i jo8 1/2 sata nakon toga pari, a onda procijedi u Sisto staltlo, Taj je lijek osbito dobar za veliki kagalj, kada se bolesnilcu daje svakog sata po kagiku, jer bla#i bol, lagano odvaja sluz, a uz to Gisti i Hjeti grlo i pluta. Uz taj aj valia 5—6 puta grlo Sto dub- He izgrgotati mlakim odvarom od kadulje ii pres- lice. Na 80 gr do 1 dkg umme se 1 litar vode, potop- ljeno dréi 12 sati, sa istom vodom stavi kuhati i sa- svim poistiha kuha 10 min, Iscijeden sok ic svjeZe biljke jata pluéa, kada se uzima 3—4 sedmice dnev- no po 3 male katike. Na 1 Soljicu mnlijeka, najbolje kozjeg, uzmeé se 1 mala kaSika iscijedenog soka od pluénjaka i] kaiika meda, FOLISKA STEzZa, | lima @vorast crven poda- ‘SRCANIK ILI nak i po vide 20—30 cm arora t YISOKI visdkih uspravnih, vrhom eC TCE AY razranjenih slabo dlalka- ae vih stabljika. Duguljasto, ——________' 5 kraja narubljeno libé bez peteljki, stoji u préljenima od 5—7 Ksala. ae ti evjetovi stoje na dugatkim peteljkama. Cvjetovi 398 jmadu taSke od 5 lapa i vjenti¢ od 5 Zutih latica. Cvate od juna do kasno u jesen. Raste po gustim Sumama, po jendecima i viainim livadama. Za li- jek se sxuplja korijen za vrijeme cvatenja. Caj od 10 gr korijena na */1o Titra vode, ste2e i zaustavija lervarenje ‘rana, povraéanje krvi, proljey sa krviju i srdobolju. Ovog éaja treba protiv ove nevolje pit isprva svakih 15 min. po 1 kadiku, a kasnije sva- jsog sata po ‘kagiku. Kada se ovaj éaj kuha sa pola vina i pola vode, odvaja iz tijela otrovne plinove i sokove, tisti zaéepljenu jetru i pluéa, lijett povrat- nu groznicu, Zuticu i veneriéne bolesti. Odvarom od 1 dkg korijena na 1 litar vode ispiraju se dnevno 56 puta upaljene i podbuble oti, rane, Cirevi i os- pi, te otetene Zijezde i guke, vruti otoci, gnojave rane i tirevi. Rane od prignjetenosti ili od ujeda 2i- votinja oblazu se ovim toplitn odvarom. Korijen (30 na ‘a litra) u siréetu kuhan, rabi se za vrute obloge protiv kostobelje i reume. Kada se uzme 3—4 puta dnevno, na vr8ku nota istucanog korije- na, sa malo vina i vode, iziuéuju se iz tijela i Arvi svi lo8i sokovi i otrovni plinovi, te s¢ lijete sve na- vedene bolesti. Isto se polutuje i rakijom, kada se uzme dneyno 3—4 puta po 15—20 kapi rakije. Za rekiju se uame do pola stakla sitno isjecancg kori- jena i prelije prepekom rakijom i ostavi dobro za- Zepljeno na suncu 6—8 sedmica. Cireve, ligaj i rane dobro je oblagati Sistom svinjskom masti, koju tre- ba pomijegati sa u prah istucanim i prosijanim ko- Tijenom od steZe. 399Seana Petoliska puzava imade RANT, polegle, vrSikama pridig- TRAVA OD snea nii| Mute Stabijike, ca rezgra- STEEN PUZAV | nienim korijenom, koji (POTENTILLA duboko u zemlju zadire, REPTANS L. ILI P. a &ji vrezoviti vlaknasti FABERNAEMONTAND | izdonci (ile) dostignu du- ————— ljinu od 30-40 om. Lis- ée je prstasto, donje na dugatkim peteljkama sa 5 lisalka, a gornje sa 3 li- ske sjedi neposredno na stabljici. Liste i stabljika pokriveni su svilovlasom, Na kraju stabljike stoji paStitac sa malobrojnim Zutim na ruziew nalik evi- jecima. Cvijet je pravilan vjentié sa 5 Zutih laticai 5 lapova GaSke, te izgleda kao da ima do 10 latica. Cvjeta u marty i aprilu iu jesen ponovno. Raste po vlainim livadama, uz vodu, jarkove, po prisojnim breduljcima i stijenama. Za lijek se skuplja korijen u proljeée i ljeto, a liste cijelo vrijeme vegeta aj od liséa kuhan u mlijeku lijek je od povr tne groznice, trbobolje i gréeva u Zdlucu. Na 1 Solji- cu mlijeka uzme se 4 gr osusenog liséa i kuha 10 min, (I—2 Soljice dnevno). Protiv proljeva ili dizen- terije sa krvlju kuha se 6 gr li8éa na 1 Soljicu zdra- yog ornog vina 10—15 min. i popije 2—3 éoljice dneyno. Za travarusu rakiju stavi se u staklo po8irokog grla 40 gr isjecanog korijena od petoliske, 40 gr korijena poljske steze, 25 gr korijena bibernele (be- drenice), Saka pelina j 200 2ma pretestih svjezih boba smrekovih, prelije sa 1*/2 litre prepeke rakije, dobro zatvori i ostavi na suncu Sest do osam sed- mica. Preporuta se ljudima sa slabom probavom, ili starijim, da dnevno wmu naite sree ili prije lijega- nja u krevet po 30 kapi ove rakije na komadiéu 3e- Gera sa malo vode. Ova rakija jata krv, grije Zelu- 400 dae i pospjeSuje probavu. Ko nije prijatelj rakije, neka siavi ovu koliginu trava na 5—€ litara vina, Nakon 6—8 sedmica ocijedi se i pije dnevno 2—3 male Sadice, Imade podanak sa ¢vora- PETOLIST GUSJI, SREBRENEA, stim, dugetkim izdanci- PETOLISTA STEZA ma, puzane stabljike sa ILI TRAVA OD Stavljenim neparno pera- GRCEVA stim na kraju nazublje- (POTENTILLA nim liséem, koje je na naligju bijelim — pustorn pokriveno i dugatiim go- lim Sapkama koje nose po jedan Zuti evijet, Cvi- jet imade taku od 5 lapova, opkoljenih sa 5 latica jzvanje tabke i vjenti¢ od § Zutih latica, mnogo pragnika i vide tuékova, Cvate od maja do jula. Ra- ste po putevima, grabama i vieinim livadama. Za lijek se skuplja liS¢e, i to Yeti. Caj od lista ove biljke nenatkriljivo je sredstvo protiv gréeva svake wrste. Kada se popije jedna $0 ijica dobro toplog mlijeka koje je kuhalo 5 min. sa 10 gr li8¢a srebrenke, 6 gr matitnjaka, 6 gr niske metvice, (Mentha aquatica) i 1 gr rute i procijede- nom doda 50 kapi tinkture od odoljena, pomaze kod najzescih gréeva srca (pri 2emu se mora bolesniku polako @aj u usta lijevati), grteva u prsima, Zehuicu, trbuhu, gréevite glavobolje, povraéanja krvi ili pro- Ijeva sa povraéanjem, Ovekvim nevoljnicima treba nakon ‘/z sata ponovo dati pola Soljice ovako kuha- nog mlijeka, ali bez rute i bez odoljena i kasnije svaki 1—2 sata po kaSiku. Ako nema svih ovih tra- va, moze se i sama srebreniia uzeti, u tom slutaju 20 grama. 1 u vodi kuhana ublawuje gréeve, ali neu tolikoj mjeri kao kad je kuhana u mlijeku. ANSERINA 1)*) 2 — S. Si: Naradno zdravije 401‘Ljudi sa rastrojenim Zivicima neka dulje vre- mena piju dnevno po 2 Soljice mlijeka; na cvaku Soljicu neka se kuha 10 min. 10 gr osudenog ili 1 dkg svjeieg lia. Ljudi koji boluju od éestih erée- va w Zelucu neka na #/1 litra mlijeka stave 10 gr sre- brenike, 1 malu kadiku meda i 10 minuta neka ‘ku- haju. Ovaj taj treba uzimati dnevno 3—4 sedmice po 1—2 Soljice. PODBJEL TI To je jedna od prvih pro- Roser Sonne: Yjetnih biljki. Podanak joj UBSIL AGE duboko zadire u zemlju, @ ano u praljeée pusta Tuskava bijelo-vunasta 20 —80 cm visoka batva, s jedom cvjemom glavicom, Koja je u potetleu opkoljena mnogobrojnim uskim Prievjemim listovima. Cvate u martu, prije nego se listovi razviju u glavicama, mnogobrojnim Sutin evijecima, nalik na maslaédk. Veliki okruglasti, sr- casti, na kraju nazubljeni listovi, imadu dugatke pe- teljke, na gomel su strani goli i mutno zeleni, ana donjoj su bjelosivim pustom prevuteni. Razvijaju se nakon cvatenja. Raste po vlainim livadama, gra- ama i obroncima, najbelje uspijeva na ilovati. Za lijek se skuplja cvijet rano u proljeée, a Llce u junu i july. Kada se popije 1 Soljica taja naSte sree, a preko dana svakog sata po kaiika od 10 gr evijeta ili8éa od podbjela i 10 gr cvijeta od divizme ili Slje- za na "io litra yode, kuhanog sa kaSikom meda i malom kagikom aniéa, Wiste se od sluzi pluta 1 duSnik, lijeti se kafalj, zaduha, sandzije (bodac) i hronigni pluéni katar. Rabi se i za mojenje kod bo- lesti sa velikom vatrom, protiv Skrofula i za izgon mrtvog ploda. Uz pijenje éaja, treba bolna mjesta oblagati sa svjezim, malo izgnjeéenim i Gistam ma- 402 sti namazanim litem od podbjela. Lise od podbje- Ja izvlaéi vatru, rasiapa otok i ble#i bol, te se rabi kod starih gnojavih rana, koje su okrukene modrim iq Ppiegama, otetenth Zlijezda, guta, tireva, ‘gruéih otdka, rana od prignjetenosti i crvenog vjet- ra. Kada se uzme 2—3 puta na vréku no#a u prah istucanog lisea ili cvijeta od podbjela, Kijeti se bol u prsima, ¢iste pluéa od sluzi i lijek je protiv svih na~ vedenih bolesti, Osuieno liste od podbjela, sa osu- Senim ligtem od lazarkinje, citno se iskriza i rabi se za puSenje mjesto duhana. PuSenje ovog lista jata pluta i povelino dieluje na cijeli orgenizam. Osuie- nim iw prah istucanim liséem i evijetom od podbje- la, posipaju se 2 gnojave rane i ve rane (gnjilez kostiju) i druge revi. PELIN, PELIM 11 visolku, okru- AKCENAC glu, bragditevu i granatu (ARTHEMISIA stabljiku sa perastim lan- ABSINTHUM) : cm. Stabliika i liSée pdkriveni su sivo- -bijelim pustom. Cvate u grozdu, sitnim sunovra- tim glavicama. Cvijet se sastoji od GaSke sa uskim liskama, blijedoZutog, jevkastog na okrajcima na- petero rascijepanog vjentiéa, 5 praSnika i nadraslim pestiéem. Cvate od jula do augusta. Raste divije na sunéanom neobrasiom thi, a sadi se radi velike Ije- kovitosti po bastama, Za lijek se skuplja lise u je- sen. Pelin je vrlo gorkog wkusa, ali izvanredno sred- stvo za tiStenje krvi i jatanje Zeluca. Rabi se kao ljek protiv lose probave, nadimanja, otuZnosti, ne- jelosti, podrigivanja, Zgaravice, glista, bolesti jetre, Br 403slezene, bubrega, Zutice, gromice, gruganja krvi, mokraénog mjehura, yodene bolesti, Skrofula i osipa, Protiv ove bolesti pije se dnevno bez proltida. nja tri mjeseca ujutro naSte srce, pola sata pred ru- Gak i pola sata prije vetere, po jedna mala Solja Gaja od tri grama pelina (vrijuéom vodom preliti, jednom provreti i 10 minuta pariti), Bolesnima na Jetri i slabokrvnim preporuta se da uzimaju dnevno po tri puta na vriku noza u prah satrvenog liga i evijeta, sa malo vode, vina, mlijeka ili u €orbi. U prah istrven pelin na jednake dijelove pomijesan sau prah istrvenim lis¢em od matitnjaka, kada se uzme dnevno 3—4 puta na vréku no%a, podrazuje Zivce. Preporuta se rekomvalescentima i lijek je pro- tiv tromosti, tamotinje i slabog paméenja. Protiv nejelosti, iskrida se mladog lista, pomijefa sa me- dom i uzimlje dnevno nagte sree po kasiia, Ko imade zatvor, neka 3—4 dana kuha 8 gra- mia pelina sa Soljom kozijeg mlijeka i popije mlako naste srce, Protiv zaduhe kuha se pelin u bijelom yvinu i pije naSte srce. Kome je tvrda slezena ili ote- éena jetra, neka na bolna mjesta privija sa malo zdravog sirteta pokvagenu, istucanu svjedu biljku od pelina (dobro teplo previti). Ko imade sandiije, neka dobro ugrije jedan crijep, zatim na njega sta- vi GaSu-dvije pelina i prelije bijelim vinom ili jabu- kovim siréetom, a kada se tolike rashladi koliko to- plo bolesnik mote podnijeti, stavlja mu se gdje u- daraju sandZije, Protiv dalka vari se pelin u maslinovom zejtinu dok zejtin pocrni i stavijaju ovim mlakim zejtnom nakvasene lanene krpe na dalak i toplo privije, Bi- jeli korijen od pelina (ima i crvenog) iskriza se na sitne komadi¢e, stavi u staklo, prelije zdravim sir- éetom i ostavi 8—-10 dana. 404 Za proljetno i jesenjsko &iS¢enje krvi neka se uzme dnevno 4—6 sedmica po 3—4 male kasike i popije sa vinom, mlijekom ‘li vodom, na jednake dijelove u prah satrveni evijet i lisce od pelina, sje- mena od ljuptaca, komarata, despika, taréina (ci- meta). Ko ima krasta i pjega po licu, neka izgnjeti svjezeg pelina, prelije vodom, pollopi i ostavi da stoji jedan dan. Zatim se sa ovom vodom 3—4 pu- ta dnevno umiva, brzo ée mu proéi. U koga su of pomutene, neka uzine ove vode éetvrt litra, provre sa jednom kaSikom meda i preko noéi stavi oblog na oti. Ima puzav podanak i do 30 em visoke, Suplje, Hlan- kovite sivozelene stablji- ke, koje nose na @lancima yelike smede lisne toko- ve, Koji su na 8—l0 re- Zanja rascijepani i na vrhu valjkast evijeti iklas. Cvate od maja do juna. Za lijek se skuplja u martu i aprilu titava stabljika, Raste po moévarnom tlu, po grabama i pjeskavitim livadama, poljima i duz Zeljemitkih tratnica, Caj od preslice skuplja, odva- Ja, ste%e, Sisti i jata. Kada se kuha 1—1!/2 kg svjeze preslice ili 25 dkg osufene u 10—12 litara vode i ovaj odvar rabi za parenje, nenatkriljivo je sred- stvo od kojeg odmah prestanu teSki i nesnosni grée- vi, koji nastupaju odvajanjem kamena iz bubrega, uti i mokraéne bedike. Odvar od 1 do 14/2 dicg osu- Sene preslice na 1 litar vode rabi se za ispiranje i oblaganje starih gnojawih rana, Uireva, osipa, kra- sta, suhog i vla%mog lSaja, za greotanje kod polipa u Fdrijelu, za izapiranje desni, za usmrkivanje i iza- piranje nosa, kod polipa u nosu, i za oblaganje ti- PRESLICA POLJSKA, VOSCE ILI KONJSKI REP (EQUISETUM ARVENCE 1)*) 405reva, liSaja i rana, te za pranje liea ako se po licu izaspu bobuljice i Giriti. Lice treba nakon pranja namazati distom masti pomijeSanom sa u prah istu- canim korijenjem od paljske steze. Kada se kuha 10 grama preslice i 10 grama pretucanih boba smre- kovih sa tetvrt litra vode i ovog éaja pije svakog sata po gutljaj, jata se i tisti Zeludac od dlena, za- @epljena jetra, bubrezi i mokraéni mjehur od ka- menja i pijeska, lije&i nervno rastrojene organe mo- krila i pomaze iziutivanje svih otrovnih sokova i plinova u tijelu. Ovaj se éaj uzimlje mlak, nate sr- ce, po 1 manja Solja, a preko dana svako pola do je- dan sat po kasika. Ima puzavu, péenici sli- Taoekon Gavas, | enn stabijilen Nalaai se PUBATEA, GLISNIK | kao vrio razgranjen ko- ILI PASJA PSENICA rov, koji se gotovo i ne da (AGROPYRUM mee istrijebiti, narotite po po- ljima izmedu pSenice, ra- 4H, kukuruza i drugog Zi- ta, Za lijek se skuplja korijen za cijelo vrijeme ve- getacije. Kada se na 1 litar vode kuha 1 Saka sitno hhasjecanog korijena, dobro poklopljeno i poistiha, dok na polovinu uvre, i toga taja popije u manjim ebrecima po 2—3 éaSe dnevno, za 6—8 sedmica os- lobodit éemo-svoju krv od svake nefistoée, otrovnih plinova i sokova. Ovaj se taj uspjeSno rabi za GiSce- nje i jatanje i krvi i Zivaca, a kao lijek protiv raz- nih unutarnjih upala kao: plu¢a, porebrice, materni- ce, gronice i ka8lja, a sa medom i kadlja rikavea, sipnje, Suljeva, otvorenth i zatvorenih, mokraéa ka- da prii i kada stane, Zutice, vedene Dolesti, a tisti i jaéa ina rad podstiée sluzniou Zeluca, crijeva, jetre, i guSteraéu, lije’i bijeli evijet, veneriéne bolesti, i 406 RUSOMACA, Zene u porodu jata i zaustavlja im ‘krvotok. Pirika se moze sa pravom nazvati metlom koja tisti gdje stigne. Jednogodisnja je biljka, SKRZAn soxuin | @ vretenastim korijenom CESLIKA, GORAMUK,| i prizemnim vetinom pe- GUSOMACA, ILI rasto iseijepanim Lséem, panes koje tvori raSirenu rudi- (CAPSELLA Bursa | CU. Stabljika je uspravna ‘PASTORIS)*) do 40 cm visoka, sa mijenito lancelastim Ii éem, koje stabljim obu- hvaéa. Maleni bijeli neugledni evjetici, sa gatkom od 4 Japa i vjentiéem od 4 bijele latice, izbijaju una- krst du stabljike i tvore sa malom gronjicom na vrSiki stabljike groz., koji > kasnije produlji na 10-—15 em duljine. Plod je naopatke trokutna plos- nata komusica (mahuniea) sa uskim pretincem. Cva- te od aprila do kasno u jesen. Raste po pustom, i kao dosadan korov po obfadenom zemljistu, Na ob- radenom je zemljistu biljka mnogo jata isa vedim je li8tem, dok na pustom zemlji§tu Zesto zakrilja. Za lijek se skuplja za -vrijeme cvatenja ¢itava biljka sa evijetom, litem i komugicama. Kada se 10 dkg svjeze biljke prelije jednim li- trom vrijuéeg vina, zatim kcuha poklopljeno 10 mi- nuta i pari jo8 jedan sat, lijek je protiv krvarenja pluéa, kada se uzme nate sree manja Solja ovog éa- ja, zatim sveko pola sata pa jedan, a kasnije svako dva sata po katika. Kod ‘krvarenja iz zeluea, uzme se naSte srce jedna Solja, kasnije svako Getvrt do pola sata po kadika. Protiv izbacivanja krvave stuzi, bolova u trbuhu i prevelikog menstrualnog krvare- oe A407nja, uzme se svako pola sata po jedna solja ovog vina, dok bol ili krvarenje ne popusti, a kasnije sva- kog ‘sata ili svaiso dva sata po kaSika, dok sasvim. prestane. Koje zene za menstruacije odvide krvi gu- be, neka svaki put za vrijeme mentruaciie popiju dnevno po tri Solje od 10 dkg svjeze biljke na je- dan litar vode (prigotoviti kao i gornji s vinom). Ovaj je odvar izvrstan lijek i kod svjezih rana ili prignjetenosti. Rane se najprije izaperu ovim odvarom, a Zatimn istim odvarom stavljaju oblozi, koji se mijenjaju tim postanu vrudi. GeSte zamla- duju ovakve rane veé 22 12—14 sati. Pijenjem ovog taja, dnevno po tri Solje, odva- jaju se icroz mokraéu’ loge ¢esti iz tijela pa mnogi- ma pomage i od gromice. SvjeZe izgnjecena, sirée- tom pokvaiena biljka rusomaée, hladi i blezi upa- Ijene otekline. Bol wha prestaje ako se u uho us trea 78 kapi svjeze istisnutog soka. Osusena u prah istucana i kroz sito. prosijana cijela biljka sa evijeéem, li§tem i komuslsama vrijedi za sve nave- dene bolesti, kade se uzimlje svako pola do 1 ili 2 sata na vrSku noZa sa malo zdravog vina. Ovim se praskom lijege i svjeze rane, kada se njime posip- ju. Kada kod Zena nastupi mijena (Wechseljahre) pa tom zgodom gube odvige krvi, neka uzmu po 20 grama osuSenog liS¢a rusomate, 20 grama preslice, 20 grama li8éa i mlladih granica (bez boba) od ime- le, 20 grama isitnjenog osusenog ili 2 dkg svjezeg korijena od gaveza i 10 grama santalovog drveta iz apoteke (Ptecarpus santalinus L. F.) i potopi u je dnom litru zdravog crvenog vina 12—16 sati, nakon. toga kuhaju poistiha pola sata i pari pola sata. Ovog @aja treba popiti dnevno po 3 Solje svako pola do jedan sat po gutljaj, Osim toga, treba na donji tr- buh stavijati obloge od ilovate, razrijedene sa pola 408 vode i pola siréeta, jo bolje sa odvarom od preslice ili poljske steze iii 1 @kg preslice na 1 litar vode, potopi 12 sati i kuhaj 20—25 minuta. Obloai se mi- jenjaju tim se oguie ili svaka 3 sata, Svaki oblog treba suhim i toplim previti, da zrak do tijela ne moze dopirati. Kada se pije taj od 2-3 grantice ruzmarina sa ée- tvrt litra vode i pusti je dma treéina ukuhati, pa polovina ovog aja popije nate sre, a polovina uve- ter, lijeti se navala krvi u glavu, rastrojeni Zivci, vrtoglavica, nejelosti, lo’a probava, a Cisti i Zeludac od sluzi. Ruzmarin ksuhan u dvije tre¢ine vode i jednoj tretini vina, Hijdk je od upale bubrega, Kada se iskriZa jedna Saka suhih ili svje#ih grantica i sta- vi u staklo od jednog litra pa nadolije vinom i na- kon 5—6 dana ovog vina pije dnevno po 3—4 ka- Sike izjutra i uveter, tjera na mokrenje i lijeti vo- denu bolest. Zejtina se uzimlje 8—10 kepi, dva pu- ta dnevno, na komadiéu Seéera, a rakije po 20—25 kapi. Ko éuti slabost u nogama ili ima natedene no- ge, neka ih dnevno 2—8 puta istare Spiritom od ru- gmarina, a kod slabih otiju neka tare sljepootnice. Kod uloga, gihta, reume ili iStegenja, maiu ge i trljaju bolna mjesta zejtinom od ruzmarina §—6 puta dnevno. Ruzmarin se ne smije previse uzimati, jer prouzrokuje proljev. RUZMARIN (ROSMARINUS OFFICINALIS L) 409Ima debeo viaknast ipo- Roses eee danais i 30—50 cm visoku MLUEKO Tu TRavaA) UsPravno rasljasto grana- OD ZUTICE tu stabljiku, koja imade mijestimice fuperke dlaka i odebljala lkoljenca. Lise tovi su perasto urezani, odozgora mutnogeleni a odozdo modrozeleni. Malo- brojni evjetovi stoje u Stieama na dugaticim stap- ijet je sivozut vjendi¢ sa 4 latice i 2 zelen- kasta ta8kina lapa, Koji cvijet umataju dok je u pu- poljxu, a otpadnu kada se rascvate. Plod je valjka- sta mahunica s mnogo crao-smedih sjajnih sjemen- ki, koje imadu malen “bjelkast privjesak. Cvate kon- cem aprila do kasno u jesen. Raste po stijenama, uz zidove, u Zivicarna i uz ceste. Lako se raspoznaje, kada se otkine list, tete iz stabljike tamnozuto (na- ranéasto) mlijeko koje erize. Korijen i biljka puna je toga soka. 4 Rasopas se sabire za vrijeme evatenja i Susi &i- tava biljka, prosufena izreze na komadiée. Rasopas treba Sto svjeZiji preradivati, poSte sugenjem gubi 80%: mlijeénog soka. Kada se stavlja u rakiju, na- puni se staklo sa pretucanom svjezom stabljikom, prelije sa komovicom rakijom i-ostavi na suncu do- bro zatepljeno 4—6 sedmica. Za sirup uzme se je- dan dio iscijedenog soka i dva dijela meda (pola li- tra soka, jedan litar meda) i ukuha gusto kao sirup. Kuhati treba naglo u emajliranom sudu i pjenu ski- dati. Zatim se stavi u stakda, u svako staklo odozgor Stavi Gistog Spirita ili prepeke rakije pa dobro zatvo- ri, da se bolje drii. Ovaj sirup, ili kad se uzme dobra Saka lidéa od rosepasi, nasitno isjeca i pomije$a sa detvrt kilogra- ma zdravog meda, pa uzimlje ujutro nagte sree i 410 suveter prije spavanja po jedna kasika, lijeti Zuti- eu, otetenu jetru i slezenu, vodenu bolest, melanho- liju (amotinju), zastarjeli koini osip i kilavost. Kod kilavosti treba uzeti 15 dig stabliike i korijena ku- hati sa dva litra vode sasvim poistiha jedan sat. Ovi odvarom treba stavijati dnevno 3—4 puta obloge na kiki dok otok ne spadne. Kod kroniénog osipa i bobuljica, treba se dnev- no ovim odvarom napariti, a uveter sa komovicom u kojoj je kvaSen rosopas, sa pola komovice i pola zejtina oblagati. Pri gréevima u maternici, kamencu u beSici, bubrezima ili Zuti, izvrsno pomaze parenje odvarom suhe ili jo8 bolje svjeze trave od rosopasa. Nakom parenja trouh i krsta vruéom trayom oblo- Ziti i dobro toplo previti. Kroniéna se Zutica lijeti kada se ware Sela Ii 3éa od/rosopasa, #aKa evijeta i lisa od komoljike, 12 grama idirota, dvije glavice bijelog Iuka, 8 kaSika meda i vari sa jedan litar zdravog vina 20 minuta. Ovog vina naéte srce popiti jednu éasicu, drugu po- Ja sata pred rutak, a treu prije spavanja Kaialj s¢ Bjeti kada se iskriza liS¢a od rosopa- sa i halo preprdi na puno zejtina (ulja) zatim pospe péenitnim bragnom koje mije odvojeno od mekinja, i napravi od toga cicvarica. Od ove cicvarice umme se dnewno svako pola do jedan sat po jedna mala keBika. Koga srce boli, neka uame praSka od osuSe- hog liSéa jedmu malu kaéiku, pa pomijeSa sa Zumanj- cem jajeta i leuha u jabukovu ili od trpkovine sirée- tu i to pojede, biée mu lakée. Kod svih navedenih bolesti ne smije se_jesti mesa, piti alkohola i po moguénosti duhan odbaciti. Najbolje je jesti mlijeénu hranu i zelen sa-zejtinom. 4iiRaste kao grm, a deiée i BOROVNICE kao drvo. Siljaste iglice stoje po tri u priljenu. COMMUNES), Cvate ou Se eae evjetovi su Zuti i Klasu sligni, a Zenski su evjetovi zelene mace, Plod je crna modrugastim pepeljkom posuta boba, koja dozrijeva tek druge godine u je- sen. Raste po ‘lisurastom neplodnom {lu i po Suma- ma crnogorice. Kada se popije dnevno po 4—5 ve- Gih taSa ¢aja od 1 Sake pretucanih svjezih tboba smreéxovih na jedan litar vode, jataju se Zivei i Ze- Iudac, Gisti se kry i odvode otrovni plinovi, a sa mo- kratom 4 lo&i sokevi, Osim toga, tjera na znoj i li- je’i vodenu i bubreznu bolest, éisti jetru, drobi 1 odvaja kamenje i pijesak iz uti, bubrega i mokraé- nog mjehura, odliéno lijeti i bijeli evijet, triper i zasto] mokraée, a preporuta se i Ijudima od sipnje i na prsima oboljelim, Miadi vrici i pupoljci evjeto- va, kada su jo8 u razvitlu, kuhaju se u mlijeku. Pi- jenjem 4—5 ta8a dnevno ovog mlijeka, izlijeti se kostobolja, reumatizam, i8ijas, skorbut, vodena bo- lest, bijelt evijet, veneritne bolesti, Srofule, tecenje iz uSiju i Zivéena rastrojenost. Izgnjetenim kuhanim dobro toplim smrekovim bobama, oblazu se otet Zlijemde, guke, vruéi otoci, ukruéene vratne ile, otetena moinja i Skrofule i poluéuju se najbolji us- Pjesi, Protiv suBice, sipnje i prsobolje uzme se dnev- no po 6—8 malih kafila istucanih svjezih boba, po- mijeanih sa medom, uz to treba teSée udisati mi- ris od od odvara smreke i prostorije nakaditi boba- ma po Zeravici posutim. Banje y jakom odvaru od mladth grantica i cvijeta jataju zivce i migi¢e, otkla- njaju tjelesnu nemoé i sugieu, lijete 3krofule, kraste, Xireve osip. Jedenjem syjezih boba disti se krv i ja- Ga Zeludac. Za @iS¢enje krvi neka se godiinje 2—3 puta dnevno 3—4 sedmice wzimlje dnevno po 30 ka- [SMREKA, VENTA Ir] BOROYNICE 412 pi rakije u kojoj je na 1 litar 6—8 sedmica bila po- topljena gaka istucanih smrekovih boba. Ovom se rakijom na jednake dijelove pomijesanom sa zejti- nom od rute i matitnjaka trijaju 5—6 puta dnevno uzeti dijelovi tijela. Kod lijetenja smrekom, mora se jesti louhana pSenica i po moguinosti dijeta drzati. i ‘eke vrio je [vivo op sMREKE A nO U jedno bure stavi se 20 kg probranth i opranih syjezih boba od smreke i 20 kg opranih zdravih kru- Bake taka. Ako nema svjezih kru’aka, mole se uzeti 7 kg osugenih. Na ove kruSke i smreku dolije se 100 litara vode, Aiko nema dobre vode, mora se voda prije prokuhati 1 ohladena u ‘bure sasuti. Ovo se ‘bure mora drZati na dobro toplome mjestu, da smreka | ikru&ke mogu dobro wzavreti, Bure treba zaéepiti samo pamukom, i to ne ¢vrsto. Nakon 8 dana mora se ‘to vino pretotiti, isto kao kada se rasol kod kiselog ‘kupusa pretate. Nakon 10—14 dana po pretakanju sleci G¢ se talog i vino je za pite prikladno. Postepeno mode se 40—50 litara vode dolijevati, uvijek kada se ototi za pite, nadolijevati po pola do jedan litar. Ovo je vino prava blagodat za svaku ku€u, jer Tijedi ae Sale kas! veneriénu i bubrezne, vo- denu bolest, zatvorem: i te¥icu stolicu, krvavo i ne- tisto mokrenje, otvorene Suljeve {hemoroide), glavo- bolju, zaduhu, lijek je i protiv raznih bolova mater- nice, ¢isti krv i Stiti od svih moguéih zaraza. 413ao pGaaE Ima izrazitu, pevatu slic rROAT weLasm wa fim utiscima providenu ‘Gu | See as P iN cm duljine uglasto- AVICULARE 1)") ~évorastu, ea sta- ——— bljiku, sa dva reda malth lancelasth, ponajéeste modrozelenth listiéa, koji su Zesto ervebkastoprugavi, i malim bjelkastim palig- éem. U lisnim pazuScima nalaze se sitni bijelo-zeleni, otomboljeni ovjetasti evjeti¢i, zelenog ili ruziastog obotla na kratkim drécima i tvore kitieu od 2—5 evjetiéa, Cvate ‘od jula do septembra. Raste po polj- skim slabo prolaanim putevima u jarugicama, koje yoda za kifnog vremena stvara, po jarugama u polju kao korov, a i krajem gradskih puteva izmedu kal- dime kuda voda otjete. Za lijek se skuplja li8ée i niladi vr8ci stabljika u proljece i loti. Caj od ove ke rastapa, steZe i tisti unutarnje organe od svih loSih éestica. Caj od éetvrt Mitra vina i 15 grama osuSene stabljike ili samo li8¢a koje treba vrijuéim vinom preliti, daje se bolesnicima ‘kad na- stupe gréevi kod kamenca wu bubrezima ili mokraénoj begici, Pijenjem ovog taja gréevi odmah popuste. Kada Zeludac koje jelo ne moze da probavi, treba Popiti jednu $olju ovog toplog éaja i bol ée odmah uminuti. Kada se pije 8—10 sedmica 1—2 Sulje éaja dneyno, uvijek po gutljaj, od 20 grama solomonovog petata, 10 grama pretucanih boba smrekovih i 5 grama pelina sa pola litra zdravog ernog vina i tetvrt litra vode, 12 sati potopi, 5 minuta kuha i 10 minuta pari, izvrstan je lijek od tbubreénih bolesti, bolesti jetre i slezene, bijelog cvijeta, gruSanja krvi, vtvr- dnjivanja Zeluca, Zelutanih kryarenja, tireva u Zelucu i crijevima, sluzavih pluéa, fistula i drugih svaleo- vrsnih Greva, a nedostiziv je lijek protiv kamenca u bubrezima i mokraénoj begici. 44 Srodna je biljka solomo- novom petatu uglastom, SOLOMONOY PECAT OBLI, ZVANIIBUHAC| pis biljke je isti s tom (POLYGONUM razlikom ‘Sto je stabljila PERSICARIA L) ove biljke okrugla, sa ne- Sto veéim 1iséem na podu- jim peteljkama koje imade rufitasta koljenca. Cva- fo od jula do septembra. Raste po jarugama uz vodu i svugdje po viamom ‘lu. Za lijek se skuplja liste, milade vrsike i stablitka w proljeée i Heti. Caj od 30 grama osufenog li8¢a, kuhanog 10 mi- muta sa pola litra bijelog vina, kada se popije jedna Zolja, a kasnije svakog sata po jedna kesika, izvrsno je sredstyo za obustavu povraéanja krvi. Ovaj taj lijeéi svaku upalu Zeluca, ikada ga se uzimlje dulje vremena, svakog sata po jedna ka’ika, Protiy Hireva u Zelucu ovaj jé %aj vrlo dobro sredstvo, kada se uwzimlje svako pola ‘sata po kaika. Odvarom ove Siljke, 1dkg na 1 litar vode, 12 sati potopiti, 15 min. Jahatl, tabi se sa dobrim uspjehom za grgotanje kod ragnih upala gla i Zdrijele. Stare tapustene rane, koje veé zaudaraju, izapiraju se ovim odvarom, zatim se zaliju sokom iz svjeée izgnjetene Wiljke i previju izgnjegenom biljkom. Uz to oblaganje treba bolesnik da pije dnevno po 1—2 manje Solje taja, uvijek po gutljaj, od 6 grama korijena od idirota, 6 grama ko- rijena od tidka, 6 grama korijena od koprive i po 4 grama liSéa solomonovog petata, koprive, kadulje i bokvice. Korijenje se potopi 1216 sati sa éetvrt litra vode, i trave se potope 12 sati sa éetvrt litra vode. Korijenje se kuha 15 minuta, vrijuée prelije preko trava i kuha sa 2 kagike meda jos 5 minuta. Otvo- rene rane po mogama oblazu se svjeZe izgnjetenom biljkom. Ovim oblaganjem ublazuju se botovi | rane brzo zamladuju. 415Isha debeo, valjkast raz- granjen podanak i 80—-120 em visoko granatu stablii- LIEZ (DI ku, koja je puna srii. EIBISCH, ALTHEA jela je biljka bijelim vu- OFFICINALIS) nastim pustom pokrivena, Donje je lisée dianoliko rebrasto, napetero, a gornje natroje ucjepkano, kod peteljie je sreoliko ag kraja nejednako nazubljeno. Vunenasti rufitasto-bijeli ii bijeli cyjetovi, istie- ruju iz pazuSaca listova pojedinatno Mi viSe njih za- jedno. Cvjetovi imadu vanjsku éa3ku od 9 lapova i vjendié od 5 sraslih latica, sa mnogo u sveZnjié sta- slih pra&nika i plodnicu od 10 listi¢a, Cvate od juna do septembra. Raste divlje po slanom flu u grmlju i po viaznim Zumama, a radi velike Hekovitosti goji se u baStama, Nai narod upotrebljava od bijelog Slje- za narotito korijen, Kofi se vadi rano u proljece iu jesen, a li8ée i cvijet se skuplja za vrijeme cvatenja. Kada se dnevino popije po 1—2 Solje taja, svakog sata po kadika, od 10 grama osuSenog ili '/2 dkg sirovog korijena kuhanog 20—25 minuta sa jednom osminom litra vode i jednom osminom litra vina i kadikom meda, izvanredno je sredstvo za tistenje krvi, a lijek je protiv nahlade, promuklosti, kaSlja, bolova u prsima, katara u Zelucu i crijevima, sluza- ‘vosti bubrega i mokraénog mjehura, Zutice, zatoplje- ne jetre, i slezene, upaljene guSteraée, iz osnove lije- & najopasnije Juljeve, otvorene i zatvorene, bol maternice, bijeli evijet i veneriéne bolesti, Kod Su- Hjeva i bijelog cvijeta, uzme se 1 kg svjeze biljke sa Korijenom, prelije se sa 5—6 litara vode i kuha dobro poklopljeno najbolje sa busom trave 1 i po do 2 sata i ovim odvarom se treba napariti, Nakon 5—6 pare- nja vet je bolje {a viSe puta se i posve ozdravi), ali parenje treba nastaviti svaki drugi dan dok se ozdra- vi. Uz parenje mora se i dalje piti taj, majmanje SLIEZOVE 416 2—8 mjeseea. Kod bijelog cvijeta moraju se spolni dijelovi tijela, dnevno dva puta irigatorom izaprati odvarom od Idkg osuSenog likéa na jedan ltar vode (12 sati potopiti, 15 minuta Ikwhati). TRANDOVILIE Ima */:—1 m_ visoku us- (ALTHAEA ROSEA pravnu dlakavo-Zljezdastu CAV) stabliiku, sa okruglim na 5—7 cjepaka ueljepljenim pustenim liSéem i velikim raznobojnim evijecem. Cvjetovi imadu dvostruku vanisku éaSku, sa petero- Japnim. vjentiéem, pragnicima i plodnicom kao i bijeli 3ljez, Cvate od jula do septembra. Sadi se po baSé! ni, gotovo crnocrveni evjetovi. Kada se popije dnevno po 2—3 Zolje aja svako pola do 1 sat po kagika, od 15 grama cvijeta kuhanog sa jednom osminom litra vina i jednom osminom litra vode i katikom meda, lijete se bolovi u prsima, ka- Zalj, promuklost i évaka ‘kataralna nahlada, posto rastapa i lagano izlutuje sluz, pomijegan sa cvijetom od divizme j08 bolje djeluje. Koga trga u uSima, neka se dobro napari na jakom odvaru od evijeta. Ovakvim odvarom treba i grio izgrgotati katla je t otegen i grlo upaljeno. Odvarom od 25 grama 1iSéa na 1/; litra vode, peru se i oblazu rane, irevi, gute i otoci, Ima dugatak granat kori- jen sa 30—60 em visokom poleglom dlakavom sta- bljikom i okruglo sreoli- kim }item na dugatkim peteljkama, na 5—7 cjepaka nacjepkanim is kraja nazubljenim. Svjetloruzigasti cvjetovi imadu, osim SLIEZ ILI GUSCIIA TRAVA QIALVA ROTUNDIFOLIA L) 27 — .8 $.: Nerodno zdraviie 417napetero nazubljene taSke, jo8 1 éadicu sa 3 listiéa, vjentié od 5 sraslih latica, sa pragnicima kao i drugi Hjezovi, Cvate od juna do septembra. Raste uz plo- tove, puteve, po ruSevinama i ogumcima. Radi sluzi koju sadrzava velo je ljekovit, Skuplja se dok se jod nije rascvjetao, lisée i cvijet, aj od 15 grama cvijeta sa jednom osminom litra vode i jednom osminom litra vina i dvije ka- ike meda, rastapa i lagano izlutuje shuz, pa se rabi protiv svih vrsta kataralnih nahlada i za grgotanje sa stim uspjehom kao i trandovilje. Kada se u toku 40 dana dnevno popije po 3 Solje éaja od 20 grama korijena i evijeta ‘kuhanog sa dvije kagike meda, o&isti organizam od sluzi i ureduje probavu. Ima 20—30 cm visoku sta- TROLISLAK ‘ GonKa TEAVA, bljiku, sa liSéem na dugim GORCICA, GORKA. peteljkama — sastavljenim CRORES ores od tri jajolike liske. Cvi- jet je metljica sa bijelo- ONE ANTES *rudigastim, Jijevku slit STRIFOLIATA 1) nim raSéijanim. evijecima. |______! Gyate od aprila do maia. Raste svugdje na motvar- nom zemlji8tu pokraj voda, du% livadnih jarkova, blatu, motvarama, krajem jezera i bara. Za lijek vrijedi lisée, koje je vrlo gorkog teka. Skuplia se koncem maja i juna kada se je posve razvilo. Gor- dina ove biljke kada se pije kao taj spaja se odmah sa %elutanom kiselinom, i smjesta pomaze. Za taj se uzme Solja vode, dobro prokuha sa kaSikorn meda, prelije preko 4 gr osuSenog lista, iuha 1 minut j pari jo§ 10 minuta. Ovaj éaj otklanja nejelost, pol éuje dobru probavu, istodobno sluéi za tistenje Jervi te pospjeSuje radnju jetra 4 Zuti, 418 Kod bolova u irbuhu, upale maternice, otetene jetre i slezene, uzme se po 4 gr lita od gortice, ka- dulje i kantarije, 2 gr pelina i 2 kaike meda, na 4/1 litra vode, trave se vrijuéom vodom, keja ie 5 mi- nuta kuhala sa medom, preliju, puste jednom pro- vreti, a zatim pare pola sata. Ovaj se %aj dnevno kuha i uzimlje preko dana uvijek po gutljaj. Rakija u ‘kojoj je kvaSeno lis¢e od gorvice, uzim- Ye se po 10 do 12 kapi na komadié Seéera, za bolju probavu nakon obilnog rudka ili vetere. Kod nahlade, groznice ili Ljudi ‘koji boluju od slabe probave ili na jetri, neka uzmu 15—20 kapi, dva puta dnevno ove rakije. Za rakiju se napuni stalklo sa malo provenu- tim lis

You might also like

• Agbo Yoruba 1

  

  Document37 pages

  Agbo Yoruba 1

  Nass Minallahi Adekunle

  93% (68)
• Bio-Vrt Prirodne Tehnike - Eva Simoni PDF

  

  Document34 pages

  Bio-Vrt Prirodne Tehnike - Eva Simoni PDF

  darkopu

  No ratings yet
• Ruski Lek Za Rak: Super Jednostavni Preliv Za Salate I Druga Jela (Bez Glutena)

  

  Document3 pages

  Ruski Lek Za Rak: Super Jednostavni Preliv Za Salate I Druga Jela (Bez Glutena)

  illopus

  No ratings yet
• • Magazines
  • Podcasts
  • Sheet music
• Kuhanje Za Jednu Osobu PDF

  

  Document93 pages

  Kuhanje Za Jednu Osobu PDF

  Lee

  100% (1)
• Zlatko Lisjak-Uzgajanje Gljiva

  

  Document149 pages

  Zlatko Lisjak-Uzgajanje Gljiva

  Branislav Stefanic

  100% (1)
• Brodska Kuharica - Zlatko Gall

  

  Document91 pages

  Brodska Kuharica - Zlatko Gall

  nakic1

  100% (1)
• Homeopathy Notes

  

  Document4 pages

  Homeopathy Notes

  Vikram Sachdeva

  75% (4)
• Ljekovito Bilje SIMON ASIC

  

  Document456 pages

  Ljekovito Bilje SIMON ASIC

  HazimM123

  No ratings yet
• Povrtnjak - Alan Bridgewater - Gill Bridgewater

  

  Document81 pages

  Povrtnjak - Alan Bridgewater - Gill Bridgewater

  risbo12

  100% (1)
• Romelov Africki Korpus

  

  Document99 pages

  Romelov Africki Korpus

  RadenkoKuzmanovic

  100% (1)
• Gljive BiH PDF

  

  Document152 pages

  Gljive BiH PDF

  Tomislav Vidak

  100% (1)
• Bosnian Salat

  

  Document124 pages

  Bosnian Salat

  Ademir Pajic

  No ratings yet
• Ishrana Biljaka 2010 Web

  

  Document34 pages

  Ishrana Biljaka 2010 Web

  Marko Kostic

  No ratings yet
• OGCC Opinion On Nayong Pilipino

  

  Document22 pages

  OGCC Opinion On Nayong Pilipino

  Allan Carlo Hernaez Soller

  No ratings yet
• Domaći Ljekoviti Recepti

  

  Document19 pages

  Domaći Ljekoviti Recepti

  TopoLina

  No ratings yet
• English / Bosnian Medical Dictionary: Words R Us Bilingual Dictionaries, #98

  

  From Everand

  English / Bosnian Medical Dictionary: Words R Us Bilingual Dictionaries, #98

  John C. Rigdon

  No ratings yet
• Natation 60 Exercices Et Programmes

  

  Document97 pages

  Natation 60 Exercices Et Programmes

  rpwobeto1

  100% (1)
• Organska Poljoprivreda

  

  Document126 pages

  Organska Poljoprivreda

  marijanabrankov9731

  100% (4)
• Strucnjak Za VRT - Bolesti Biljaka I Stetocine

  

  Document81 pages

  Strucnjak Za VRT - Bolesti Biljaka I Stetocine

  Vojislav Ribar

  100% (1)
• Ljekovito Bilje PDF

  

  Document114 pages

  Ljekovito Bilje PDF

  Vedran Jozic

  67% (3)
• Hadrian Daicoviciu - Dacii

  

  Document99 pages

  Hadrian Daicoviciu - Dacii

  demetrios2017

  100% (2)
• Stijene I Minerali

  

  Document64 pages

  Stijene I Minerali

  kasiopeja1990

  100% (1)
• Asa Ati Ise Yoruba (Adeboye) PDF

  

  Document181 pages

  Asa Ati Ise Yoruba (Adeboye) PDF

  EdgarIkafefe

  79% (14)
• Aid El Karni Mostovi Ljubavi

  

  Document51 pages

  Aid El Karni Mostovi Ljubavi

  Almedina Begović

  No ratings yet
• Nazarov Georgij - Ishrana

  

  Document55 pages

  Nazarov Georgij - Ishrana

  ratko7

  No ratings yet
• PDF Raport de Evaluare A Dimensiunilor Psihopedagogice Ale Unei Clase de Elevi DD

  

  Document2 pages

  PDF Raport de Evaluare A Dimensiunilor Psihopedagogice Ale Unei Clase de Elevi DD

  Alina-Andreea Gheorghita

  No ratings yet
• Inph 4

  

  Document52 pages

  Inph 4

  kica

  100% (1)
• Etarska Ulja PDF

  

  Document5 pages

  Etarska Ulja PDF

  jeremicak

  No ratings yet
• Inph 5

  

  Document52 pages

  Inph 5

  kica

  No ratings yet
• Phbs E-BOOK

  

  Document19 pages

  Phbs E-BOOK

  HASTOMO

  No ratings yet
• In Cautarea Timpului Pierdut Vol.1 in Partea Dinspre Swann - Marcel Proust

  

  Document12 pages

  In Cautarea Timpului Pierdut Vol.1 in Partea Dinspre Swann - Marcel Proust

  Elena Albu

  No ratings yet
• Formulir Penilaian Pasar

  

  Document5 pages

  Formulir Penilaian Pasar

  badariah

  No ratings yet
• Undernutrition Peds

  

  Document6 pages

  Undernutrition Peds

  Ashily

  No ratings yet
• Brailovsky, D PDF

  

  Document214 pages

  Brailovsky, D PDF

  roogarcia

  No ratings yet
• Pengaruh Pena夕 Drokoloid Terhadap△ Rendah Kalori: 2,Tahun2000,pp42¨

  

  Document7 pages

  Pengaruh Pena夕 Drokoloid Terhadap△ Rendah Kalori: 2,Tahun2000,pp42¨

  Dwi

  No ratings yet
• Business Plan

  

  Document13 pages

  Business Plan

  JonahLyn Cerilo

  No ratings yet
• Parte 3 Medical Plants

  

  Document46 pages

  Parte 3 Medical Plants

  Andreea Cristea

  No ratings yet
• La Risa, Un Complemento Esencial en La Recuperación Del Paciente

  

  Document5 pages

  La Risa, Un Complemento Esencial en La Recuperación Del Paciente

  Saira Ah

  No ratings yet
• PDF Rencana Pengembangan Madrasah Contoh RPM

  

  Document19 pages

  PDF Rencana Pengembangan Madrasah Contoh RPM

  Teguh Karya

  No ratings yet
• Asdf

  

  Document11 pages

  Asdf

  szabadi.rebeka

  No ratings yet
• Gua Word 1-Karen Lizeth Correa Ruiz

  

  Document6 pages

  Gua Word 1-Karen Lizeth Correa Ruiz

  Bryan Restrepo

  No ratings yet
• Mecanogrfía - Ejercicios - Yanéth Emilia Paniagua Muralles

  

  Document4 pages

  Mecanogrfía - Ejercicios - Yanéth Emilia Paniagua Muralles

  Paniagua Muralles Yanéth Emilia

  No ratings yet
• Pilipino Sa Piling Larangan

  

  Document28 pages

  Pilipino Sa Piling Larangan

  Kim Kardashian

  No ratings yet
• Documento Sem Nome

  

  Document5 pages

  Documento Sem Nome

  Mandy

  No ratings yet
• Latihan 4

  

  Document2 pages

  Latihan 4

  ahmadridanyekaputra

  No ratings yet
• PDF Payung Otomatis Sebagai Pendeteksi Cuaca - Compress

  

  Document14 pages

  PDF Payung Otomatis Sebagai Pendeteksi Cuaca - Compress

  Ahmad fadil

  No ratings yet
• PDF Laporan Kualitas Fisik Tanah - Compress

  

  Document10 pages

  PDF Laporan Kualitas Fisik Tanah - Compress

  Hamid Baidowi

  No ratings yet
• Soul and Space PDF Art Media Philippines

  

  Document1 page

  Soul and Space PDF Art Media Philippines

  Richelle Grace Laggui

  No ratings yet
• Got It3 Stundent and Workbook3

  

  Document160 pages

  Got It3 Stundent and Workbook3

  luis

  No ratings yet
• Asd

  

  Document14 pages

  Asd

  Marina

  No ratings yet
• Documental

  

  Document391 pages

  Documental

  roach6891

  No ratings yet
• 5 Red

  

  Document2 pages

  5 Red

  HorváthGábor

  No ratings yet
• Shaef 0742

  

  Document5 pages

  Shaef 0742

  srelek

  No ratings yet
• Proposal Kewirausahaan Usaha Senam Ibu Hamil Dan Yoga Cantika Dosen Pengampu Idayati Skep Mkes

  

  Document12 pages

  Proposal Kewirausahaan Usaha Senam Ibu Hamil Dan Yoga Cantika Dosen Pengampu Idayati Skep Mkes

  Sherly Aprilyan

  No ratings yet
• Aaimals N Cartinity: Amshodauh by Uwnas Ond

  

  Document6 pages

  Aaimals N Cartinity: Amshodauh by Uwnas Ond

  pavan shibu

  No ratings yet
• Tstalgrada: No Lshda Balk Plaxe Chandigarh

  

  Document9 pages

  Tstalgrada: No Lshda Balk Plaxe Chandigarh

  Rahul Singh Tomar

  No ratings yet
• Mechanisms of Photoperiod in Regulation of Rice Flowering: International Journal of Genetics and Genomics

  

  Document5 pages

  Mechanisms of Photoperiod in Regulation of Rice Flowering: International Journal of Genetics and Genomics

  Nur Khunainah Wahyuni

  No ratings yet
• Cosmoglotta March 1949

  

  Document16 pages

  Cosmoglotta March 1949

  Mithridates

  No ratings yet
• La Casa Del Cuerpo

  

  Document4 pages

  La Casa Del Cuerpo

  Adanolis Gutierrez

  No ratings yet
• Catalog Marketing

  

  Document1 page

  Catalog Marketing

  Alexandru Stancu

  No ratings yet