Suvremene tehnologije uzgoja presadnica povrća

Većina povrtnih kultura kako na otvorenom tako i u zaštićenim prostorima uzgaja

se iz presadnica. Proizvodnja povrća iz presadnica je sigurnija, prije dolazi do
plodonošenja i berbe, a zbog ujednačenijeg rasporeda biljaka u polju formirani plodovi su
krupniji i ujednačeniji. Zbog povoljnijih uvjeta
tijekom uzgoja presadnica u odnosu na izravnu
sjetvu veći je postotak izniklih biljaka tako da je i
potrošnja sjemena manja. S uzgojem presadnica
u zaštićenim se prostorima može započeti ranije
nego što to omogućuju uvjeti izravne sjetve na
otvorenom čime se poranjuje proizvodnja i za
tržište dospijeva kada su u pravilu i više cijene
što takvu proizvodnju čini ekonomski
opravdanom.
Još do nedavna uzgoj presadnica u niskim
tunelima bio je jedan od najraširenijih načina
uzgoja. Zbog otežanosti raskuživanja tla za tu
namjenu dozvoljenim pripravcima, nemogućnosti
kontrole temperature, manje ujednačenosti
presadnica koje se presađuju golog korijena, u
novije vrijeme polako ga istiskuju drugi
suvremeniji načini uzgoja. Jedan od njih je uzgoj u kontejnerima.
Presadnice uzgojene u kontejnerima imaju potpuno pravilan i jednak vegetacijski
prostor što omogućuje ujednačen porast biljaka i visoku ujednačenost presadnica. Za
uzgoj presadnica koriste se gotovi supstrati dobrih vodozračnih odnosa, visoke
vododržnosti i sadržaja hranjivih tvari u pravilu dostatnih za potpun razvoj presadnica.
Supstrati za uzgoj presadnica su sterilizirani i ne sadrže uzročnike bolesti, štetnike i klijave
sjemenke korova kojih zasigurno ima u svakom tlu. Najveća prednost uzgoja presadnica u
kontejnerima je ta što omogućava presađivanje sa supstratom na korijenu kojeg dobro
razvijene presadnice u potpunosti prerastu supstrat i s njime se presađuju. Presađivanjem
s grudom supstrata na korijenu biljke prelaskom na poljske uvjete ne doživljavaju stres
kao one presađene s golim korijenom pa nastavljaju kontinuiran rast. Puno lakše se
primaju pa je podsađivanje gotovo nepotrebno. Takove presadnice u odnosu na one s
golim korijenom mogu se presaditi ako je to neophodno i na tlo koje nije optimalne
vlažnosti, a presađivanje je moguće obavljati tijekom čitavog dana što opet omogućava
bolje korištenje postojeće opreme za sadnju, te sadnju na većim površinama u
optimalnom vremenu. Povrće iz presadnica uzgojenih kontejnerskim načinom dospijeva
ranije za berbu i u pravilu daje veće prinose u odnosu na presadnice golog korijena
uzgojene na gredicama. Kontejnerski način uzgoja presadnica posebice je prikladan kod
proizvodnje hibrida povrća kod kojih je zbog skupoće sjemena izuzetno važno da se iz
svakog sjemena dobije kvalitetna presadnica. Kontejnerski način uzgoja presadnica je
zahtjevan posao i svakako je preporučljiv za specijalizirane proizvođače koji se odluče
baviti samo uzgojem presadnica jer su ulaganja u opremu za takovu proizvodnju dosta
visoka. Za kontejnerski uzgoj kvalitetnih presadnica neophodna je oprema koja se sastoji
od grijanih zaštićenih prostora kao što su plastenici ili staklenici, linije za punjenje
supstrata u kontejnere i sijačice za sjetvu. Poželjno je također imati komoru za
naklijavanje sjemena i stroj za mehaničko pikiranje mladih biljčica.
Zaštićeni prostori namijenjeni za uzgoj presadnica povrća moraju imati mogućnost
zagrijavanja i održavanja optimalne temperature tijekom čitavog perioda uzgoja.
Konstrukcija zaštićenih prostora mora omogućavati nesmetano provjetravanje kojim se
regulira temperatura i vlažnosti zraka, te omogućavati kvalitetno zalijevanje.
Za uzgoj
presadnica povrća
koriste se kontejneri od
polistirena ili plastike.
Standardnih su veličina
uglavnom dužine 50 cm
i širine 33 cm, tako da
ih se na četvorni metar
može postaviti po šest. Kontejneri od plastike su trajniji i mogu se koristiti veći broj godina.
Nakon korištenja mogu se oprati i dezinficirati te posloženi za iduću godinu zauzimaju
manje prostora. Za razliku od polistirenskih manje su skloniji oštećenjima, a uskladištene
ih ne oštećuju glodavci. Polistirenski kontejneri bolje zadržavaju toplinu i vlagu supstrata,
koriste se uglavnom za jednokratni uzgoj, lakše se oštećuju, teže dezinficiraju za
ponovljenu upotrebu, tijekom čuvanja zauzimaju veći prostor te su skloniji oštećenjima od
glodavaca. Za uzgoj presadnica svake pojedine povrtne vrste koriste se kontejneri
različitog volumena supstrata za ukorjenjevanje. Za kupusnjače najčešće sa 209 sjetvenih
mjesta, salate 160, paprike i rajčice
namijenjene uzgoju na otvorenom 104, a za
zaštićene prostore sa 60 sjetvenih mjesta
dok se dinje, lubenice i krastavci najčešće
uzgajaju u kontejnerima sa 40 sjetvenih
mjesta.
Ako se presadnice uzgajaju za
naknadno pikiranje koriste se kontejneri s
većim brojem sjetvenih mjesta. Takav način
omogućava početni uzgoj presadnica na
znatno manjem prostoru za što se koristi
znatno manje energije za naklijavanje i za
nicanje. Nakon potpune razvijenosti
kotiledonskih listova mlade se biljčice
presađuju u kontejnere s manjim brojem
sjetvenih mjesta.
Za uzgoj presadnica u kontejnerima
koristi se supstrat dobre vododržnosti,
povoljnog odnosa pora za vodu i zrak te
sadržaja osnovnih hranjivih tvari dovoljnih za
nesmetan rast i razvoj presadnica. Supstrati
koji se koriste za kontejnerski uzgoj
presadnica su sterilizirani pregrijanom
vodenom parom tako da ne sadrže štetne
mikroorganizme koji bi mogli uvjetovati
polijeganje presadnica, nemaju u sebi
sjemenke korova sposobne da prokliju kao ni
jaja odnosno ličinke štetnika koji bi mogli
napraviti štete na mladim biljkama. Na
našem se tržištu nalaze uglavnom supstrati
njemačkog porijekla trgovačkih marki
Klasmann, Brill i Stender,
relativno ujednačenog sastava i
visoke kvalitete. Isporučuju se u
pakiranjima od 80 litara što je
dovoljno za punjenje 15
kontejnera sa 104 sjetvenih
mjesta volumena 50 ml.
Kontejneri se mogu puniti
supstratom ručno ili pomoću
strojeva. Kod ručnog punjenja
supstrata u kontejnere važno je
sva sjetvena mjesta jednolično
popuniti supstratom te ga lagano
pritisnuti da se slegne. U tu se
svrhu može napraviti priručno
pomagalo od lagane tanke daske
jednake površine kao i kontejner s
jednakim brojem izbočina oblika
sjetvenog mjesta na kontejnerima
kojima se supstrat lagano pritisne.
Ako se planira ručna sjetva dobro
je na vrhu tih izbočina imati
produžetak debljine olovke i
dužine oko 1 cm koji će
utiskanjem u supstrat označiti
mjesto gdje će se posijati
sjemenka. Suvremene linije
mehanički pune kontejnere
supstratom i na sličan način
pripremaju za sjetvu.
Najbrži način sjetve je
svakako pomoću sijačica koje
rade na principu potpritiska, tako
da iz spremnika za sjeme sapnice
usisaju po jednu sjemenku,
postave je iznad sjetvenog mjesta
te je prekidom potpritiska ispuste.
Nakon sjetve kontejneri se dopune supstratom tako da sjemenka bude prekrivena
oko 1,5 cm, te se površinski u tankom sloju još prekrije vermikulitom. Vermikulit je sitno
granulirana masa izrazito visoke higroskopičnosti i veoma dobrih termičkih osobina čime
površinski zadržava vlagu i sprečava prebrzo zasušivanje supstrata, čuva toplinu te
sprečava zbijanje supstrata što omogućava brže i jednoličnije nicanje.
Da bi sjeme što brže
proklijalo kontejneri se smještaju
u komore za naklijavanje u
kojima se održava optimalna
temperatura za svaku uzgajanu
vrstu uz potpunu zasićenost
zraka vlagom pomoću
mikrorasprskivača koji sitnim
kapljicama zapravo prave
maglu. U komorama za
naklijavanje kontejneri ostaju
nekoliko dana da sjeme proklija.
Nakon toga se premještaju u grijane zaštićene prostore u kojima se održava ujednačena
optimalna temperatura tijekom dana i noći sve dok sjeme u potpunosti ne nikne uz
održavanje vlažnosti supstrata. Nakon što mlade biljčice niknu i razviju prve kotiledonske
listove temperaturu u zaštićenom prostoru treba sniziti ovisno uzgajanoj kulturi s tim da
noćna bude 4 – 5 oC niža nego tijekom dana uz redovito prozračivanje i vlaženje
supstrata. Takav temperaturni režim se održava uz prozračivanje i aktivno ventiliranje
ovisno o vrsti narednih tri do pet tjedana što je dovoljno za razvoj kvalitetnih presadnica. U
uvjetima previsokih temperatura nakon nicanja dobivaju se izdužene i krhke presadnice
loše kvalitete i slabije produktivnosti.
Kontejneri se u zaštićenim prostorima smještaju tako da ne budu izravno na tlu već
malo uzdignuti, što se postiže postavljanjem cigli ili kamenih blokova na tlo i na njih mreže
od betonskog željeza ili drvene letve. Povišeni položaj omogućava brže i bolje
zagrijavanje, a zračni prostor ispod kontejnera ne omogućava proraštanje korijena kroz
otvor na dnu sjetvenog mjesta, već će on u potpunosti preplesti supstrat u kojemu se
razvija čime će opet biti olakšano vađenje presadnica tijekom presađivanja.
 Pikiranje ili
presađivanje mladih biljčica
pojedinih vrsta povrća iz
kontejnera manjeg volumena
sjetvenog mjesta u kontejner
većeg volumena sjetvenog
mjesta omogućuje bolje
korištenje uzgojnog prostora,
tako da se sva sjetvena mjesta
popune s biljkama. Prilikom
presađivanja eliminiraju se
nedovoljno razvijene ili
oštećene biljke. Pikirane
presadnice ranije formiraju
plodove koji su u pravilu
krupniji pa je i ukupni prinos
po biljci veći. Pikiranje se
provodi u stadiju pune
razvijenosti kotiledonskih
listova kada se pojavljuje prvi
pravi list. Kod ručnog pikiranja
mlade se biljčice čupaju držeći
ih za listove, jer je mlada stabljika izuzetno nježna i osjetljiva. Supstrat da bi omogućio
čupanje biljčica bez oštećenja mora biti dobro navlažen. Ručno pikiranje presadnica
paprike je zahtjevan posao koji oduzima puno vremena pa se s tog razloga u suvremenoj
kontejnerskoj proizvodnji presadnica koriste strojevi koji pomoću fotočelija odabiru samo
dobro razvijene neoštećene presadnice iz kontejnera manjeg volumena sjetvenog mjesta i
presađuju ih u kontejnere većeg volumena sjetvenog mjesta. Strojevi rade veoma brzo,
točno i kvalitetno zamjenjujući velik broj radnika. Kontejneri s pikiranim presadnicama se
smještaju u zaštićene prostore gdje ostaju do presađivanja .
Supstrat tijekom čitavog perioda uzgoja presadnica treba održavati umjereno
vlažnim. Zbog relativno malog volumena sjetvenih mjesta u kontejnerima zalijevanje je
neophodno obavljati ujutro, a tijekom dana vlažnost održavati samo orošavanjem.
Predvečer i tijekom noći je poželjno da biljke ostanu neorošene. Za zalijevanje najbolje je
 koristiti kišnicu sakupljenu sa
samih objekata, vodu iz
vlastitih bunara ili čistu vodu iz
prirodnih vodotoka.. Izravno
zalijevanje vodom iz vodovoda
nije najprimjerenije jer takova
je voda u pravilu znatno
hladnija što može negativno
utjecati na razvoj presadnica.
Voda iz vodovoda je klorirana,
a mlade biljčice paprike su
osjetljive na povećanu
koncentraciju klora. Zalijevanje
presadnica se obavlja pomoću
automatskih kišnih krila s
rasprskivačima koji stvaraju
izuzetno sitne kapi koje ne
oštećuju mlade biljčice i ne
zbijaju supstrat. Ako se
zalijevanje obavlja ručno nužno
je koristiti također ruže za
zalijevanje koje tvore izuzetno
sitne kapljice. Automatskim
sistemom za zalijevanje
moguće je po potrebi primijeniti
i neka lisna gnojiva za prihranu
kao što su Fertina P, Profert
Mara, Kristalon i neka druga.
Prihrana preko lista u
proizvodnji presadnica se
primjenjuje kad se primijeti
gubitak tamnozelene boje, a što je često ako iz razloga nemogućnosti presađivanja u
optimalnom stadiju razvijenosti presadnice moraju duže vrijeme biti u kontejnerima.
 Korištenjem kvalitetnog tretiranog sjemena i uzgojem u steriliziranom supstratu
zaštita presadnica od bolesti tijekom kontejnerskog načina uzgoja uglavnom nije potrebna.
No prije presađivanja presadnice je uputno preventivno tretirati nekim od kontaktnih
fungicida kao što su Dithane M-45 u koncentraciji 0,2% ili fungicidima na bazi bakra kao
što su Champion WP u koncentraciji 0,35% odnosno Kocide DF u koncentraciji 0,2%.
Tjedan dana prije
planiranog roka presađivanja
zaštićene bi prostore trebalo
maksimalno otvarati kako bi
presadnice došle u izravni
kontakt sa sunčevim
svjetlom i na taj način se što
bolje prilagodile ukupnom
spektru sunčevog svjetla koji
ih očekuje nakon
presađivanja u polju. Prije
samog presađivanja supstrat
mora biti umjereno navlažen što će
omogućiti lagano vađenje presadnica sa
supstratom na korijenu. Ako je supstrat
prevlažan prilikom sadnje otpada s korijena,
a opet ako je presuh biljke će se lošije
primiti u polju.
Kvalitetna presadnica prije
presađivanja moraju biti optimalne visine,
imati dobro razvijene listove lijepe zelene
boje te što deblju, ali savitljivu stabljiku.
 Zbog relativno malog
volumena supstrata u
kontejnerskom načinu uzgoja
presadnica izuzetno je važno
redovito održavati optimalnu
vlažnost supstrata. Za manju
proizvodnju presadnica
namijenjenu vlastitim
potrebama proizvodnje
klasičan način proizvodnje
površinskim višekratnim
dnevnim zalijevanjem je
dosta zahtjevan posao pa je na
manjim obiteljskim gospodarstvima
poželjno razvijati uzgoj presadnica na
hranjivoj otopini. Kod ovakvog načina
uzgoja kontejneri plutaju na hranjivoj
otopini iz koje supstrat povlači
potrebnu količinu vode s hranjivima pa
zalijevanje nije potrebno.
Za ovakav način uzgoja
najčešće se koriste niski ili visoki tuneli
u kojima se na dobro poravnato tlo od
dvadesetak centimetara širokih dasaka
napravi bazen. Unutrašnji dio bazena
se obloži folijom i napuni petnaestak
centimetara vodom. U vodi se otopi
vodotopivo gnojivo podjednakog
sadržaja osnovnih biljnih hranjiva kao
što je Kristalon specijalni zeleni
18:18:18, Agrolution 14:7:14 ili Poly-Feed 20-20-20+ME u količini 1 kg/1000 l vode,
odnosno Profert A u količini 2 l/1000 l vode te se doda neki od sistemičnih fungicida kao
 što su Previcur ili Proplant u količini
10 ml/1000 l vode. Gnojivo odnosno
fungicid prethodno se otopi u manjoj
količini vode koja se ravnomjerno
rasporedi po bazenu. Na takovu se
otopinu stavljaju kontejneri napunjeni
uobičajenim supstratom ili još bolje
mješavinnom u kojoj ima 70% treseta
i 30% vermikulita odnosno perlita.
Takova mješavina ima znatno bolji
odnos pora za vodu i zrak od
uobičajenog supstrata pa je razvoj
korijena i same presadnice bolji. Zbog
upijanja vode supstrat znade biti
prevlažan što ometa normalno klijanje
sjemena pa je uputno na hranjivu
otopinu stavljati kontejnere s
prethodno naklijlim sjemenom.
Temperaturni se režim u zaštićenom
prostoru održava istim kao i kod
klasičnog kontejnerskog uzgoja u
zaštićenim prostorima. Po potrebi dio
otopine koji potroše biljke ili se izgubi
evapracijom nadomješta se svježom
vodom uz dodatak hranjiva.
Koncentracija hranjiva u otopini
nastoji se održati na razini od oko 1,5
mS/cm, a pH vrijednost na razini od
5,8 – 6,3 što se kontrolira pH metrom
odnosno EC metrom. Ako čitav
bazen nije popunjen kontejnerima na
prazna mjesta je uputno postaviti
prazne kontejnere koji će smanjiti
prisutnost svjetla u vodi i na taj način barem djelomično smanjiti mogućnost razvoja algi.
 Ako se ipak alge počinju razvijati u hranjivu se
otopinu može dodati kalijev permanganat u
količini od 1 g na svakih 1000 l otopine.
Razvoj presadnica na hranjivoj je otopini
brži nego kod klasičnog načina uzgoja pa zbog
toga se s početkom uzgoja presadnica za isti
planirani period sadnje može započeti tjedan
dana kasnije nego kod klasičnog načina uzgoja.
Kako kod nas ne postoje egzaktna
istraživanja rezultat kojih bi bila razvijena
tehnologija uzgoja presadnica ekonomski
najznačajnijih povrtnih kultura na hranjivoj
otopini, u sklopu Projekta razvoja male
komercijalne poljoprivrede tijekom 2007. godine
proveden je projekt Uzgoj presadnica povrća na hranjivoj otopini rezultat kojeg je i ova
brošura.
 Projekt

Uzgoj presadnica povrća na hranjivoj otopini

Cilj projekta

Cilj projekta bio je istražiti mogućnost proizvodnje presadnica ekonomski

najznačajnijih vrsta povrća koje se uzgaja na području Hercegovine; rajčice, paprike i
kupusa tehnologijom plutajućih kontejnera na hranjivoj otopini i u poljskim pokusima
utvrditi njihovu produktivnost komparirajući ih s presadnicama uzgojenim klasičnim
načinom.

Metodologija rada

Kako nisu postojali podaci egzaktnih istraživanja koji volumen supstrata, odnosno
kontejneri s koliko sjetvenih mjesta su povoljniji za uzgoj presadnica pojedine vrste povrća
metodom plutajućih kontejnera, a isto tako kada je najpovoljnije kontejnere s posijanim
sjemenom stavljati na
hranjivu otopinu u
istraživanja su za svaku
povrtnu kulturu bile
uvrštene tri različite vrste
kontejnera i to kontejner sa
160 sjetvenih mjesta gdje
je svako sjetveno mjesto
imalo volumen od 23 ml,
kontejner sa 104 sjetvenih
mjesta volumena 37 ml te
kontejner sa 84 sjetvenih
mjesta volumena 47 ml.
 Punjenje kontejnera supstratom i
mehanizirana sjetva svih varijanti
obavljena je 16. 03. 2007. godine. Za
sjetvu kupusa korišteno je sjeme hibrida
Rinda, paprike Istra, a rajčice Belle. Od
svake je varijante posijano po 16
kontejnera od kojih je odmah nakon
sjetve po 10 kontejnera svake varijante
za svaku vrstu povrća premješteno u
klijališnu komoru gdje se izvršilo
naklijavanje u trajanju 3 – 5 dana. Po 5
kontejnera svake varijante za svaku
vrstu povrća nakon izvršene sjetve
stavljeno je odmah u pripremljeni bazen
na hranjivu otopinu, a po jedan od svake
je varijante ostavljen u stakleniku gdje je
dalje uzgajan na uobičajen klasičan
način. Po 5 kontejnera svake varijante za svaku vrstu povrća nakon naklijavanja je
stavljeno na hranjivu otopinu, a preostalih 5 kontejnera svake varijante je nakon uzgajano
klasičnim načinom i stavljeno na hranjivu otopinu u fazi pune razvijenosti kotiledonskoh
listova.
Bazen za uzgoj
presadnica na hranjivoj otopini
napravljen je od drvene oplate
visine 20 cm čija je
unutrašnjost obložena folijom.
Površina bazena je
prilagođena površini ukupnog
broja od 135 kontejnera
uvrštenih u istraživanje i
iznosila je 22,5 m2 tj. dužina
mu je bila 11,25 m, a širina 2
m. Bazen je napunjen vodom
do razine od oko 2/3 njegove dubine te je u vodi otopljeno vodotopivo gnojivo Kristalon
 zeleni specijal koji sadrži u jednakim
odnosima osnovna biljna hranjiva NPK
18:18:18 uz dodatak mikroelemenata. Na
količinu vode u bazenu od 3 m3 dodano
je 3 kg navedenog gnojiva i 3 dl fungicida
Previcur 607 SL da bi se spriječila pojava
bolesti koje znadu u takvim uvjetima
proizvodnje prouzročiti značajne štete.
Zbog ispod prosječno niskih temperatura
nakon što su kontejneri postavljeni na
hranjivu otopinu iznad bazena postavljeni
su metalni lukovi i čitav je bazen dodatno
prekriven folijom.

Tijekom uzgoja presadnica redovito svakog tjedna vršena su opažanja, a u dva

navrta, četvrtog i petog tjedana nakon sjetve na po deset biljaka svake varijante izvršena
su mjerenja dužine i promjera stabljike presadnica, mase presadnica, mase korijena te je
utvrđivan broj razvijenih listova.
U cilju upoznavanja s istraživanjima i mogućnošću primjene nove tehnologije
uzgoja presadnica na hranjivoj otopini za proizvođače povrća, potencijalne korisnike ove
metode uzgoja presadnica organizirane su radionice na kojima se okupio veći broj
zainteresiranih.
 Nakon uspješno provedenog prvog dijela istraživanja i uzgojenih kvalitetnih
presadnica koje su po nekim svojim osobinama, posebice intenzitetu porasta u drugom
dijelu vegetacije nadmašile kontrolnu varijantu uzgajanu klasičnim načinom,
presadnicama proizvedenim na hranjivoj otopini postavljeni su poljski pokusi kojima je cilj
bio utvrditi eventualne razlike u prinosu ovisno kako o načinu uzgoja samih presadnica
tako i volumenu supstrata u kojem su uzgajane.

Poljski pokusi su postavljeni na području Višića kraj Čapljine. Rajčica i paprika je

uzgajana na tlu prekrivenim crnom mulch folijom, a kupus na golome tlu. Navodnjavanje
kap po kap korišteno je kod svih kultura. Pokusi su postavljeni po metodici slučajnog
bloknog rasporeda u četiri ponavljanja što je omogućilo kasniju statističku obradu
dobivenih podataka analizom varijance. Kupus je bran jednokratno u fazi tehnološke
zrelosti i na njemu je utvrđena masa glavice, njen promjer i visina te izračunat prinos. Kod
paprike je bilo 8, a rajčice 7 berbi. Kod njih je utvrđen broj zrelih plodova i njihova masa
temeljem čega je izračunata prosječna masa ploda te prinos po hektaru.
 Rezultati istraživanja

Jedan od pokazatelja uspješnosti uzgoja presadnica na hranjivoj otopini je broj

normalno razvijenih presadnica pogodnih za presađivanje. U odnosu na kontrolnu
varijantu kod koje su presadnice nakon naklijavanja u klijališnoj komori dalje uzgajane na
klasičan način u stakleniku kod varijante stavljanja na hranjivu otopinu kontejnera
neposredno nakon sjetve bez prethodnog naklijavanja došlo je do smanjenja postotka
niklih biljaka kod paprike za 4%, kod kupusa za 30%, dok je kod rajčice broj normalno
razvijenih presadnica bio isti. Nakon prethodnog naklijavanja u klijališnoj komori kontejneri
stavljeni na hranjivu otopinu samo su kod kupusa imali za 3% manji postotak niklih biljaka
dok je kod paprike on bio na razini kontrolne varijante, a kod rajčice i nešto veći. Kod svih
istraživanih kultura postotak normalno razvijenih presadnica bio je najveći kod varijante
kada su na hranjivu otopinu stavljani kontejneri s prethodno niklim biljčicama.

Postotak normalno razvijenih presadnica u odnosu na broj posijanih sjemenki (%)

Paprika
Broj sjetvenih mjesta Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu
na kontejneru Neposredno Nakon U stadiju Kontrola
nakon sjetve naklijavanja kotiledona
160 97,66 96,72 97,81 96,88
104 81,97 94,47 98,08 95,19
84 94,05 93,15 96,13 92,86
Prosjek 91,23 94,78 97,34 94,97

Rajčica
Broj sjetvenih mjesta Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu
na kontejneru Neposredno Nakon U stadiju Kontrola
nakon sjetve naklijavanja kotiledona
160 97,50 98,59 99,38 98,13
104 95,91 98,32 98,56 97,12
84 95,83 97,32 99,40 95,24
Prosjek 96,42 98,08 99,11 96,83

Kupus
Broj sjetvenih mjesta Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu
na kontejneru Neposredno Nakon U stadiju Kontrola
nakon sjetve naklijavanja kotiledona
160 68,28 95,31 96,25 93,13
104 59,86 86,30 90,87 90,38
84 66,37 84,52 90,48 91,67
Prosjek 64,84 88,71 92,53 91,73
 Parametri razvijenosti presadnica kao što su visina presadnice, promjer stabljike
kao i broj razvijenih listova kod rajčice i kupusa bez obzira na stadij stavljanja kontejnera
na hranjivu otopinu bili su značajno bolji nego kod kontrole kod koje su presadnice
uzgajane klasičnim načinom. Jedino kod paprike ti parametri određivani 28. i 35. dana
nakon sjetve išli su u prilog klasičnom načinu uzgoja. Na presadnicama paprike u
uzgajanim na hranjivoj otopini uočeno je žućenje listova i stagnacija u rastu i razvoju, no
međutim pred samu sadnju koja je nastupila sedam dana nakon posljednjeg mjerenja i
one su po razvijenosti nadmašile kontrolu. Visina biljke, promjer stabljike kao i broj
razvijenih listova presadnica kod sve tri ispitivane kulture najveće vrijednosti su imali kod
varijante kada su kontejneri stavljani na hranjivu otopinu s niknutim biljčicama. Što su
kontejneri imali manji broj sjetvenih mjesta, odnosno veći volumen supstrata presadnice
po promatranim parametrima su bile razvijenije, jedino je kod rajčice u kontejnerima sa
većim brojem sjetvenih mjesta kod drugog očitavanja došlo do zamijetnijeg izduživanja
biljaka.

Visina presadnica (cm)

Paprika, mjerenje 28. dana nakon sjetve

Broj sjetvenih mjesta Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu

na kontejneru Neposredno Nakon U stadiju Kontrola Prosjek
nakon sjetve naklijavanja kotiledona
160 2,77 3,58 4,45 4,07 3,72
104 2,67 3,88 4,24 5,15 3,99
84 3,15 4,07 4,57 5,63 4,36
Prosjek 2,86 3,84 4,42 4,95 4,02

Paprika, mjerenje 35. dana nakon sjetve

Broj sjetvenih mjesta Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu

na kontejneru Neposredno Nakon U stadiju Kontrola Prosjek
nakon sjetve naklijavanja kotiledona
160 4,23 5,50 6,05 7,65 5,86
104 4,03 7,37 9,12 8,87 7,35
84 5,54 6,72 8,90 9,03 7,55
Prosjek 4,60 6,53 8,02 8,52 6,92
Rajčica, mjerenje 28. dana nakon sjetve

Broj sjetvenih mjesta Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu

na kontejneru Neposredno Nakon U stadiju Kontrola Prosjek
nakon sjetve naklijavanja kotiledona
160 13,64 13,87 19,67 7,72 13,73
104 11,21 12,10 20,35 11,50 13,79
84 13,02 12,59 15,46 10,68 12,94
Prosjek 12,62 12,85 18,49 9,97 13,48

Rajčica, mjerenje 35. dana nakon sjetve

Broj sjetvenih mjesta Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu

na kontejneru Neposredno Nakon U stadiju Kontrola Prosjek
nakon sjetve naklijavanja kotiledona
160 24,84 26,27 34,80 10,62 24,13
104 24,68 18,63 35,34 13,24 22,97
84 22,21 19,81 26,65 13,49 20,54
Prosjek 23,91 21,57 32,26 12,45 22,55

Kupus, mjerenje 28. dana nakon sjetve

Broj sjetvenih mjesta Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu

na kontejneru Neposredno Nakon U stadiju Kontrola Prosjek
nakon sjetve naklijavanja kotiledona
160 13,00 19,95 20,05 10,05 15,76
104 10,30 17,75 19,20 11,14 14,60
84 13,50 16,65 20,33 10,56 15,26
Prosjek 12,27 18,12 19,86 10,58 15,21

Kupus, mjerenje 35. dana nakon sjetve

Broj sjetvenih mjesta Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu

na kontejneru Neposredno Nakon U stadiju Kontrola Prosjek
nakon sjetve naklijavanja kotiledona
160 19,39 25,60 26,30 10,75 20,51
104 11,21 23,06 25,15 11,19 17,65
84 17,61 23,73 26,51 10,88 19,68
Prosjek 16,07 24,13 25,99 10,94 19,28
Promjer stabljike presadnica (mm)

Paprika, mjerenje 28. dana nakon sjetve

Broj sjetvenih mjesta Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu

na kontejneru Neposredno Nakon U stadiju Kontrola Prosjek
nakon sjetve naklijavanja kotiledona
160 1,70 1,83 1,88 2,14 1,89
104 1,46 2,10 2,38 2,38 2,08
84 2,03 2,22 2,61 2,65 2,38
Prosjek 1,73 2,05 2,29 2,39 2,12

Paprika, mjerenje 35. dana nakon sjetve

Broj sjetvenih mjesta Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu

na kontejneru Neposredno Nakon U stadiju Kontrola Prosjek
nakon sjetve naklijavanja kotiledona
160 2,20 2,43 2,61 2,47 2,43
104 2,36 2,56 2,68 2,44 2,51
84 2,23 2,57 2,86 2,83 2,62
Prosjek 2,26 2,52 2,72 2,58 2,52

Rajčica, mjerenje 28. dana nakon sjetve

Broj sjetvenih mjesta Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu

na kontejneru Neposredno Nakon U stadiju Kontrola Prosjek
nakon sjetve naklijavanja kotiledona
160 2,80 2,76 3,30 2,17 2,76
104 2,64 2,50 3,66 2,62 2,86
84 2,92 2,73 3,70 2,61 2,99
Prosjek 2,79 2,66 3,55 2,47 2,87

Rajčica, mjerenje 35. dana nakon sjetve

Broj sjetvenih mjesta Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu

na kontejneru Neposredno Nakon U stadiju Kontrola Prosjek
nakon sjetve naklijavanja kotiledona
160 4,27 3,72 4,30 2,50 3,70
104 4,34 3,98 4,26 3,21 3,95
84 4,08 3,93 4,89 3,27 4,04
Prosjek 4,23 3,88 4,48 2,99 3,90
Kupus, mjerenje 28. dana nakon sjetve

Broj sjetvenih mjesta Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu

na kontejneru Neposredno Nakon U stadiju Kontrola Prosjek
nakon sjetve naklijavanja kotiledona
160 2,61 2,72 3,23 2,26 2,71
104 2,43 2,59 3,28 2,49 2,70
84 2,88 3,20 3,23 2,32 2,91
Prosjek 2,64 2,84 3,25 2,36 2,77

Kupus, mjerenje 35. dana nakon sjetve

Broj sjetvenih mjesta Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu

na kontejneru Neposredno Nakon U stadiju Kontrola Prosjek
nakon sjetve naklijavanja kotiledona
160 2,79 2,84 3,32 2,39 2,84
104 2,44 3,11 3,64 4,24 3,36
84 3,24 3,41 3,57 2,38 3,15
Prosjek 2,82 3,12 3,51 3,00 3,11

Broj razvijenih listova na presadnici

Paprika, mjerenje 28. dana nakon sjetve

Broj sjetvenih mjesta Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu

na kontejneru Neposredno Nakon U stadiju Kontrola Prosjek
nakon sjetve naklijavanja kotiledona
160 2,00 3,50 4,00 4,20 3,43
104 2,00 3,60 4,24 4,30 3,54
84 2,00 3,90 4,00 5,60 3,88
Prosjek 2,00 3,67 4,08 4,70 3,61

Paprika, mjerenje 35. dana nakon sjetve

Broj sjetvenih mjesta Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu

na kontejneru Neposredno Nakon U stadiju Kontrola Prosjek
nakon sjetve naklijavanja kotiledona
160 4,00 4,80 5,60 4,90 4,83
104 4,90 5,10 5,60 5,10 5,18
84 4,00 5,00 5,70 6,20 5,23
Prosjek 4,30 4,97 5,63 5,40 5,08
Rajčica, mjerenje 28. dana nakon sjetve

Broj sjetvenih mjesta Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu

na kontejneru Neposredno Nakon U stadiju Kontrola Prosjek
nakon sjetve naklijavanja kotiledona
160 3,00 3,00 3,30 3,00 3,08
104 3,00 3,00 3,20 3,10 3,08
84 3,00 3,10 4,00 3,10 3,30
Prosjek 3,00 3,03 3,50 3,07 3,15

Rajčica, mjerenje 35. dana nakon sjetve

Broj sjetvenih mjesta Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu

na kontejneru Neposredno Nakon U stadiju Kontrola Prosjek
nakon sjetve naklijavanja kotiledona
160 4,10 4,10 4,50 3,00 3,93
104 4,20 4,10 4,50 3,10 3,98
84 4,10 4,20 5,20 3,00 4,13
Prosjek 4,13 4,13 4,73 3,03 4,01

Kupus, mjerenje 28. dana nakon sjetve

Broj sjetvenih mjesta Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu

na kontejneru Neposredno Nakon U stadiju Kontrola Prosjek
nakon sjetve naklijavanja kotiledona
160 3,70 4,60 4,80 3,50 4,15
104 3,90 4,40 4,90 4,00 4,30
84 4,30 4,60 4,40 4,00 4,33
Prosjek 3,97 4,53 4,70 3,83 4,26

Kupus, mjerenje 35. dana nakon sjetve

Broj sjetvenih mjesta Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu

na kontejneru Neposredno Nakon U stadiju Kontrola Prosjek
nakon sjetve naklijavanja kotiledona
160 5,10 5,70 5,90 4,00 5,18
104 5,50 5,40 5,80 4,00 5,18
84 5,50 5,60 5,80 4,20 5,28
Prosjek 5,37 5,57 5,83 4,07 5,21
 Masa nadzemnog dijela presadnica kako kod prvog tako i drugog mjerenja bila je u
pravilu veća kod presadnica uzgajanih na hranjivoj otopini u odnosu na presadnice
uzgajane klasičnim načinom. Ta pravilnost jedino nije utvrđena kod paprike u drugom
mjerenju, ali pred samo presađivanje vizualno se moglo procijeniti da je postojala.
Kontejneri stavljani na hranjivu otopinu u stadiju niklih biljčica u odnosu na kontejnere
stavljane na hranjivu otopinu s posijanim sjemenom bez i sa prethodnim naklijavanjem
razvili su presadnice veće mase nadzemnog dijela. Iz kontejnera većeg volumena
supstrata, odnosno s manjim brojem sadnih mjesta razvile su se presadnice veće mase
nadzemnog dijela. Razvijenost nadzemnog dijela presadnica pratila je i razvijenost
korijena tako da su varijante koje su imale veću masu nadzemnog dijela presadnice imale
i veću masa korijena, no postotni udjel mase korijena u ukupnoj masi presadnice uvijek je
bio veći kod klasičnog uzgoja presadnica u odnosu na uzgoj na hranjivoj otopini i što je
presadnica bila starija njegov se udjel u ukupnoj masi presadnice smanjivao.

Masa nadzemnog dijela presadnice (mg)

Paprika, mjerenje 28. dana nakon sjetve

Broj sjetvenih mjesta Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu

na kontejneru Neposredno Nakon U stadiju Kontrola Prosjek
nakon sjetve naklijavanja kotiledona
160 243 223 207 246 230
104 343 626 747 369 521
84 259 336 720 394 427
Prosjek 282 395 558 336 393

Paprika, mjerenje 35. dana nakon sjetve

Broj sjetvenih mjesta Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu

na kontejneru Neposredno Nakon U stadiju Kontrola Prosjek
nakon sjetve naklijavanja kotiledona
160 340 518 608 545 503
104 341 548 610 734 558
84 370 553 719 819 615
Prosjek 350 540 646 699 559
Rajčica, mjerenje 28. dana nakon sjetve

Broj sjetvenih mjesta Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu

na kontejneru Neposredno Nakon U stadiju Kontrola Prosjek
nakon sjetve naklijavanja kotiledona
160 1614 1975 2585 945 1780
104 1603 1381 4266 1586 2209
84 1847 2287 4088 1675 2474
Prosjek 1688 1881 3646 1402 2154

Rajčica, mjerenje 35. dana nakon sjetve

Broj sjetvenih mjesta Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu

na kontejneru Neposredno Nakon U stadiju Kontrola Prosjek
nakon sjetve naklijavanja kotiledona
160 4801 5442 4424 1036 3926
104 5658 5706 6359 1726 4862
84 6625 5546 9623 1584 5845
Prosjek 5695 5565 6802 1449 4878

Kupus, mjerenje 28. dana nakon sjetve

Broj sjetvenih mjesta Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu

na kontejneru Neposredno Nakon U stadiju Kontrola Prosjek
nakon sjetve naklijavanja kotiledona
160 2392 4155 4909 1381 3209
104 2543 3202 4883 2000 3157
84 3440 4053 4684 2034 3553
Prosjek 2792 3803 4825 1805 3306

Kupus, mjerenje 35. dana nakon sjetve

Broj sjetvenih mjesta Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu

na kontejneru Neposredno Nakon U stadiju Kontrola Prosjek
nakon sjetve naklijavanja kotiledona
160 5345 7998 10107 1618 6267
104 4788 5844 8092 2289 5253
84 8326 8421 7591 1746 6521
Prosjek 6153 7421 8597 1884 6014
Masa korijena presadnice (mg)

Paprika, mjerenje 28. dana nakon sjetve

Broj sjetvenih mjesta Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu

na kontejneru Neposredno Nakon U stadiju Kontrola Prosjek
nakon sjetve naklijavanja kotiledona
160 37 28 59 91 54
104 42 95 148 163 112
84 48 65 130 88 83
Prosjek 42 63 112 114 83

Paprika, mjerenje 35. dana nakon sjetve

Broj sjetvenih mjesta Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu

na kontejneru Neposredno Nakon U stadiju Kontrola Prosjek
nakon sjetve naklijavanja kotiledona
160 115 97 196 207 154
104 90 126 227 400 211
84 68 104 189 260 155
Prosjek 91 109 204 289 173

Rajčica, mjerenje 28. dana nakon sjetve

Broj sjetvenih mjesta Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu

na kontejneru Neposredno Nakon U stadiju Kontrola Prosjek
nakon sjetve naklijavanja kotiledona
160 234 315 413 338 325
104 238 271 1007 501 504
84 251 464 1151 440 577
Prosjek 241 350 857 426 469

Rajčica, mjerenje 35. dana nakon sjetve

Broj sjetvenih mjesta Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu

na kontejneru Neposredno Nakon U stadiju Kontrola Prosjek
nakon sjetve naklijavanja kotiledona
160 670 760 526 266 556
104 772 1534 664 456 857
84 1162 1069 1499 344 1019
Prosjek 868 1121 896 355 810
Kupus, mjerenje 28. dana nakon sjetve

Broj sjetvenih mjesta Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu

na kontejneru Neposredno Nakon U stadiju Kontrola Prosjek
nakon sjetve naklijavanja kotiledona
160 432 257 611 382 421
104 300 347 655 401 426
84 402 380 376 340 375
Prosjek 378 328 547 374 407

Kupus, mjerenje 35. dana nakon sjetve

Broj sjetvenih mjesta Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu

na kontejneru Neposredno Nakon U stadiju Kontrola Prosjek
nakon sjetve naklijavanja kotiledona
160 389 544 1441 670 761
104 540 517 691 688 609
84 655 730 357 276 505
Prosjek 528 597 830 545 625

Postotni udjel mase korijena u odnosu na cijelu presadnicu presadnice (%)

Paprika, mjerenje 28. dana nakon sjetve

Broj sjetvenih mjesta Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu

na kontejneru Neposredno Nakon U stadiju Kontrola Prosjek
nakon sjetve naklijavanja kotiledona
160 32 30 49 46 40
104 21 17 23 52 29
84 21 24 21 40 27
Prosjek 24 22 27 46 31

Paprika, mjerenje 35. dana nakon sjetve

Broj sjetvenih mjesta Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu

na kontejneru Neposredno Nakon U stadiju Kontrola Prosjek
nakon sjetve naklijavanja kotiledona
160 10 5 9 14 10
104 11 15 20 18 17
84 11 11 15 10 12
Prosjek 11 10 15 14 13
Rajčica, mjerenje 28. dana nakon sjetve

Broj sjetvenih mjesta Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu

na kontejneru Neposredno Nakon U stadiju Kontrola Prosjek
nakon sjetve naklijavanja kotiledona
160 13 14 14 26 15
104 13 16 19 24 19
84 12 17 22 21 19
Prosjek 12 16 19 23 18

Rajčica, mjerenje 35. dana nakon sjetve

Broj sjetvenih mjesta Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu

na kontejneru Neposredno Nakon U stadiju Kontrola Prosjek
nakon sjetve naklijavanja kotiledona
160 12 12 11 20 12
104 12 21 9 21 15
84 15 16 13 18 15
Prosjek 13 17 12 20 14

Kupus, mjerenje 28. dana nakon sjetve

Broj sjetvenih mjesta Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu

na kontejneru Neposredno Nakon U stadiju Kontrola Prosjek
nakon sjetve naklijavanja kotiledona
160 15 6 11 22 12
104 11 10 12 17 12
84 10 9 7 14 10
Prosjek 12 8 10 17 11

Kupus, mjerenje 35. dana nakon sjetve

Broj sjetvenih mjesta Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu

na kontejneru Neposredno Nakon U stadiju Kontrola Prosjek
nakon sjetve naklijavanja kotiledona
160 7 6 12 29 11
104 10 8 8 23 10
84 7 8 4 14 7
Prosjek 8 7 9 22 9
 Poljski pokusi

Analizom komponenata prinosa kao što su broj plodova po biljci i prosječna masa
ploda koji izravno utječu na prinos po jedinici površine između presadnica uzgojenih u
različitom volumenu supstrata kod rajčice i paprike nisu utvrđene značajnije razlike dok je
kod kupusa varijanta s najvećim volumenom supstrata dala prosječno glavice nešto veće
mase što je rezultiralo i nešto većim prinosom. Kod paprike i rajčice iz presadnica koje su
uzgojene izravnim stavljanjem kontejnera na hranjivu otopinu bez prethodnog naklijavanja
u odnosu na ostale dvije varijante uzgojene su biljke dale nešto veći broj plodova što je
rezultiralo većim prinosom po biljci, a time i većim prinosom po jedinici površine. Razlog
tome je najvjerojatnije prosječno manji broj presadnica uzgojenih na istoj površini
kontejnera i povoljnija njihova razvijenost tijekom presađivanja. Kod kupusa prosječnu
veću masu glavica u tehnološkoj zriobi, a time i prinos po jedinici površine utvrđen je iz
presadnica čiji su se kontejneri na hranjivu otopinu stavljali s niklim biljčicama.

Paprika

Broj plodova po biljci)

Broj sjetvenih mjesta Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu

na kontejneru Neposredno Nakon U stadiju Prosjek
nakon sjetve naklijavanja kotiledona
160 23,50 21,25 20,25 21,67
104 23,63 23,38 24,19 23,73
84 22,06 21,25 22,69 22,00
Prosjek 23,06 21,96 22,38 22,47

Prosječna masa ploda (g)

Broj sjetvenih mjesta Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu

na kontejneru Neposredno Nakon U stadiju Prosjek
nakon sjetve naklijavanja kotiledona
160 65,72 66,08 68,12 66,64
104 73,76 63,21 59,91 65,63
84 63,88 78,59 58,42 66,96
Prosjek 67,79 69,29 62,15 66,41
Prinos po biljci (g)

Broj sjetvenih mjesta Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu

na kontejneru Neposredno Nakon U stadiju Prosjek
nakon sjetve naklijavanja kotiledona
160 1.545 1.404 1.379 1.443
104 1.745 1.478 1.449 1.557
84 1.404 1.670 1.325 1.466
Prosjek 1.565 1.517 1.384 1.489

Prinos zrelih plodova (t/ha)

Broj sjetvenih mjesta Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu

na kontejneru Neposredno Nakon U stadiju Prosjek
nakon sjetve naklijavanja kotiledona
160 51,449 46,753 45,921 48,041
104 58,109 49,217 48,252 51,859
84 46,753 55,611 44,123 48,829
Prosjek 52,103 50,527 46,098 49,576

Rajčica

Broj plodova po biljci)

Broj sjetvenih mjesta Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu

na kontejneru Neposredno Nakon U stadiju Prosjek
nakon sjetve naklijavanja kotiledona
160 24,13 22,13 22,13 22,80
104 21,38 21,38 21,38 21,38
84 24,13 24,50 23,25 23,96
Prosjek 23,21 22,67 22,25 22,71

Prosječna masa ploda (g)

Broj sjetvenih mjesta Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu

na kontejneru Neposredno Nakon U stadiju Prosjek
nakon sjetve naklijavanja kotiledona
160 143,27 137,32 132,23 137,61
104 136,29 135,47 132,84 134,87
84 124,49 130,72 139,36 131,52
Prosjek 134,68 134,50 134,81 134,67
Prinos po biljci (g)

Broj sjetvenih mjesta Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu

na kontejneru Neposredno Nakon U stadiju Prosjek
nakon sjetve naklijavanja kotiledona
160 3.456 3.038 2.926 3.140
104 2.913 2.896 2.839 2.883
84 3.003 3.203 3.240 3.149
Prosjek 3.124 3.046 3.002 3.057

Prinos zrelih plodova (t/ha)

Broj sjetvenih mjesta Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu

na kontejneru Neposredno Nakon U stadiju Prosjek
nakon sjetve naklijavanja kotiledona
160 115,085 101,165 97,436 104,562
104 97,003 96,437 94,539 95,993
84 100,000 106,660 107,892 104,851
Prosjek 104,029 101,421 99,956 101,802

Kupus

Masa glavice u tehnološkoj zriobi (g)

Broj sjetvenih mjesta Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu

na kontejneru Neposredno Nakon U stadiju Prosjek
nakon sjetve naklijavanja kotiledona
160 1.257 1.115 1.269 1.214
104 1.146 1.178 1.043 1.122
84 1.204 1.177 1.420 1.267
Prosjek 1.202 1.157 1.244 1.201

Promjer glavice u tehnološkoj zriobi (cm)

Broj sjetvenih mjesta Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu

na kontejneru Neposredno Nakon U stadiju Prosjek
nakon sjetve naklijavanja kotiledona
160 12,78 12,54 13,23 12,85
104 12,14 12,85 11,93 12,31
84 12,19 12,60 14,30 13,03
Prosjek 12,37 12,66 13,16 12,73
Visina glavice u tehnološkoj zriobi (cm)

Broj sjetvenih mjesta Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu

na kontejneru Neposredno Nakon U stadiju Prosjek
nakon sjetve naklijavanja kotiledona
160 11,69 11,05 10,85 11,20
104 10,86 10,92 10,41 10,73
84 11,13 10,34 11,98 11,15
Prosjek 11,23 10,77 11,08 11,03

Prinos tehnološki zrelih glavica (t/ha)

Broj sjetvenih mjesta Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu

na kontejneru Neposredno Nakon U stadiju Prosjek
nakon sjetve naklijavanja kotiledona
160 62,842 55,746 63,446 60,678
104 57,279 58,900 52,171 56,117
84 60,175 58,854 71,000 63,343
Prosjek 60,099 57,833 62,206 60,046

Zaključci

Temeljem rezultata jednogodišnjih istraživanja utjecaja volumena supstrata u

kontejnerskom načinu uzgoja presadnica paprike, rajčice i kupusa i stadija u kojem su
kontejneri nakon sjetve stavljani na hranjivu otopinu može se zaključiti slijedeće:
Najveći postotak normalno razvijenih presadnica kod istraživanih povrtnih kultura
ostvaruje se stavljanjem na hranjivu otopinu kontejnera s prethodno niklim biljčicama.
Stavljanje kontejnera na hranjivu otopinu bez prethodnog naklijavanja može kod nekih
povrtnih kultura kao što je kupus značajnije smanjiti broj poniklih biljaka, kod paprike to
smanjenje je malo, a kod rajčice ga nema.
Visina biljaka, promjer stabljike kao i broj razvijenih listova presadnica kod sve tri
ispitivane kulture najveće vrijednosti su imali kod varijante kada su kontejneri stavljani na
hranjivu otopinu s niknutim biljčicama. Što su kontejneri imali manji broj sjetvenih mjesta,
odnosno veći volumen supstrata presadnice po promatranim parametrima su bile
razvijenije, jedino je kod rajčice u kontejnerima sa većim brojem sjetvenih mjesta tek pred
kraj uzgoja došlo do zamjetnijeg izduživanja biljaka.
 Masa nadzemnog dijela presadnica bila je u pravilu veća kod presadnica uzgajanih
na hranjivoj otopini u odnosu na presadnice uzgajane klasičnim načinom. Kontejneri
stavljani na hranjivu otopinu u stadiju niklih biljčica u odnosu na kontejnere stavljane na
hranjivu otopinu s posijanim sjemenom bez i sa prethodnim naklijavanjem razvili su
presadnice veće mase nadzemnog dijela. Iz kontejnera većeg volumena supstrata,
odnosno s manjim brojem sadnih mjesta razvile su se presadnice veće mase nadzemnog
dijela. Razvijenost nadzemnog dijela presadnica pratila je i razvijenost korijena tako da su
varijante koje su imale veću masu nadzemnog dijela presadnice imale i veću masa
korijena, no postotni udjel mase korijena u ukupnoj masi presadnice uvijek je bio veći kod
klasičnog uzgoja presadnica u odnosu na uzgoj na hranjivoj otopini i što je presadnica bila
starija njegov se udjel u ukupnoj masi presadnice smanjivao.
Analizom prinosa dobivenih iz presadnica uzgojenih u različitom volumenu
supstrata kod rajčice i paprike nisu utvrđene značajnije razlike dok je kod kupusa varijanta
s najvećim volumenom supstrata dala nešto veći prinos. Kod paprike i rajčice iz
presadnica koje su uzgojene izravnim stavljanjem kontejnera na hranjivu otopinu bez
prethodnog naklijavanja u odnosu na ostale dvije varijante postignut je nešto većim prinos
kao posljedica manjeg broja presadnica uzgojenih na istoj površini kontejnera i povoljnije
njihove razvijenosti tijekom presađivanja. Kod kupusa prosječnu veću masu glavica u
tehnološkoj zriobi, a time i prinos po jedinici površine utvrđen je iz presadnica čiji su se
kontejneri na hranjivu otopinu stavljali s niklim biljčicama.
Na osnovu provedenih istraživanja može se zaključiti da je tehnologija uzgoja
presadnica povrća na hranjivoj otopini primjenjiva kod manjih komercijalnih proizvođača
povrća koji povrće uzgajaju na otvorenim površinama. Tom tehnologijom period
proizvodnje presadnica se skraćuje do desetak dana, moguć je uzgoj većeg broja
presadnica na istoj površini što sve zajedno smanjuje cijenu koštanja njihove proizvodnje,
a time povećava konkurentnost same proizvodnje.
Ekonomski isplativ način uzgoja presadnica povrća na hranjivoj otopini kod manjih
komercijalnih proizvođača moguć je samo uz suradnju s postojećim i novim centrima za
uzgoj presadnica gdje će se prvi dio proizvodnje, punjenje kontejnera supstratom, sjetva,
naklijavanje i eventualno pikiranje uslužno obavljati na suvremenim automatiziranim
linijama strojeva, a drugi dio kod samih proizvođača.
Kako se radi o rezultatima jednogodišnjih istraživanja, istraživanja bi svakako
trebalo nastaviti s ciljem daljeg razvoja i drugih parametara tehnologija uzgoja presadnica
povrća na hranjivoj otopini.