PRIMJERI RJEŠENIH ZADATAKA IZ STATISTIKE

Obuhvaćene cjeline su:

Srednje vrijednosti ( X , Me , Mo )

Mjere disperzije ( δ² , δ , Q1, Q3, Iq , Vq , V )

Standardizirano obilježje ( z )

Mjere asimetrije i zaobljenosti ( α3 i α4 )

Indeksi

Linearni trend ( Yc = a+bx )

 SREDNJE VRIJEDNOSTI

1.) Radni staž ( u god ) Broj djelatnika

0-4 12
5-9 20
10-14 28
15-19 19
20-24 11
∑ 90

a) Izračunajte prosječan radni staž djelatnika.

b) Izračunajte srednju pozicijsku i frekvencijsku vrijednost.

RJEŠENJE:

∑i = 1
f i X i

a) X = k

∑
i = 1
f i

PRAVE
Xi fixi
GRANICE 1110
0-5 2,5 30 X= = 12,33 godine
5-10 7,5 150 90
10-15 12,5 350
15-20 17,5 332.5
20-25 22,5 247.5
∑ 1110

AKO JE a =12,5 di = xi-a fidi

-10 -120
k
-5 -100
∑fd
i =1
i i 0 0
X =a+ k
di = X i − a 5 95
∑f
i =1
i 10 110
-15
-15
X = 12,5+ = 12,33 god.
90
TUMAČ: Prosječni radni staž zaposlenika je 12,33 godine
AKO JE a = 12,5 I b = 5 di = (xi-a)/b fidi
-2 -24
k -1 -20
∑fd i
'
i
Xi − a 0 0
X =a+b i =1
k
d 'i = 1 19
b
∑f i 2 22
i =1
-3

-3
X = 12,5 + *5 = 12,33 god.
90

b)
N KN „manje od“
− ∑ fi 12
M = l1 + 2 i 32
f med 60 (medijalni raz.)
79
90
N/2 = 45

45 - 32
Me = 10 + * 5 = 12,32 god.
28

TUMAČ: 50% zaposlenika ima radni staž 12,32 godina i manje ,a ostalih 50%
12,32 godina radnog staža i više.

c)

(b − a ) i i fi
Mo = l1 + 5 12
(b − a ) + (b − c ) 5 20 a
5 28 b
5 19 c
5 11

28-20
Mo = 10 + * 5 = 12,66 god.
(28-20) + (28-19)

TUMAČ: Najčešći radni staž je 12,66 godina

2. )
Broj
Broj obitelji
automobila
fi
Xi
0 180
1 220
2 130
3 85
Σ 615

a) Izračunajte prosječan broj automobila po obitelji.

b) Odredite srednje vrijednosti po poziciji i frekvenciji.

RJEŠENJE:

a)

fixi k

0 ∑
i = 1
f i X i
X =
220 k

260 ∑
i = 1
f i

255
735
735
X = = 1.19
615

TUMAČ: Prosječan broj automobila po obitelji je 1.19

b)
Broj
Broj obitelji
automobila
fi KN N/2 = 307.5
Xi
180 (drugi član KN )
0 180
Me, Mo =1 220 400 (medijalni i
modalni razred ) Me = 1
2 130
3 85 530
Σ 615 615 Mo = 1

TUMAČ: 50% ili ( 307.5 ≈ 308 ) obitelji ima 1 automobil Ili niti jedan ,a ostalih
50% ima 1 automobil i više. Najčešći broj obitelji ima 1 automobil.
 MJERE
DISPERZIJE

1.) Radni staž ( u god ) Broj djelatnika

0-4 12
5-9 20
10-14 28
15-19 19
20-24 11
∑ 90
Izračunati raspon varijacije, interkvartil kao apsolutnu I koeficijent kvartilne
devijacije ( Vq ) kao relativnu mjeru disperzije oko Me, prosječno kvadratno
odstupanje radnog staža od prosječnog radnog staža djelatnika ( σ² ), prosječno
odstupanje radnog staža od prosječnog radnog staža djelatnika (σ ) kao
apsolutnu I koeficijent varijacije ( V ) kao relativnu mjeru disperzije oko X .

RJEŠENJE
PRAVE
GRANICE
0-5 Rx = Xmax − Xmin
5-10
10-15
15-20
20-25 R = 25 - 0 = 25
∑

PRAVE GRANICE Broj djelatnika KN

0-4 12 12
5-9 20 32 donji kvartilni razred (N/4)
10-14 28 60
15-19 19 79 gornji kvartilni razred (3N/4)
20-24 11 90
∑ 90

N/4 = 90/4 = 22.5

3N/4 = 270/4 = 67.5

 N
− ∑ fi
Q1 = l1 + 4 i
f Q1

22.5 - 12
Q1 = 5 + * 5 = 7,62 god
20

TUMAČ: ¼ ili 25% djelatnika ima 7,62 godine radnog staža i manje ,a ostalih ¾ ili 75%
7,62 godine radnog staža i više.

3N
− ∑ fi
Q3 = l1 + 4 i
fQ3

67.5 - 60
Q3 = 15 + * 5 = 16,97 godina
19

TUMAČ : ¾ ili 75% djelatnika ima 16,97 godina radnog staža i manje ,a ostalih ¼ ili 25%
ima 16,97 godina radnog staža i više

Q3 – Q1
Vq =
I Q = Q 3 − Q1 Q3 + Q1

9,34
Iq = 16,97 – 7,62 = 9,34 godine Vq = = 0,37 godina
24,59

TUMAČ: Središnjih 50% djelatnika ima radni staž od 9,34 godine u apsolutnom iznosu i
37% u relativnom iznosu

σ 2 = µ2
k

∑ f (x i i − X )2
σ 2 = µ2 = i =1
N
k
N = ∑ fi
i =1
 PRVI NAČIN DRUGI NAČIN ( a=12,5 )

xi i fixi fixi² di=xi-a fidi fidi²

2,5 5 30 75 -10 -120 1200
7,5 5 150 1125 -5 -100 500
12,5 5 350 4375 0 0 0
17,5 5 332,5 5818,75 5 95 475
22,5 5 247,5 5568,75 10 110 1100
1110 16962,5 -15 3275

PRVI NAČIN
2
16962,5 1110
σ² = - = 36,361 godina
90 90

TUMAČ: Prosječno kvadratno odstupanje radnog staža od prosječnog radnog staža je 36,3
godina

σ= = 6,03 godine

TUMAČ: Prosječno odstupanje radnog staža od prosječnog radnog staža je 6,03 godine

DRUGI NAČIN
2
3275 (-15)
σ² = - = 36,361 godina
90 90

σ= = 6,03 godina

σ
V= 100
X
6,03
V= * 100 = 48,90%
12,33

TUMAČ: Postotno odstupanje od prosjeka je 48,90%

 STANDARDIZIRANO
OBILJEŽJE

Promatraju se dvije distribucije:

A) visina iznosa kupljene literature polaznika studija
B) broj pročitanih knjiga studenata prve godine

Distribucija iznosa kupljene literature polaznika studija

Izdvojeno kuna Struktura
polaznika
1 2
50-150 0,25
150-300 0,35
300-450 0,20
450-550 0,15
550-700 0,05
Σ 1
Distribucija pročitanih knjiga studenata prve godine
Broj pročitanih Broj
knjiga studenata
1 2
1 80
2 130
3 180
4 210
5 150
6 50
Σ 800

Izračunajte:
a) standardizirane vrijednosti numeričkog obilježja obiju distribucija
b) odstupa li više od prosjeka polaznik koji je kupio literature u iznosu od 480 kuna, ili
više odstupa od prosjeka onaj student koji je pročitao pet knjiga
c) grafički prikažite standardizirane vrijednosti obiju distribucija frekvencija

a) Standardiziranje svih vrijednosti numeričkog obilježja obiju distribucija frekvencija

kn % Xi xi −X i i/σ pi/( i/σ) piXi piXi2
zi =
σ
1 2 3 4 5 6 7 8 9
50-150 0,25 100 -1,1905 100 0,6435 0,3885 25 2500
150-300 0,35 225 -0,3861 150 0,9653 0,3626 78,75 1718,75
300-450 0,20 375 0,5792 150 0,9653 0,2072 75 28125
450-550 0,15 500 1,3835 100 0,6435 0,2331 75 37500
550-700 0,05 625 2,1879 150 0,9653 0,0518 31,25 19531,25
Σ 1 - 285 105375
 k
X = ∑ pi X i = 285
i =1
2
k
 k 
σ = ∑ p x − ∑ pi xi  = 105375− (285) 2
2 2
i i
i =1  i=1 
2
σ = 24150

Prosječno odstupanje od prosječne cijene izdvojene za kupovinu literature, dakle σ

analizirane distribucije, je 155,40 kuna.

Knjige Studenti xi − X i pi i/σ pi/( i/σ) fiXi fiXi2

zi =
σ
1 2 3 4 5 6 7 8 9
1 80 -1,7755 1 0,1 0,7210 0,1387 80 80
2 130 -1,0545 1 0,163 0,7210 0,2261 260 520
3 180 -0,3335 1 0,225 0,7210 0,3121 540 1620
4 210 0,3876 1 0,263 0,7210 0,3648 840 3360
5 150 1,1086 1 0,188 0,7210 0,2601 750 3750
6 50 1,8296 1 0,063 0,7210 0,0873 300 1800
Σ 800 1 - 2770 11130

∑fX
i =1
i i
2770
X= = = 3,4625
k
800
∑f
i =1
i

2
k
 k 
∑ fi X  ∑ fi X i
i
2

2
σ = k i =1
−  i =1 k  = 13,9125 − (3,4625) 2 =
 
∑i =1
fi  ∑ fi
 i =1


σ 2 = 1,9236
σ = 1,3869

Prosječno odstupanje od prosječnog broja pročitanih knjiga (σ) je 1,3869 knjiga (≅1,5 knjige).
 b) Odstupa li više od prosjeka polaznik koji je kupio literature u iznosu od 480 kuna, ili
više odstupa od prosjeka onaj student koji je pročitao pet knjiga?
X − X 480 − 285
zi = i = = 1,253σ
σ 155,4
Xi − X 5 − 3,4625
zi = = = 1,109σ
σ 1,3869

Od prosjeka više odstupa polaznik koji je kupio literature u iznosu od 480 kuna. On od
prosjeka odstupa za 1,253 standardnih devijacija.

c) Grafičko prikazivanje standardiziranih vrijednosti obiju distribucija frekvencija

xi − X pi/( i/σ) xi − X pi/( i/σ)

zi = zi =
σ σ
-1,1905 0,3885 -1,7755 0,1387
-0,3861 0,3626 -1,0545 0,2254
0,5792 0,2072 -0,3335 0,3121
1,3835 0,2331 0,3876 0,3641
2,1879 0,0518 1,1086 0,2601
1,8296 0,0867

Standardizirano obilježje
- distribucija pročitanih knjiga -- distribucija izdvojenih sredstava za
studenata kupovinu literature
prve
0,8 godine
korigirane relativne frekvencije

0,7
0,6
0,5
pci

0,4
0,3
0,2
0,1
0
-3 -2 -1 0 1 2 3 Zi
 PRAVILO ČEBIŠEVA Chebyshev's theorem

Standardizirana varijabla može poprimiti i pozitivne i negativne vrijednosti. One će rijetko

odstupati od aritmetičke sredine za više od +3σ.

-3σ
σ -2σ
σ -σ
σ X
σ 2σ
σ 3σ
σ
Dakle, u intervalu od +3σ će se naći gotovo sva odstupanja individualnih vrijednosti
numeričkog niza od aritmetičke sredine.

Pravilo Čebiševa:
Najmanja proporcija članova bilo koje populacije u intervalu od X + kσ, k > 1 iznosi1:
 1 
p = 1 − 2 
 k 
1
P ( X − kσ < X < X + kσ ) ≥ 1 − k >1
k2
Pojas od X +2σ obuhvaća najmanje 75% svih podataka, dok pojas od X +3σ sadrži
najmanje 88.89% svih podataka. U navedenom intervalu je moguće očekivati najmanje pN
podataka.

Za zvonolike distribucije (posebice normalne distribucije):

- X +1σ približno 68% podataka,
- X +2σ približno 95% podataka (najmanje 75% svih podataka),
- X +3σ približno 99,7% podataka (najmanje 88,89% svih podataka).

Poznavanje pravila Čebiševa omogućuje jednostavnu procjenu moguće vrijednosti neke

varijable kao i raspona varijacija u kojemu se očekuje određeni dio skupa podataka.

1
K je broj standardnih devijacija.
 MOMENTI
DISTRIBUCIJE
FREKVENCIJA

Pet poduzeća upošljava različiti broj djelatnika. Prvo poduzeće upošljava 3 djelatnika,
drugo 6 djelatnika, treće 9 djelatnika, četvrto 12 djelatnika, a peto 15 djelatnika.
Poduzeća koja upošljavaju 15 djelatnika mogu dobiti poduzetnički kredit pod vrlo
povoljnim uvjetima.

Za zadani niz izračunajte:

1) momente oko sredine (µ1, µ2, µ3, µ4)
2) sve pomoćne momente oko nule (1-4), oko a
3) preko pomoćnih momenata provjerite točnost izračunatih momenata oko
sredine!

Poduzeća s obzirom na broj

djelatnika
3
6
9
12
15
Σ 45

1. Centralni momenti (momenti oko sredine)

koje sredine?
• aritmetičke sredine
Xi (Xi-9) (Xi-9)2 (Xi-9)3 (Xi-9)4
1 2 3 4 5
3 -6 36 -216 1296
6 -3 9 -27 81
9 0 0 0 0
12 3 9 27 81
15 6 36 216 1296
45 0 90 0 2754
N 5

∑ (x − X ) ∑ (x − 9)
i =1
i
1

i =1
i
1
0
µ1 = = = = 0 = const.
N 5 5
 2. Pomoćni momenti
2.1. oko nule
Xi (Xi-0) Xi 2 Xi 3 Xi 4
1 6=1 7 8 9
3 3 9 27 81
6 6 36 216 1296
9 9 81 729 6561
12 12 144 1728 20736
15 15 225 3375 50625
45 45 495 6075 79299
5 5

∑(x − 0) ∑x
i =1
i
1

i =1
i
1

45
m1 = = = =9 = X
5 5 5
5 5

∑(x − 0) ∑x 2 2
i i
i =1 i =1 495
m2 = = = = 99
5 5 5
5 5

∑(x ∑x
3 3
− 0)
i =1
i
i =1
i
6075
m3 = = = = 1215
5 5 5

2.2. oko a
Xi (Xi-15) (Xi-15)2 (Xi-15)3 (Xi-15)4
1 10 11 12 13
3 -12 144 -1728 20736
6 -9 81 -729 6561
9 -6 36 -216 1296
12 -3 9 -27 81
15 0 0 0 0
45 -30 270 -2700 28674
5 5

∑(xi − a)
i =1
1
∑di
i =1
1

− 30
m'1 = = = = −6
5 5 5
 5 5

∑( x ∑d
2 2
i − a) i
i =1 i =1 270
m' 2 = = = = 54
5 5 5
5 5

∑ (x
i =1
i − a) 3 ∑d
i =1
i
3

− 2700
m '3 = = = = −540
5 5 5
 MJERE ASIMETRIJE I
ZAOBLJENOSTI

Izračunavanje α3 za distribuciju frekvencija kontinuiranog numeričkog obilježja

Popijene litre Broj obitelji Sredine razreda Brojnik µ2 Brojnik µ3 Brojnik µ4

Xi fi Xi fi(Xi- X )2 fi(Xi- X )3 fi(Xi- X )4
1 2 3 4 5 6
2-4 30 3 325,51 -1072,24 3531,96
4-6 56 5 93,77 -121,34 157,01
6-8 42 7 20,93 14,78 10,43
8-10 28 9 205,03 554,81 1501,31
10-12 14 11 310,05 1459,10 6866,50
Σ 170 - 955,29 835,11 12067,21
(µ1 = 0) ΣfiXi = 1070

a) Izračunavanje α3 preko trećeg momenta oko sredine

aritmetička sredina (prvi moment oko nule):

k

∑f x
i =1
i i
1070
X= = = 6,294 litara
k
170
∑f
i =1
i

varijanca (drugi moment oko sredine):

∑ f (x i i − X )2
955,29
µ2 = σ 2 = i =1
= = 5,619 litara
k
170
∑f
i =1
i

± σ = σ 2 = 5,62 = ±2,370 litara

Treći moment oko sredine (brojnik koeficijenta

asimetrije alfa 3):
k

∑ f (x
i =1
i i − X )3
835,11
µ3 = = = 4,912 litara
k
170
∑f i =1
i

Koeficijent asimetrije α3:
µ3 4,912 4,912
α3 = = = = 0,369
σ 3 2,3703 13,31

Za analiziranu distribuciju obitelji prema popijenim litrama pića, potrebno je izračunati

koeficijent zaobljenosti.

Popijene litre Broj obitelji Sredine razreda Brojnik µ2 Brojnik µ3 Brojnik µ4

Xi fi Xi fi(Xi- X )2 fi(Xi- X )3 fi(Xi- X )4
1 2 3 4 5 6
2-4 30 3 325,51 -1072,24 3531,96
4-6 56 5 93,77 -121,34 157,01
6-8 42 7 20,93 14,78 10,43
8-10 28 9 205,03 554,81 1501,31
10-12 14 11 310,05 1459,10 6866,50
Σ 170 - 955,29 835,11 12067,21
(µ1 = 0) ΣfiXi = 1070

X = 6,294 litara;
2
σ = 5,619 litara ; σ = ±2,37 litara

∑ fi( Xi − X )
i =1
4

12067,21
µ4 = = 70,98 litara
k
170
∑ fi
i =1

Koeficijent zaobljenosti α4:

µ 4 70,98 70,98
α4 = = = = 2,25
σ 4 2,37 4 31,58

2,25 = α4
α4<3

TUMAČ: Kako je izračunata mjera manja od 3, moguće je zaključiti kako je s obzirom na

tjeme krivulje, pljosnatija od normalne.
 INDEKSI

Kaznene
Godina It Vt Optužbe Vt
prijave
1993. 69 244 100 - 26 296 -
1994. 53 289 76,96 76,96 25 561 97,20
1995. 46 451 67,08 87,17 21 118 82,62
1996. 47 399 68,45 102,04 23 965 113,48
1997. 43 203 62,39 91,15 22 777 95,04

Yz It
Vt = * 100 = * 100
Y z-1 I t-1

53 289 76,96
V94 = * 100 = * 100 = 76,96
69 244 100

46 451 67,08
V95 = * 100 = * 100 = 87,17
53289 76,96

PRERAČUNAVANJE INDEKSA NA STALNOJ BAZI U VERIŽNE

Godina Pojava It Vt
1990. 5 800 100 -
1991. 8 526 147 147
1992. 10 904 188 128
1993. 12 006 207 110
1994. 13 224 228 110
1995. 14 558 251 110
1996. 15 022 259 103
 147 8 526
V91 = * 100 = * 100 = 147
100 5 800

188 10 904
V92 = * 100 = * 100 = 128
147 8 526

PRERAČUNAVANJE VERIŽNIH INDEKSA U INDEKSE NA STALNOJ

BAZI

It
Vt= * 100 t=1,2,3 ... N
I t-1

V t * I t-1
It=
100

Pojava It
Godina Vt
1992.=100
1992. 1448 - 100
1993. 1425 98.41 98.41
1994. 1797 126.10 124.08
1995. 1721 95.77 118.81
1996. 1615 93.84 111.51
1997. 1494 92.51 103.16
1998. 1539 103.01 106.27
1999. 1576 102.40 108.82
2000. 1742 110.53 120.28
2001. 1780 102.18 122.90

It-1 * Vt
It = ————
100
 It
Godina Vt
2001. = 100
1992. - 81.37
1993. 98.14 80.07
1994. 126.10 100.96
1995. 95.77 96.69
1996. 93.84 90.74
1997. 92.51 83.94
1998. 103.01 86.00
1999. 102.40 88.54
2000. 110.53 97.87
2001. 102.18 100.00

It
It-1 = —— * 100
Vt

It
Godina Vt
1997. = 100
1992. - 96.94
1993. 98.41 95.38
1994. 126.10 120.28
1995. 95.77 115.19
1996. 93.84 108.10
1997. 92.51 100.00
1998. 103.01 103.01
1999. 102.40 105.48
2000. 110.53 116.59
2001. 102.18 119.13

It
—— * 100
Vt

It = 100

It-1 * Vt
————
100
 LINEARNI TREND

TREND S ISHODIŠTEM U POČETKU RAZDOBLJA

Vremenski intervalni niz

Godina Proizvodnja
X XY X² Yc
X Y
1850,2+412,5
1992. 1834 0 0 0
*0 = 1850,2
1850,2+412,5
1993. 2269 1 2269 1
*1 = 2262,7
1850,2+412,5
1994. 2686 2 5372 4
*2 = 2675,2
1850,2+412,5
1995. 3112 3 9336 9
*3 = 3087,7
1850,2+412,5
1996. 3475 4 13900 16
*4 = 3500,2
Σ 13376 10 30877 30 13376

ΣΧ 10
a) nacrtati grafikon ; X = = =2
Ν 5

ΣΧΥ - ΧΣΥ 30877 – 2*13376

b= = = 412,5
ΣX² - XΣΧ 30 – 2*10

ΣΥ 13376
Υ= = = 2675,2
Ν 5

a = Υ - Χ b = 2675,2 – 2 * 412,5 = 1850,2

Yc = 1850,2 + 412,5 *X

ishodište = 30.06.92
Y = proizvodnja
X = 1 godina
 Primjer za izračunavanje jednadžbe trenda s ishodištem u sredini
vremenskog niza

~ NEPARAN BROJ RAZDOBLJA ~

Godina Proizvodnja X XY X² Yc=a+bx

1992. 1834 -2 -3668 4 1850,2
1993. 2269 -1 -2269 1 2262,7
1994. 2686 0 0 0 2675,2
1995. 3112 +1 3112 1 3087,0
1996. 3475 +2 6950 4 3500,0
Σ 13376 0 4125 10 13376

ΣΧ
ΣΧ = 0; Ν = 5; Χ= = 0
Ν
ΣΧΥ - ΧΣΥ ΣΧΥ - 0∗ΣΥ ΣΧΥ
b= = =
ΣΧ² - ΧΣΧ ΣΧ² - 0∗ΣΧ ΣΧ²

ΣΥ
a= Υ- Χ*b = - 0*b
Ν
ΣΥ 13376
a= a= = 2675,2
Ν 5

ΣΧΥ ΣΧΥ 4125

b= b= = = 412,5
ΣΧ² ΣΧ² 10

Υc = a + bΧ

Υc = 2675,2 + 412,5
ishodište = 30.06.1994.
Y = proizvodnja u tonama
X = 1 godina
 Primjer kod parnog broja razdoblja u nizu

TRENUTAČNI VREMENSKI NIZ

Promet u
Godina 000 kn. X XY X² Yc=a+bx
31.12.1994 1140 -5 -5700 25 1158
31.12.1995 1392 -3 -4176 9 1443
31.12.1996 1666 -1 -1666 1 1702
31.12.1997 2145 1 2145 1 1973
31.12.1998 2258 3 6776 9 2245
31.12.1999 2426 5 12130 25 2517
11027 9507 70 11027

30.6.97.

31.12. 31.12. 31.12. 31.12. 31.12. 31.12.

94. 95. 96. 97. 98. 99.

ΣΥ 11027 Polugodišta
a=Y= = = 1837,833
Ν 6

ΣΧΥ 9507
b= = = 135,814
ΣΧ² 70

Yc = a + bx

Yc = 1837,833 + 135,814 X

ishodište = 30.06.1997
Y = tisuću kuna prometa
X = polugodište