V.

POGLAVLJE THK

5. OPTERECENJE VJETROM

5.1. Opcenito

U ENV 1991-2-4 predstavljene su dvije metode odredivanja opterecenja vjetrom.

Jednostavna metoda primjenjiva je za konstrukcije koje nisu osjetljive na dinamicku
pobudu. U praksi, celicne okvirne gradevine manje od 200 m visine zadovoljavaju
ovaj uvjet. Za vrlo vitke konstrukcije iii za neuobicajene konstrukcije zahtijevaju se
detaljiniji proracuni da bi se procijenila njihova osjetljivost na dinamicku pobudu.
Ovdje ce se prikazati samo pojednostavljeni postupak i primjena na 'trajne' kon­
strukcije. Opcenito, privremene konstrukcije dimenzioniraju se za manje pritiske
vjetra.

Opterecenje vjetrom razmatra se kao kvazi-staticki pritisak koji djeluje okomito na

povrsinu gradevine osim u posebnim okolnostima kao sto su tangencijalne sile
trenja uslijed puhanja vjetra preko dugih ravnih povrsina. Karakteristicni pritisak
vjetra je pritisak referentne brzine vjetra, Vref, izvedene iz odgovarajuce osnovne
referentne brzine vjetra Vref O..
Referentna brzina vjetra dana je izrazom:

U gornjem izrazu je:

COIR koeficijent smjera vjetra,
-
CTEM - koeficijent ovisan 0 godisnjem dobu,
cAL T - koeficijent nadmorske visine,
Vref,O - osnovna referentna brzina vjetra.

Koeficijenti cOIR, cTEM i cALT se uzimaju s vrijednosti 1, ako nije drugacije defi­
nirano.

Osnovna referentna brzina vjetra vrefO dana je u karti vjetrova za svaku drzavu
posebno, a predstavlja desetominutne prosjecne brzine vjetra na visini 10m na
terenu II. kategorije pri godisnjoj vjerojatnosti prekoracenja te vrijednosti od 0,02 za
povratno razdoblje od 50 godina. Za neke zemlje potrebno je vrijednost vref 0
modificirati. uzimajuci u obzir nadmorsku visinu i smjer vjetra. Odgovarajuce karte
za drzave clanice EU dane su u Dodatku A ENV 1991-2-4. Za Hrvatsku su
djelomicno provedena odgovarajuca mjerenja brzina vjetra. Indikativne vrijednosti
osnovnih referentnih brzina vjetra za Republiku Hrvatsku prikazane su na slici V.20.

598
 MODELIRANJE OPTERECENJA

15.9
•10.3
•
15.5 14.0
•

a 0"'0

Slika V.20. Ocekivane referentne maksimalne 10-minutne brzine vjetra za

povratno razdoblje 50 godina prema Gumbelovoj razdiobi (VG re f10min)
Oriavni hidrometeoroloski zavod

Prema prijedlogu sa slike V.20. Hrvatska je podijeljena na podrucje A s vref, 0 = 20,0

m/s i na podrucje B s vref,O = 30,0 m/s.

Referentni pritisak vjetra odreduje se prema izrazu:

P 2
qref = 2 . vref ,

gdje je p gustoca zraka. Ukoliko nije posebno odredena, gustoca zraka uzima se s
vrijednosti od 1,25 kg/m 3 .

Napominje se da se visoke gradevine razmatra po odsjeccima s odgovarajucim

visinskim podrucjima. Pritisci vjetra izracunavaju se za svaki odsjecak prema
odgovarajucoj "referentnoj visini", slika V.21.

599
V. POGLAVLJE

h>2b

b< h ~2b
Tze=z

b = sirina objekta izlozena djelovanju vjetra

Slika V.21. Referentna visina ze kao funkcija sirine i aktualne visine gracJevine
Pritisak vjetra moze se razmatrati odvojeno unutar zasebnih zona

Raspodjela pritiska vjetra prikazana je u nastavku. Pritisak na povrsinu je algebar­

ski zbroj unutarnjih i vanjskih pritisaka. Primjer sa slike V.22. ilustrira odredivanje
pritiska vjetra na gradevinu.

------ --
---- ---- ---- ----
poz.
------- --
--
a) b)

------ --------
poz. neg.

------
poz. neg.
------
---- ----
we 1--

--" --
W e2
--
---­ ------
we 1-­ -- we 2

c) d)

Slika V.22. Pritisak na povrsine gracJevina

600
 MODELIRANJE OPTERECENJA

Vanjski pritisak vjetra koji djeluje na povrsinu gradevine odreduje se prema izrazu:

we = qref . Ce (Ze)' Cpe .

Unutarnji pritisak vjetra odreduje se prema sljedecem izrazu:

Wi = qref . ce(zJ Cpi

U izrazima za We i Wi je:
Ce(Z) - koeficijent izlozenosti koji uzima u obzir neravnocu terena prema tablici
V.8., topografiju i visinu iznad tla,
Cpe - koeficijenti vanjskog pritiska,
Cpi - koeficijenti unutarnjeg pritiska.

Za 'ravni' teren (koeficijent topografije c,(z) = 1), koeficijent izlozenosti ce(z) moze
se odrediti, ovisno 0 visini iznad tla i kategoriji terena, iz dijagrama na slici V.23.
Teren se opcenito razmatra kao 'ravan' osim za lokacije blizu pojedinacnih naglih
promjena reljefa, npr. brda iii strmina (vidi Fig. 8.3, ENV 1991-2-4).

Tablica v.a. Kategorije terena i pripadni parametri (Table 8.1 ENV 1991-2-4)

Kategorija terena kr zQ [m] zmin [m] £

I. Otvoreno more, jezera sa najmanje 5 km

slobodne povrsine u smjeru vjetra i 0,17 0,01 2 [0,13]
ravnica bez prepreka

II. Ogradena poljoprivredna dobra,

pojedinacna poljoprivredna gospodarstva, 0,19 0.05 4 [0,26]
kuce iii drvece

III. Predgrada gradova iii industrijske i

0,22 0,3 8 [0,37]
obrtnicke zone; sume

IV. Gradsko podrucje gdje je najmanje 15%

povrsine sa zgradama cija srednja visina 0,24 1 16 [0,46]
prerilasuje 15 m

Napomena: Parametri u ovoj tablici kalibiriani su da se dobije najbolja prilagodba

s raspoloiivim podacima. Vrijednosti kr, zQ i zmin koriste se u 8.2
ENV 1991-2-4, vrijednost £ koristi se u Dodatku B.

601
V. POGLAVL.lE

posebno
razmatranje
A

50 o-+--i------ii-+--+--+-+--+--+-:A--f----:

20o-+--i------ii-+--+--+-,J9----I-----I-

5 0-+---1,--+-+-+­

2 O-J....-..J~-O-----'--
o 1 2 3 4

Slika V.23. Koeficijent izlozenosti ce(z) kao funkcija visine iznad t1a z
i kategorija terena I. do IV. za 'ravan'teren

Koeficijenti pritiska vjetra cpe i Cpi primjenjuju se kod odredivanja raspodjele vanj­
skih i unutarnjih pritisaka po povrsini gradevine. Vrijednosti ovih koeficijenata dane
su u tablicama u ENV 1991-2-4, ito:
• vertikalni zidovi pravokutnih gradevina - Table 10.2.1,
• ravni krovovi - Table 10.2.2,
• jednostresni krovovi - Table 10.2.3,
• dvostresni krovovi - Table 10.2.4,
• krovovi na cetiri vode - Table 10.2.5.

Koeficijent vanjskog pritiska cpe ovis; 0 velicini povrsine opterecene zone gradevine
kako je prikazano na slici V.24.

Dijagram se bazira na sljedecem:

cpe = c pe ,1 za A::; 1 m2 ,

cpe = Cpe ,1 + (C pe ,1 0 - c pe ,1 ).Iog A za 1m2 < A :::; 10m 2 I

Cpe = c pe,10 za A> 10 m2 .

602
 MODELIRANJE OPTERECENJA

Cpe

Cpe ,1

Cpe ,10 ·1 ·· ·..·····..·..··· ·..·..·..··· ······ ..

'------------0----0----0--0-0-0-----.____ A [m 2]
1 2 4 6 8 10

Slika V.24. Koeficijent vanjskog pritiska U ovisnosti 0 povrsini optere6ene ?one

gradevin e

Za gradevine bez unutarnjih pregrada koeficijenti unutarnjeg pritiska odreduju se u

ovisnosti 0 omjeru otvora, j1, definiranog na sljedeci nacin:
A
~=_1
A

Ukupna povrsina otvora na stranama u zavjetrini i paralelnih s vjetrom oznacena je

s A 1, dok je A ukupna povrsina otvora na stranama do vjetra, zavjetrini i paralelnih
s vjetrom. Za jednoliku raspodjelu otvora kod gradevina priblizno kvadratnog tlocrta
Cpi uzima se s vrijednosti -0,25. Za zatvorene gradevine s unutarnjim pregradama
moze se za najnepovoljniji slucaj pretpostaviti da je:
cpi = 0,8 iIi Cpi = -0,5 .

603
V. POGLAVLJE

5.2. Tipicni primjeri odredivanja koe'ficijenata vanjskog pritiska

5.2.1. Vertikalni zidovi gradevina pravokutnog tlocrta

TLOCRT POGLED

1. slucaj: d ~ e

1__... - ­ d ----I

h
z

E .0
2. slucaj: d < e

-l e/5 I­

h
A1 B C
B*
e = min (b; 2h)

Slika V.25. Odnosi dimenzija za vertikalne zidove gradevina pravokutnog tlocrta

Tablica V.g. Koeficijenti vanjskog pritiska za vertikalne zidove gradevina

pravokutnog tlocrta

Zone A,A* B, B* C D E

d/h Cpe.10 Cpe ,1 Cpe.10 Cpe ,1 cpe,10 I Cpe,1 Cpe ,10 Cpe ,1 Cpe.10 I cpe,1
::;;1 -1,0 -1,3 -0,8 -1,0 -0,5 +0,8 +1,0 -0,3

~4 -1,0 -1,3 -0,8 -1,0 -0,5 +0,6 +1,0 -0,3

604
 MODELIRANJE OPTERECENJA

5.2.2. Ravni krovovi

TLOCRT POGLED

1-001--....---- d ------I

.0

Referentna visina: Ze = h

b je dimenzija okomita na smjer

djelovanja vjetra.

e/10 e = min (b; 2h)

-Jf­
f----- e/2 ----j
Slika V.26. Odnosi dimenzija za ravne krovove

Tablica V.10. Koeficijenti vanjskog pritiska za ravne krovove

Podrucje
F G H I

Cpe ,10 Cpe ,1 Cpe ,10 cpe ,1 Cpe ,10 Cpe ,1 Cpe ,10 I Cpe ,1

-1,8 -2,5 -1,2 -2,0 -0,7 -1,2 ±0,2

5.2.3. Dvostresni krovovi

Za dvostresne krovove koeficijenti vanjskog pritiska odreduju se tako da se krovna

povrsina podijeli na zone kako je prikazano na slici V.27., dok se referentna visina
ze uzima kao ukupna visina gradevine.
Dopusta se linearna interpolacija izmedu kuteva nagiba krovova danih u tablici
V.11. Linearna interpolacija izmedu navedenih kuteva nagiba moze se raditi sarno
za kuteve istih predznaka.lzmedu kuteva _5° i 5° ne provodi se interpolacija vee se
koriste podaci za ravne krovove.

605
V. POGLAVLJE

Za razlicite druge slucajeve izvedbe gradevina dana su pasebna razmatranja ave

problematike kaja prelaze svrhu ave knjige.
strana izlozena
strana izlozena
vjetru zavjetrina
vjetru zavjetrina

vjetar
e:ov
vjetar 1
~--=
T e:ov
h
T
h

pozitivan nagib krova negativan nagib krova

I.. d ..I

e/1
Referentna visina: Ze =h
v~
~ .0
b je dimenzija okomita na smjer
djelovanja vjetra.

8Y
e = min. (b ; 2h)

e/1
e/10 e/10

--j f- --j f-

e krova I
.0

--jf-
e/10
1
I'" e/2---1

Slika V.27. Odnosi dimenzija za dvostresne krovove

606
 MODElIRANJE OPTERECENJA

ITablica V.11. Koeficijenti vanjskog pritiska za dvostresne krovove

Zone za smjer vjetra e = 0°
Nagib
krova F G H I J
a.
C pe ,10 Cpe ,1 C pe ,10 Cpe ,1 Cpe ,10 Cpe ,1 Cpe ,10 Cpe ,1 c pe ,10 Cpe ,1

-45° -0,6 -0,6 -0,8 -0,7 -1,0 -1,5

-30° -1,1 -2,0 -0,8 -1,5 -0,8 -0,6 -0,8 -1,4
-15° -2,5 -2,8 -1,3 -2,0 -0,9 -1,2 -0,5 -0,7 -1,2
_5° -2,3 -2,5 -1,2 -2,0 -0,8 -1,2 -0,3 -0,3
5° -1,7 -2,5 -1,2 -2,0 -0,6 -1,2 -0,3 -0,3
-0,9 -2,0 -0,8 -1,5 -0,3
15° -0,4 -1,0 -1,5
+0,2 +0,2 +0,2
-0,5 -1,5 -0,5 -1,5 -0,2
30° -0,4 -0,5
+0,7 +0,7 +0,4
45° +0,7 +0,7 +0,6 -0,2 -0,3
60° +0,7 +0,7 +0,7 -0,2 -0,3
75° +0,8 +0,8 +0,8 -0,2 -0,3

Nagib
Zone za smjer vjetra e = 90°
krova F G H I
a.
Cpe ,10 Cpe ,1 Cpe ,10 Cpe ,1 Cpe ,10 Cpe ,1 Cpe ,10 Cpe ,1

-45° -1,4 -2,0 -1,2 -2,0 -1,0 -1,3 -0,9 -1,2

-30° -1,5 -2,1 -1,2 -2,0 -1,0 -1,3 -0,9 -1,2
-15° ./
-1,9 -2,5 -1,2 -2,0 -0,8 -1,2 -0,8 -1,2
_5° -1,8 -2,5 -1,2 -2,0 -0,7 -1,2 -0,6 -1,2
5° -1,6 -2,2 -1,3 -2,0 -0,7 -1,2 -0,5
15° -1,3 -2,0 -1,3 -2,0 -0,6 -1,2 -0 l 5
30° -1,1 -1,5 -1,4 -2,0 -0,8 -1,2 -0,5
45° -1,1 -1,5 -1,4 -2,0 -0,9 -1,2 -0,5
60° -1,1 -1,5 -1,2 -2,0 -0,8 -1,0 -0,5
75° -1,1 -1,5 -1,2 -2,0 -0,8 -1,0 -0,5

Postupak odredivanja oterecenja vjetrom na gradevine sazeto je prikazan na slid V.28.

607
V. POGLAVLJE

• • •.• .:8, ~fer~HtnCi brfinaYjetr-~:rrefji

Karta vjetrova - izuzetno modifici­
rana za nadmorsku visinu i smjer

': ,.••,•..•
. ... +
, . -. . - --. .. ...

iiLA.ef~r~r)trL.pHtjp~~!vj~tt~H91'~jt.J:t.llU. ·I:nn
.. .. ' ; .

2 p=1,25 kg/m 3
qref = 0,5 .P. V ref I N 2
Vref [m s] qref [ 1m ]

\:iii~~Q.jS~i pritis(;l~~k~:,'; I ... '•• • 1.). Qm~rHjUpriti*~~lit;~%I·jl

Tablice 10.2.1. do 10.2.5. Izracunava se obzirom na
za zidove krovove i velicinu fl, velicinu i
razlicitih oblika ras od'elu otvora
Ponavljanje za alternativni smjer vjetra

. . ,," . ". - ._. . .. - ". - .. I

.: •••'. ·"K()efj9jj~ntj~I(#~nC>§.~i 'Ce(~eJ . . ,.. .
t

.•••• Vanjskfprilisak!We: .

. ".'·.'.• '·U h(Jt~rrJj i. pri~i$l?~.Wi:. ,.. '.. ,.'., ••

wi = qref . C e (Zj) . Cpi

1"I'p, ri~i§~knkpbYr$ irl~:wJ!t!-WiT J

Slika V.28. Dijagram toka za izra6unavanje pritisaka vjetra (za gradevine koje nisu
osjetljive na dinami6ke pobude - u praksi primjenjivo za 'normalne'
gradevine visine manje od 200 m)

608
 MODELIRANJE OPTERECENJA

5.3. Numericki primjer

+ Svrha primjera:
Razmatra se gradevina u predgradu grada Rijeke, 30,0 m visine i tloertnih di­
menzija 20,0 m X 20,0 m. Gradevina je 'zatvorena' s unutarnjim pregradama.
Potrebno je odrediti opterecenja vjetrorn na gradevinu.

• Tloert i naert gradevine

TLOCRT NACRT

E
a
E Ct)
a II
C\J ..c:
II
"'0

I_ b = 20 m .. I I_ b =20 m .. I

Slika V.29. Tloert i naert graaevine

• Odredivanje referentnog pritiska vjetra

Osnovna referentna brzina vjetra: vref ,

0 = 36,0 m/s

Referentna brzina vjetra:

V ref = eDI R . eTEM . cALT . V ref ,0 = 1,0 . 1,0 . 1,0 . 36,0 = 36,0 m/s .

Referentni pritisak vjetra:

p 2 1,25 2
qref = - . V ref =-·36,0 = 810 N/m 2 = 0,81 k N/m 2

2 2

• Koefieijenti pritiska

Razmatra se gradevina u dvije zone ze = 20 m i ze = 30m, slika V.30.

Kategorija terena III.

kr = 0,22; Zo [m] =0,3;. zmin [m] = 8; E= 0,37

609
V. POGLAVLJE

Koeficijenti izlozenosti, ocitavaju se iz dijagrama sa slike V.23.:

Ce (20) = 2,27; Ce (30) = 2,59

b < h < 2b

Tze= h=30 m

I.. b = 20 m _I

Slika V.30. Referentne visine

Koeficijenti unutarnjeg pritiska

Cpii = 0,8 iii -0,5.

Koe'ficijenti vanjskog pritiska

• Na zidove

!A I B

vjetar E
~D E~
II
..c

I_ d=20 m ~I

Slika V.31. Odnosi dimenzija za vertikalne zidove - tloert

Omjer d/h = 20 / 30 = 0,67 < 1, a za e usvaja se manja vrijednost .

od b = 20 m i 2h = 60 m, tako da je e = 20 m.

Buduci da je d = e razmatra se pritisak vjetra na stranice zidova,

gradevine kao jednoliko raspodijeljen (tj. pritisci u zonama B, B* i C'
su svi jednaki) - osim za zone A, vidi sliku V.32.

610
 MODELlRAN~'E OPTERECENJA

Koeficijenti vanjskog pritiska za vertikalne zidove dani su tablicno.

A 8 0 E
Cpe ,10 -1,0 -0,8 +0,8 -0,3
Cpe ,1 -1 ,3 -1 , ° +1,0 ,
-03

e/5 =4 m
I.. -I

E
o
('t')

"
.J::.

II.-.....--..- e =d =20 m -\
Slika V.32. Odnosi dimenzija za vertikalne zidove - pogled

Kako su povrsine svih zona na zidovima vece od 10m2 , koeficijent . +:J~'~i~ • · .·" .• •

Cpe , 1 ne uzimamo u obzir.

Vanjski pritisak vjetra do 20 m:

2
A: W e (20) =0,81-2,27.(-1,0)=-1,84kN/m
2
8: W e (20) = 0,81· 2,27.(-0,8) = -1,47 kN/m
2
0: W e (20) = 0,81· 2,27 -(+0,8) = +1,47 kN/m
2
E: W e (20) = 0,81- 2,27· (-0,3) = -0,55 kN/m

611
V. POGLAVLJE

"<t ,.....
CD_ "<t_
..... .....
1,47 0,55

vjetar
~

1,47 0,55

5 :
Slika V.33. Vanjski pritisak vjetra na vertikalne zidove do 20 metara

Vanjski pritisak vjetra od 20 m do 30 m:

2
A: W e (30) = 0,81· 2,59· (-1,0) = -2,10 kN/m
2
B: W e (30) = 0,81· 2,59· (- 0,8) = -1,68 kN/m
2
0: W e (30) =0,81·2,59·(+0,8)= +1,68 kN/m
2
E: W e (30) = 0,81· 2,59· (-0,3) = -0,63 kN/m

CD
co

1,68 0,63
7~··.···~':'~~:~.'T - - ' - - 1

vjetar
~
:1
·"'·1 I

, I

,J
1,68 0,63
a CD
..... co
(\rillilt'--'----'---'---'---'--'--"--'--'--'--'--''-L...L~ .....

Slika V.34. Vanjski pritisak vjetra na vertikalne zidove od 20 metara

612
 MODELIRANJE OPTERECENJA

Unutarnji pritisak vjetra do 20 m:

2

Pozitivno (pritisak): Wi(20) = 0,81· 2,27' (+0,8) = +1,47 kN/m

2

Negativno (sisanje): Wi(20) = 0,81· 2,27· (-0,5) = -0,92 kN/m

Unutarnji pritisak vjetra od 20 m do 30 m:

Pozitivno (pritisak): Wi(30) = 0,81· 2,59· (+ 0,8) = +1,68 kN/m 2

Negativno (sisanje): Wi(30) = 0,81· 2,59· (-0,5) = -1,05 kN/m

• Na krovnu plohu

e/10=2 m
-j f­
e/4=5 m
T
E

vjetar
a
C\I
~ 10m II
.c
II
Q)

e/4=5 m

e/2=10 m e/2=10 m
1
\'" -I'" .. I
Slika V.3S. Odnosi dimenzija za krovnu plohu

Za e usvaja se manja vrijednost od b = 20 m i 2h = 60 m, tako da ... ;.......

je e = 20 m. Referentna visina je ze = h = 30 m.

Koeficijenti vanjskog pritiska za krovnu plohu dani su tablicno.

F G H I
Cpe ,10 -1,8 -1,2 -0,7 ±O,2
Cpe ,1 -2,5 . ,
-2 ° -1,2 ±O,2

613
V. POGLAVLJE

Vanjski pritisak vjetra na krovnu plohu:

F: we = 0,81· 2,59· (-1,8) = -3,78 kN/m 2

G: we = 0,81· 2,59· (-1,2) = -2,52 kN/m 2
H: we = 0,81· 2,59· (- 0,7) = -1,47 kN/m 2
I: we = 0,81· 2,59· (± 0,2) = ±0,42 kN/m 2

18

1,2 ·±02

Slika V.36. Koeficijenti vanjskog pritiska na grac1evinu

Opterecenja vjetrom izracunata su algebarski, zbrojem unutarnjih i

vanjskih pritisaka vjetra. Pri tom je vazno biti konzistentan obzirom .
na smjer vjetra i smjer unutarnjeg pritiska.

Uocimo da je za gradevine pravokutnog tlocrta, ne i za kvadratnog, ,.

potrebno razmatrati djelovanje vjetra iz dva ortogonalna srnjera. <.""' ... ,,

14