Professional Documents
Culture Documents
Lakyjeva Skola Muzike
Lakyjeva Skola Muzike
I kao sto cevap rece najvaznije je da odredis intonaciju tj od kojeg akorda pesma
krece.A akorda koji slede posle nama mnogo.Vremenom ces vec steci iskustvo i
slusanjem pesme ces vec moci da odredis njenu harmoniju.
Nemoj da se frustriras u pocetku ako ne mozes da skines pesmu tacno 100% .Samo
vredno radi i napredak ce se pokazati.
Dakle dobro slusaj pesmu i probaj da osetis gde u pesmi ide promena akorda i tu
ubaci akorde.
Jos jedan nacin skidanja pesme je da pevas melodiju i da onda sam trazis akorde za
pratnju.Moze se desiti da ne pratis kao na originalu ali da muzicki bude ispravno.Nije
lose i tako nauciti pa ces kasnije promeniti.
Hidjaz skala ili kako je mi zovemo "orijental" skala je zastupljena u nasoj narodnoj
muzici ali ne bih mogao reci bilo da se radi o izvornoj narodnoj muzici ili o
novokomponovanoj muzici.
Ona je ravnopravno zastupljena sa ostalim skalama.
Durska skala
Molska - prirodni mol
Molska - prirodni mol sa snizenim II stupnjem silazno
Molska - harmonski mol i izvedene skale iz nje
Orijental - izvedena od V stupnja
"Neznam kako bih nazvao skala"- izvedena od IV stupnja
A ovu lestvicu kojoj ne znam ime srecem u starim pesmama:Oj moja ruzo rumena,Oj
javore javore,Volim majko siroticu....
Nju dobijam od VII stupnja orijental lestvice , u ovom slucaju od tona D
D E F Gis A H C D
Kao sto rekoh za mene je ovo "izvodjenje " lestvica jedne iz druge mnogo lakse i
preglednije.
A odavde pocinje....
CDEFGAHC
Svaka lestvica dobija ime po prvom tonu.
Mesto na kome se ton u lestvici nalazi zovemo STUPANJ.Stupnjeve obelezavamo
brojevima ,rimskim (ako vam je lakse onda moze i arapskim )
Izmedju III i IV stupnja i izmedju VII i VIII stupnja nalazi se polustepeni razmak, a
izmedju svih ostalih je celostepeni razmak.
Za sada toliko ako ima pitanja ili nejasnoca pitajte pa nastavljamo sutra.
Videli smo dakle zasto se neka lestvica zove C dur (zasto C i zasto dur).
To je osnovna lestvica i u njoj su sadrzana SLOVA svih tonova.Sta to znaci ?
Znaci da ne postoji ni jedan ton koji se zove K ili L ili O ili P ili....
Samo sedam slova CDEFGH i posle jos dodatak B, dakle ukupno osam.
Sta da radimo?
Jednostavno povisimo VII stupanj tj to F za pola tona i dobijamo novi ton koji se zove
Fis
Zaboravio sam da kazem a sigurnoste vec primetili svaka lestvica pocinje i zavrsava
istim tonom.
Da bi nase majstorstvo pokazano prilikom pravljenja G dur lestvice bilo potpuno reci
cemo i ovo.
G dur lestvica ima povisen jedan ton ,to je ton F.Kada ga povisimo njegovo ime je
Fis.U notama to povisenje obelezavamo ovim znakom #.Dakle kada govorimo
kazemo Fis a kada pisemo note onda koristimo znak #.A kad pisemo za sebe ili
nekom drugaru ili na forumu onda moze kako hoces Fis,FIS,F# svejedno je
C D E|F G A H|C
G A H|C D E Fis|G
A kako cemo sad dalje?Koristimo pravilo od juce.Od V stupnja lestvice koju znamo tj
prethodne pocnemo da nizemo tonove ...pa cemo onda videti sta dalje .
Na V stupnju G dur lestvice nalazi se ton D. I sva je prilika da cemo praviti D dur
lestvicu.
D E Fis G A H C D
Ovde imamo istu situaciju kao i juce .Pocetni ton D -dobar, razmak izmedju III i IV
stupnja, Fis i G, pola stepena - odlicno ,razmak izmedju VII i VIII stupnja, C i D , ceo
stepen - ne valja.
Ali nismo mi "od juce".Samo povisimo VII stupanj, ton C, za pola tona i dobijemo ton
Cis.
A lestvica
D E Fis G A H Cis D
D dur lestvica, prava.
Naravno vidimo da ima dva povisena tona Cis i Fis. Njih isto pisemo na pocetku
notnog zapisa.Dve crne dirke na klavijaturi (Cis i Fis).
Prosto ko pasulj.I neka neko kaze da je ovo tesko
C D E|F G A H|C
G A H|C D E Fis|G
Gledajuci nacin na koji smo dobijali durske lestvice, imam utisak kao da ih je Svabo
izmislio .Nemacka pedantnost i urednost, ma pogledajte samo:
Durske lestvice
C dur C D E F G A H C predznaci 0
G dur G A H C D E Fis G predznaci 1 Fis
D dur D E Fis G A H Cis D predznaci 2 Fis CIs
A dur A H Cis D E Fis Gis A predznaci 3 Fis CIs Gis
E dur E Fis Gis A H Cis Dis E predznaci 4 Fis Cis Gis Dis
H dur H Cis Dis E Fis Gis Ais H predznaci 5 Fis Cis Gis Dis Ais
Fis dur Fis Gis Ais H Cis Dis Eis Fis predznaci 6 Fis Cis Gis Dis Ais Eis
Ma brate moj ovakvu pedantnost samo Svaba ima. Dobro mozda Nemci nisu ovo
izmislili ali me sve podseca na njih.Bez brige bice reci i o drugima
Ovo "predznaci" znaci da se pise na pocetku notnog teksta i da vazi stalno.E sad
neko ce pitati "A sta ako ocu ja u toku pesme da povisim neki ton?"
Moze slobodno , koji god hoces , samo mu dodaj nastavak "is" tj znak #.
Ako povisim H dobijam His, ako povisim E dobijam Eis.
A sta ako hocu da povisim vec poviseni ton naprimer Cis ili Fis?
Pa lepo ti Svaba kaze dodaj samo "is" i dobices Cisis ili Fisis.I ne moras dva puta
pisati ## nego neki znak kao "x".
Lestvice koje slede su Cis dur ,Gis dur, Dis dur, Ais dur .....
Mozete probati da ih napravite.
Ja o njima necu pisati jer se redje koriste a i bune se Francuzi jer i oni hoce nesto da
kazu.
Cujemo se sutra.
Ako pazljivo citas moras uociti i zapamtiti pravila.Da te podsetim radili smo samo
DURSKE lestvice koje imaju POVISENE tonove.
I tri pravila tu postoje
1 pocetni ton odredjuje ime lestvice to ti je lako.
2 moras da imas polustepene razmake izmedju III i IV , i VII i VIII stupnja i to vidim da
ti je lako.
3 mozes ,za sada posto radimo lestvice sa povisilicama, samo da povisavas
tonove.Dakle ako sta radis tonovi moraju ici na gore, znaci tonove povisujemo samo
da bi zadovoljili pravilo.Znas da imamo 7 tonova (za sada) i njih sedam mozemo
povisiti.Kada ih povisimo dodajemo nastavak "is" i dobijas
I sad ako treba jos jednom da se povise dodas jos jednom "is"
Cisis Disis Eisis Fisis Gisis Aisis Hisis
Sta su ovi tonovi u "stvarnom" zivotu.
Cisis je ton D, Disis je ton E , Eisis je Ton Fis .....
Na prvu loptu sve to izgleda malo zbunjujuce ali ima svoju svrhu.
Evo ti primer :Pesma je u Aduru i ides onaj cuveni prelaz
E Fis Gis A
zasto ne moze
E Fis As A
Pazi kada sviras isto je ali u teoriji nije.Znas da A dur ima na pocetku notnog teksta 3
# povislice na Cis ,Fis,i Gis.Dakle vec je ton G povisen i sto bi ga ti usred pesme
snizavao.Druga stvar nigde nisam video da na pocetku stoje 2 povisilice i 1 snizilica
Izveli smo 7 durskih lestvica i videli u cemu se razlikuju.To je bilo potrebno da bi smo
shvatili nacin na koji one nastaju.
E dur lestvica
Krenem od tona E koji mi je I stupanj,sad pravim celostepeni razmak, E-F je
polustepeni , moram F povisiti za pola i dobijam E-Fis kao celostepeni, dakle Fis mi
je sada II stupanj.
Od Fis pravim celostepeni razmak, Fis-G je polustepeni, moram povisiti G za pola ,i
dobijam Fis-Gis, dakle Gis mi je III stupanj.
Od Gis trazim pola stepena jer mi izmedju III i IV stupnja treba polustepeni razmak, a
to je Gis-A.
A mi je IV stupanj itd.................
Evo primera
Idemo
C dur C D E F G A H C od IV stupnja poznate lestvice pravimo novu
FGAHCDEF
Pocetni ton je F, super.Razmak izmedju VII i VIII stupnja, tj izmedju E i F je pola
stepena, odlicno.Razmak izmedju III i IV stupnja, tj izmedju A i H je ceo stepen a
treba nam pola, nema problema sad cemo to da napravimo.Snizimo ton H i dobijemo
ton Hes.Bravo majstore
F G A Hes C D E F
E onda neko (ma mora da su Francuzi ili mozda Englezi) kaze :Ne moze!
Sto?
Lestvica ti je dobra sve je super samo Hes ce da se zove B.
Ma ko jeBe.Pardon ko je B
Ima da se tako zove i gotovo.
Dobro da se ne svadjamo neka bude B
FGABCDEF
jel sad dobro?
ODLICNO
FGABCDEF
BCDEFGAB
Pocetni ton B, to je OK.Polustepeni razmak izmedju VII i VIII stupnja tj izmedju A i B,
i to je OK.I problem jer imam celostepeni razmak izmedju III i IV stupnja, tj izmedju D
i E.Problem resavam tako sto snizim IV stupanj i dodam nastavak "es"
Pa dobijam
B C D Ees F G A B
Jel valja?
Super , odlicno,ne valja.
Sta sad ne valja?
Ma glupo je da se ton zove Ees , ko da imas govornu manu
Pa kako da ga zovem?
Prosto Es
Dobro , evo F dur lestvice koja ima dve snizilice i dva snizena tona, B i Es
B C D Es F G A B
Es F G A B C D Es
Prvi Es ,OK.D-Es, VII-VIII pola tona, OK. III-IV ,G-A ceo ton , treba A sniziti.
Snizavam A i ....cekam....gledam...kontam.
Snizavam A i ono postaje Aes, nema ponavljanja slova, nema mucanja ...jel moze?
Jok.
Pa sto sad ne moze?
Eto tako. Nece biti Aes nego As.
E je*o ja ovo pravilo. Svabo je bio majka. Ako me jos jednom predjes batalicu ja ovu
teoriju.
Es F G As B C D Es
Tri snizilice, tri snizena tona ,B ,Es i As.
A pesmica ?
Ma pevaj je ti sam ja odo..........
Daj mi jedno hladno.....da se malo smirim ....ne treba casa.....
Es F G As B C D Es
As B C D Es F G As
Razmak izmedju VII i VIII stupnja tj izmedju D i Es je poluton, OK.
Razmak Izmedju III i IV stupnja tj izmedju C iD je ceo stepen, znaci moramo sniziti D.
Snizavamo D i dobijamo Des.
Konacno po pravilu.
As dur lestvica
As B C Des Es F G As
Cetiri snizena tona B, Es , As, Des
Ges dur
Ges As B Ces Des Es F Ges
Sest sbizenih tonova B, Es, As, Des, Ges, Ces
Necemo vise raditi nove lestvice jer su ove dovoljne.A zasto su dovoljne videcemo u
novoj lekciji.
Ponovite sad sve durske lestvice
Povisene G, D, A, E, H, Fis, Cis
Snizene F, B, Es, As, Des, Ges, Ces
Naravno da postoje lestvice koje imaju i vise od 7 snizenih ili povisenih tonova , ali
ove koje smo da sada naucili su sasvim dovoljne i najcesce se koriste.
Primeri
Lestvica Gis dur ima 8 povisenih tonova a lestvica As dur ima 4 snizena tona.Dakle
koristicemo As dur lestvicu jer ima manje PREDZNAKA (povisilica ili snizilica) i
samim tim je preglednija.
Da ponovimo da su Gis i As dur ENHARMONSKE lestvice tj isto zvuce kad se
odsviraju ali se razlicito pisu.
Evo jos primera
H dur sa 5 povisillica umesto Ces dura sa 7 snizilica.Fis i Ges dur imaju po 6
predznaka i tu se obicno koristi Fis dur.
I da ponovimo jos jednom kako kontrolisemo da li smo dobro napisali lestvicu.
Svaka lestvica sa povisilicama mora u sebi imati sva slova od kojih pravimo lestvicu.
Dakle mora imati C,D,E,F,G,A,H
primer E dur
E Fis Gis A H Cis Dis E
Svaka lestvica sa snizilicama mora u sebi imati sva slova od kojih pravimo lestvicu.
Dakle mora imati C,D,E,F,G,A,B!!!! (ovo za B smo ranije objasnili)
primer As dur
As B C Des Es F G As
USA Dodatak
U Americi se stupnjevi obelezavaju arapskim slovima.Tako ce oni reci "Na 1 stupnju
C dur lestvice je ton C, na 2 stupnju je ton D i ...."
Amerikanci rimske brojeve, koje smo mi koristili za stupnjeve, koriste za nesto drugo.
Usa
stupanj = degree
stepen = step
polu-stepen = half-step
ceo-stepen = whole-step
lestvica, skala = scale
toh H = B
ton B = Bb
Rekli smo vec da se mesto, na kome se nalazi ton u lestvici, zove STUPANJ
.Stupnjeve smo obelezavali rimskim brojevima, a u Americi ih obelezavaju arapskim
brojevima.
I naravno sledi pesmica:Na prvom stupnju A dur lestvice nalazi se ton A, na drugom
stupnju nalazi se ton H na trecem stupnju nalazi se ton Cis....
Sta je tu je, pokusajte ovo da naucite.I evo jedna mala pomoc.Najvazniji su ovi
"pravi" Latinci :Tonika ,Dominanta i Subdominanta.
E sad kad smo ovako fini sad ne ide pesmica vec recitacija.
Probajte ,bar ovi koji do sada nisu ugasili racunar , da ponovite sve durske lestvice
i da odredite koji tonovi u tim lestvicama predstavljaju Toniku ,Subdominantu,
Dominantu i vodjicu.
Ako zelis neki drugi tonalitet naprimer A dur moras prvo odrediti stupnjeve u A duru a
oni su:
A1 H2 Cis3 D4 E5 Fis6 Gis7 A8
Tako da melodija u A duru izgleda ovako
Cis Cis D E |E D Cis H |A A H Cis |Cis H H |
Prosto zar ne
Sad ti probaj da napravis transpoziciju za bilo koji tonalitet.
Osnove muzicke teorije 10 I deo
Da vas jos jednom podsetim sta smo rekli kod pravljenja lestvica.
Svaka lestvica mora sadrzavati tonove alfabeta i to sve tonove i to tonove po redu.
Dakle bez obzira sto se neki ton zove Fis on u sebi sadrzi slovo "F".
Tonovi muzickog alfabeta su C D E F G A H i oni moraju biti sadrzani u
lestvici.Naravno da smo objasnili izuzetak kad H prelazi u B. I rekli smo da su
Amerikanci to resili bolje pa su njihovi tonovi muzickog alfabeta C D E F G A B.
Interval TERCA nastaje kada mozemo izbrojati 3 tona.Naravno interval cine krajnji
tonovi prvi i treci.
Evo kako to izgleda.Uzmimo ton C i izbrojmo 3 tona C ,D i E.Kao sto vidimo imamo 3
tona a interval TERCU cine tonovi C-E.
Evo i drugih TERCI
D, E i F terca je D-F
E, F i G terca je E-G
F, G i A terca je F-A
......................
Interval KVARTU cemo dobiti ako izbrojimo 4 tona a naravno sam interval cine prvi i
cetvrti ton.
C, D, E i F kvarta je C-F
D, E, F i G kvarta je D-G
Evo sad kako bi to izgledalo normalno( cuj normalno ,sta je ovde normalno )
Naprimer
Interval PRIMA je C1-C1, D1-D1,....
SEKUNDA je naprimer C1-D1, D1-E1,....H1-C2, C2-D2,.....
TERCA je naprimer ........C2-E2, D2-F2,.....H2-D3,....
KVARTA C1-F1.....A2-D3.....
KVINTA ..........E2-H2, F2-C3......
SEKSTA .....E1-C2...
SEPTIMA .....D2-C3....
OKTAVA C1-C2....G2-G3....
Moram reci da su ovi intervali koje smo dosad pravili bili INTERVALI NA VISE.Sto
znaci da je drugi ton intervala bio visi od prvog ili ako vam je zgodnije prvi je bio nizi
od drugog.
Svestan cinjenice, da cu izgubiti na popularnosti kod mnogih clanova foruma ,
moram reci i ovo. Intervali se mogu posmatrati i NA NIZE.Sto znaci da je prvi ton
posmatranog intervala sada nizi od drugog.
Kako sad ovo da prezivite Lako, Laky je tu bez brige .Evo recepta.
1 Prepisite na papir ponovo tonove tri oktave koje koristimo za ovo jelo.
C1 D1 E1 F1 G1 A1 H1 C2 D2 E2 F2 G2 A2 H2 C3 D3 E3 F3 G3 A3 H3 C4
2 Uzmite flasu zestokog pica ili gajbu piva
3 Krenite unazad, znaci sa desna u levo, i isto pravite intervale.
Rekli smo da intervale mozemo posmatrati UZLAZNO (na vise) i SILAZNO (na nize).
Druga podela intervala je prema velicini.
Prema VELICINI intervali mogu biti
JEDNOSTAVNI
1 Prima, 2 Sekunda, 3 Terca, 4 Kvarta, 5 Kvinta, 6 Seksta, 7 Septima, 8 Oktava
SLOZENI intervali su veci od oktave i mogu se posmatrati kao zbir oktave i prostog
intervala.
Ako uporedimo dva intervala C-D i interval E-F, videcemo da su oba intervala
SEKUNDE.Ali se razlikuju jer je prvi interval sacinjen od celog tona a drugi je
sacinjen od polu-tona.
C-D = C-Cis i Cis-D ,ceo ton(dva polu-tona)
E-F = E-F ,jedan polu-ton
Kako je sve ovo poprilicno zbunjujuce i kako postoji druga laksa podela koju koriste
Amerikanci o ovome cemo nastaviti nekom drugom prilikom.
GOTOVOOOOOOOOOOOO
MEMA VISEEEEEEEEEEEEEEEE
Jos jednom savet za kraj.Ne bi bilo lose da krenete od prve lekcije i polako da
ucite.Bez zurbe i bez velikih obaveza , ako nesto nije jasno slobodno pitajte.Treba da
naucite desetak pravila i malo stranih izraza a sve u svemi nije to bas tako
komplikovano.I opet cu ponoviti ovo sto smo do sada radili je tek jedan mali sitni delic
muzicke teorije.Ulozeni trud ce vam se sigurno visestruko vratiti.
Na primer
C dur C D E F G A H C
kao sto znamo polutonovi su izmedju III i IV stupnja E-F i izmedju VII i VIII stupnja H-
C
Da bi dobili poluton izmedju II i III stupnja snizicemo ton E i dobiti Es.
Da bi dobili poluton izmedju V i VI stupnja snizicemo ton A i dobiti ton As.
Da nam NE BI OSTAO poluton izmedju VII i VIII stupnja snizicemo ton H i dobiti ton
B
Tako da imamo
C D Es F G As B C prirodna C mol lestvica
Pokusajte i sa ostalim lestvicama.
Rekli smo da svaka PRIRODNA molska lestvica ima svoju PARALELNU dursku
lestvicu tj. lestvicu od koje je nastala (koja ima iste tonove).
Takodje smo rekli da PARALELNE lestvice imaju isti broj predznaka.
Naprimer Fdur i Dmol imaju 1 snizilicu, Adur i Fis mol imaju 3 povisilice itd...
E sad dobra stvar je sto sve molske lestvice imaju isti broj predznaka kao i prirodna
molska lestvica.
Naprimer
Amol prirodna, harmonska i melodijska lestvica nemaju predznake
Hmol prirodna, harmonska i melodijska lestvica imaju 2 povisilice
Cmol prirodna, harmonska i melodijska lestvica imaju 3 snizilice
itd...
E sad dolazi i losa stvar .Niste valjda mislili da ce sve lako ici.
Ja uporno pricam o osobinama HARMONSKE i MELODIJSKE lestvice a jos ih nismo
ni radili.
Evo zasto.
Hocu odmah u startu da naucite da posmatrate MOLSKE lestvice kao jednu grupu
lestvica.Zato sto sam MOL tj molske lestvice imaju svoju osobenost, svoju boju ili vec
zovite to kako hocete .Kao sto i DURSKE lestvice imaju svoju osobenost ,svoju
boju i sl...
Mozda ste vec culi onu staru frazu, dur zvuci veselo , dok je mol tuzan .Mozemo i
tako posmatrati ali je bitno da zapamtite da su svi MOLOVI "tuzni".
Vidimo da HARMONSKI mol ima polu-stepen izmedju VII i VIII stupnja ali i jednu
osobenost u odnosu na druge lestvice a to je STEPEN-IPO razmak izmedju VI i VII
stupnja tj. izmedju tonova F i Gis.
Americki bi bilo
C D Es F G As Bb C pa povisujemo Bb i dobijamo
C D Es F G As B C Harmonski mol
Zapamtite ovo. Uskoro cemo malo vise objasniti razlike izmedju americkog i
evropskog pisanja.Nije na odmet znati.
Da zakljucimo.
HARMONSKU molsku lestvicu dobijamo tako sto povisimo VII stupanj PRIRODNE
molske lestvice.
Na pocetku notnog teksta to povisenje SE NE PISE.Ono se pise ispred svakog tona
u notnom tekstu.
Uzmimo na primer Dmol harmonsku lestvicu.
D E F G A B Cis D
Na pocetku notnog teksta stoji 1 snizilica za ton B.
Ton Cis u notnom tekstu svaki put (tj u svakom taktu) mora biti naznacen.
I ovo zapamtite postoje samo povisilice ili samo snizilice.
NE POSTOJE lestvice koje imaju (na pocetku) i povisilice i snizilice.
Ovo na kraju sto sam vas mao davio je za one koji citaju note, cisto da znaju .
Cujemo se uskoro.
Provezbajte i naucite HARMONSKE molske lestvice.One se cesto srecu u
starogradskim pesmama i romansama a za divno cudo u zadnjih par godina mnogi
(zenski) hitovi koje cujemo na "GRANDU" su pisani sa HARMONSKIM molom.
Pored ovoga HARMONSKI mol ce nam pomoci da dobijemo jednu "novu" lestvicu.
A ako ne znate tu "novu" lestvicu zaboravite Sabana Saulica i narodnu muziku.
Fdur F G A B C D E F
Dmol prirodni D E F G A B C D
Dmol harmonski D E F G A B Cis D
A-orijental A B Cis D E F G A
sve lestvice imaju jednu snizilicu, ton B
Bdur B C D Es F G A B
Gmol prirodni G A B C D Es F G
Gmol harmonski G A B C D Es Fis G
D-orijental D Es Fis G A B C D
sve lestvice imaju dve snizilice, tonovi B i Es
Gdur G A H C D E Fis G
Emol prirodni E Fis G A H C D E
Emol harmonski E Fis G A H C Dis E
H- orijental H C Dis E Fis G A H
sve lestvice imaju jednu povisilicu, ton Fis
Pre nego sto predjemo na akorde i harmoniju, moramo jos neke stvari da razjasnimo.
A ostali smo duzni.
Rekli smo da je interval razmak izmedju bilo koja dva tona.Pa smo nabrojali sve vrste
intervala.
Prima, sekunda, terca, kvarta, kvinta, seksta, septima, oktava.
Ajde da vidimo sta su naprimer SEKUNDE.?
To su razmaci izmedju bilo koja dva susedna tona.
Evo ih: C-D, D-E, E-F, F-Gis......
Da, svi ovi intervali su sekunde ali RAZLICITE sekunde.
Zasto?
C-D ima 2polutona C-Cis i Cis-D
D-E ima 2polutona D-Dis i Dis-E
E-F ima 1poluton E-F
F-Gis ima 3polutona F-Fis, Fis-G i G-Gis
Sta to znaci?
U akustickom smislu znaci da ce te sekunde u "nasim usima" izazvati razlicit
"osecaj(utisak)".
Naravno ove prve dve sekunde sa 2polutona ce izazvati isti "osecaj" .
A evo i kako se ove sekunde zovu.
C-D velika sekunda
D-E velika sekunda
E-F mala sekunda
F-Gis prekomerna sekunda
Zajebano zar ne?
I zakljucak.
Ako vam neko odsvira H-Des(terca) interval od 2polutona i C-D(sekunda) interval od
2 polutona imacete potpuno isti "osecaj".
Ustvari da zabiberim jos vise.
Ako vam neko odsvira H-Des(terca) i interval H-Cis(sekunda) cucete isto.
Kao sto smo rekli da postoje ENHARMONSKI TONOVI, tj tonovi koji isto zvuce a
razlicito se pisu (naprimer Cis i Des), takodje postoje i ENHARMONSKI INTERVALI,
tj intervali koji isto zvuce a razlicito se pisu.
Uf.
Da vam skratim muke.
Stvar se komplikuje jer svi intervali(ne bas svi ) mogu biti veliki, mali, prekomerni i
umanjeni.
A neki mogu biti i CISTI.
Srecom prljavi ne postoje.
Kao sto mozete videti tema dusu dala za "izbegavanje".
Dobro, moze se sve to nauciti. Ljudi koji se muzicki obrazuju u skolama to i uce i sve
to ima svoj smisao i svoju primenu.
Za nas ostale to je malo , malo vise komplikovano i nepotrebno .
Da pocnemo.
Teorija kaze da je AKORD istovremeno zvucanje najmanje TRI tona razlicite visine i
imena.
Da razjasnimo ovo "razlicite visine i imena".U principu kada kazemo tri razlicita tona
mislimo na razliku u njihovoj zvucnosti..
Ako imamo naprimer tri tona C1, C2 i C3. To su tonovi razlicite visine ali su po
zvucnosto isti tonovi i nemamo akord.
Ako imamo naprimer His, C i Deses imamo tri razlicita imena ali je u pitanju isti ton i
opet nema akorda.
Ma jasno vam je.
E sad ovo sto kaze "najmanje TRI tona" , to znaci da ih moze biti i vise od tri.
Zato akorde po broju tonova koji ih cine delimo na
Trozvuke imaju 3 tona
Cetvorozvuke imaju 4 tona
Petozvuke imaju 5 tonova
.....
Kao sto vidimo na svakom stupnju lestvice smo dobili po akord, i to tako sto smo
redjali terce.
Sada moramo odrediti i karakter tih akorda.
Sta to znaci?
Uzmimo naprimer akord od tonova C E G.Pocetni ton ovog akorda je ton C, i on ce
dati ime akordu.Drugi ton akorda je ton E i on je treci stepen Cdur lestvice pa cemo
ovaj akord nazvati DURSKI.Znaci dobili smo C-dur akord koga cine tonovi C E G.
Znaci svaki akord koji ima u svojoj osnovi veliku tercu(dursku tercu od 4 polu-tona) je
durski akord.
Mozemo reci i ovo.Postoje dve terce C-E i E-G.Terca C-E je velika(durska terca od 4
polu-tona) a terca E-G je mala(molska terca od 3 polu-tona).
Evo i pravila:Svaki akord sacinjen od velike i male tj. od durske i molske terce, naziva
se DUR.
Sada sami uzmite bilo koju dursku lestvicu.I na njenim tonovima slazite terce tj
pravite akorde (trozvuke).Uocite od kakvih se terci sastoje dobijeni trozvuci i kojim
redom su te terce slozene.
Prepoznajte DUR i MOL akorde.
Kao sto kazemo da se na I stupnju Cdur lestvice nalazi ton C, tako isto kazemo da se
na I stupnju Cdur lestvice nalazi akord Cdur.
Na II stupnju Cdur lestvice,nalazi se Dmol
Na III stupnju Cdur lestvice, nalazi se Emol
Na IV stupnju , nalazi se Fdur
Na V stupnju, nalazi se Gdur
Na VI stupnju, nalazi se Amol
Na VII stupnju, nalazi se ....
o tome cemo sledeci put.
Kao sto smo videli KARAKTER akorda odredjuje III stupanj tj terca.
Ako je rastojanje izmedji I i III stupnja velika terca(durska) dobijamo DUR.
A ako je rastojanje izmedju I i III stupnja mala terca(molska) dobijamo MOL.
U oba slucaja I i V stupanj su nepromenjivi tj njihov intervala je cista KVINTA.
primer
C E G Cdur
C Es G Cmol
PS Naravno kao i u svakom zanatu treba da vam bude cilj da postanete MAJSTOR,
sto bolji majstor
Od harmonskog mola izvodimo paralelnu lestvicu (znaci lestvicu koja ima zajednicke
tonove)
i to ORIJENTAL lestvicu.Procitacete da se ova lestvica i drugacije naziva.Ja sam
ovako naucio a vi naucite kako hocete bitno je da znate o cemu se radi.
"Zovi je i LONAC samo je nemoj pogresno svirati" .
Rekli smo vec da ORIJENTAL dobijamo od V stupnja harmonskog mola, pa imamo
E orijental
E F Gis A H C D E
i kazemo na
I stupnju se nalazi EGisH Edur
II stupnju se nalazi FAC Fdur
III stupnju se nalazi GisHD G umanjen
IV stupnju se nalazi ACE Amol
V stupnju se nalazi HDF H umanjeni
VI stupnju se nalazi CEGis C prekomerni
VII stupnju se nalazi DFA Dmol
Sve vas pozdravljam, zahvaljujem na strpljenju i ako ima nekih pitanja slobodno....
Vec sam jednom rekao i ponovicu. Ovo sto sam do sad napisao iz teorije je jedan
mali ,mali, mali deo onaoga sto se uci u muzickoj skoli. Nisam brojao ali mislim da
nema vise od 20 do 30 reci i pojmova koje treba nauciti. Ako svaki dan naucite po
jedan pojam videcete da i nije tako tesko.
I ja sam pola od toga, sto sam napisao, prepisao iz knjige . I ja "kontam" po pola
sata intervale, racunam na prste i koristim sve moguce trikove . Mozete i vi jer niko
nas ne tera , mi ne odgovaramo i ne ucimo za ocenu .
I opet ponavljam , ulozeni trud se visestruko isplati.
U prethodnom postu sam napisao da cu pokrenuti novu seriju tekstova koja ce imati
za cilj da odgovori na ono kljucno pitanje "Kako skidati pesme".
Kako sam vec rekao do sada sam, uglavnom, prepisivao teoriju . Sada cu pisati i
objasnjavati, svojim recima, onako kako ja to mislim i razumem. A to podrazumeva
da cu mozda (cuj mozda, garant ) reci i nesto sto nije tacno ili je muzicki pogresno.
Zato bih zamolio i ostale kolege da se aktivno ukljuce i da me slobodno isprave ili
dodaju svoje misljenje.
Moja zelja je da svoje skromno znanje podelim sa drugima i da od drugih nesto
naucim.
Nasem kolegi Svetislavu jedno veliko hvala za post. Odgovor na njegovo pitanje "Ako
vam se dopadne javite se za dalje"
glasi:" DA, DA, DA,......DA"
1 Prvi nacin izgleda ovako. Pustimo pesmu ili neki njen deo i probamo da "ubodemo"
koji akord ide. Matematika kaze ovako ,imamo 12 polutonova plus mol i dur , znaci
24 akorda, pa probaj.Ovaj sistem "Probam, pa ako pogodim" je prilicno zamoran i
krajnje neproduktivan. Moj predlog je da ovaj nacin skidanja pesama eliminisemo u
startu.
Istini za volju svi smo mi i poceli sa ovim nacinom ali je to kod nekoga trajalo 1 dan
kod nekoga 1 mesec a......Ako i dalje radite na ovaj nacin onda......
3 Treci nacin izgleda ovako. Pustimo pesmu ili neki njen deo uzmemo instrument i
odmah odsviramo u originalu ili jos gore bez instrumenta, uzmemo papir i notno
zapisemo sve u originalu. Ovaj nacin za sada necemo raditi jer oni koji vec rade
ovako sigurno ne citaju ovu temu . Dobro, pokusacemo da se priblizimo njima ali i
ako ne uspemo nije smak sveta. Na kraju krajeva, kad sviramo neku pesmu, ne pise
nam na celu da smo skinuli sami ili nam je neko pokazao ili smo citali note ili....
Pa da pocnemo.
Da samo predlozim, a mozda cu biti malo dosadan(cuj malo dosadan ) da svi oni
koji jos nisu najbolje naucili prethodno gradivo, da se vrate malo unazad i pokusaju
sto bolje da ga savladaju.
Sada probajte da odsvirate bilo koji mol, naprimer Gmol i probajte da OSETITE tu
njegovu osobinu koja je karakteristicna za mol. Odsvirajte neki drugi mol naprimer
Hmol. Oseticete da je to sasvim drugi akord ali da ima istu osobinu kao i Gmol i kao i
svaki drugi mol.
Napominjem i ovo. Nemojte uciti napamet akorde ili pamtiti ili ....ne znam sta .
Jednostavno probajte da OSETITE taj ukus, smek , boju, osobinu ili vec kako god to
nazivali a koja je karakteristicna za svaki dur i za svaki mol.
Evo i jednog dijaloga iz filma "U zmajevom gnezdu" u kome razgovaraju Brus Li i
njegov ucenik. Dobar je primer a i prilika da se mi "matori" malo vratimo u detinjstvo
.
Scena ide ovako:
Brus Li ispravlja ucenika koji izvodi udarac.
Brus Li: "Kazi mi sta osecas?"
Ucenik: "Da razmislim."
Brus Li: (lupi ga po glavi)"Nemoj da razmisljas, osecaj"
Odprilike to je to . Nemojte mnogo da razmisljate samo se opustite, svirajte samo
dur akorde i polako, vremenom cete OSETITI dur. Isto to vazi i za mol.
Sldeca faza je da u pesmi prepoznate tj osetite mesto na kome se nalazi dur ili mol.
Jednostavno cete vremenom moci da kazete "Ovde svira dur (ili mol)" Uzmete
instrument i proverite. I , to je to , dobar pocetak.
PS I nemoj neko da mi slucajno kaze da je Dzeki Cen jaci od Brus Lija. Brus Li je jaci
i od Ramba i od Svarcenegera zajedno. A Zan Klod Van Dama moze jednom rukom
da pobedi ( cuj pobedi, da ga razbije ).
Sada cemo obraditi veze izmedju dva akorda. Bilo koji skolop(semu, progresiju)
akorda mozemo uvek da podelimo na manje celine i da posmatramo odnos SAMO
DVA akorda.
Davor je na primer napisao ovaj sablon G-dur,E7,A-mol,D-7.C-mol,A7.D-dur.
I tu mozemo da posmatramo odnose izmedju svaka dva susedna akorda.
Na primer Gdur i E7, E7 i Amol, Amol i D7 i ........
Kasnije mozemo da posmatramo i grupe akorda i njihove veze
Na primer Gdur, E7, Amol, D7 i druga grupa Cmol, A7, Ddur.
Sve ovo cemo raditi kasnije a sada da se vratimo gde smo stali.
Odmah da vam skratim muke , nas trenutno zanimaju samo I, IV i V stupanj tj.
Tonika , Subdominanta i Dominant.
U ovom primeru Cdur lestvice to su akordi Cdur, Fdur i Gdur.
Veoma je vazno da znate u SVAKOJ DURSKOJ lestvici da odredite tj pronadjete I
stupanj Toniku ,IV stupanj Subdominantu i V stupanj Dominantu.
U daljem tekstu cu koristiti skracenice Tonika(T), Subdominanta(S) i Dominanta(D)
Jos jednom napominjem da je jako vazno da dobro znate sve durske lestvice i
njihove stupnjeve a narocito I ,IV i V.
Da vidimo mi te veze.
Napominjem da jos uvek radimo sa durskim lestvicama.
Posmatramo harmonsku vezu
Tonika - Dominanta tj I stupanj - V stupanj
U slucaju Cdur lestvice posmatramo akorde Cdur-Gdur
I naravno postoji i obratna veza
Dominanta - Tonika V-I
Ne bi vas sada davio o tome kakva je to veza , koliko ima zajednickih tonova i sl. O
tome nekom drugom prilikom.
Ono sto vam predlazem je da provezbate ovu harmonsku vezu na instrumentu. Da
pokusate da je osetite, slicno kao sto ste vezbali akorde.
Predlazem da vezbu radite ovako
I, V, I, mala pauza
U nasem slucaju to ide ovako
Odsvirajte Cdur, pa Gdur i ponovo Cdur, mala pazuza pa opet sve ponovo.U pocetku
radite lagano da vam uho oseti tu promenu akorda.
Mozete cak i ponavljati u sebi ili naglas "prvi, peti, prvi".
Vremenom cete moci u pesmi da prepoznate tu vezu i da kazete "Aha ovde ide i I
stupnja u V stupanj i evo ga nazad vraca u I stupanj". Jer upravo tako razmisljaju
skolovani muzicari. A priznacete i lakse je ,naucis jednu harmonsku vezu umesto da
pamtis 12x2=24. Znaci umesto 24 akordske veze naucimo i zapmtimo jednu
harmonsku vezu .
Kada sam vam prosli put savetovao da vezbate harmonsku vezu I-V-I tj T-D-T rekao
sam da bi bilo dobro da vezbate ovako:
"Mozete cak i ponavljati u sebi ili naglas "prvi, peti, prvi"
Kao pocetnicima jos bolje bi bilo da vezbate ovako:
"Prvi durski, peti durski, prvi durski".
Zasto?
Zato sto su i akordi koje menjate durski akordi.Kasnije cemo imati i molove pa u
pocetku nije lose da ste svesni o kom tipu akorda je rec.Vremenom necete morati
govoriti( na glas ili u sebi) naprimer "prvi durski" ili "drugi molski" ili "sedmi umanjeni" i
sl. Vremenom cete osetiti koji je tip akorda u pitanju(dur, mol , sedmica, sestica, maj,
umanjeni, i sl....) i govoricete samo...Ustvari vremenom necete nista govoriti
jednostavno cete to i osetiti .
Cesto ponavljam reci "Vreme" ili "vremenom" i rec "osetiti". Pa da malo pojasnim .
Muzicka skola ili privatni casovi su pre svega oblik sistematskog obrazovanja
(ucenja). Na taj nacin ucenici postupno sticu znanja i vestine i vremenom, a da nisu
ni svesni, ovladaju odredjenim znanjem i vestinom. Naravno taj vremenski period se
meri godinama.Nas problem je sto mi moramo u relativno kratkom vremenskom
periodu da ovladamo tim znanjem i vestinama. Na srecu ne bas svim , samo onim
znanjem koje ce nam konkretno sluziti.
Druga stvar je "osetiti". Ako pitate bilo koga da vam kaze kakav je secer, svako ce
reci da je sladak a da je so slana . Zasto? Zato sto svaki dan nasa cula (ukusa)
dolaze u dodir sa njima i mozemo lako da ih razlikujemo. Ako pitate nekog sa
muzickom skolom da kaze kakav je dur ili mol on ga jednostavno
prepoznaje(oseca).Zasto? Zato sto njegovo culo sluha svakodnevno na casovima
dolazi u "dodir" sa durevima i molovima i moze lako da ih razlikuje.
Mi koji smo "obicni" muzicari ili tezgarosi (kao ja ) dolazimo svakodnevno u dodir
sa pesmama. Ja nemam uciteljicu za klavirom koja ce 4 godine da mi razlaze dur i
mol. Ja moram sam da naucim da ih prepoznam prema nekom svom licnom
dozivljaju.A to morate i vi.
PS Jeste li mozda primetili da u obe pesme na pocetku imamo harmonsku vezu I-V-I
tj T-D-T. U nasem slucaju u pitanju je tonalitet Gdur a vezu cine akori Gdur-Ddur-
Gdur.
Probajte ovo: Stanite i rasirite noge u sirini ramena . Stojite opusteni, ovo je Tonika.
Sada se ispruzite i stojte na vrhovima prstiju. Kakav je osecaj? Delujete kao da ste
vislji, vrat i glava vam se izduzuju, delujete vazno, kao da hocete nesto vazno da
kazete. E upravo takva je Subdominanta, ona zeli nesto vazno da nam kaze , zeli da
se izdigne, da bude zapazena. Na prstima (osim ako niste balerina ) ne mozete
ostati vecno a i ne moze covek stalno nesto znacajno vazno da govori . Zato se
spustamo i opet smo u stabilnom polozaju, opusteni, opet smo u Tonici.
Subdominantu cete zbog toga cesto sretati u refrenima pesme, gde se obicno "nesto
vazno" i kaze. Da nije vazno ne bi se refren tri puta ponavljao .
Na primer pesma "Kako mi nedostajes" Harisa Dzinovica, tonalitet je G dur, refren
ide ovako
Kako mi ne dostajes...
|C///|D///|...
Neko ce se sa pravom pitati, kada sviramo akord Gdur a posle njega Cdur, zar nam
to ne stvara isti fizicki osecaj. Da, kada bi se pesma sastojala od samo ta dva
odsvirana akorda , ali u pesmi mogu da budu i neki akordi pre njih i neki akordi
posle njih i naravno melodija koja ide preko njih. Sve to zajedno daje jednu zvucnu
sliku koja nam docarava( definise, predstavlaj) TONALITET.
Da ne bude zabune harmonskih veza ova tri stupnja moze biti jos ali za pocetak
navezbajte ove i ovo ce biti dovoljno.
Na kraju jedno upozorenje. Kada sam vam govorio kako ja "dozivljavam" odnos T,S i
D, kroz sve ono cupkanje i skakanje , to je bila samo jedna prica, jedna
metafora.NIKAKO ne znaci da ako na primer melodija ide na gore da to vodi u
Subdominantu ili ako melodija ide na dole da to vodi u Dominantu.NE!!!. Melodija
moze da ide kako god hoce. Koji ce akord pratiti tu melodiju zavisi od drugih stvari a
pre svega od tonova te melodije, ali o tome nekom drugom prilikom
PS Za sledeci cas pripremite patike, bele carape, sorc i atlet-majicu, bice opet
"gimnastike"
Pre nego sto krenemo dalje dogovoricemo se o daljem nacinu obelezavanja akorda.
Kada imamo durski akord onda cemo samo obelezavati rimskim brojem stupanj tog
akorda.Naprimer I, IV , V,....
Kada imamo molski akord onda cemo pored rimskog broja koji oznacava stupanj,
dodati i slovo "m".Naprimer Im, IIm, IVm....
Kada imamo umanjeni akord pored rimskog broja koji oznacava stupanj, dodacemo
"o".
A kada je u pitanju prekomerni akord, zmnak "+".
Sada cemo preci na harmonski mol. Primeticete da nece biti puno price, kao pre ,
jer mislim da bi trebalo do sada sve da je jasno.
Ko pogodi koji cu tonalitet uzeti, ima pice .
Naravno da znate, najlaksi, Amol harmonski .
Pice za ceo forum .
Dobro da nebi platio jos jednu turu (kosta a ima nas mnogo) evo i za Cmol
harmonski
Cm-Fm-Cm-G-Cm
Cm-G-Cm-Fm-Cm
Cm-Fm-G-Cm
Cm-G-Fm-G-Cm
Cujemo se
PS Imam za vas jednu losu i dobru vest. Losa vest je da cemo se sa osnovna tri
akorda druziti jos najmanje par nedelja . Dobra vest je da cete tako steci dobru
harmonsku osnovu a i ako nista ne naucite bar cete steci dobru kondiciju od silnog
"harmonskog" cupkanja gore dole .
Evo naprimer forspil pesme "U meni jesen je" - Halid Beslic, iz A mola
|Am///|E///|E///|Am///|
Ili na primer harmonska veza Im-IVm-V-Im u forspilu pesme "Prvi poljubac" - Halid
Beslic, iz A mola
|Am///|Am///|Dm///|Dm///|E///|E///|E///|Am///|
Kao sto vidite prvo odredjeni harmonski sablon napisemo kao stupnjeve, zatim
umesto stupnjeva napisemo akorde odgovarajuceg tonaliteta i na kraju sve to
raspisemo po taktovima. Kako ce se ti akordi rasporediti po taktovima zavisi od svake
konkretne pesme(melodije). Kombinacija je jako mnogo i ponavljam , zavisice od
svake pojedinacne pesme.
Sada treba da pronadjemo akord tj stupanj koji ce da nam pruzi onu napetost i sve
ono sto nam ova molska dominanta nije pruzila.
A to je VII stupanj.U slucaju A mol prirodne lestvice, to je akord G dur.
Zato sada imamo vezu Im-VII-Im.
Sve one harmonske veze od ranije treba provezbati sa akordima PRIRODNE
MOLSKE lestvice. Samo sto cemo sada umesto Vm stupnja staviti VII stupanj.
PS Ja sam ovu pricu oko prirodnog mola ispricao na nacin kako ja to shvatam i
razumem.MOLIM sve muzicki obrazovane kolege ako ima kakvih netacnosti ili
gresaka u mom tumacenju da me slobodno isprave.Naravno i ako je potrebno da se
nesto doda neka slobodno kazu. Hvala svima unapred.
Ako vam je jasna lekcija i sve u vezi harmonskog mola, naredna lestvica ne bi trebala
da bude problem jer je ona nastala od harmonskog mola. Naravno u pitanju je
ORIJENTAL lestvica.
Da se podsetimo od harmonske molske lestvice krecemo od V stupnja i dobijamo
ORIJENTAL lestvicu.
Naprimer, Amol harmonski
A H C D E F Gis A krecemo od V stupnja tj tona E i dobijamo
E F Gis A H C D E ORIJENTAL lestvicu
Vidimo da su ove dve lestvice paralelne, znaci imaju iste tonove, pa cemo dobiti
I E dur
II F dur
III Gis umanjeni
IV A mol
V H umanjeni
VI C prekomerni
VII D mol
Pozdrav.
PS Sledeci cas cemo nauciti NAJVAZNIJE pravilo kada je harmonija i skidanje
pesama u pitanju.
Proradili smo 4 lestvice koje najcesce srecemo u narodnoj muzici i nasli smo za
svaku lestvicu 3 stupnja tj tri akorda za koje cemo reci da su GLAVNI STUPNJEVI
(AKORDI) za datu lestvicu.
Cime su ovi akordi(stupnjevi) zasluzili da ih nazivamo GLAVNI?
Kako vecina melodija sadrzi SAMO tonove date lestvice to smo u mogucnosti da
koristimo ovo pravilo i svaku melodiju da harmonizujemo(otpratimo) sa 3 glavna
akorda.
E sad tu dolazi jedno ALI!!!
Sve ovo nam govori da treba dobro prouciti lestvice i 3 glavna stupnja na njima, jer
su to upravo akordi koji ce se naci u pesmi.
Prirodni mol
glavni akordi Im, VII, IVm
sporedni akordi IIo, III, Vm, VI
Harmonski mol
glavni Im, V, IVm
sporedni IIo, III+, VI, VIIo
Orijental
glavni I, VIIm, IVm
sporedni II, IIIo, Vo, VI+
Nadam se da ste dobro proucili prethodnu lekciju .Sada vam je sigurno jasnije
zasto se neki akordi javljaju u pesmama. Videli smo da prvo moramo da odredimo
(pronadjemo) lestvicu i tonalitet za pesmu a posle toga samo da odredimo koja su to
3 glavna akorda koji ce se pojaviti u toj pesmi.
Evo jos nekih stvari koje bi trebalo da znate:
Krenuli smo od durske lestvice Cdur, od nje smo dobili prirodnu molsku lestvicu Amol
prirodni, od nje smo dobili harmonsku molsku lestvicu Amol harmonski i od nje smo
dobili E orijental lestvicu.
Upravo to je i veza lestvica Cdur-Amol prirodni-Amol harmonski-E orijental
To znaci da se u okviru jedne pesme mogu menjati ove lestvice.
Da jos jednom skrenem paznju ovde se ne mneja TONALITET nego se menjaju
LESTVICE, koje su srodne.
Kada se menja tonalitet onda je to MODULACIJA a o tome cemo drugom prilikom.
Nadam se da vam je sada jasnije zasto se u nekoj pesmi koja je iz Amola mogu naci
akordi E dur i G dur iako ih zajedno nema ni u jednoj lestvici.Odgovor je, da su u
pitanju srodne lestvice i da se u toku pesme one mogu preplitati (menjati).
Ovakav primer mozete naci i u drugim pesmama, u sevdalinkama
naprimer.Poslusajte stare pesme "Snijeg pade na behar na voce" , "Mejra( tekla voda
od brijega do brijega)".... i mnoge druge. Ako te pesme svirate iz E orijental lestvice
primeticete da se u pojedinim taktovima pojavljuje akord Cdur, koga nema u E
orijental lestvici(ni u Amol harmonskoj lestvici). E on je tu upravo zato sto je melodija
tu "presla" u Amol prirodni(ili C dur, jer su to paralelne lestvice).
Ne znam da li sam ranije rekao (ako jesam nije na odmet da se ponovi ) ali cu
probati da vam "slikovito" prikazem kako "razmisljaju" dva muzicara.
Muzicar koji nema veliko muzicko znanje i iskustvo(nije vazno da li je skolovan ili ne)
pritisne na primer dirku A i razmislja:
"Ovo je dirka A tj ton A, ona je bela,...da bela je,.....to je dirka A,...bela...i sta sad
dalje?"
Muzicar koji ima veliko muzicko znanje i iskustvo(nije vazno da li je skolovan ili ne)
pritisne na primer dirku A i u delicu skunde dok pritiska dirku A on svo svoje iskustvo
"prenosi" u taj delic sekunde, a to iskustvo je:
"Ovo je dirka A, ona je bela dirka,prvi susedni ton navise do nje je B,prvi susedni ton
nanize je Gis, A je prvi stupanj u Amol lestvici, Adur lestvici. A orijental lestvici, on
gradi akorde Adur, Amol,durska terca mu je ton Cis, molska terca je ton C.......
"Ovako bih ja mogao da pisem do sutra .
Nadam se da osecate razliku i da shvatate poentu moje price. Znaci u jednom delicu
skunde se svo skupljeno znanje i iskustvo projektuje i zato je lako doneti odluku STA
DALJE.
Ovim zelim da kazem, pre svega pocetnicima, da im u pocetku nece sve biti lako i
odmah jasno, ali najbolji "lek" za to je konstantno ucenje i vezbanje.A vreme ce uciniti
svoje.
Tako je i sa nekim pravilima koje sam pomenuo.U pocetku cete morati da trazite, da
proucavate pesme, da ih rastavljate na "sitne komade" ali vremenom cete te "sitne
komade" povezivati u vece celine i na kraju cete moci da sagledate celu pesmu
odjednom.
Evo i trece stvari na koju treba obratiti paznju a koja je vazna i koju cemo sretati.Ovo
ce na neki nacin biti i odgovor na neka ranija pitanja.
Kada su u pitanju pesme koje mi sviramo mozemo ih podeliti u dve grupe.
Prva grupa.
Pesma (ili deo pesme) NAJCESCE pocinje sa I stupnjem (tonikom).Moze poceti i sa
nekim drugim stupnjem koji ima karakter Dominante ili Subdominante. Znaci moze
poceti i sa IV i sa V ili VII stupnjem.
Sta to znaci?
Durska pesma, naprimer iz Cdura, najcesce pocinje sa Cdurom ali moze poceti i sa
Gdurom, Fdurom i drugim akordima(o tome kasnije).
Molska pesma, naprimer Amol prirodni,najcesce pocinje sa Amolom ali moze poceti i
sa Gdurom, Dmolom i drugim akordima(o tome kasnije).
Molska pesma, naprimer Amol harmonski,najcesce pocinje sa Amolom ali moze
poceti i sa Edurom, Dmolom i drugim akordima(o tome kasnije).
Pesma u orijentalu, naprimer iz Eorijental lestvice, najcesce pocinje sa Edurom ali
moze poceti i sa Amolom, Dmolom i drugim akordima(o tome kasnije).
Bez obzira kako pocele ove pesme (ili njihovi delovi) OBAVEZNO se zavrsavaju sa I
stupnjem tj TONIKOM.
U ovu grupu spadaju sev zive i nezive pesme na ovom svetu, osim pesama iz druge
grupe .
Druga grupa.
Pesma (ili deo pesme) NAJCESCE pocinje sa I stupnjem(tonikom).Moze poceti i sa
nekim drugim stupnjem koji ima karakter Dominante ili Subdominante. Znaci moze
poceti i sa IV i sa V ili VII stupnjem.
Sta to znaci?
To znaci da pocinju kao i pesme iz prve grupe.
ALI ove pesme se zavrsavaju sa V stupnjem.To je ono "cuveno" Cdur-D7-G ili G-A-D
ili Amol-H7-E i td...
Kako i zasto je to tako, u smislu muzicke teorije, nemam pojma .Ako neko zna
voleo bih da nam objasni. Znam samo da to oduvek sviram. A sviram to u kolima,
dvojkama, ciganiji, sevdalinkama.....
Razmislite malo o ove tri stvari koje sam napisao i pokusajte da ih primenite (uocite u
pesmama koje svirate).
Ako sada pogledate pesme koje znate, primeticete da pola pesama koje svirate imaju
upravo ovakvu harmoniju
strofa Am-G-Am,F-G-Am
refren C-Dm-F-G-Am
naravno uz razne kombinacije, ali ovo je osnova .
Sada pored tri glavna akorda koje prepoznajete u pesmama znate da prepoznate i
sporedne akorde, pre svega paralelne, koji zamenjuju glavne akorde (tj njihove
funkcije).
Ako pogledamo i uporedimo akorde koje dobijamo od lestvice (naravno jos uvek
radimo sa TROZVUCIMA, akordima od tri tona) mozemo ovo primetiti.
Postoje 3 grupe odnosa izmedju dva akorda:
1 Akordi koji nemaju zajednicke tonove
2 Srodni akordi koji imaju jedan ili vise zajednickih tonova
3 Paralelni akordi, koji su takodje srodni i imaju dva zajednicka tona i za TERCU su
udaljeni jedni od drugih.
Ako pogledamo Cdur lestvicu i ako njen I stupanj stavimo u sredinu primeticemo
G Am Ho C Dm Em F
Da su, u odnosu na C, akordi Ho i Dm, susedni i da nemaju zajednickih tonova.
Da su akordi Am i Em za tercu udaljeni i da su paralelni sa C.
Da su akordi G i F za kvartu udaljeni i da su srodni sa C.
Ovo malo proucite cisto da znate. Kasnije kada uvedemo cetvorozvuke imacemo i
druge kombinacije i druge odnose.
Ovde moram nesto da naglasim. Svi primeri koje sviram i koje cu pokazivati su plod i
posledica mog "kafanskog" iskustva i sviranja.Ako negde nesto kazem sto nije u
skladu i duhu sa pravilima muzicke teorije, neka me kolege slobodno isprave. Svaki
savet je dobrodosao.
Kao sto smo videli i rekli, paralelni akordi su nekada sastavni deo same pesme,
nekada ih nema pa ih mi sami dodajemo a postoji i treci nacin.Naime pokusajte da
oduzmete paralelne akorde i da ih zamenite sa glavnim akordima.Odmah da kazem
da ce rezultat svega toga biti dosta jadan , sto se tice harmonije i tako nikada
nemojte svirati uzivo.Ovaj metod ce nam samo dobro doci kao jedna vrsta vezbe da
lakse uocimo i zapamtimo glavne akorde, paralelne akorde i njihove veze.Kasnije
cemo videti da se i druge vrste akorda i veza mogu uprostiti i da cemo to moci
iskoristiti.
Ovde smo videli na primeru kako se pesma moze svirati u originali, kako je mozemo
uprostiti i kako je mozemo nadograditi.
Neko ce mozda pomisliti da promena SAMO JEDNOG akorda nije nista posebno.I
zacini u jelu kolicinski su jako malo zastupljeni ali svakako popravljaju ukus.
Jos jednom da ponovim vazno je provezbati ove sablone kroz sve tonalitete.Takodje
treba znati da su sabloni napisani kao sled akorda a koliko ce ti akordi trajati u okviru
takta zavisi od pesme.
Evo uzecu na primer Emol prirodni, glavni akordi su Em, D i Am
ako napisem Em,D,Em postoje mnoge kombinacije ta dva akorda
|Em / / /|D / Em /| ili |Em / D /|Em / / /| ili |Em D Em /|....kombinacija ima dosta
Prvo cemo da uocimo glavne akorde to su Em, D i Am. Sada cemo da uocimo
paralelne akorde to su u ovom slucaju G>Em, Hm>D i C>Am. Primetite da je C
paralelan sa Em i sa Am. U ovoj pesmi on je u FUNKCIJI i Em i Am akorda. Kada
kojeg menja videcemo u samoj pesmi i to zavisi pre svega od melodije.
Hajde sada da uprostimo nasu pesmu
strofa
|Em / / /|D / Em /|Am / /* /|D / Em /|Am / / /|Em / / /|Em / D /|D / Em /|
refren
|Em / / /|D / Em /|Am* / D /|D / Em /|Am / / /|Em / / /|Em$ / D /|Em / / /|
Sa * sam obelezio mesto gde je C kao paralelan akord zastupao Am, a sa $ sam
obelezio mesto gde je C imao funkciju Em.
Probajte da pevate ovu pesmu i da je pratite sa originalnom harmonijom.Posle toga
je otpratite sa ovom uproscenom harmonijom.Cilj ove uprostene harmonije je da
vidite i osetite kada i zasto su upotrebljeni paralelni akordi.
Da ne zaboravim pesma koju smo radili je "Odlazis, odlazis (ostavi mi makar sina) -
Saban Saulic
Kada je u pitanju DURSKA lestvica prisustvo paralelnih akorda nije toliko zastupljeno
kao kod prirodne molske lestvice.Naravno ima ih ali ne toliko cesto.Kod durskih
lestvica su neke druge stvari prisutnije i o njima cemo kasnije govoriti.
Evo samo par primera
G dur lestvica G A H C D E F# G
akordi u ovoj lestvici su G Am Hm C D Em F#o
glavni akordi su G, C i D
paralelni akordi Em>G>Hm, Am>C>Em, Hm>D>F#o
Seki Turkovic - Pogledaj me jednom nezno
Pogledaj me jednom nezno, da osetim da si zena....
|G / / / |Em / / /|....
Seki Turkovic - Poslednji boem
...za mojim stolom peva se i pije....
...|G / Hm /|C / G /|...
ALI!!!
Ranije smo pomenuli da se cesto u pesmama desava promena lestvica.Znaci u toku
jedne pesme smenjuju se nekoliko lestvica.Rekli smo da su u pitanju srodne lestvice
dur-prirodni mol-harmonski mol-orijental.I da one u toku jedne pesme mogu da
se menjaju.
Evo nekih primera
Dur-Prirodni mol-Harmonski mol-Orijental
Cdur-Amol prirodni-Amol harmonski-E orijental
Fdur-Dmol prirodni-Dmol harmonski-A orijental
Bdur-Gmol prirodni-Gmol harmonski-D orijental
Gdur-Emol prirodni-Emol harmonski-H orijental
.....................
To nam sada otvara nove harmonske veze
Kada cemo te veze koristiti zavisi od same melodije.U mnogim pesmama cemo sresti
tu promenu lestvica.Najcesci slucaj je promena harmonski mol-prirodni mol, zatim
orijental-prirodni mol.
Dakle, moze li pesma( melodija) napisana u C duru u sebi imati i druge tonove osim
C D E F G A H?
Da dodam jos, da se pitanje moze odnositi i na bilo koju drugu vrstu lestvica, mol,
orijental itd.
Generalni odgovor je DA.
Svaka melodija u bilo kojoj lestvici napisana, moze imati i VANLESTVICNE
tonove.Ali tu postoje dve opcije, dva nacina na koji se to moze posmatrati.
Ranije smo radili TROZVUKE, znaci akorde koji se sastoje od 3 tona.Ne znam jesmo
li rekli ali takvi akordi se zovu KVINTAKORDI zato sto je razmak izmedju najnizeg i
najviseg tona kvinta.
Znaci imamo naprimer Cdur CEG, interval C-G je kvinta.Tada smo jos i rekli da smo
akorde dobili tercnim slaganje tonova iz lestvice.
Evo i sada cemo tercno da slazemo tonove lestvice i to 4 tona.
C D E F G A H C dobijamo sledece cetvorozvuke
CEGH, DFAC, EGHD, FACE, GHDF, ACEG, HDFA
Kako je razlika izmedju najnizeg i najviseg tona C-H , sedam tonova to se ova grupa
akorda zove SEPTAKORDI ili "narodski" - SEDMICE .
Tako da mozemo reci da se na stupnjevima Cdur lestvice nalaze sledeci akordi-
cetvorozvuci.
I CEGH-Cmaj7
II DFAC-Dm7
III EGHD-Em7
IV FACE-Fmaj7
V GHDF-G7
VI ACEG-Am7
VII HDFA-Hm7-5
Da vidimo sta smo to dobili.
Cmaj7 se jos zove i veliki durski septakord. Naravno isti je i Fmaj7.Mi cemo ovu vrstu
akorda retko sretati u nasoj muzici, vise u zabavnoj nego u narodnoj.
Dm7, Em7, Am7 su molske sedmice. Nacice se i poneko mesto za njih u nasoj
muzici .
G7 ili dominantni septakord.Posle dur i mol akorda NAJVAZNIJI i
NAJZASTUPLJENIJI akord u muzici uopste.
Hm7-5 molska sedmica sa umanjenim 5 stupnjem, zato pise "-5".Simpatican akord
.
Ako je nekoga zabolela glava od ovoga , bez brige nista se ovo ne mora ni uciti
napamet a ni posebno znati.Cisto da znate, eto mozda negde i sretnete ovakve
akorde.Bez brige i bez opterecenja .
Na internetu se mogu naci razni sajtovi i programi sa semama akorda pa koga
interesuje neka polako skida i uci.
A evo sta se meni desilo.
Pun sebe i samopouzdanja, postavim ja sebi istorijsko pitanje:"A koji su ti sad tu
glavni akordi?" Pa da vidimo.Durska lestvica znaci I, IV i V stupanj.Znaci Cmaj7,
Fmaj7 i G7.Probam malo da povezem ove akorde u neku harmoniju Cmaj7-Fmaj7-
G7-Cmaj7. U je*o te pa ovo ko neki Jazz.
Sada da sve to pretumbam na Amol prirodni.Sad su mi glavni stupnjevi Am7,Dm7 i
G7. Jos malo pa cu da se uobrazim .Dobro ne zvuci to bas onako kako bi trebalo
ali ....... Kada sam pokusao neke druge kombinacije ovih cetvorozvuka video sam
da od pocetnog odusevljenja nema nista .Nece to bas ici tako lako i prosto kako
sam ja mislio.Strasno, dodali smo samo jedan ton i od trozvuka dobili cetvorozvuke i
odjednom se otvara jedan savim novi svet, neka nova muzika.
A sad sta me je dotuklo .
Probam sad ja da napravim cetvorozvuke na Amol harmonskoj lestvici.
A H C D E F G# A i dobijem
I ACEG#-Am+7
II HDFA-Hm7-5
III CEG#H-Cmaj7+5
IV DFAC-Dm7
V EG#HD-E7
VI FACE-Fmaj7
VII G#HDF-G#dim
Ako i vas ovo zbunjuje, to je sasvim normalno . Ko ce normalan koristiti ove akorde
. I sta sad to znaci Am+7.To je kao sad mol sa povisenim 7 stupnjem, to mu dodje
ko onaj Cdur sa sedmicom pa smo dobili Cmaj7.Pa sto sad ovaj mol nezovemo
molmaj7 pa da dobijemo Ammaj7.Ma ludnica ,vidite i sami.Jos kada sam video da se
neki akordi mogu pisati na vise nacina......... Svaka cast tim Jazzerima treba to sve
i drzati u glavi.
Da ne zaboravim onaj G#dim mi se svidja . Dim akorde mozemo cesto sretati
pogotovo u starogradskim pesmama i romansama.
I sta sad?
Da ne bih odustao od koristenja cetvorozvuka a sa druge strane da ne bih zavrsio u
...... Resio sam da ja lepo napisem sve te nove akorde koji ce mi koristiti. Kako su
oni nastali i zbog cega, nije vazno ,nego da ja lepo njih "ubacim" medju ove
"normalne"(dur i mol) i da lepo sviram .
Prvi nacin je kada akord (dur ili mol) prelazi, krece se za KVARTU (5 polutonova)
navise.
Pogledajte C>F znaci C dur se krece ka F duru, ide napred za kvartu.Sta se tu
radi?Tu dodajemo C7 i dobijamo
C-C7-F , nekad dodamo akord pa imamo C-C7-F a nekad i zamenimo akord pa
imamo samo C7-F
isto je i za sve druge situacije
Am-A7-Dm(ili samo A7-Dm), G-G7-C, E-E7-Am......
Princip je isti znaci dur(ili mol) prelazi u sedmicu i ide za KVARTU na vise u drugi
akord, dur ili mol.
Drugi nacin je da posmatramo dva susedna akorda i to kretanje NA DOLE (na nize).
Uzmimo Am i G dur.A mol je po zvucnosti visi i zato kazemo da se Am-G krece na
dole.
Sta se ovde desava?
Zaboravio sam reci u proslom primeru da ovo vezivanje omogucava SRODNOST
akorda.Vratimo se malo unazad i pogledajmo.
C(CEG)-C7(CEGB)-F(FAC) , svi ovi akordi(izmedju sebe) imaju po neki zajednicki
ton i zato su srodni i mogu se povezivati.Uzgred da kazem postoji tu i nesto drugo,
sedmica se razresava u ......ma zaboravite , dovoljno je i ovo da naucite .
E sad da vidimo nas primer
Am-G ovde je vezivni akord D7 i dobijamo Am-D7-G
Vidimio da su ovi akordi srodni i da imaju zajednicke tonove
Am(ACE)-D7(DF#AC)-G(GHD)
Ako zelimo da napravimo neko pravilo reci cemo da smo isli za KVARTU navise do
sedmice, a od sedmice opet za KVARTU navise do dura.
Evo nekih primera
Dm-C > Dm-G7-C, Hm-A > Hm-E7-A, G-F >G-C7-F,....
Evo jedna pesma od, nazalost pokojnog Boze Nikolica - Ikona.
Pesma u osnovi ima harmoniju , takozvani "spanac", koji je mesavina prirodnog i
harmonskog mola
Am-G-F-E
Am-D7-G-C7-F-Dm-E
Ovde vidimo da smo koristili sedmicu kao vezivni-prolazni akord, i koristili smo
paralelni F-Dm.
"U srcu mom bila si ti, ikona i svetac moje ljubavi..."
|Am / D7 /|G / C7 /|F / Dm / |E / / /|
Treca situacija je obrnuta, sada posmetramo kretanje akorda navise (na gore).
Znaci sada imamo situaciju G-Am.Ovde, ja recimo (ne mora znaciti i da je u teoriji
tako )posmatram kretanje I stupnja.Pogledajte
GHD ako se krece na vise prema tonu A, tonG postaje G# pa imam trozvuk
G#HD koji je ustvari umanjeni akord, G#o.E sad , posto smo naucili cetvorozvuke, ja
mogu da prepoznam da je ovo ustvari deo akorda E7(EG#HD).Takodje to je i deo
G#dim akorda, ali kako sada radimo sedmice, ostavicemo dim akorde za
kasnije.Pored toga treba mi i veza do akorda Am(ACE) zanci jedan od ova 3 tona a
to je upravo ton E.
Znaci dobili smo
G-Am > G-E7-Am > G(GHD)-E7(EG#HD)-Am(ACE)
Vidimo da smo dobili srodne akorde, koje mozemo medjusobno povezati.
Ako zelimo da kazemo pravilo ono bi glasilo.Od prvog akorda idemo za MALU
TERCU(3 polutona) nanize do sedmice, a od sedmice za KVARTU navise do
sledeceg akorda.
Evo nekih primera
C-Dm > C-A7-Dm, A-Hm > A-F#7-Hm, F-G > F-D7-G,..
Provezbajte ovo u raznim tonalitetima.
Samo da napomenem da sam ovde prevashodno zeleo da dam primere za vezu dur-
mol, tj G-Am, C-Dm, isl. Iako sam napisao primere i za dur-dur, kao F-G, ili G-A, vi
ove primere ostavite za kasnije.Oni se takodje srecu ali se za nasu narodnu muziku
oni posmatraju u drugom svetlu.O tome vise sledeci put.
Ako ste ikada pokusali na internetu da pronadjete neke lekcije, knjige i sl o jazz
muzici, sigurno ste primetili da u preko 70% slucajeva, u naslovu, stoji i nesto slicno
ovome
IIm-V-I ili ii-V-I ili ii-V7-I ...
Kazu da je ovo najcesca progresija(harmonska veza u jazzu). U nasem "normalnom"
svetu to bi bilo nesto ovako
IIm-V-I naprimer Dm-G-C
E sad, ja u jazz nesto nisam bas ulazio ali sam malo razmisljao o ovome i kao to
smestiti u nasu muziku.Dakle ono sto nam kazu je da povezemo II stupanj sa V i da
se vratimo u I.
Proveravajuci pesme koje sviram primetio sam da tu ima 4 razlicite situacije.Ja cu
ovu jazz progresiju malo promeniti pa cemo kretati od I stupnja.
I-II-V-I druga verzija je I-II-V
Evo te 4 situacije
Prva: I(dur)-II(dur ili sedmica)-V(dur ili sedmica)
primeri C-D-G, C-D7-G, C-D7-G7,
Druga: I(dur)-II(mol)-V(dur ili sedmica)
primeri C-Dm-G, C-Dm-G7,
Treca: I(mol)-II(dur ili sedmica)-V(dur ili sedmica)
primeri Cm-D-G, Cm-D7-G, Cm-D7-G7,
Cetvrta: I(mol)-II(mol ili m7-5)-V(dur ili sedmica)
primeri Cm-Dm-G, Cm-Dm7-5-G, Cm-Dm-G7, Cm-Dm7-5-G7,
Evo jedan primer za cetvrtu situaciju: pesma "Lepa protina kci - Djordje Balesevic" ,
Amol
...Mesec sija nad vrbakom...
...|Hm7-5 / E7 / |Am / / / |...
U prvoj i trecoj situaciji prepoznajemo elemente sablona, "repa", "kraja" ili kako ga
vec ko zove . Da se podsetimo jednom smo vec rekli da se vecina delova, muzickih
celina ili fraza zavrsava na I stupanj ali i da u nasoj narodnoj muzici postoji i
zavrsavanje na V stupanj.
Tako da imamo I-II7-V ili I-IVm-II7-V ,C-D7-G ili C-Fm-D7-G
Kada je mol u pitanju imamo
Cm-D7-G ili Cm-Fm-D7-G ako ovde primenimo paralelne akorde Fm-Ab dobijamo
Cm-Ab-D7-G
I ove sablone treba provezbati u raznim tonalitetima.
Inace cete sretati izraz SUBSTITUCIJA tj zamena.Znaci kad menjate jedan akord sa
drugim onda vrsite substituciju.Nije opasno i nije protivzakonito . Samo vi slobodno
substituisite (polomih jezik dok ne izgovorim )
Da vidimo sta smo do sada imali i da vidimo kako cemo to sebi naznaciti.
Paralelni akordi, C-Am, PAR
Veza II-V-I stupanj(4 opcije), Dm-G-C, VezII-V
Prolazni-vezivni septakord-sedmica (3 opcije), C-A7-Dm, Dm-G7-C, C-E7-Am, PV7
Znaci, dobili smo sledece mogucnosti za substituciju
PAR, VezII-V, PV7
Ja sam ih ovako obelezio a vi mozete da ih obelezite i na drugi nacin.
Kao sto vidite, ako radite polako i postepeno onda ce vam se mozda uciniti i prosto
.
Ali zamislite sebe (ja sam bio u toj situaciji) kada ste pocetnik, pevac vam peva ovu
pesmu iz H a kolega pored vas govori E-D#m-G#7-C#m-F#7-H .Muka brate, muka...
Zamislite sledecu scenu. Na bini se nalazi 100 violinista.33 violine sviraju ton C, 33
violine sviraju ton E i 33 violine sviraju ton G.Sta cujemo?C E G, jedan Cdur. I onda
na scenu stupa poslednji, stoti violinista i odsvira jedan ton B. Odjednom cujemo C E
G B, tj akord C7. Ako slucajno odsvira ton A, dobicemo C E G A, akord C6.
Razmislite sta samo jedan jedini ton moze da uradi.
Sada cemo nauciti kako da pojedine tonove iskoristimo kada je harmonija u pitanju.
Postoje dve situacije. Prva je kada posmatramo tonove instrumenata a druga je kada
posmatramo tonove melodije.
Evo prva situacija sa instrumentima. Pratnja, ritam gitara i klavijatura sviraju akord
Am(ACE), a bas gitara svira liniju A G F# F.Sta cemo mi cuti?Cucemo:
A ACE=Am, G ACE=Am7, F# ACE=Am6, F ACE=Fmaj7
U notnom tekstu ce se ovo pisati na primer
Am/G, Am/F# ili Am/F, ova / crta znaci da se svira akord sa nekim drugim tonom u
basu.
Ovo nam govori da mi treba samo da drzimo Am a bas gitara(ili bas linija) ce da
naprave sve ove akorde.Sa druge strane niko nam ne brani, kad se vec cuje to sto se
cuje, da i mi sami sviramo pomenute akorde znaci Am, Am7, Am6 i Fmaj7.
Znaci sasvim isto zvuci Am/F i Fmaj7.
Evo jos jedan primer iz pesme "Oj Jelo, Jelo, Jeleno", A dur
|A / / E7|A ...\
Bas vuce liniju A G# F# E A, pa dobijamo A, A/G#, A/F#, E7, A
Pokusajte da na klavijaturi(harmonici) uhvatite A dur AC#E i sad palcem svirajte bas
liniju i dobicete
AC#E, G#C#E=C#m, F#C#E=A6(F#m7), E7, A
|A C#m A6 E7|A ... kako je A6=#Fm7, to se moze svirati F#m7
|A C#m F#m7 E7|A ...
Postoji i situacija kada se svira prelaz koji u sebi sadrzi elemente razlozenog akorda.
Na primer pesma "Verujem u ljubav - Saban Saulic" , Dm
Kada svira drugi put frazu forspila, prelaz Eb C A F# je F#dim i posle njega ide Gm.
Drugi, mnogo veci i znacajniji primer, je kada posmatramo samo melodiju.To je jedan
sasvim novi svet za sebe.Odmah da kazem da melodiju mozemo posmatrati i kao
solo i kao terce ili neki drugi interval.
Prva situacija je kada ton melodije ne odgovara datom akordu( kao slucaj one stote
violine).
Uzmimo na primer pesmu "Beograd - Ceca" , Dm
U poslednjoj strofi ona peva
Ovo secanje rusi meni sve, moj Beograde zagrli me
|Gm / / /|A7 / / /|Dm / / /|Dm / / /|Gm / / /|A7 / / /|Dm / / /|Dm / / /|
Ako svirate melodiju videcete da se u prvom taktu istice ton A koji preko Gmola daje
neki Gm9,u trecem taktu je ton F preko Dmola, daje Dm9 ili Dsus2 a u petom taktu
se istice ton F koji sa Gmolom daje Gm7.I ako u cetvrtom taktu primenimo paralelne
akorde pa iz Dm dobijemo Bdur, onda nasa harmonija izgleda ovako.
|Gm9 / / /|A7 / / /|Dsus4 / / /|B / / /|Gm7 / / /|A7 / / /|Dm / / /|Dm / / /|
Slican(ustvari isti) harmonski sklop je i u refrenu pesme "O jarane, jarane - Halid
Muslimovic"
Oj jarane, jarane, jarani smo mi, ne daj, ne daj, jednoj zeni da nas zavadi
|C / / /|C / F /|F C7 F B|F C7 F /|
Oj jarane, jarane, jarani smo mi, ne daj, ne daj, jednoj zeni da nas zavadi
|C / / /|C / F /|F Gm Am B|F C7 F /|
Znaci ja samo pamtim jednu lestvicu i to dur a ostale izvodim (pravim) od nje. Postoji
i drugi nacin da se lestvice dobiju, a to je sa rasporedom polu-stepena, celih stepena
i stepen-ipo.
Na primer. Svaka durska lestvica ima polustepeni razmak izmedju III i IV, i ,VII i VIII
stupnja.
Svaka prirodna molska lestvica ima... Nema sanse da ja to ucim napamet.
Pa onda postoje formule,
Dur 1c2c3p4c5c6c7p8 , ne ovo nije formula za nitrogensku bombu , ovo je formula
za durske lestvice, gde brojevi oznacavaju stupnjeve a slova "c"-ceo stepen i "p"-pola
stepena. A na engleskom bi to izgledalo ovako
Major 1w2w3h4w5w6w7h8 , e ovo vec lici na formulu za bombu .
Okreni, obrni, smuckaj pa prospi, sve se to svodi na isto. Sami izaberite kako cete
uciti, dobiti i obelezavati lestvice. Najvaznije je da ih znate.
Pogledajmo sada ove lestvice iz jednog tonaliteta.
Dur A H Cis D E Fis Gis A
Prirodni mol A H C D E F G A
Harmonski mol A H C D E F Gis A
Orijental A B Cis D E F G A
Za ovu letvicu nisam nasao ime . Marko Tajcevic je pominje kao "Molska lestvica
sa velikom ("dorskom" sekstom I-IV stupanj) i hromatski povisenim IV stupnjem".Uf,
muka . Nema sanse da ja ovo zapamtim. Vi je zovite kako hocete a ja sam je
nazvao STARA lestvica . Cuo sam je u nekim kolima od Carevca i u nekim starijim
pesmama, sto mi je dalo logican naziv STARA .Salim se naravno .
Evo kako ovu lestvicu dobijam.
Uzmem orijental lestvicu
E F Gis A H C D E i od njenog VII stupnja gradim novu i dobijam
D E F Gis A H C D , tu ... lestvicu...
Ako ovo uradim sa A-orijental lestvicom dobicu
A B Cis D E F G A >
G A B Cis D E F G G-stara lestvica
Ako sada harmonizujemo stupnjeve lestvice dobicemo sledece akorde:
I GBD Gmol
II ACisE Adur
III BDF Bdur
IV CisEG Cis-umanjeni
V DFA Dmol
VI EGB E-umanjeni
VII FACis F-prekomerni
Pesme u kojima se pojavljuje ova lestvica su "Volim majko siroticu", "Oj moja ruzo
rumena", "Oj javore javore",...Kao sto vidite stare i dobre pesme.
Ajte vi sad ovo malo sazvacite, pa cemo sledeci put da radimo mol.
Kako skidati pesme 20
Postoji jos i DORSKI MODUS.Inace lestvica koju su najcesce koristili Hevi metalci i
Rokeri u poslednjih 20 godina.Ona ide ovako
A H C D E Fis G A
Vidimo da nastaje od prirodnog mola kome je povisen VI stupanj. Od ove lestvice na
IV stupnju dobijamo akord Ddur. Tako da cesto srecemo i ovu harmoniju Am-D-Am.
A od nje dobijamo i cesto koriscenu melodijsku liniju A G Fis G A.
Sve u svemu, to vam je to.Ko ima kapacitet nek pamti imena, ja bas nesto nisam....
Evo vam ove lestvice na gomili pa ih malo provezbajte i pokusajte da vidite koje
akorde i na kom stupnju grade.Naravno mogu, sto je i cest, slucaj da se i preplicu.
Ako vam je do sada bio problem da nadjete neki akord u pesmama Juznog Vetra ili
pesmama koje stilski podsecaju na njega, ako ste mozda znali koji su to akordi a
niste znali otkud oni, eto vam odgovora.
AHCDEFGA
ABCDEFGA
A B C Dis E F G A
A B C Dis E Fis G A
A H C D E Fis G A
Da bi "osetili" kako zvuce modusi uradite sledece.Svirajte moduse gore dole ,kao i
lestvice.
Ali te moduse svirajte preko akorda, znaci u levoj ruci drzis akord a u desnoj sviras
modus gore dole kao lestvicu.
I sta se "cuje"?
Drzis Cdur i sviras Jonski modus.Nista posebno to je obicna durska lestvica.
Drzis Emol i sviras Frigijski modus.U "normalnoj" Emol lestvici postoji ton Fis ali ovde
imamo ton F.Ova lestvica je dosta melanholicna (tuzna) .A kod nas u muzici je ima
dosta.Dosta molskih pesama je napisano u ovom modusu ili se zavrsavaju sa
njim.Uzmite bilo koju pesmu iz Amola.Ako u sebi sadrzi onaj karakteristican kraj C B
A onda je to to."Pevaj mi o njoj prijatelju stari...."
Ne znam ja kratko pa to ti je .