ING.

EMIN MILJKOVI

UREENJE VODOPADA I KORITA RIJEKE PLIVE U JAJCU

1. UVOD

Poznato je da vodopad na rijeci Plivi i njena ivopisna jezera spadaju u red prirodnih ljepota kakvih nemamo mnogo. Zadnjih decenija vodopad i korito Plive u gradu Jajcu zahvatila je intenziv nija erozija i u par navrata dolo je i do veih uruavanja. Da bi se sprijeila erozija, vreni su tehniki zahvati na samom vodopadu prije Prvog svjetskog rata, kao i izmeu Prvog i Drugog svjet skog rata. Voda je i to poruila i nastavila sa pro dubljenjem korita i same krune vodopada. Svrha ovog lanka je da iznese uzroke erozije, njihovo sagledavanje i probleme sa kojima smo se susreli pri projektovanju i izvoenju sadanjeg ureenja vodopada i korita rijeke Plive u Jajcu, izvedenog u ljeto 1958 godine. Korito rijeke Plive od njenog ua u rijeku Vrbas pa do ispod sela Jezera sainjava sedra. Na tom dijelu Pliva pravi svoje Veliko, Malo i Okru glo jezero te jo niz kaskada i barijera od sedre da bi se najzad preko poznatog vodopada obruila u Vrbas. Sedru stvaraju mahovine i alge odreenog tipa u slatkoj vodi koja mora za to imati odreene uvjete. Te biljke stvaraju sedru, ustvari kalcium karbonat, iz vode koja ima dosta kalcium bikarbonata. Rasprostranjenost sedre je velika i dobar dio grada Jajca lei na sedri. Prema podacima geo loga Dr. Haberlehnera (1), debljina sedrenog sloja kree se od 60 do 70 m u ovom dijelu korita. Ranije je proces stvaranja sedre bio intenziv niji i jai od procesa erozije, to se da zaklju iti po gornjim horizontima sedre koja see i do kote 405 u gradu. Na tom viem horizontu na lijevoj obali Plive iskopane su iz sedre ruevine hrama boga Mitrasa koji datira iz IV. stoljea (po Dimitriju Sergijevskom). Na osnovu tog hrama je Dr. Haberlehner grubo proraunao napredovanje erozije. Korito Plive se 45 m usjeklo u sedru za vrijeme od oko 1000 godina. Zadnjih decenija ero zija je intenzivnija, to je dokazano mjerenjima

1952 i 1957 god. Poznato je da je korito Plive bilo mnogo ire i da se prostiralo ispod cijele duine kolskog mosta. Bilo je obraslo drveem a na oba lama je postojao niz vodenica, sve do vodopada. Nivo vode ispod mosta bio je tada svega 4 m, 1952 g. ta razlika je izmjerena 7,5, a 1957 g. 9,0 m. Kruna vodopada je doivljavala isti proces. Opte je poznato da je vodopad bio blii rijeci Vrbasu za oko 30 m jo u skoroj prolosti, pa je 1947 g. dolo do ruenja toga dijela. Neposredno uz krunu bilo je vee drvee i bunje. Kruna je bila priblino na istoj koti i voda se prelijevala po itavoj irini (Vidi sl. 1). Kao to se vidi, erozija je zadnjih decenija bila neobino brza. Da bismo odredili uzroke tome, trebalo se upoznati sa uvjetima koji su potrebni pri radu sedrotvoraca i taloenja sedre. Detaljnija istraivanja u ovom pitanju izvrio je Dr. Zlatko Pavleti na rijeci Krki i Plitvikim jezerima (2), (3) i (4). Ekoloki uvjeti za rad sedrotvoraca, koje Dr. Pavleti naziva briofitima, jesu ovi: potrebna odreena svjetlost, najbolje 100% izloenost svje tlu; temperatura vode 10,323,4 C kao ira gra nica, dok je ona razliita unutar navedenih gra nica za razliite briofite; brzina vode od 0,53,5 m/sek i, najzad hidrokemijski sastav vode: alkalitet od 3,62,7, tj. bogatstvo karbonatima; tvr doa vode 10,27,6 njem. stupnjeva, koliina slo bodne C 0 2 i veliina pH od 7,17,5. Ovo su ana lize sa rijeke Krke a prema (5) i na rijeci Plivi u njenom gornjem toku na barijeri Velikog i Ma log jezera uvjeti se kreu u navedenim granicama, dok su u koritu uzvodno od vodopada brzine mo gle biti vee. Porofitna vegetacija, prema Dr. Pavletiu (5), dosta je razvijena, te su izmeu ostalih mahovina najvie zastupljene Platyhypnidium rusciforme kao biljka svjetla i pri jakom rasprskava nju vode, Cinclidotus aquaticus i riparius, Fissidens crassipes var. mildeanus, Eucladium verticil-

191

voda 178 m /sek. Ugovorom je bilo predvieno da 3 e se kroz g r a d p u t a t i ljeti min. 3 m /sek. K a k o to niko nije kontrolirao, skoro uvijek je za vrijeme malih voda p u t a n a manja koliina vode. Naroito se to deavalo n a k o n postavljanja nadvienja od dasaka na p r a g u na sedrenoj barijeri Velikog je zera 1946 g. Tada je kroz g r a d teklo samo oko 3 1 m /sek vode, pa je korito ostajalo suho, kao i k r u n a vodopada i sedrotvorci su ginuli. (Vidi sl. 2 i 3). Zatiena mahovinom sedra odolijeva abanju vode; n e s t a n k o m mahovine nestaje zatitne p r e vlake. K a d voda ponovo nadoe, nastaje ruenje i odnoenje sedre. Voda se usjeca u korito i samo kroz te usjeke i brzace teku male vode, a mnogo vei dio korita ostaje suh. Na taj nain se i na k r u n i vodopada voda prebacila potpuno na lijevu s t r a n u (Vidi sl. 2). Navedenim zahvatom oduzete su koritu m a l e vode p r i kojima bi bila mogua r e generacija sedre, a srednje i velike vode su vrile stalnu eroziju. b) Nestruno prilaenje p o p r a v k a m a na vodo p a d u i uvrenju obala je drugi uzrok erozije. P r v i p u t je k r u n a izravnata i a s a n i r a n a prije P r vog svjetskog rata. Pobijeni su drveni ipovi koji su nosili p r a g od k a m e n a i betona. Ostaci ipova se vide i danas. Na slian nain je asanacija izvr ena i izmeu dva rata, samo sa veim i masivnijim betonskim pragom. Sve to sada lei srueno u koritu Vrbasa. Do ruenja je dolo zbog nepozna vanja tehnikih k a r a k t e r i s t i k a sedre. Pobijanje i-

Sl. 1. Izgled v o d o p a d a 1947 godine

latum, Didymodon tophaceus i bosniacus, Craton e u r o m c o m m u t a t u m i druge, a od algi: Lemanee, Vaucheria, Cladophora i zignemaceje. Sve su one n a e n e u dosta velikim koliinama u gornjem, di jelu korita oko jezera i u manjim koliinama u k o r i t u u g r a d u i na vodopadu. Kao to je navedeno, erozija je poela davno, a uzrok joj je bio dui geomorfoloki proces, uvje tovan promjenom hidrolokih osobina rijeke. Upoetku taj proces traje sporije jer su sedrotvorci donekle nadoknaivali odnoenu sedru. Moe se predpostaviti da su se kroz dui period, mijenjali uvjeti kao to je t e m p e r a t u r a , kemijski sastav a i koliine vode. Vidimo da je erozija posljednjih decenija mnogo vea, to se moe objasniti jedino ovim: a) P r o m j e n a reima rijeke Plive nizvodno od Velikog jezera n a k o n izgradnje h i d r o e l e k t r a n e sa gravitacionim zahvatom na Velikom jezeru 1895 g. Instalirani p r o t k a j je bio m a k s i m u m 16 m 3 /sek. Srednja voda rijeke Plive iznosi 42 m 3 /sek, m i n i m a l n a 12 m 3 /sek i m a k s i m a l n a 100 godinja

Sl. 2. Izgled v o d o p a d a 21. X. 1956 god.

192

pova je izazvalo pucanje sedre, to je imalo za po sljedicu postepeno prodiranje vode i razaranje. Masivni beton je bio preveliko optereenje za sedru. Uvrenje obala je izvedeno ispred sadanje zgrade AVNOJ-a pobijanjem murja (priboja). Dakle, ista greka. Uruavanjem krune vodopada i stalnim njenim snienjem dolo je do promjene pada ravnotee; pad dna korita je znatno povean, a, prema tome, i brzine toka vode pri emu je onemoguen rad sedrotvoraca a time pospjeena erozija. c) Pri nadolasku katastrofalne velike vode 1932 g. erozija je bila ogromnih razmjera. Korito je usjeeno za jednu no oko 2,0 m. Tada je zaprije tila opasnost temeljima eljeznikog mosta jer je ispod njega u koritu iskopana velika rupa. Da bi se to sprijeilo, bacane su ogromne koliine ka mena sa mosta u korito. Zatrpavanjem rupe spri jeilo se ustvari, unitenje vodene energije i na stavljeno je dalje dubljenje korita sve do ponov nog stvaranja rupe kao vodenog jastuka. d) Ostali zahvati u koritu kao: navraanje vode na vodenice, parcijalne regulacije, vaenje sedre kao graevinskog materijala i drugo, doprinijeli su takoer stvaranju erozije. Pri ovim oteanim uslovima rada sedrotvoraca dolazi do pogoranja jo i zbog uputanja otpadnih voda u korito Plive. Dakle, glavni uzrok erozije su

Sl. 3. Izgled suhog korita izmeu vodopada i kolskog mosta 21. X. 1956 god.

velike oscilacije koliine vode i ostavljanje vee povrine korita rijeke bez vode kroz due vrijeme. Takvo stanje je utvrdio i prof. Dr. I. Pevalek (6) koji je iznio miljenje da bi ma kakvi poduhvati za spreavanje dalje erozije bili bez uspjeha.

Sl. 4. Situacija rijeke Plive u gradu Jajcu

13 Nae starine VI.

193

2. IZRADA P R O J E K T A Poetkom 1957 g. dovrenje h i d r o e l e k t r a n e Jajce I bilo je p r i kraju. Osnovna njena koncep cija je zasnovana na korienju voda rijeke Plive derivacionim tlanim tunelom sa zahvatom na Plivskom velikom jezeru i centralom na rijeci Vr basu nizvodno 8 km od Jajca. Instalirani proticaj 3 je 60,8m /sek, p r i emu je projektom predvieno 3 putanje na vodopad min. 3,0 m /sek. vode. Tada je p o k r e n u t o pitanje vodopada od s t r a n e NOO Jajce i Zemaljskog zavoda za zatitu spomenika k u l t u r e i p r i r o d n i h rijetkosti NRBiH. Rad HE Jajce I ne bi ni u kom sluaju pogorao posto 3 jee stanje poto HE koristi 60,8 m /sek vode i time spreava srednje velike vode, koje su najdu gotrajnije, da vre eroziju. Ali, t a d a je bio m o m e n a t da se itav sluaj uzme kao o p r a v d a n povod za preduzimanje asanacionih radova koji bi trebalo kao prvo da sprijee dalju eroziju, a drugo da omogue i e v e n t u a l n u regeneraciju sedrotvoraca. Elektrovrbas-Jajce, kao investitor za hidroelek t r a n e na Vrbasu i Plivi, osigurao je sredstva za iz voenje p o m e n u t i h radova i naruio projekat kod Elektroprojekta-Sarajevo. Sve podloge za p r o j e k a t su pribavljene do augusta 1957 g. i projekat je zavren do oktobra iste godine. P r o j e k t o m je obuhvaen dio korita od vodopada uzvodno do vi seeg mosta u duini oko 660 m (Vidi sl. 4). Po snimanju uzdunog profila dna i lica vode izvren je hidrauliki p r o r a u n postojeeg stanja vodnog reima kroz taj dio korita. Snimanje je 3 izvreno za vrijeme proticanja 30 m /sek vode kroz korito. Iz uzdunog profila (vidi sl. 5) jasno se vidi stvaranje p r i r o d n i h kaskada i ispod njih bunica dubine i do 7,0 m. Najvee su nizvodno od elje znikog mosta, kod zgrade AVNOJ-a i uzvodno prije same k r u n e vodopada na lijevoj strani. Na svakoj prirodnoj kaskadi se obrazuje silovit tok brzine do 5 m/sek, emu sedra ne moe odoljeti. Vuna sila na d n u korita na tim mjestima iznosi 2 i do 230 kg/m (vidi sl. 6.) Siloviti tok se prenosi i na ostali dio korita poto vodena energija nije potpuno unitena. Isto stanje, jo jae izraeno, bilo je i na k r u n i vodopada (vidi sl. 7). Na ovaj nain su p o t v r e n a n a v e d e n a zapaanja o djelo vanju erozije, iz ega se dolo do zakljuka da bi u dogledno vrijeme vodopada p o t p u n o nestalo. P r e m a tome, nuno je bilo pronai nain kako da se to sprijei.

Sl. 5. U z d u n i profil d n a sa izvedenim p r a g o v i m a ( k a s k a d a m a )

194

2. 1. Raspored pragova Pragovi su rasporeeni iz uvjeta da bude po topljeno cijelo korito kod proticanja vode min. 3 3 m /sek i da se dobiju dovoljne dubine da bi se osigurali vodeni jastuci za umirenje kinetike energije pri padanju vode preko praga. Takav ra spored se podudario sa prirodnim rasporedom kaskada uz dodavanje novih na profilu 2 i 4, koje nisu bile jae izraene. Tako je postavljeno ukupno 6 pragova (vidi sl. 5). Rjeenje krune vodopada je odabrano tako da se voda rui sa dva razliita nivoa, sa kote 363,00, s lijeve strane, sa praga na profilu br. 6, nazvanog drugim dijelom vodopada, i sa kote 365,00, s desne strane, sa praga na pro filu br. 5, nazvanog prvim dijelom vodopada. Po kuana je varijanta izravnanja itave krune na vioj koti 365,00, ali zbog visine praga od 5,10 m odustalo se od toga, jer takav prag statiki ne bi bio stabilan. Najnia kota krune vodopada je bila 360,30 i visina praga se morala uzeti 2,70 m da bi se izravnala kruna na koti 363,00 sa ostalim desnim dijelom krune u prirodnom stanju. (Vidi sl. 9). Na ovaj nain je zadran dosadanji izgled vodopada,

poto je vea voda i dosada padala sa dva nivoa. (Vidi sl. 7) i iskop po kruni je sveden na minimum. Prag na profilu br. 1 nije mogao svojom visinom osigurati potapanje itavog dna korita ispred ho tela Pliva poto mu je visina bila ograniena 3 usljed proticaja velike vode od 178 m /sek, a da se ne potope ulice u naselju Pijavice. Zbog toga je ubaen pomoni prag maksimalne visine 1,30 m (vidi sl. 4 i 5). Visine ostalih pragova su dobivene hidrauli kim proraunom iz uvjeta potopljenog hidrauli kog skoka. Prag na profilu br. 2 uzet je maksimal ne mogue visine radi omoguavanja proticaja ve like vode s tim da ona ujedno potopi to vie pri rodnu kaskadu ispod eljeznikog mosta. Sa dubi nom temelja se ilo do ispod dubine koja e se formirati radi stvaranja vodenog jastuka. Preljevne visine preko pragova su proraunate za 3 malu vodu 3 m /sek od 1024 cm i za veliku vodu 3 178 m /sek od 1,092,47 m, to ovisi o duini praga. Visina mlaza na prvom dijelu vodopada iz nosi 12 cm odnosno 1,57 m, a na drugom dijelu 10 cm odnosno 1,37 m za malu odnosno veliku vodu.

Sl. 6. Pogled na vodopad i korito uzvodno sa 30 m3/sek vode 10. IV. 1957 g.

195

U uzdunom profilu su d a t e apsolutne kote poje dinog nivoa (vidi sl. 5). Ovakvim rasporedom pragova postignuto je smanjenje p a d a lica vode i p r e t v a r a n j e toka iz si lovitog u mirni, te, p r e m a tome, oduzimanje vode noj masi njene erozivne moi. Takoaer je posti gnuto potapanje itavog korita i za vrijeme n a j m a n j e vode. Ovim je uklonjen glavni uzrok uni tavanja sedrotvoraca i omoguena njihova regeneracija, uz postojanje, kao to je navedeno, ostalih ekolokih uvjeta. Fiksiranjem kaskada sprijeeno je njihovo dalje odnoenje i ruenje. Na pragovi ma su dobivene brzine vode u g r a n i c a m a od 0,6 3 2,20 m/sek za malu, 3 m /sek odnosno veliku vodu, u podruju koji omoguava rad sedrotvoraca.

vlaka od sedrotvoraca. Kod ma kakvog pobijanja ili miniranja n a r u a v a joj se p r i r o d n a s t r u k t u r a i tada je podlona raspadanju pod djelovanjem vode i optereenja. Objekti na sedri se, dakle, moraju r a u n a t i uz djelovanje punog uzgona i sa dozvo 2 ljenim optereenjem 1,2 kg/cm . Statiki i ekonomski su ispitani sljedei tipovi pragova: 1) p r a g od masivnog betona, 2) p r a g od a r m i r a n o g betona obinog tipa, 3) p r a g od elika i 4) p r a g od a r m i r a n o g betona tipa Ambursen sa p r e k i n u t o m temeljnom ploom. Kod statikog r a z m a t r a n j a uvijek su u opre nosti djelovanje uzgona i stabilnost na p r e v r t a n j e u odnosu na mala dozvoljena optereenja. Dimen zije pragova koje bi zadovoljile statikim uvjeti ma kod prva t r i tipa su dosta velike i ne bi odgovarale ekonomski r a z u m n i m granicama. P o r e d toga, p r a g od masivnog betona je na granici dozvoljenih optereenja. Usvojen je etvrti tip, p r a g od a r m i r a n o g betona tipa Ambursen. Eko nomski je bio daleko jeftiniji a statiki je najbo lje zadovoljio. L a k a je konstrukcija, optereenje na temeljnu podlogu ne prelazi 1 kg/cm 2 , a djelo vanje uzgona je eliminisano prekidom temeljne ploe tako da svako rebro ima svoju posebnu te meljnu stopu. Posebno su ubaene r u p e 0 200 mm u p r e d n j e m kraju temeljne stope r a d i otstranjenja uzgona. P r e d n j i zub slui protiv procjedne vode i klizanja (vidi sl. 9). Uzvodna ploa se oslanja na potporna r e b r a kao k o n t i n u i r a n i nosa preko maks. 5 polja. P r e m a tome su pragovi podijeljeni u k a m pade pomou dilatacionih fuga. Fuge su ispunjene heraklitom i s prednje s t r a n e BZF pastom p r o izvodnje Izolirka iz Ljubljane. Posebno je r a z m o t r e n nain uvrenja pragova na visokim kaskadama, tj. na profilu br. 3 i p r o filu br. 5 i 6, tj. u prvom i drugom dijelu vodo pada. I tu bi p r a g tipa Ambursen bio siguran ukoliko bi se moglo uzeti da je kaskada, kao sama, stabilna. Poto na profilu br. 3 a i na k r u n i vodo pada sama sedra ini prirodni p r a g koji n e m a do voljnu debljinu, odlueno je da se pragovi na tim profilima ankeriu. Na profilu br. 3 p r a g je a n k e risan izravno u sedru ispod uzvodnog zuba, a na vodopadu je ankerisanje izvreno pomou elinih ueta uzvodno u t e r e n za duinu oko 25,0 m (vidi sl. 8 i 9). P r e d v i e n o je da se r u p e 0 150 mm, dubine 6,0 m, bue strojem uz vaenje jezgre. U r u p e se postavljaju eljeznike ine tipa 35a i potom za lijevaju c e m e n t n i m m a l t e r o m uz dobro nabijanje. Na taj nain je izbjegnuto pobijanje i rastresanje sedre. Ankeri i elina ueta su p r o r a u n a t i na horizontalnu k o m p o n e n t u ukupnog optereenja vode na prag. Pomou toga je znatno smanjeno

2. 2. Izbor konstrukcije pragova i k o n s t r u k t i v n a obrada Da bi pragovi bili stabilni na ovakvom m a t e rijalu kao to je sedra, trebalo je ispitati vie ti pova i izabrati najpovoljniji. Sedra, kao temeljno tlo, ima sljedee karakteristike, dobivene ispitiva njem u odgovarajuim zavodima i na t e r e n u : do zvoljeno optereenje 1,2 kg/cm 2 dobiveno probnim optereenjem, porozitet n = 0,720,59, modul ela stinosti E = 6 000 kg/cm 2 , modul deformacije 3 500 kg/cm 2 i koeficijent vodopropusnosti na uzorku K = 7,5 X 10 -5 . Vidi se da je sedra neobi no porozna, sa veim k a v e r n a m a . P r o p u s n a postaje u znatnoj mjeri ako joj se poremeti zatitna p r e -

Sl. 7. Izgled v o d o p a d a sa 30 m 3 /sek. 10. IV. 1957 g.

196

Sl. 8. Situacija pragova na vodopadu sa rasporedom eline uadi za ankerisanje i buotina

optereenje na kruni vodopada. elina uad na vodopadu su ubetonirana radi spreavanja vibriranja i ranja. Projektom je bilo predvieno ubetoniranje ueta u betonska rebra koja bi ila od te rena. Kao to emo vidjeti, od toga se odustalo na drugom dijelu vodopada, jer se podvodnim sondi ranjem nije dobila stvarna dubina i veliina rupe neposredno uzvodno od toga dijela vodopada. Sa ankerisanjem je takoer ukljuen vei masiv sedre, tj. u dubini oko 25 m, uz sudjelovanje preno enja optereenja sa pragova na sedru. Konstruktivno su pragovi dobili takvu formu da pomou preljevne ploe, kao konzole, odbacuju mlaz vode to dalje od temelja. Pragovi su dobro povezani sa obalama pomou masivnih dijelova i betonskog jezgra. Posebno su obale uzvodno i niz vodno obloene kamenom do iznad velike vode. Naroito je predvieno potpuno ozraenje preljev-

nog mlaza pomou izvoda cijevi na obali iznad ni voa velike vode. Bila je razmotrena varijanta po stavljanja po kruni pragova, razbacanih u nepra vilnom poretku, komada kamena radi razbijanja povrine preljeva. Od toga se moralo odustati jer bi kamen pravio smetnje postavljanju i djelova nju armature na preljevnoj ploi. Takoer se pret postavilo da e regenerisani sedrotvorci to sami napraviti stvaranjem busenova sedre na kruni pragova Na preljevnoj ivici pragova na vodopadu postavljeni su razbijai mlaza u obliku trokuta visine 8 cm i na udaljenosti 50 cm (vidi sl. 12). Svrha im je da vre bolje ozraenje i razbijanje kontinuiteta preljevnog mlaza. Posebno su u projektu data uputstva o nainu izvoenja iskopa, deponovanja iskopa i organiza cije gradilita. Naroito je skrenuta panja uva nju sedre i vegetacije u koritu i na obalama.

197

3. IZVOENJE RADOVA Radove je dobilo na izvoenje graevinsko p r e duzee Hidrogradnja Sarajevo, koje ih je izvelo vrlo kvalitetno i solidno i za k r a t k o vrijeme. P r i p r e m n i radovi su poeli krajem 1957 g. na p r a g u br. 1 ali su zbog nadolaska vee vode p r e k i n u t i . Definitivni radovi su poeli 31. V. 1958 i zavreni 19. VII. 1958 k a d je p u t e n a voda. Proticaj vode koritom obustavljen je jer je svu vodu troila HE Jajce I. Proticala je samo voda, oko 50 lit./sek, koja se cijedila uglavnom iz k a n a l a stare h i d r o c e n t r a n e Elektrobosne. Voda je h v a t a n a pomou malih zagata u ventilacione limene cijevi i p r e b a civana nizvodno od p r a g a br. 3 i ponovo od br. 4 direktno u rijeku Vrbas. Udubljenja (rupe) u ko ritu iza p r a g a br 3, 4 i 5 su isuena pomou p u m p i . Tek tada se moglo vidjeti stvarno stanje u koritu; ono je bilo izvan svakog oekivanja. Korito je bilo potpuno razrovano; u r u p a m a su bili veliki grom a d i odvaljene sedre i k a m e n a koji je b a c a n u ko rito. Naroito je r u p a na drugom dijelu vodopada bila mnogo vea i dublja nego to je dobivena sondiranjem. Ispred nje je bila p r i r o d n a barijera od sedre, debljine u d n u oko 7,0 i visine 5,0 m. (Vidi sl. 9 i 10). Zbog toga je morala biti izvrena izmjena u nainu zabetoniranja elinih ueta tako da su izvedene armirano-betonske grede koje su premostile r u p u duine i do 10,0 m. Ustvari izveden je rotilj od betonskih k r e d a koje su skupa sa elinim uzetima konsolidirale p r i r o d n u barijeru od sedre na koju je postavljen p r a g (vidi sl. 11). Bilo je prijedloga da se r u p a potpuno z a t r p a i za betonira, to se nije moglo usvojiti jer je ona is kopana ba radi toga da se moe unititi vodena energija prilikom padanja vode sa prvog dijela vodopada na lijevoj strani. Da bi se sprijeilo da lje produbljenje i proirenje rupe, zatieno je dno lakom armirano-betonskom ploom a bone s t r a n e betonskim zidovima koji su ujedno uzeti kao oslo nac armirano-betonskim g r e d a m a (vidi sl. 9). Ovdje grede takoer djeluju kao umiriva vodene energije i p r o r a u n a t e su na u d a r vodnog mlaza sa uzvodne strane. Nizvodno od p r a g a br. 3 potporni zid ulice ispred zgrade AVNOJ-a bio je potkopan na duini oko 10 m i p r e m a ulici oko 3,0 m. Da bi se za 3 tvorila ta r u p a ubetonirano je 107,85 m betona. Kod izvoenja je, pored navedene, dolo do manjih izmjena u projektu, koje su se odnosile na bolje prilagoavanje pragova i oblonih zidova t e r e n u i posebno na zatvaranje svih k a v e r n i koje su bile otkrivene. Kod izvoenja ankerisanja prvo su izbuene sve r u p e strojem i u njih su stavljene ine i od m a h zalivene betonom. Iza toga im je otkopan

Sl. 9. P r e s j e k po k r u n i p r a g a na d r u g o m dijelu v o d o p a d a sa p o p r e n i m p r e s j e k o m p r a g a a n k e r i s a n o g elinim u e t o m i p r e s j e k o m kroz r u p u p r i j e p r a g a .

198

gornji dio oko 0,50 m i izvreno zatezanje i vezi vanje elinih ueta. Na koncu su uad zabetoni rana u betonska rebra na prvom dijelu a u grede na drugom dijelu vodopada. Sav beton pragova je vodonepropustan marke 220. Kod ispitivanja kocki dobivena je vrstoa 359 kg/cm 2 nakon 81 dan starosti. Obim izvrenih radova je sljedei: a) Iskopa u sedri . 985,32 m3 b) Ugraeno betona: masivnog . . . 817,09 m3 armiranog Ukupno od toga pragova tipa Ambursen armiranog betona 391,00 m3 1208,09 m 3 282,00 m 8

c) Armirano-betonskog eljeza . . . 9224,59 kg d) eli. ueta za ankerisanje 20 mm 1116,48 kg e) Buenje 41 kom. buotina 150 mm za ankerisanje 246,00 m' f) Zidova od kamena 420,64 m3 Masivni beton je ugraen u jezgra za spoj pra gova sa obalama, za rebra oko elinih ueta, po mone pragove, potporni zid kod kolskog mosta i punjenje rupe ispod potpornog zida ulice. Na osno vu utroka betona 282,00 m 3 u same pragove, vidi se da su oni relativno lake konstrukcije kad se uzme u obzir njihova ukupna duina 124,00 m i prosjena visina 2,50 m. Dakle, utroak armiranog betona kod pragova tipa Ambursen iznosio je prosjeno 2,27 m3 po dunom metru praga. Radovi izvoenja su kotali ukupno 29,618.380 dinara.

4. PUTANJE VODE I ZAPAANJA NAKON TOGA Prije definitivnog putanja vode koritom svaki je prag ispitan posebno na punjenje do preljeva. Cijevi koje su bile u pragu privremeno su se za tvorile i voda se polako punila u prostoru prije praga. Prilikom toga su vrena osmatranja kako Putanje vode od 3 m3/sek izvreno je 19. VII. 1958 g. Voda je nakon punjenja pojedinih kaskada poela da se rui u rijeku Vrbas (vidi sl. 12). Tek toga momenta se mogao ocjeniti uspjeh poduzetih radova s obzirom na izgled vodopada i cijelog ko rita i vidjeti utisak koji je uinio na gledaoce. O tom je pisala naa dnevna tampa, a opti je za kljuak da je svakako mnogo ljepe i bolje nego to je prije bilo. (Usporedi sl. 2 i 12). Oduevljenje je bilo veliko. 22. VII. 1958 g. HE Jajce I je ila u redovan godinji remont, te je usljed toga cijela tadanja voda Plive, 22 m3/s, putena na vodopad (vidi sl. 13). Vidjelo se da je sada tok vode miran i ravno-

Sl. 10. Rupa dubine 7,0 m neposredno uzvodno od krune drugog dijela vodopada sa djelomino napre gnutim elinim uzetima za ankerisanje praga se ponaaju pragovi i da li voda prodire ispod njih. Ujedno je osmatran rad predvienih rupa za uzgon; primjeeno je da skoro sve rade, jer je iz njih ilo vrlo malo procjedne vode, skoro nepri mjetno. Procjeivanje nije bilo ni ispod kojeg praga osim na profilu 2 oko par litara. To je po slije sprijeeno tako da je uzvodno od praga po stavljen tepih od gline. Iza ispitivanja svi su otvori, gdje su bile cijevi u pragovima, zablombirani betonskim epovima,

Sl. 11. Pogled na drugi do vodopada sa uzvodne strane i betonske grede preko rupe u kojima su ubetonirana elina ua za ankerisanje.

199

Sl. 12. Pogled na u r e e n vodopad i korito uzvodno sa p r a g o m na profilu br. 4 na dan putanja vode od 3 m 3 /sek i zavretka radova 19. VII. 1958. g. m j e r a n izmeu pojedinih pragova. Naroito je to uoljivo ako se uporede slike br. 6 i 13 kod kojih je koliina vode priblino ista. U k i n u t a je erozivna mo vodene mase, kako je projektom bilo i p r e d vieno, i, p r e m a tome, uklonjen je glavni uzrok ruenja vodopada i unitavanja sedrotvoraca. Po p r e s t a n k u te vee vode 23. VIII. 1958. g. pregle dani su svi pragovi i na njima nisu p r o n a e n a ni kakva oteenja ni promjene. Posebno je zapaeno da vrlo dobro r a d e cijevi za ozraenje preljevnog mlaza gdje se vidi jako strujanje zraka. Sve p r a gove i podvodne dijelove oblonih zidova ve su poele da oblau mahovine i alge. Jasno se ocrta vao t r a g dokle je bio nivo te vode, koji je poslije dobio bjelkastu boju to dokazuje da su se na tim dijelovima ve poele h v a t a t i sitne estice sedre. U uvodu je navedeno da je Dr. Z. Pavleti (5) izvrio istraivanja r a d a sedrotvoraca na rijeci Plivi u ljeto 1957 g. i da ih je pronaao i u njenom koritu kroz g r a d i na vodopadu. Ekoloka mjere nja izvrio je na sedrenim b a r i j e r a m a njenih je zera i dobio: t e m p e r a t u r u 13,714,1 C; brzine vode u g r a n i c a m a 0,53,5 m/sek; alkalitet 3,1 i tvrdou vode 9 njem. stupnjeva. Hemijsku analizu vode Velikog jezera izvrio je 4. XI. 1954. g. i I n stitut za anorgansku kemiju Tehnikog fakulteta iz Ljubljane i dobio: pH = 7,94, alkalitet 3,33, bikarbonati 203,0 mg/l i u k u p n u tvrdou 10,63 njem. stupnjeva. Analizu vode koja je p r o t k a l a kroz korito za vrijeme izvoenja, t j . oko 50 lit/sek, izvrio je Hi-

Sl. 13. Pogled na u r e e n vodopad i korito uzvodno kod proticaja 22 m 3 /sek vode za vrijeme r e m o n t a HE Jajce I. 26. VII. 1958. g.

200

gijenski zavod Sarajevo i, izmeu ostalog, dobio: temperaturu 19C, pH = 7,35, rastvor kisika 7,84 mg/l i ukupnu tvrdou 8,47 njem. stupnjeva. Uporeenjem sa uvjetima na Krki i Plitvikim jezeri ma (2), (3) i (4) sve navedene vrijednosti su u potreb nim granicama ekolokih uvjeta za rad sedrotvoraca, pa se uz postignuto smanjenje brzina i pota panja itavog korita omoguava regeneracija stva ranja sedre. Uslovi su neto slabiji u donjem ko ritu kroz grad, emu je uzrok uputanje otpadnih voda u korito. Potrebno je, svakako, to prije ot kloniti i taj uzrok izgradnjom kanalizacije sa njenim uputanjem u Vrbas nizvodno od grada. Prilikom tehnikog prijema radova 21. XI. 1958 konstatovano je, izmeu ostalog, da su svi pragovi potpuno obrasli mahovinama i algama i da su se na njima poeli stvarati busenovi sedre. Sve podvodne povrine su dobile tamnozelenu boju i izgled kao na slici 14. Preljevni mlaz nije vie kao prije jednolian i ve dolazi u manjim razmjerama do njegovog diskontinuiteta po duini praga. Investitoru i NOO Jajce ukazano je na veoma ve liku vanost sprovoenja zatite itavog korita za branom kupanja, hodanja po pragovima i unita vanja vegetacije. Posebno je ukazano na potrebu

periodinog pregleda svih pragova a naroito iza svake maksimalno velike vode.

Sl. 14. Sedrotvorci (briofiti) koji su se razvili za svega 2 mjeseca na slapitu ispusta dovodnog tunela HE Jajce I. Slikano 30. I. 1958 g.

5. ZAKLJUAK 1. Na osnovu analize stanja vodopada i korita rijeke Plive u Jajcu kroz posljednje decenije utvr eno je da glavni uzrok produbljenja korita i ru enja vodopada su velike oscilacije u koliini vode (1,0200,0 m 3 /sek). Za vrijeme male vode korito je ostajalo due vremena suho, zbog ega su re dovno sedrotvorci, kao zatitni sloj sedre, ugibali, pa je pri nadolasku velikih voda sedra bila podvr gnuta intenzivnoj eroziji. 2. Sedrotvoraca nije potpuno nestalo jer su se zadrali ostali ekoloki uvjeti za njihov ivot. 3. Moralo se pristupiti ureenju vodopada i tog dijela korita rijeke Plive radi spreavanja daljeg propadanja. Izvreno je smanjenje pada korita i njegovo potapanje, i kod minimalne vode, pomou izgradnje pragova. Usvojen je prag tipa Ambursen sa prekinutom temeljnom ploom, koji je za dovoljio statikoj stabilnosti uz najmanje specifiko optereenje sedre kao temeljnog tla. Njihovo dosadanje ponaanje, i kod veih voda, potpuno zadovoljava. 4. Povraeni su svi uvjeti za rad sedrotvoraca i za regeneraciju sedre. Taj proces je ve otpoeo i on e se mnogo poboljati ako se sprijei ma ka kvo uputanje otpadnih voda u rijeku Plivu. 5. Potrebno je staviti itav ovaj potez rijeke Plive pod efikasnu zatitu i vriti stalna osma tranja njegovog ponaanja.

LITERATURA: (1) Elektroprojekt Sarajevo: Osnovni projekt iskoriavanja vodnih snaga Vrbas-Pliva (2) Dr. Zlatko Pavleti: Prilozi poznavanju ekologije briofita na slapovima rijeke Krke u Dalmaciji (Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Rad, krnj. 312). (3) Dr. Zlatko Pavleti: Ekoloki odnosi briofitske ve getacije na slapovima Plitvikih jezera (Acta Botanica Croatica Vol. XVI1957). (4) Dr. Zlatko Pavleti: Izvjetaj o istraivanjima eko logije briofita na slapovima rijeke Krke (Jugosl, akademija znanosti i umjetnosti, Ljetopis knj. 62). (5) Dr. Zlatko Pavleti: Izvjetaj o istraivanjima bri ofitske vegetacije na rijekama Uni i Plivi ljeti 1957 g. (6) Prof. Dr. I. Pevalek: Slap Plive u Jajcu na samrti. Nae starine, sv. III 1955.

201

AMENAGEMENT DES CHUTES ET DU LIT DE LA RIVIERE PLIVA A JAJCE

Les chutes de la rivire P l i v a Jajce, ainsi que ses pittoresques lacs, r e p r s e n t e n t u n e b e a u t n a t u relle t r s prcisuse. Le lit tout e n t i e r de cette rivire est coup dans des tufs forms p a r la l e n t e action des v g t a u x qui sont l'origine de ces derniers, c'est-dire de la mousse et des algues qui s c r t e n t du c a r b o n a t e de c h a u x et c o n s t i t u e n t ainsi cette sorte de p i e r r e . L ' t e n d u e des tufs est si g r a n d e qu'elle s u p p o r t e u n e i m p o r t a n t e p a r t i e de la ville de Jajce. Au cours des dernires dizaines d'annes il s'est p r o d u i t u n e rosion i n t e n s e dans le lit de la rivire et dans les chutes. Il faut en chercher la raison, e n t r e autres, d a n s le fait q u e les petites e a u x du g r a n d Lac de la P l i v a ont t d t o u r n e s v e r s l'ancienne c e n t r a l e h y d r a u l i q u e d'Elektrobosna en 1895. En t laissait couler t r a v e r s la ville environ 1,0 m 3 /sec. d'eau, u n e p a r t i e i m p o r t a n t e du lit restait sec et les lments g n r a t e u r s de tufs prissaient. En raison de l'oscillation des q u a n t i t s d'eau (1,0-200,0 m 3 /sec.) le c o u r a n t p u i s s a n t a e m p o r t les tufs, car il n'y a v a i t plus de couche protectrice de mousse et d'algues. On a t e n t des i n t e r v e n t i o n s techniques a v a n t la p r e m i r e g u e r r e m o n d i a l e et dans l ' e n t r e d e u x guerres, m a i s ces i n t e r ventions o n t chou cause de l'assise de bton m a s sive, en forme de couronne, sur les pilliers de bois enfoncs dans le sol. Le sommet de la chute d'eau a subi les plus g r a n d s d o m m a g e s en 1947. La p e n t e du lit de la rivire s'est accentue et, p a r consquent, la vitesse du c o u r a n t a a u g m e n t , ce qui a e n t r a n u n e rosion de plus en p l u s forte. La construction de la c e n t r a l e h y d r a u l i q u e J a j c e I, qui utilise l'eau du G r a n d Lac de la Pliva, a p e r m i s le financement de

l ' a m n a g e m e n t de la chute d'eau et du lit de la r i v i r e Pliva d a n s la ville de Jajce. On a plac en tout 6 gradins de t y p e Ambursen, avec plaque d'assise i n t e r r o m p u e afin d'liminer la force ascensionnelle. Le s o m m e t de la chute a t aplani en d e u x n i v e a u x : le ct aguche la cote 363,00 et le gauche la cote 365.00; de sorte q u e la h a u t e u r actuelle de la c h u t e est de 18,0 et de 20,0 m. et q u e l'eau se prcipite d a n s la r i v i r e V r b a s de ces d e u x n i v e a u x . Au moyen des G r a d i n s d'amont, on a r d u i t la chute a n t r i e u r e de l'eau et p a r consquent la vitesse du courant. Le pouvoir d'rosion de la masse d'eau a t s u p p r i m et on a pu o b t e n i r la submersion du lit tout e n t i e r p e n d a n t les basses e a u x de 3,0 m 3 / s e c , dbit a s s u r p o u r le t r a v a i l de la c e n t r a l e h y d r a u l i q u e de Jajce I. P o u r q u e le g r a d i n qui se t r o u v e au s o m m e t de la chute d'eau soit p a r f a i t e m e n t stable, il a t a n c r en a m o n t 25,0, au moyen de cbles d'acier noys d a n s du bton, des ancres places dans des trous creuss d a n s le tuf. La charge permise, sur le tuf, est de 1,2 kg/cm 2 et le g r a d i n Ambursen, a p r s certaines m o difications, t a n t u n e construction lgre, s'est seul m o n t r satisfaisant. Les t r a v a u x ont t t e r m i n s le 19. VII. 1958, d a t e laquelle on a laiss couler un dbit de 3,0 m 3 / s e c , et p a r la suite de 22,0 m 3 / s e c , et la solution adopte a donn e n t i r e satisfaction. Les conditions ncessaires la r g n r a t i o n des lments g n r a t e u r s de tufs sont donc ralises, et lors de l'inspection de n o v e m b r e 1958, tous les g r a d i n s taient dj tapisss de ces d e r n i e r s et la formation des tufs a v a i t de n o u v e a u commenc.

R E G U L A T I O N O F F A L L S AND T H E BED O F T H E P L I V A A T J A J C E

Falls of t h e r i v e r Pliva w i t h its p i c t u r e s q u e lakes a r e o n e of the m o s t beautiful n a t u r a l sceneries in our country. T h e whole bed of t h e Pliva contains of a s p e cial k i n d of limestone w h i c h w a s m a d e d u r i n g t h e lang activity of algae a n d o t h e r w a t e r weed. T h e y let o u t its calcium c a r b o n a t e from w a t e r a n d in such a w a y t h e y m a k e this k i n d of stone. D u r i n g last y e a r s intensive erosion destroyed falls a n d p a r t l y t h e bed of t h e river. It w a s caused by old p o w e r p l a n t Elektrobosna from 1895 w h i c h used p o w e r of t h e river a n d t h e Pliva L a n e . D u e t o this p o w e r p l a n t t h e r i v e r flowing t h r o u g h Jajce w a s a b o u t 1,0' m 3 / s e c So t h e l a r g e p a r t s o f t h e bed w e r e d r y a n d algae a n d t h e r i v e r w e e d slowly died out. As t h e r e w e r e no p r o tective layers of t h e m w a t e r slowly carried limestone away. B e t w e e n t h e W o r l d W a r I and II all technical w o r k failed. In 1947 t h e r e w a s t h e biggest destroying of t h e top on falls. T h e speed of flowing w a s bigger and

this caused l a r g e r erosion t h a n before. T h e n t h e power p l a n t Jajce I w a s built a n d all t h e necessary m o n e y w a s ensured., So t h e regulation of these falls and t h e b e d of t h e Pliva began after this. T h e top of falls w a s flattened into two large plates: t h e left side on the point 363,00 a n d t h e right one on 365,00. Now t h e height of falls is 'about 20,0 m. a n d w a t e r falls from t h e s e l a r g e plates into t h e r i v e r V r b a s . T h e speed of t h e riverflowing is lessened a n d t h e w a t e r erosion is vanished. T h e flood of t h e bed can be r e g u l a t e d by m e a n s of t h e p o w e r p l a n t Jajce I. T h e full stability of t h e top of falls is achieved by the steel ropes w h i c h a r e concreted in limestone. All this w a s finished on J u l y 19 th in 1958. T h e w a t e r flowing is about 3,0 m 3 /sec. This w o r k w a s v e r y satisfactory. In N o v e m b e r of 1958 an inspection found t h a t all necessary p a r t s of falls a n d the bed w e r e covered w i t h algae and w i t h special k i n d of limestone too.

202