1

Priredili: Idris Resi, Prof. i Dr. Sulejman Maovi

ILMIHAL
KRATKA UPUTA U ISLAM

Izdava: ISLAMIC RELIEF

2

SADRAJ
S A D R A J ..................................................................................... 3 PRISTUP............................................................................................. 6 ime poinjemo svaki dobar posao? .............................................. 6 ta znai Bismilla? .......................................................................... 6 Koji su to svakodnevni poslovi prije kojih trebo izgovoriti Bismillu? ......................................................................................... 6 ISLAM ................................................................................................ 7 ta je Islam? .................................................................................... 7 Ko su muslimani? ........................................................................... 7 ta smo mi po vjeri? ....................................................................... 8 ta je Kur'an? .................................................................................. 8 ISLAMSKI POZDRAV - SELAM ................................................... 10 ta je selam? ................................................................................. 10

I DIO - ISLAMSKO VJEROVANJE (IMAN) .................... 11

PRVA TEMELJNA ISTINA VJERE ............................................... 13 DRUGA TEMELJNA ISTINA VJERE............................................ 15 TREA TEMELJNA ISTINA VJERE............................................. 16 PETA TEMELJNA ISTINA VJERE ................................................ 18 ESTA TEMELJNA ISTINA VJERE.............................................. 19

II DIO - GLAVNE ISLAMSKE DUNOSTI..................... 20

PRVA ISLAMSKA DUNOST ....................................................... 21 DRUGA ISLAMSKA DUNOST - NAMAZ (SALAT) ................. 22 Kako stojimo u namazu? ............................................................... 22 Kako se pregibamo u namazu? ..................................................... 22 Kako se sputamo na zemlju u namazu?....................................... 23 Kako sjedimo u namazu? .............................................................. 23 UVJETI ZA NAMAZ (NAMASKI ARTI) .................................... 24 PRVI UVJET ZA NAMAZ - OPA ISTOA .............................. 25 3

DRUGI UVJET ZA NAMAZ ABDEST ....................................... 26 UZIMANJE ABDESTA (slikovit prikaz) ........................................ 27 O meshu ........................................................................................ 29 Tejemmum .................................................................................... 30 Gusul ............................................................................................. 31 TREI UVJET ZA NAMAZ - POKRIVANJE TIJELA .................. 32 ETVRTI UVJET ZA NAMAZ - VRIJEME NAMAZA ................ 33 Ezn............................................................................................... 33 PETI UVJET ZA NAMAZ - KIBLA (KA'BA)................................ 35 ESTI UVJET ZA NAMAZ - NIJJET (ODLUKA)......................... 36 Ikmet ........................................................................................... 36 SASTAVNI DIJELOVI NAMAZA - NAMASKI RUKNOVI ........ 37 NAMASKI RUKNOVI (slikovit prikaz) .......................................... 38 Stupanje u namaz (iftith-i tekbir) ................................................ 41 Pregibanje u namazu (ruk') ......................................................... 42 Sputanje lica na tle (sedda) ........................................................ 43 Sjedenje u namazu ........................................................................ 43 Ettehijjtu ...................................................................................... 43 Salavti .......................................................................................... 44 Dove .............................................................................................. 44 Zavretak namaza (selm)............................................................. 44 DODATAK O KIRETU ................................................................ 45 Subhneke ..................................................................................... 45 Eza i Bismilla .............................................................................. 45 Sura El-Fatiha ............................................................................... 46 Sra Vel-Asri ................................................................................ 46 Sra Nasr (Iz de) ...................................................................... 47 Sura Tebbet-jed ........................................................................... 47 Sura Ihlas (Kul-huvallahu)............................................................ 48 Sura Felek ..................................................................................... 48 Sura Nas ........................................................................................ 49 PET DNEVNIH NAMAZA .............................................................. 50 SABAH-NAMAZ ......................................................................... 51 AKAM-NAMAZ ........................................................................ 52 PODNE-NAMAZ ......................................................................... 53 IKINDIJA NAMAZ ...................................................................... 55 4

JACIJA-NAMAZ.......................................................................... 56 VITR-NAMAZ ............................................................................. 57 ZIKR ............................................................................................. 58 NAMASKA DOVA ...................................................................... 60 ZABORAV U NAMAZU (SEHV-I SEDDA) ........................... 61 TA KVARI NAMAZ.................................................................. 61 POUKE O FARZ-NAMAZIMA .................................................. 62 POUKE O SUNNETIMA ............................................................. 62 ZAJEDNIKO KLANJANJE (DEMAT) ............................... 64 OSTALI NAMAZI ....................................................................... 64 TREA GLAVNA ISLAMSKA DUNOST .................................. 65 ETVRTA GLAVNA ISLAMSKA DUNOST ............................. 67 PETA GLAVNA ISLAMSKA DUNOST...................................... 69

III DIO - KULTURA ISLAMSKOG IVOTA .................. 71

ISLAMSKI BLAGDANI .................................................................. 71 Ramazanski bajram ....................................................................... 71 Kurban-bajram .............................................................................. 71 Nova muslimanska hidretska godina .......................................... 72 Mevlud .......................................................................................... 72 Mubarek-noi ................................................................................ 72 ISLAMSKO VLADANJE (AHLAK)............................................... 74 DUNOSTI PREMA ALLAHU .................................................. 74 DUNOSTI PREMA SEBI .......................................................... 74 DUNOSTI PREMA OSTALIM LJUDIMA .............................. 75 GRIJESI I KAJANJE........................................................................ 77 Veliki grijesi.................................................................................. 77

PRISTUP

ime poinjemo svaki dobar posao? Svaki dobar posao poinjemo rijeima: BISMILLAHIRRAHMNIRRAHIM, to znai: U IME ALLAHA, SVEMU DOBROINITELJA, MILOSTIVOG! Ova formula naziva se BISMILLA. ta znai Bismilla? Bismilla znai da se mi odluujemo da svaki svoj in uradimo mislei na Allaha delle nuhu i molei Ga da nam pomogne. Koji su to svakodnevni poslovi prije kojih trebo izgovoriti Bismillu? Svakodnevni poslovi prije kojih treba moliti Allaha za pomo i blagoslov su slijedei: kada peremo ruke i umivamo lice, kada pristupamo objedu, kada uimo Kur'an, kada radimo kolski zadatak, kada polazimo od kue na ulicu ih na posao, kada radimo bilo koji posao u radionici ili na polju...

U ovim i slinim poslovima Bismillom spominjemo Boga i molimo Ga da nam dadne snagu i razum da zapoeti posao sretno zavrimo, jer na ivot, snaga i razum zavise od Njega, Allaha delle nuhu. 6

ISLAM

ta je Islam? Islam je dragovoljna predanost Allahu delle nuhu u svakoj misli, osjeanju i poslu. Islam je vjera koju je objavio Allah delle anuhu preko Svoga posljednjeg poslanika Muhammeda cijelom ovjeanstvu. Islam ui da postoji samo jedan Bog, Allah, koji sve stvara, odrava i rastvara. Islam ui da postoji materijalni i duhovni svijet i da pored ovog prolaznog ivota postoji vjeni ivot poslije smrti, Ahiret, i Sudnji dan, kada e ljudi pred Bogom delle nuhu polagati raune za svoja djela. Islam predstavlja sistem istina datih u Kur'anu kao posljednjoj Bojoj objavi. Islam vodi napretku i srei ovjeanstva, a njegovi propisi i naela vae za sve prostore, vremena i prilike. Islam propisuje odravanje tjelesna i duevne higijene. Islam ui da, kad volimo, to inimo u ime Allaha delle nuhu, i kad mrzimo, to takoer inimo u ime Allaha delle nuhu. Islam nareuje sve to je dobro i korisno, a zabranjuje sve to je tetno. Ko su muslimani? Muslimani su one osobe koje su prihvatile islamsko uenje kao putokaz u svom ivotu. Muslimani iskazuju svoju pripadnost islamu kroz: islamsko vjerovanje da je samo jedan Bog, Allah delle anuhu, 7

izvravanje islamskih dunosti (ehadet, namaz, post, zekat i had), ponaanje prema islamskim propisima...

ta smo mi po vjeri? Mi smo po vjeri muslimani i muslimanke. Svoju pripadnost islamu muslimani iskazuju kratkom obavezom pred Allahom koja glasi: Ja srcem vjerujem i jezikom izjavljujem nema drugog Boga osim Allaha i da je Muhammed savreno predan Allahu i Njegov poslanik. Ovu obavezu pripadanja islamu trebamo nauiti izgovarati na arapskom jeziku. E-HEDU EN L-ILAHE ILLELLH VE E-HEDU ENNE MUHAMMEDEN ABDUH VE RESLUH . Ova obaveza Allahu delle anuhu u naem narodu se naziva ehadet ili Kelime-i ehadet. Svaki musliman i muslimanka mora nauiti izgovarati ovu kratku obavezu pripadanja svojoj vjeri. ehadet muslimani izgovaraju u svim ivotnim prilikama, kada su u dobru i veselju i kada su u nevoljama, patnjama i kunjama. O ovoj obavezi vjeri lijepo je i razmiljati i svojim razumom se opredijeliti za Boiju jedinost i Muhammedovo poslanstvo, a to znai vrsto vjerovati u ehadet. ta je Kur'an? Kur'an je Boija knjiga u kojoj je Uzvieni Allah objavio vjeru islam Muhammedu-alejhisselm s ciljem da je prenese i objasni ljudima kako bi primjenom tog zakona postigli sreu na ovom i buduem svijetu. Kur'an nas ui: 8

ta i kako treba vjerovati, koje islamske dunosti treba vriti i kako, te kako se ljudi trebaju vladati.

Kur'an nije samo vjerozakonik. On je savreni zbornik moralnih propisa, izvor pravnih normi i drutvenih zakonitosti. Kur'an zahvata i opu povijest, pedagogiju, sociologiju, astronomiju, arheologiju, medicinu, biologiju, fiziku, matematiku i druge drutvene i prirodne znanosti. Danas Kur'an potie mnoge naunike Zapada i Istoka razliitih profila da ga prouavaju i otkrivaju istine i upute za cjelovit razvoj pojedinca i zajednice.

ISLAMSKI POZDRAV - SELAM ta je selam? Selam je islamski pozdrav obavezan za sve muslimane i muslimanke na cijelom svijetu pri njihovim meusobnim susretima. Islamski pozdrav glasi: ES-SELMU ALEJKUM, to znai: Mir i spas Boiji elim vama! Musliman kome je nazvan selam treba da uzvrati slijedeim rijeima: VE ALEJKUMUS-SELM, to znai: I ja vama mir i spas Boiji elim.

10

I DIO ISLAMSKO VJEROVANJE (IMAN)

Da bismo mogli biti muslimani, duni smo nauiti te razumom i srcem prihvatiti islamsko vjerovanje (iman). Islamsko vjerovanje sastoji se od est temeljnih istina vjere, a zovemo ih imanski arti. Temeljne istine vjere su: 1. vjerovati u Boga, Allaha delle anuhu (Stvoritelja i Vladara svjetova); 2. vjerovati u Boije meleke (anele), duhovna bia; 3. vjerovati u Boije kitabe (knjige); 4. vjerovati u Boije poslanike (pejgambere); 5. vjerovati u Sudnji dan (Posljednji dan); 6. vjerovati u Boije odreenje (kader), to jest da sve to se dogaa, biva s Boijom voljom i odreenjem. Svaki musliman i muslimanka duni su ove temeljne istine vjere svakodnevno izgovarati na arapskom jeziku, a one glase: 1. AMENTU BILLH 2. VE-MELIKETIH 3. VE KUTUBIH 4. VE RUSULIH 5. VEL-JEVMIL-HIRI 6. VE BIL-KADERI MINELLHI TEL - Ja vjerujem u Boga, - u Boije meleke, - u Boije Kitabe, - u Boije poslanike (pejgambere), - u Posljednji (Sudnji) dan, HAJRIH VE ERRIH

- i vjerujem da sve to se dogaa, biva s Boijom voljom 11

i odreenjem. Onaj koji ne vjeruje u svih est temeljnih istina vjere ne moe biti musliman odnosno muslimanka.

12

PRVA TEMELJNA ISTINA VJERE Prva temeljna istina vjere je MENTU-BILLHI, to znai: Ja vjerujem u Boga, Allaha delle anuhu, Stvoritelja i Vladara svjetova. Sve to vidimo na zemlji i na nebu skladno je i lijepo ureeno. Sve se razvija i kree u potpunom skladu i savreno tano; nita nije sluajno. Razmiljanje o redu u prirodi dovodi nas do vjerovanja da postoji Bog koji vlada cijelim svijetom. Prouavanje prirode i pojava u njoj dovodi nas do saznanja da postoji Stvoritelj koji sve zna i moe. Taj Stvoritelj je Allah delle anuhu. Allaha znamo i vjerujemo po Njegovim svojstvima spomenutim u Kur'anu kojih ima mnogo, a ovdje navodimo slijedea: Allah ima i postoji, Allah je jedan, Allah je oduvijek i nije postao, Allah je zauvijek jer ga nee nestati, Allah nije niemu slian, Allah sam o sebi opstoji, Allah ivi svojim vjenim ivotom, Allah sve zna, uje i vidi, Allah sve ini svojom voljom, Allah sve stvara, odrava i rastvara.

U suri Ihlas Kur'an kae: Reci: On, Allah, - jedan je! Allah je utoite svakome! Nije rodio nikoga, niti je On roen, i Njemu niko nije ravan! 13

Kad spominjemo Allahovo ime treba rei delle nuhu ili skraeno d. . u pisanju.

14

DRUGA TEMELJNA ISTINA VJERE Druga temeljna istina vjere je VE-MELIKETIH, to znai: Ja vjerujem u Boije meleke (razumna duhovna bia). Meleki su nevidljiva duhovna bia koja nikada ne grijee, nego uvijek sa zadovoljstvom i posluno vre dunosti koje im Allah d.. odreuje. Odreeni meleki prate ovjeka, donose mu dobre misli i piu njegova djela, a nazivaju se Kiramen ktibini. Meleka ima vrlo mnogo a najpoznatiji su: Debrail - ima ulogu da prenosi od Boga Objavu poslanicima; Azrail - rastavlja due od tijela u asu smrti, sa drugim za to odreenim melekima; Mikail - sa drugim melekima vri odredene dunosti u prirodnim pojavama i promjenama kao to su strujanje vjetrova, kretanje oblaka, padanje kie, listanje, rast i sazrijevanje bilja, itd; Israfil - ima zadau da najavi prestanak ivota na zemlji (Posljednji dan) i ponovno oivljenje (Sudnji dan).

Druga nevidljiva bia koja donose ovjeku zle misli i navode ga na grijehe zovu se ejtani (avoli). Oni su nai neprijatelji i mi molimo Allaha da nas sauva od njihovog djelovanja slijedeim rijeima: EZU BILLHI MINE-EJTNIR-RADM, to znai: Utjeem se Allahu od prokletog ejtana.

15

TREA TEMELJNA ISTINA VJERE Trea temeljna istina vjere je VE KUTUBIH, to znai: Ja vjerujem u Boije knjige, kitbe. Boije knjige (kitbi) su Boije objave koje su ljudima prenosili Boiji poslanici. U Boijim kitabima sadrane su upute, savjeti i propisi o ivotu ljudi i obavljanju vjerskih dunosti koje je Allah d. . tokom povijesti slao narodima da ih opomene i odvrati od loih djela i nasilja koja su unitila mnoge civilizacije. Naa Boija knjiga (kitb) je uzvieni Kur'an koji je dostavljen Muhammedu - alejhisselam - da bude putokaz ljudima kako bi bili sretni na ovom i buduem svijetu kao posljednja objava za sva budua vremena i prostore do Sudnjeg dana. Najpoznatija su nam etiri velika kitaba: Tevrt, objavljen Msu a.s. Zebr, objavljen Dvdu a.s. Indl, objavljen Isu a.s. Kur'n, objavljen Muhammedu a.s.

Pored spomenutih kitaba objavljeni su spisi ili svici pojedinim Boijim poslanicima. Kur'an je zakonik i vodi u ivotu muslimana. Njegovi propisi vode srei i napretku svih ljudi u koju svrhu ih Allah d. . poziva da ga prouavaju i u ivotu primjenjuju. Muslimani su posebno duni da ga izuavaju i svoj ivot usklauju po njegovim propisima, jer e samo tako postii sreu na ovom i buduem svijetu. Kur'an je uvijek suvremen i bit e izvor za sticanje znanja i otkrivanje novih istina svim generacijama ljudskog roda do Sudnjeg dana.

16

ETVRTA TEMELJNA ISTINA VJERE etvrta temeljna istina vjere je VE RUSULIH, to znai: Ja vjerujem u Boije poslanike. Boiji poslanici su odabrani ljudi (pejgamberi) kojima je Bog d. . slao svoje objave da ih prenesu i objasne ljudima. Bilo je mnogo Boijih poslanika a najpoznatiji su: Adem, Nh, Ibrahim, Ms, Is i Muhammed-alejhisselam. Prvi pejgamber je Adem a. s. koji je ujedno i prvi ovjek na zemlji. Adema i njegovu enu Havu stvorio je Allah d. . i od njih je postao cijeli ljudski rod. Posljednji Boiji poslanik je Muhammed a. s. Poslije Muhammeda a. s. nee doi nijedan poslanik niti ijedna objava poslije Kur'ana.

17

PETA TEMELJNA ISTINA VJERE Peta istina vjere je VEL-JEVMIL-HIRI, to znai: Ja vjerujem u Posljednji i Sudnji dan. Posljednji je dan kada de ovaj svijet nestati i svi ljudi pomrijeti. Sudnji je dan kada e Svemogui Bog stvoriti drugi vjeni ivot i sve mrtvo oivjeti i pozvati ljude da im sudi za njihova djela. Svakom ovjeku na Sudnjem danu bit e predoena njegova dobra i loa djela za koja e biti nagraen ili kanjen. Za dobra djela nagrada na Sudnjem danu je Dennet (raj), a za loa djela kazna je Dehennem (pakao). Najtei grijesi su: nevjerovanje u Boga, i za njih nema oprosta, pa e biti i najstroije kanjeni.

18

ESTA TEMELJNA ISTINA VJERE esta temeljna istina vjere je VE BIL-KADERI HAJRIH VE ERRIH MINELLHI TEL, to znai: Ja vjerujem da sve to se dogaa. biva s Boijom voljom i odreenjem. Vjerovanje u Boije odreenje znai svjesno zalaganje za ostvarenje zadataka ivota u granicama propisa Allahove vjere. Odreenje treba ovako razumjeti: da je Svemogui Allah stvorio zemaljske i nebeske svjetove i On odreuje raspored i zbivanja u njima. Kada e i koliko ta potrajati, razvijati se i nestati, Allah odreuje, rasporeuje i stvara. On je uzrok svim uzrocima. Niko ne moe Njega sprijeiti u Njegovoj volji i radu. Ono to Allah hoe, to biva, dogada se, a to nee, to se ne moe dogoditi niti biti. Iako je sve odreeno, Allah d.. je dao ovjeku slobodnu volju, a to je naa sposobnost da se sami odluimo za neko djelo. Ako se odluimo za dobro djelo, bit emo nagraeni, a ako se odluimo za zlo, bit emo kanjeni. Prema tome, grijenik se ne moe pravdati Boijom odredbom, sudbinom, jer e biti kanjen zato to se odluio na izvrenje nekog grijeha, kao to e i dobroinilac biti nagraen zato to se odluio da izvri dobro djelo. Ako nas zadesi neko zlo ili nezgoda (bolest, smrt, strah, teta i sl.); trebamo znati da je to Allah d.. htio i odredio pa moramo biti strpljivi dok se ne izmijeni Njegova odredba. Sve nesree koje nas u ivotu zadese duni smo sprijeiti i otkloniti ako to moemo, a ako ne, treba ih strpljivo podnositi i moliti Allaha d.. da nas spasi i otkloni nevolje.

19

II DIO GLAVNE ISLAMSKE DUNOSTI

Islam se zasniva na pet glavnih dunosti. Te glavne islamske dunosti su: 1. oitovati pripadnosti islamu (Kelime-i ehadet), 2. klanjati propisane namaze (salat), 3. postiti mjesec ramazan (savm), 4. davati propisani dio od imovine (zekat), 5. izvriti propisanu posjetu Ka'bi (had). Pet glavnih islamski dunosti nazivamo islamskim artima. Islamski arti su povezani sa imanskim artima kao tijelo s duom, a srce im je Kelime-i ehadet. Stoga se pripadnost islamu oituje ili izjavljuje izgovorom Kelime-i ehadeta.

20

PRVA ISLAMSKA DUNOST Prva i glavna islamska dunost je Kelime-i ehadet koji glasi: E-HEDU EN L ILHE ILLELLH, VE E-HEDU ENNE MUHAMMEDEN ABDUH VE RESLUH, to znai: Ja vjerujem i oitujem da nema drugog Boga osim Allaha i vjerujem i oitujem da je Muhammed savreno predan Allahu i Njegov poslanik. ehadet znai tvrditi ono to vjerujem a to i izjaviti (oitovati pred drugim ljudima). ehadetom se tvrdi i oituje pripadnost islamu. Kelime-i ehadet ima dva dijela: oitovanje vjere u Boiju jedinost i oitovanje vjerovanja u Muhammedovo a. s. poslanstvo. Vjerovanje u Boiju jedinost izraavamo u izreci L ILHE ILLELLH to znai da nema drugog Boga osim Allaha, to nam potvruje i Kur'an u suri Ihlas koja glasi: KUL HUVALLHU EHAD, ALLHUS-SAMED, Reci: On, Allah, - jedan je. On je neogranieni Gospodar koga svako treba moliti za pomo i milost. LEM JELID, VE LEM JLED, Nije nikoga rodio, niti je roen. VE LEM JEKUN LEH Njemu niko nije ravan. KUFUVEN EHAD. Vjerovanje u Muhammedovo a. s. poslanstvo podrazumijeva da Muhammed a. s. nije ni po emu bie koje trebamo oboavati nego samo ovjek kao i drugi ljudi, ali za razliku od njih, on je bio savreno predan Allahu i obdaren Njegovim poslanstvom. Uzvieni Allah je odabrao Muhammeda a.s. za svog posljednjeg poslanika da ljudima dostavi i objasni zavrnu objavu i da im bude primjer kako se u ivotu treba vladati. Zato mi slijedimo Muhammeda a.s. i njegovo uenje, mnogo ga volimo i cijenimo. 21

DRUGA ISLAMSKA DUNOST - NAMAZ (SALAT) Druga islamska dunost je dnevno klanjati propisane namaze. Namaz je muslimanska obaveza koja se vri svaki dan klanjanjem i uenjem na propisani nain. Svaki dan treba klanjati pet namaza, i to: sabah, podne, ikindiju, akam i jaciju. Svaki namaz ima svoje vrijeme. Namaz je propisan od Allaha d.. i ima est dijelova. Ti sastavni dijelovi namaza su: poetni tekbir, stajanje, uenje Kurana, pregibanje, sputanje lica na zemlju i sjedenje. Ovih est dijelova ine oblik namaza. Stajanje, pregibanje, sputanje lica na zemlju i sjedenje su tjelesne radnje i treba ih nauiti vjebanjem. Jedno stajanje, jedno pregibanje i dva sputanja lica na zemlju ine jedan rekt namaza. Namaz moe imati dva, tri ili etiri rekata. Kako stojimo u namazu? U namazu stojimo mirno i skrueno, gledajui preda se. Noge treba rastaviti jednu od druge najmanje tri prsta, a ruke sastaviti desnu po lijevoj. Mukarci stavljaju ruke preko pasa, a enske ih stavljaju na prsa. Stajanje u namazu zovemo kijm. Kako se pregibamo u namazu? U namazu se pregibamo preko polovine tijela, rukama se odupremo o koljena, glavu izravnamo s leima i gledamo u none prste. Pregibanje u namazu zovemo ruk'.

22

Kako se sputamo na zemlju u namazu? Iz stajaeg poloaja pognemo se i povijemo noge, pa spustimo na tle koljena, a zatim ruke, i izmeu njih spustimo nos i elo. To je sedda. Sa sedde podignemo glavu i ruke, a onda uinimo jo jednu seddu. S druge sedde diemo se na drugi rekat. Prvo diemo glavu, onda ruke, pa koljena. Kako sjedimo u namazu? U namazu sjedimo na koljenima. Mukarac sjedne, ako moe, na lijevu nogu, a desnu dri uspravljena stopala, povijenih prsta. enska iskrene noge na desnu stranu. Ruke se dre na koljenima. Gleda se preda se, u ruke.

23

UVJETI ZA NAMAZ (NAMASKI ARTI) Prije stupanja u namaz treba ispuniti est uvjeta ili priprema za namaz. Uvjeti za namaz su: 1. da bude isto tijelo, odijelo i mjesto gdje e se klanjati, 2. uzeti abdest ili, ako je potrebno, okupati se, 3. biti pristojno obuen, 4. na vrijeme klanjati, 5. okrenuti se prema Kibli, 6. odluiti klanjati (nijjet). est uvjeta za namaz, nazivamo namaskim artima. Ako nedostaje makar jedan uvjet, obavljanje namaza nije ispravno.

24

PRVI UVJET ZA NAMAZ - OPA ISTOA Kod muslimana treba da bude isto: tijelo, odijelo i stan. U istou spada: kupanje, pranje zuba, obrezivanje nokata, pranje ruku prije i poslije jela, pranje poslije obavljene nude te isto odravanje pazuha i stidnih dijelova tijela. U neistou koju treba ukloniti spadaju svinjski proizvodi, neist, mokraa, alkohol, krv, kao i svaka druga neistoa koja je islamskim propisima zabranjena.

25

DRUGI UVJET ZA NAMAZ ABDEST Abdest je posebno pranje istom vodom radi klanjanja namaza ili uenja gledajui iz Mushafa. Abdest se uzima ovako: 1. prouimo Bismillu, 2. operemo ruke do iza ake (tri puta), 3. izaperemo usta i nos (tri puta). Desnom rukom ispiramo usta, a lijevom rukom istimo nos. 4. operemo lice, odakle je kosa nikla do pod bradu i od uha do uha (tri puta), 5. operemo prvo desnu. a zatim lijevu ruku do iza lakta (tri puta), 6. potaremo mokrom rukom prednji dio glave (mesh) jedan puta, 7. potaremo mokrim rukama ui i vrat (jedan puta). Kaiprst stavimo u uho, palac iza uha, a sa ostala tri prsta vanjskom stranom potiremo vrat, 8. operemo prvo desnu, a onda lijevu nogu do iza lanaka (tri puta). Uzimajui abdest moe se uiti Kelime-i ehadet ili koja dova. Nakon to uzmemo abdest, lice i ruke obino obriemo istim pekirom. S jednim abdestom, ako u meuvremenu nismo uinili nita to kvari abdest, moemo klanjati vie namaza.

26

UZIMANJE ABDESTA (slikovit prikaz)

1. Pranje ruku do iza aka

2. Izapiranje usta

3. Izapiranje nosa

4. Pranje lica

27

5. Pranje ruku do iza lakta

6.

Potiranje mokrom rukom prednjeg dijela glave - mesh

7. Potiranje mokrom rukom prednjeg dijela glave (mesh)

8. Pranje nogu do iza lanaka

28

ta kvari abdest? Abdest e biti pokvaren: ako obavimo malu ili veliku nudu, ako nam potee krv ili procuri gnoj ili uta voda, ako zaspimo, ako povratimo ili ako pustimo vjetar. O meshu Mesh znai potrati mokrom rukom jedan dio tijela radi ienja tog dijela ili pak potrati mokrom rukom jedan dio odjee, ako se - u izuzetnim sluajevima - ne moe oprati taj dio tijela.

a) Mesh po zavoju Ako imamo na tijelu kakvu ranu ili ozljedu pa to zavijemo istim zavojem, moemo mesh initi po zavoju, prilikom uzimanja abdesta, umjesto pranja, ako e nam pranje i kvaenje tih mjesta tetiti i pogorati zdravstveno stanje.

b) Mesh po mestvama Ima ljudi koji su uobiajili nositi mestve (lahku kunu obuu), i to naroito u zimskom vremenu. U mestvama se moe klanjati pod uslovom da budu iste, da pokrivaju none lanke, da nisu poderane koliko tri prsta, da ne proputaju vodu, da se moe u njima komotno hodati i da se obuku, kad dotina osoba ima abdest. Onaj ko je obukao mestve kad je imao abdest nee skidati mestve i prati noge kad bude opet uzimao abdest, nego e po njima mesh initi. Mesh po mestvama ini se na taj nain to se mokrim prstima desne ruke potare desna mestva od nonih prsta do lanaka, a isto tako prstima lijeve ruke lijeva mestva. Mesh po mestvama moe se initi jedan dan i jednu no, tj. 24 29

sata, ako smo kod kue (mkim); a ako smo na putu (musfir), onda tri dana i tri noi, tj. 72 sata. Tejemmum U izvjesnm sluajevima moe se, umjesto abdesta ili gusula, uzeti tejemmum, tj. moe se obaviti formalno ienje istom zemljom (prahom) ili predmetima napravljenim od zemlje. Tejemmum se uzima, uglavnom, u ovim sluajevima: 1. kada u toku jednog namaskog vremena nije mogue pribaviti vode; 2. kada imamo samo malo vode, koja nam je potrebna za pie ili za pribavljanje hrane; 3. kad se, u sluaju potrebe, nije mogue okupati. Kako se uzima tejemmum U tejemmuma su tri farza, a uzima se ovako: 1. Najprije se odlui (nijjet uini) radi ega se uzima tejemmum (na primjer, radi namaza ili prihvaanja Mushafa). Nijjet tejemmuma za namaz glasi: Ja odluih uzeti tejemmum radi namaza i radi toga da se oistim, kako bih se mogao pribliiti Uzvienom Allahu. 2. Zatim dotaknemo dlanovima istu zemlju, ili predmet od zemlje, dlanove otresemo i njima potaremo lice, kao da ga peremo. 3. Na isti nain ponovo dotaknemo dlanovima istu zemlju, ili predmet od zemlje, pa potaremo lijevom desnu, a desnom lijevu ruku, sa vrha prstiju do iza laktova. Sa jednim tejemmumom moemo klanjati vie namaza, sve dok ne doemo do vode. Ali, im budemo u mogunosti uzeti abdest ili 30

okupati se, tejemmum nee vie vaiti pa se treba odmah okupati - ako je tejemmum uzet umjesto kupanja, ili uzeti abdest - ako je tejemmum uzet umjesto abdesta. Namaze koje smo klanjali sa tejemmumom ne treba naklanjavati. Sve to kvari abdest, pokvarie i tejemmum. Gusul Gusul je posebno vjersko kupanje koje je propisano u odreenim prilikama spolno zrelim mukarcima i enama. Gusul se uzima na ovaj nain: 1. usta i grlo vodom dobro isplakati; 2. nos izaprati; 3. zatim cijelo tijelo oprati da nigdje suho ne ostane ni koliko se vrhom igle moe dotai.

31

TREI UVJET ZA NAMAZ - POKRIVANJE TIJELA Kada hoemo da stupimo u namaz, treba da se pristojno obuemo. Kod enskih mora biti pokriveno cijelo tijelo i kosa osim lica i ruku do ake, s napomenom da je to islamski nain odijevanja ene u svim prilikama.

32

ETVRTI UVJET ZA NAMAZ - VRIJEME NAMAZA Svaki namaz se klanja u svome vremenu, odnosno ima svoj vakat. Poetak svakog namaskog vakta odreuje se prema poloaju sunca na nebu. sunca. Vrijeme sabahskog namaza poinje od zore i traje do izlaska

Vrijeme podnevskog namaza poinje kad sunce malo odmakne sa sredine neba i traje do ikindije. Vrijeme ikindijskog namaza poinje kada sunce nagne zapadu i traje do akama. jacije. Vrijeme akamskog namaza poinje od zalaska sunca i traje do

Vrijeme jacijskog namaza poinje kad potpuno nestane sunanog sjaja na zapadu i traje do pred zoru. Zabranjeno je klanjati u asu izlaska sunca i pola sata poslije izlaska, kad sunce prelazi preko sredine neba i kad sunce zalazi. Poetak namaskih vremena za cijelu godinu oznaen je u takvimu (muslimanskom kalendaru). Poetak namaskog vremena oglaava mujezin uenjem ezana. Ezn Allhu ekber, Allhu ekber, Allhu ekber, Allhu ekber. Ehedu en l illhe illellh, Ehedu en l illhe illellh. Ehedu enne Muhammeden Muhammeden reslullh. Hajje ales-salh, Hajje ales-salh. reslullh, Ehedu enne

33

Hajje alel-felh, Hajje alel-felh. Allhu ekber, Allhu ekber. L illhe illellh. U sabahskog ezna poslije Hajje alel-felah ui se: Essaltu hajrun minen-nevm, Essaltu hajrun minen-nevm. Ezan ue samo mukarci. Ezan se ui na munari, a moe i na nekom drugom mjestu. On se ui usporeno i glasno.

34

PETI UVJET ZA NAMAZ - KIBLA (KA'BA) U gradu Meki, u Arabiji, nalazi se mubarek mjesto Ka'ba i tamo se okreemo kad klanjamo (Kibla). Meka se nalazi na jugoistoku od nae zemlje. Ako ne znamo gdje je smjer Meke, a nemamo nikoga upitati, onda se treba okrenuti onamo kuda mislimo da je Kibla. Pokueno je klanjati prema slici na kojoj su ovjek ili ivotinja naslikani.

Ka'ba u Meki

35

ESTI UVJET ZA NAMAZ - NIJJET (ODLUKA) Prije nego to stupimo u namaz treba srcem odluiti koji emo namaz klanjati. Tu odluku, u srcu donesenu, zovemo nijjet. Nijjet se moe izgovoriti posebnim rijeima na bosanskom ili arapskom jeziku. Svaki namaz ima svoj nijjet. Izgovarajui nijjet, treba sabrati misli i s potovanjem stupiti u namaz. Nijjet na arapskom jeziku za sve namaze glasio bi ovako: Nevejtu en usallije lillhi tela saltel-vakti eden mustakbilel-kibleti Allahu ekber. Prije nijjeta farz namaza mukarci ue Ikmet.

Ikmet Allhu ekber, Allhu ekber, Allhu ekber, Allhu ekber. Ehedu en I ilhe illellh, Ehedu en l ilhe illellh. Ehedu enne Muhammeden Muhammeden reslullah, Hajje ales-salh, hajje ales-slah. Hajje alel felh, hajje alel-felah. Kad kmetis-saltu, kad kmetis-slah. Allhu ekber, Allahu ekber. L ilhe illelh. Ikmet se ui ubrzano i u sebi, kad se namaz klanja pojedinano, a kad se klanja zajednii tj. u dematu onda ga ui mujezin naglas. reslullah, Ehedu enne

36

SASTAVNI DIJELOVI NAMAZA - NAMASKI RUKNOVI Namaz ima est sastavnih dijelova, i to: 1. poetni tekbir (iftith-i tekbir), 2. stajanje (kijm), 3. uenje Kur'ana (kiret), 4. pregibanje (ruku'), 5. sputanje lica na zemlju (sedde), 6. sjedenje na svretku namaza (ka'de-i ehireh). Sastavni dijelovi namaza zovu se namaski rukni. Stajanje, uenje, pregibanje i sputanje lica na zemlju ine jedan rekt. Namaz moe imati dva, tri ili etiri rekata.

37

NAMASKI RUKNOVI (slikovit prikaz)

1. Iftith-i tekbir: poetni tekbir (Allahu ekber) s kojim se stupa u namaz (enska i muka osoba)

2. Kijm: stajanje u namazu, i 3. Kiret: uenje Kur'ana na kijamu 38

4. Ruk: sagibanje u namazu

5. Sedda: sputanje lica na tle pred Allahovim d. . velianstvom

6. K'de-i ehire: posljednje sjedenje na kraju namaza na kojem se predaje selam 39

Selm: zavravanje namaza predajom selama na desnu i lijevu stranu

40

Stupanje u namaz (iftith-i tekbir) Poetnim tekbirom tekbir) stupa se u namaz. (iftith-i

Dignemo ruke, dianova okrenutih prema Kibli i izgovorimo: Allhu ekber. Mukarci diu ruke u visini uiju dodirujui palcima mehki dio uha. enske diu ruke u visini ramena. Prsti su isprueni.

Stajanje u namazu (kijm) Kada izgovorimo poetni tekbir i sastavimo ruke, stojimo mirno i skrueno gledajui u mjesto gdje emo spustiti lice i uimo. Stajanje u namazu zove se kijm. Ko zbog bolesti ili starosti ne moe da stoji, klanjae sjedei. Uenje Kur'ana u namazu (kiret) 1. ta je kiret? Kiret znai uenje Kur'ana prilikom stajanja u namazu (tj. uenje Fatihe i sre). (Uenje Kur'ana u namazu farz je na stajanjima svih rekata. Kod svih farz-namaza farz je uiti Kur'an samo na prva dva rekata, a na treem i etvrtom rekatu uenje Kur'ana je vadib.) 2. ta se ui na stajanjima svih rekata u svih namaza? Na stajanjima svih rekata u svih namaza ui se slijedee: 1) na stajanju prvog rekata u svih namaza ui se: 41

Subhneke, Eza, Bismilla, Fatiha i sra; 2) na stajanju drugog rekata u svih namaza ui se: Bismilla, Fatiha i sra; 3) na stajanju treeg i etvrtog rekata farz-namaza ui se samo Bismilla i Fatiha; 4) na stajanju treeg rekata ikindijskog i jacijskog sunneta ui se: Subhneke, Eza, Bismilla, Fatiha i sra, tj. kao i na stajanju prvog rekata; 5) na stajanju treeg rekata podnevskog sunneta ui se: Bismilla, Fatiha i sra, tj. kao i na stajanju drugog rekata; 6) na stajanju etvrtog rekata svih sunneta ui se: Bismilla, Fatiha i sra, tj. kao i na stajanju drugog rekata; 7) na stajanju treeg rekata u vitr-namaza ui se: Bismilla, Fatiha i sra, a zatim se dignu ruke kao kod iftitah-i tekbira izgovarajui Allhu ekber, te se ruke stave na odreeno mjesto i proui se Kunut-dova. Ko ne zna Kunut-dovu moe prouiti: Allahumme rabben tina fiddunj haseneten ve fiI-hireti haseneten vekin azbennr. 3. ta uimo na stajanju u namazu? Osim Fatihe i sra na stajanju u namazu uimo: Subhneke, Ezu, Bismilla i Kunut-dovu. Uenje Subhaneke, Euze i Bismille je sunnet, a uenje Kunutdove je vadib. Pregibanje u namazu (ruk') Pregibanje preko polovine tijela zove se ruk'. Vrei ruk', izgovaramo: Subhne rabbijel-azm, tri puta. Diui se s ruk'a izgovaramo: Semiallhu limen hamideh; zatim malo zastanemo i 42

reknemo: Rabben lekel-hamd, pa se, izgovarajui Allhu ekber, spustimo na tle. Kad inimo ruk, gledamo u noge. Sputanje lica na tle (sedda) Kad smo stojei izgovorili: Rabenn lekel-hamd, sputamo se na tle i govorei Allhu ekber - inimo seddu. Prvo spustimo koljena, zatim dlanove, a onda nos i elo. Na seddi izgovaramo: Subhne rabbijel-eal tri puta. Izgovarajui tekbir dignemo glavu sa zemlje i malo sjedemo, a onda, na isti nain, uinimo drugu seddu. Sa sedde se, govorei Allhu ekber, diemo na drugi rekat. Na seddi gledamo niz lice. Na seddi se dotiemo tla nonim prstima, koljenima, dlanovima, nosom i elom. Sjedenje u namazu Poslije svakog drugog rekata i na zavretku namaza sjedimo. Namaz od dva rekata ima samo jedno sjedenje - kde-i ehire. Namazi od tri ili etiri rekata imaju po dva sjedenja: prvo sjedenje poslije drugog rekata i kde-i ehire na zavretku namaza. Na prvom sjedenju uimo Ettehijjtu. Na posljednjem sjedenju uimo Ettehijjtu, salavte i dove, pa predamo (izgovorimo) selam. Evo kako glase: Ettehijjtu, salavti i dove: Ettehijjtu Ettehijjtu lillhi ves-salavtu vet-tajjibt. Esselmu alejke ejjuhen-nebijju ve rametullhi ve berektuh. Esselmu alejn ve al ibdillahis-slihin. Ehedu en l ilhe illellh, ve ehedu enne Muhammeden abduh ve resuluh.

43

Salavti Allahumme salli al Muhammedin ve al li Muhammed, kema sallejte al Ibrhime ve al ali Ibrhim, inneke hamidummedd. Alluhumme brik al Muhammedin ve al li Muhammed, kema brekte al Ibrhme ve al li Ibrhim, Inneke hamidummedd. Dove Rabena tin fid-dunj haseneten ve fil-hireti haseneten ve kin azben-nr. Rabbena-gfir l ve livlidejje ve lil-muminne jevme jekmul-hisb. Zavretak namaza (selm) Namaz zavravamo,predavanjem selama. Selam se predaje ovako: okrenuvi glavu na desnu stranu, izgovorimo: Esselmu alejkum ve rahmetullh. Zatim okrenemo glavu na lijevu stranu i izgovorimo iste rijei. Izgovarajui selam, gledamo u vrhove ramena. Poto predamo selm, prouimo: Allhumme entes-selmu ve minkes-selm. Tebrekte j zel-delli vel-ikrm. Dok ovo uimo, potiremo se dlanovima po licu. Ranije smo nauili kako se sjedi u namazu.

44

DODATAK O KIRETU (uenje sra i dova u namazu) Prema onom to smo naveli da treba uiti na stajanjima i sjedenjima u namazu, potrebno je da napamet nauimo sljedee sre i dove: Subhneke Subhane-kellahumme ve bi-hamdike, ve tebre-kesmuke, ve te-'l dedduke, va l-ilhe gajruke. Prijevod Subhaneke Samo tebi pripada velianje, moj Boe, i Tebi hvala. Tvoje je ime uzvieno, Tvoje je velianstvo veliko, nema drugog Boga osim Tebe. Eza i Bismilla Ezu billhi mineejt-nirradm Bismillhir-rahmnir-rahm Prijevod Euze i Bismille Utjeem se Allahu od prokletog ejtana. U ime Allaha, svemu Dobroinitelja, Milostivog.

45

Sura El-Fatiha El-hamdu-lillhi Rabbil - 'lemn, Errahmnir-rahm, Mliki jev-middn. Ijjke na'budu ve ijjke nesten. Ihdi-nessirtal mustekm, sirtallezne en'amte 'alejhim, gajril-magbi'alejhim ve leddlln. (Amin!) Prijevod sre Fatihe Hvala Allahu Gosposdaru svjetova, svemu Dobroinitelja, Milostivom. Vladaru Sudnjeg dana. Samo Tebe oboavamo, i samo od Tebe pomo molimo. Uputi nas na pravi put, na put onih kojima si darovao Svoje blagodati, a ne na put onih na koje si se rasrdio i koji su zalutali.

Sra Vel-Asri Vel-asri! Innel-insane lefi husr. Illellezine menu ve amilus-salihti, ve tevsav bilhakki, ve tevsav bissabr. Prijevod sre Vel-Asri Tako Mi vremena! Zaista su svi ljudi na gubitku osim onih koji vjeruju, rade dobra djela i preporuuju jedni drugima istinu i strpljivost.

46

Sra Nasr (Iz de) Iza de nasrullhi vel-feth Ve re-ejtennse jedhulne f dinillhi ef vda. Fesebbih bihamdi Rabbike ves-tag-fir-h. Inneh kne tevvb. Prijevod sre Iz de Kada doe Allahova pomo i pobjeda i kada vidi da ljudi u skupinama ulaze u Allahovu vjeru, onda slavi i veliaj svoga Gospodara i moli Ga za oprost, jer, zaista, On mnogo oprata.

Sura Tebbet-jed Tebbet jed Ebi-Lehebin ve tebbe. Ma agn 'anhu mluh ve m keseb. Sejasl nren zte-Leheb. Vemre-etuh hamm-letel - hatab. Fi ddha hablun mim-mesed. Prijevod sure Tebbet-jed Proklete neka su ruke Ebu Lehebove, proklet neka je on sam. Njegova imovina i sve to je stekao nee mu pomoi. On e biti pren na plamenu dehennemskom. Isto tako bie kanjena i njegova ena Nosaica drva. Za njezin vrat bie privezano ue od vlakna palminog. (Ebu Leheb i njegova ena Hammaletel-Hatab bili su najei neprijatelji Muhammeda a.s. Ovom surom proklinje se svako ko vrijea 47

islam i muslimane i ko im nanosi zlo.)

Sura Ihlas (Kul-huvallahu) Kul Huvallahu ehad. Allhus-Samed. Lem jelid, ve lem jled, ve lem jekulleh kufuven ehad. Prijevod sre Kul-huvallahu Reci: On, Allah, - jedan je. On je Neogranieni Gospodar koga svako treba moliti za pomo i milost. Nije nikog rodio, niti je roen. Njemu niko nije ravan.

Sura Felek Kul ezu bi rabbil-felek. Min erri m halek. Ve min erri gsikin iz vekab. Ve min errin-neffasti fil-ukad. Ve min erri hsidin iz hased. Prijevod sure Felek Reci: Utiem se Gospodaru svitanja Od zla onoga to On stvara, I od zla mrkle noi kada razastre tmine, I od zla smutljivca kada smutnju sije, I od zla zavidljivca kad zavist ne krije! 48

Sura Nas Kul ezu bi rabbin-ns. Melikin-ns. Ilhin-ns. Min erril-vesvsil-hanns. Ellezi juvesvisu fi sudrin-ns. Minel-dinneti ven-ns. Prijevod sure Nas Reci: Traim zatitu Gospodara ljudi, Vladara ljudi, Boga ljudi, Od zla ejtana - napasnika, Koji zle misli unosi u srca ljudi Od dinova i od ljudi!

49

PET DNEVNIH NAMAZA Uzvieni Allah naredio je klanjanje farz-namaza, a Muhammed alejhisselam je preporuio i klanjanje sunnet-namaza. I farz-namaz i sunnet-namaz klanjaju se na isti nain, a razlika je u onome ta se ui na stajanju i sjedenju. Spomenuli smo da namazi mogu imati dva, tri ili etiri rekata. Ovdje emo ih nauiti takvim redom.

50

SABAH-NAMAZ Sabah namaz ima etiri rekata: dva rekata suneta i dva rekata farza. Prvo se klanja sunnet, pa onda farz. Sabahski sunnet-namaz se zanijjeti ovako: Nevejtu en usallije lillhi tel salte sunnetil-fedri eden mustakbilel-kibleti - Allhu ekber. Ja odluih da klanjam u ime Allaha sabahski sunnet okrenuvi se prema Kibli - Allah je najvei. Kad izvrimo poetni tekbir, sastavimo ruke, stojimo mirno i uimo: Subhaneke, Euzu, Bismillu, Fatihu i jednu suru. Kada zavrimo uenje, izvrimo ruk' i dvije sedde, ustanemo na drugi rekat. Na drugom rekatu uimo: Bismillu, Fatihu i jednu suru. Nakon toga izvrimo ruk' i dvije sedde pa sjednemo na koljena. Na posljednjem sjedenju uimo Ettehijjatu, salavate i dove te predamo selam. Ovim je zavren sabahski sunnet-namaz. Onda ustanemo i zanijetimo sabahski farz-namaz. Mukarci prije nijjeta farz-namaza trebaju prouiti ikamet. Sabahski farz-namaz se zanijeti ovako:Nevejtu en usallije lillhi tel salte fardil-fedri eden mustakbilel-kibleti - Allahu ekber. Ja odluih da klanjam u ime Allaha sabahski farz, okrenuvi se prema Kibli - Allah je najvei. Nakon poetnog tekbira klanjaemo prvi i drugi rekat isto kao i kod sunnet-namaza, i zavriti sa sjedenjem i predajom selama.

51

AKAM-NAMAZ Akam namaz ima pet rekata: tri rekata farza i dva rekata sunneta. Prvo se klanja farz, pa onda sunnet. Akamski farz-namaz se zanijjeti ovako: Nevejtu en usallije lillhi tel salte fardil-magribi eden mustakbilel-kibleti - Allhu ekber. Ja odluih da klanjam u ime Allaha akamski farz okrenuvi se prema Kibli - Allah je najvei. Kad izvrimo poetni tekbir, sastavimo ruke, stojimo mirno i uimo: Subhaneke, Euzu, Bismillu, Fatihu i jednu suru. Kada zavrimo uenje, izvrimo ruk' i dvije sedde i ustanemo na drugi rekat. Na drugom rekatu uimo: Bismillu, Fatihu i jednu suru. Nakon toga izvrimo ruk' i dvije sedde pa sjednemo na prvo sjedenje (kadeila) i uimo samo Et-tehijjatu (bez salavata). Onda kaemo Allahu ekber i ustajemo na trei rekat. Na treem rekatu uimo: Bismillu i Fatihu (bez sure). Nakon toga izvrimo ruk' i dvije sedde pa sjednemo na posljednje sjedenje (kadei-ehre) i uimo Et-tehijjatu, salavate, dovu i predamo selam. Ovim je zavren akamski farz. Onda ustajemo i zanijetimo akamski sunnet ovako: Nevejtu en usallije lillhi tel salte sunnetil-magribi eden mustakbilel-kibleti Allhu ekber. Ja odluih da klanjam u ime Allaha akamski sunnet okrenuvi se prema Kibli - Allah je najvei. Akamski sunnet se klanja isto kao i sabahski sunnet.

52

PODNE-NAMAZ Podne namaz ima deset rekata: etiri rekata sunneta, etiri rekata farza i dva rekata sunsunneta (posljednji sunnet). Prvo se klanja sunnet, pa onda farz, i na kraju sunsunnet. Podnevski sunnet-namaz se zanijjeti ovako: Nevejtu en usallije lillhi tel salte sunnetiz-zuhri eden mustakbilel-kibleti - Allhu ekber. Ja odluih da klanjam u ime Allaha podnevski sunnet okrenuvi se prema Kibli - Allah je najvei. Kad izvrimo poetni tekbir, sastavimo ruke, stojimo mirno i uimo: Subhaneke, Euzu, Bismillu, Fatihu i jednu suru. Kada zavrimo uenje, izvrimo ruk' i dvije sedde i ustanemo na drugi rekat. Na drugom rekatu uimo: Bismillu, Fatihu i jednu suru. Nakon toga izvrimo ruk' i dvije sedde pa sjednemo na prvo sjedenje (kadeila) i uimo samo Et-tehijjatu (bez salavata). Onda kaemo Allahu ekber i ustajemo na trei rekat. Na treem rekatu uimo: Bismillu, Fatihu i suru. Nakon toga izvrimo ruk' i dvije sedde pa ponovo ustanemo na etvrti rekat i uimo isto to na treem rekatu, tj.: Bismillu, Fatihu i suru. Poslije ponovo izvrimo ruk i dvije sedde i onda sjednemo na posljednje sjedenje (kadei-ehre) i uimo Et-tehijjatu, salavate, dovu i predamo selam. Ovim je zavren podnevski sunnet. Podnevski farz-namaz ima etiri rekata. Sjedi se poslije drugog i etvrtog rekata namaza. Nijjet se ini ovako: Nevejtu en usallije lillhi tel salte fardiz-zuhri eden mustakbilel-kibleti - Allhu ekber. Ja odluih da klanjam u ime Allaha podnevski farz okrenuvi se prema Kibli - Allah je najvei. Prva tri rekata klanjaju se isto kao akamski farz, s tim to poslije treeg rekata ustajemo na etvrti rekat. I na etvrtom rekatu uimo Bismillu i Fatihu (bez sure). Poslije 53

toga izvrimo ruk', dvije sedde i posljednje sjedenje, pa predamo selam. Ovim je izvren podnevski farz-namaz. Podnevski sunsunnet-namaz ima dva rekata, klanja se poslije farza i zanijeti se ovako:Nevejtu en usallije lillhi tel salte sunsunnetiz-zuhri eden mustakbilel-kibleti - Allhu ekber. Ja odluih da klanjam u ime Allaha podnevski sunsunnet okrenuvi se prema Kibli - Allah je najvei. namaz. Ovaj sunsunnet se klanja isto kao i sabahski i akamski sunnet-

54

IKINDIJA NAMAZ Ikindija namaz ima osam rekata: etiri rekata sunneta i etiri rekata farza. Prvo se klanja sunnet, pa onda farz. Ikindijski sunnetnamaz se zanijjeti ovako: Nevejtu en usallije lillhi tel salte sunnetil-asri eden mustakbilel-kibleti - Allhu ekber. Ja odluih da klanjam u ime Allaha ikindijski sunnet okrenuvi se prema Kibli - Allah je najvei. Kad izvrimo poetni tekbir, sastavimo ruke, stojimo mirno i uimo: Subhaneke, Euzu, Bismillu, Fatihu i jednu suru. Kada zavrimo uenje, izvrimo ruk' i dvije sedde i ustanemo na drugi rekat. Na drugom rekatu uimo: Bismillu, Fatihu i jednu suru. Nakon toga izvrimo ruk' i dvije sedde pa sjednemo na prvo sjedenje (kadeila) i uimo Et-tehijjatu i salavate (za razliku od podnevskog sunneta). Onda kaemo Allahu ekber i ustajemo na trei rekat. Na treem rekatu uimo: Subhaneke, Euzu, Bismillu, Fatihu i suru. Nakon toga izvrimo ruk' i dvije sedde pa ponovo ustanemo na etvrti rekat i uimo: Bismillu, Fatihu i suru. Poslije ponovo izvrimo ruk i dvije sedde i onda sjednemo na posljednje sjedenje (kadei-ehre) i uimo Et-tehijjatu, salavate, dovu i predamo selam. Ovim je zavren ikindijski sunnet. Ikindijski farz-namaz ima etiri rekata. Klanja se isto kao podnevski farz. Nijet se uini ovako: Nevejtu en usallije lillhi tel salte fardil-asri eden mustakbilel-kibleti - Allhu ekber. Ja odluih da klanjam u ime Allaha ikindijski farz okrenuvi se prema Kibli - Allah je najvei.

55

JACIJA-NAMAZ Jacija namaz ima trinaest rekata: etiri rekata sunneta, etiri rekata farza, dva rekata sunsunneta (posljednji sunnet) i tri rekata vitr namaza koji se obino klanja poslije jacijskog sunsunneta. Prvo se klanja sunnet, pa farz, pa sunsunnet i na kraju vitr namaz. Jacijski sunnet-namaz se zanijjeti ovako: Nevejtu en usallije lillhi tel salte sunnetil-ii eden mustakbilel-kibleti - Allhu ekber. Ja odluih da klanjam u ime Allaha jacijski sunnet okrenuvi se prema Kibli - Allah je najvei. namaz. Jacijski sunnet-namaz se klanja isto kao ikindijski sunnet-

Jacijski farz-namaz ima etiri rekata. Klanja se isto kao podnevski i ikindijski farz-namaz. Nijjet se uini ovako: Nevejtu en usallije lillhi tel salte fardil-ii eden mustakbilel-kibleti - Allhu ekber. Ja odluih da klanjam u ime Allaha jacijski farz okrenuvi se prema Kibli - Allah je najvei. Jacijski sunsunnet ima dva rekata i klanja se isto kao i podnevski sunsunnet ili sabahski i akamski sunnet. Nijjet se uini ovako: Nevejtu en usallije lillhi tel salte sunsunnetil-ii eden mustakbilel-kibleti - Allhu ekber. Ja odluih da klanjam u ime Allaha jacijski sunsunnet okrenuvi se prema Kibli - Allah je najvei.

56

VITR-NAMAZ Vitr-namaz je posebni namaz, koji se klanja poslije jacijskog posljednjeg sunneta. Vitr-namaz ima tri rekata. Nijjet se uini ovako: Nevejtu en usallije lillhi tel saltel-vitri eden mustakbilel-kibleti Allhu ekber. Ja odluih da klanjam u ime Allaha vitr namaz okrenuvi se prema Kibli - Allah je najvei. Ovaj namaz se klanja kao i akamski farz-namaz, ali se razlikuje u uenju na treem rekatu. Trei rekat klanja se na ovaj nain: poto se proui Bismilla, Fatiha i sura, dignu se ruke, kao kod poetnog tekbira izgovarajui: Allahu ekber. Tada se ruke sastave (sveu), a zatim se ui Kunutdova. Kad zavrimo Kunut-dovu, obavimo ruk', dvije sedde i posljednje sjedenje pa predamo selam. Ako proe vitr-namaz, treba ga naklanjati. Kunut-dova (Kunut-dova se ui na treem rekatu vitr-namaza, poto se proui Bismilla, Fatiha i sra.) Allahumme inn neste-nuke ve nestag-firuke, ve nesteh-dke ve nu'minu bike, ve netbu ilejke ve netevekkelu 'alejke, ve nusn 'alejkel-hajre kulleh. Nekuruke va l nekfuruke. Ve nahle'u ve netruku men jefduruke. Allhumme ijjke na'budu ve leke nusall ve nesdudu, ve ilejke nes' ve nahfidu. Nerd rahmeteke ve nah 'azbeke. Inne 'azbeke bil-kuffri mulhik.

57

ZIKR (velianje i slavljenje Allaha d. . poslije namaza) Kad potpuno zavrimo neki namaz, lijepo je prouiti Salat i Temdid, Ajetul-kursijj, tesbih i uiniti dovu. SALAT I TEMDID Ala resulillahi salavt. Allahumme salli al Muhammedin ve al li Muhammed. Subhnallhi vel-hamdu lillhi ve l ilhe illellhu vallhu ekber. Ve l havle ve l kuvvete ill billhil-alijjil-azm. A onda prouimo Euzu i Bismillu, pa ponemo Ajetul-kursiju. JETUL-KURSIJJ Ezu billhi mine-ejtnir-radm Bismillhir-rahmnir-rahm Allahu l illhe ill Hu. El-hajjul-kajjm. L tehuzuh sinetun ve l nevm. Leh ma fis-semvti ve m fil-erd. Men zellez jefeu indeh ill bi-iznih. Jalemu m bejne ejdhim ve m halfehum, ve l jahtne bi ej-in min ilmih ill bim e. Vesia kurijjuhus-semvti vel-erda, ve l jeduh hifzuhum ve huvelalijjul-azm. Kad zavrimo Ajetel-kursijj, onda uimo:

58

TESBIH Ja Rabbi zel-delli subhnallh 33 puta. subhnallah. Tada izgovorimo

Zatim uimo: Subhnel-baki dimen elhamdu lillh i reknemo Elhamdu lillh 33 puta. Najposlije uimo: Rabbil-llmine tela anuh. Allhu ekber i izgovorimo Allahu ekber 33 puta. Tespih uzimamo radi lakeg brojenja onoga to uimo. a ako nemamo tespiha moemo uiti napamet. Iza toga uimo: L ilahe illellhu vahdeh l erke leh. Lehul-mulku ve lehul-hamdu ve Huve al kulli ej-in kadr. Ve m erselnke ill rahmeten lil-lemn. Sad se dignu ruke, s dlanovima okrenutim nebu i ui se dova. Umjesto dove moe se prouiti samo Fatiha.

59

NAMASKA DOVA Ezu billhi mine-ejtnir-radm Bismillhir-rahmnir-rahm El-hamdu lillhi rabbil-lemn. Ves-salatu ves-selmu al sejjidin Muhammedin ve al alihi ve sahbihi edmen. Allhumme rabben tekabbel minn salaten inneke entessemul-alm. Ve tub alejn ja mevln inneke entet-tevvburrahm. Allhumme rabben tina fid-dunj haseneten ve fil-hireti haseneten vekin azben-nr. Rabbena-gfir l ve li vlidejje ve lil-muminne jevme jekumul-hisb. Subhne rabbike rabbil-izzeti amm jesifun. Ve selmun alel-murseln. Vel-hamdu lillhi rabbil-lemn. El-ftiha.

60

ZABORAV U NAMAZU (SEHV-I SEDDA) Kad ovjek nehotice u namazu uini neto drukije nego to zahtijeva propis (izostavi Fatihu, suru ili prvo sjedenje), treba da izvri dvije sedde, to zovemo sehv-i seddom. Sehv-i seda se ini na ovaj nain: Poslije predaje selama na desnu stranu uine se dvije sedde, a onda se ponovo proui Ettehijjatu, salavati i dove, pa se preda selam. Ako greku uinimo hotimino, namaz treba ponoviti.

TA KVARI NAMAZ Namaz se pokvari: ako se izgubi abdest (pusti vjetar), ako se u namazu progovori, nasmije, jaukne, glasno zaplae, bez potrebe iskaljava ili uini bilo ta to ne prilii da se uini u namazu.

61

POUKE O FARZ-NAMAZIMA Obaveza klanjanja farz-namaza nastaje otkaka ovjek postane punoljetan i traje sve do smrti. Roditelji su duni djecu od sedam godina nauiti da klanjaju, a od deset godina privoljeti ih na klanjanje. Farz-namaz se moe izostaviti samo kad postoji vjerom priznata zapreka ili smetnja. Ako ovjeku proe farz-namaz treba da ga naklanja im prije. Naklanjavanje se vri isto kao i redovno klanjanje a u nijjetu se kae koji se namaz naklanjava, npr: sabahski. podnevski, ikindijski. akamski ili jacijski farz, i.ovako se zanijjeti: Ja odluih da naklanjam, u ime Allaha, sabahski farz-namaz koji mi je proao.

POUKE O SUNNETIMA Uz farz-namaz, kao od Boga propisanu islamsku dunost, Allahov poslanik Muhammed a. s. je iz velike ljubavi prema Uzvienom Allahu klanjao i sunnet-namaze. Stoga i mi klanjamo sunnete. Sunnet-namazi se klanjaju prije farza. poslije farza ili prije i poslije farza. Sunnet-namazi mogu imati dva ili etiri rekata. Sunnetnamazi se klanjaju kao i farz, a razlika je u uenju na treem i etvrtom rekatu i prvom sjedenju. Kako se klanjaju sunnet-namazi? namaz. Sunnet-namazi od dva rekata klanjaju se isto kao i sabahski fard-

Podnevski sunet od etiri rekata klanja se kao i fard-namazi od etiri rekata, ali se na treem i etvrtom rekatu poslije Fatihe ui i jedno 62

sure. lkindijski sunnet od etiri rekata razlikuje se od podnevskog sunneta u tome to se u ikindijskog sunneta i na treem rekatu ui, kao i na prvom rekatu, i na prvom sjedenju se ui Ettehijatu, Salavati i Dove, ali se ne predaje selam, nego ustajemo na trei rekat. sunnet. Jacijski sunnet od etiri rekata klanja se isto kao ikindijski

Koji sunneti se mogu skratiti, a koji izostaviti? Ikindijski sunnet i jacijski sunnet od etiri rekata moemo skratiti na dva rekata, a moemo ih i posve izostaviti. Podnevska obadva sunneta, akamski sunnet i jacijski posljednji sunnet moemo izostaviti ako smo mnogo zaposleni ili nemoni. Sabahski sunnet ne treba nikada izostaviti. Kad naklanjavamo sabahski farz istog dana prije podne, naklanjaemo i sunnet. Osim ovog sluaja, sunnet-namazi se nikad ne naklanjavaju. Kuranske sure uimo po redu kako su napisane u Mushafu, npr. prvi rekat - sure Kevser, drugi rekat - sure Ihlas, trei rekat - sure Felek i etvrti rekat - sure Nas.

63

ZAJEDNIKO KLANJANJE (DEMAT) Farz-namaz klanjamo pojedinano, svako sam za sebe ili zajedniki (dematile), a sunnet namaze klanjamo samo svako za se. Zajedniko klanjanje za imamom zove se demat (skup, zajednica). Klanjanje u dematu preporueno je Kuranom i Hadisom a ima i veu nagradu od Boga d. . Svaki demat ima imma, koji ga predvodi i mujezina.

OSTALI NAMAZI Pored pet redovnih namaza klanjamo jo neke namaze kao to

su:

Duma-namaz, bajram-namaz, teravih-namaz, denaze-namaz, nafile namazi, itd. Za svaki ovaj namaz postaje propisi. Duma-namaz, bajramnamazi i denaza-namaz klanjaju se uvijek zajedniki u damiji. Damija je mjesto za klanjanje i islamsko uilite.

64

TREA GLAVNA ISLAMSKA DUNOST Trea glavna islamska dunost je ramazanski post. Ramazanski post znai uz ramazan se ustegnuti od jela, pia, puenja i spolnog uivanja od prije zore do zalaska sunca, u svrhu odanosti Bogu d. . Postiti je duan svaki musliman i muslimanka koji je punoljetan i zdrav. Ramazanski post se zanijeti ovako: Ja odluih postiti ramazanski post u ime Allaha. Ramazanski post se obino zanijeti prije zore, poslije nonog ruka kad se i zaposti. Ramazan je mjesec ibadeta, dobroinstva i vjerskog preporoda. U damijama se ui i tumai Kur'an, a kod kue se pomau siromani, doekuju i posjeuju roaci, komije i prijatelji. Nou uz ramazan klanja se teravih-namaz. U toku dana razlikujemo dva osnovna termina: sehur - vrijeme poetka posta, i iftar - as kada treba prekinuti post. Musliman zaposti tako to opere usta i zube i uini nijet, a omrsi se obino uei Bismillu i najee vodom ili hurmama. Za vrijeme posta treba se uvati i svih hravih djela, to vie besposlena razgovora. Post e biti pokvaren ako se neto pojede, popije, zapali cigareta i sl. Ako u zaboravu uinimo neto to kvari post, post nee biti pokvaren. ovjek koji uz ramazan ne posti grijean je i treba da kasnije naposti ramazan. Krajem ramazana daje se siromanim muslimanima odreena materijalna pomo, dar u novcu ili namirnicama. To darivanje zove se sadekatul-fitr, a moe se dati i za potrebe Islamske zajednice. Dvadeset sedma no ramazana zove se Lejletul-kadr i to je najsvetija no u godini jer je u njoj poela objava Kur'ana azimu ana. Po zavretku ramazana nastupa Bajram kao blagdan muslimana poslije ispunjenih vjerskih dunosti. 65

Ramazanski post moe izostaviti: bolesnik, putnik koji se udaljava od boravita vie od 80 km do 15 dana, vojnik na odsluenju vojnog roka, zatvorenik, putnik, radnik na tekim fizikim poslovima, starije osobe nesposobne da izdre post, ena koja nosi ili doji dijete, ena za vrijeme mjesenog pranja. Sve navedene osobe dune su post napostiti do idueg ramazana, a osobe koje nisu u stanju napostiti proputene dane zbog teke bolesti ih starosti dune su za svaki dan izostavljenog posta podijeliti otkupninu u vrijednosti sadekatul-fitra (fidja).

66

ETVRTA GLAVNA ISLAMSKA DUNOST etvrta glavna isiamska dunost je zekat, obavezni vjerski doprinos. Zekat je obavezno davanje jednog dijela iz vika imovine siromanim muslimanima i muslimankama ili u druge korisne svrhe islamske zajednice u cilju postizanja Allahova zadovoljstva. Zekat se daje na imovinu koja pretjee od osnovnih potreba za ivot (nisb). Zekat se daje na novac, dragocjenosti (nakit, zlato, srebro), trgovaku robu, ivo blago (stoku) i ostale vrijednosti. Imovina koja spada u zekat dijeli se u toku godine do vrijednosti od 2,5% od te imovine. Vlasnici zlata i srebra duni su dati zekat ako budu imali u vlasnitvu vie od 90,6 grama zlata ili 641,5 grama srebra. Zekat na ivo blago podlijee zekatu vie od 30 goveda ili 40 ovaca. Zekat na ostalu robu - ito, brano, posteljina, odjea, namjetaj i sl. ako je namijenjeno za trgovinu procjenjuje se u vrijednosti zlata i srebra ili gotovog novca i na to se daje 2,5%. Zekat na ito, voe i povre daje se odmah i to 10% od ubranog (ur). Zekat se moe dati: onima koji nemaju nita od imovine, siromanim licima ako imovina koju posjeduju nije dovoljna za njihovo izdravanje, putnicima koji nemaju sredstava za povratak kui, zaduenim licima koja ne mogu otplatiti dug, te za vjerske aktivnosti koje nemaju drugih izvora sredstava. Davanjem zekata postiemo slijedee koristi: stiemo zadovoljstvo, milost Allahovu, istimo srce od krtosti i privikavamo se na dareljivost; pomaemo siromahe i nevoljnike; uklanjamo nesporazume i mrnju izmedu imunih i siromanih; istimo imovinu od tueg prava; podmirujemo potrebe islamske zajednice. 67

Da bi zekat bio valjan i kod Allaha primljen potrebna su dva uvjeta: nijet zekata, tj. da se obavezno srcem odlui da se izdvaja dio imovine u ime Boga; svrha zekata - da se obavezni iznos zekata podijeli u najljepu svrhu koju sam odredi ili utvrdi nadleni organ islamske zajednice.

68

PETA GLAVNA ISLAMSKA DUNOST Peta glavna islamska dunost je had izvriti tj. Ka'bu jednom u ivotu posjetiti kome je tome mogue. Allah d.. u Kur'anu poziva sve muslimane i muslimanke da posjete Ka'bu i izvre propisane obrede hada ako zato imaju mogunosti. Tako uzvieni Kur'an kae: Ljudi koji imaju mogunost duni su u ime Allaha posjetiti Ka'bu. Had se obavlja uoi i u vrijeme Kurban-bajrama. Had ima tri osnovna farza koja mora svaki hadija izvriti i to: ihram obui (ihram se sastoji od dva ista ogrtaa za mukarce, a ene pokrivaju i glavu); boraviti na Arefatu deveti dan zul-hideta, tavafi zijaret tj. poasni obilazak oko Ka'be u danima Kurban-bajrama.

ena koja odlui da obavi had treba da bude u drutvu svoga supruga ili blieg roaka sa kojim ne moe stupiti u branu zajednicu ili da bude u drutvu ena koje zajedno putuju na had. Hadija je prije hada duan da: osigura svoju porodicu odgovarajuim potrebama do povratka sa hada, ivotnim

izmiri svoje dugove i zatrai oprost za uvrede koje je eventualno nekada nekome nanio, da se pokaje za svoje grijehe i odlui da se po povratku sa hada posveti svojim obvezama prema Allahu d.. da hodoasnici izvre propisane vjerske obrede na odreenim mubarek mjestima, 69

Glavne koristi od hada su slijedee: -

da se kod Ka'be na Arefatu, kod mezara Muhammeda a. s. u Medini i na drugim asnim mjestima obrate Allahu d. . za oprost grijeha i zatrae sreu i napredak svoje zajednice i svih ljudi. da se muslimani na hodoau Kabi meusobno upoznaju i da se tjenje povezuju kako bi jedni druge pomagali u svim vanijim pitanjima, da sastanak na hadu u Meki koriste kao sveislamski skup na kojem bi trebalo rjeavati vjerska, prosvjetna i druga drutvena pitanja islamskog svijeta.

70

III DIO KULTURA ISLAMSKOG IVOTA

ISLAMSKI BLAGDANI Muslimani imaju dva blagdana: Ramazanski bajram i Kurban-bajram.

Ramazanski bajram Ramazanski bajram je blagdan koji muslimani sveano obiljeavaju po isteku ramazana 1., 2. i 3. dana mjeseca evvala u znak veselja to su izvrili dunost ramazanskog posta, klanjali teravihnamaze, posjeivali damiju i sluali predavanja, pa se nadaju u Allahovu milost i nagradu. Kurban-bajram Kurban-bajram je blagdan koji muslimani obiljeavaju 10., 11., 12. i 13. dana mjeseca zul-hideta. Osim bajram-namaza muslimani na Kurban-bajram kolju kurbane. Kurban je islamski obred koji se sastoji od klanja u ime Boga propisane ivotinje u odreeno vrijeme. Od kurbanskog mesa treba 1/3 podijeliti siromanim muslimanima i muslimankama, 1/3 podijeliti kao dar prijateijima, a 1/ 3 ostaviti za svoju porodicu. 71

Muslimani naeg podneblja uobiajili su prigodno obiljeiti i slijedee dane: Nova muslimanska hidretska godina, Mevlud i mubarek-noi: Lejlei-regaib, Lejlei-mirad, Lejlei-berat i Lejlei-kadr,

Nova muslimanska hidretska godina Muslimanska hidretska godina odreduje se prema kretanju Mjeseca oko Zemlje, a ima 354 ili 355 dana. Muslimanske hidretske godine raunaju se Muhammeda a. s. i prvih muslimana iz Meke u Medinu. od seobe

Kao prvi dan Nove muslimanske godine uzima se 1. muharrem svake godine. Mevlud Mevlud je sveanost kojom muslimani obiljeavaju 12. rebiulevel kao roendan Muhammeda a. s. Tom prilikom u damijama se proui mevlud i prigodna predavanja o ivotu i radu Boijeg Poslanika i uglednih ashaba, kao i u raznim drugim prilikama. Mubarek-noi Lejlei-regaib pada prvog uoi petka u mjesecu redebu. Te noi osjetila je hazreti Amina, da je ponijela Muhammeda a. s. Lejlei-mirad pada 27. no mjeseca redeba. U toj noi Muhammed a. s. doivio je najvie duhovno uzdignue i dobio od Allaha d. . zaduenje za pet dnevnih namaza. Lajlei-berat pada 15. no a'bana kada Allah d. . odreuje 72

ljudske sudbine za narednu godinu. Ona nas podsjea na skori dolazak najdraeg nam gosta, ramazana, da bismo se duhovno i fiziki pripremili za post i ostale ibadete. Lejlei-kader pada 27. no ramazana. To je najodabranija no u godini. Za nju veli Allah d. . da je bolja od hiljadu mjeseci jer je u toj noi poeo Allah d. . objavljivati Kur'an a. . Muhammedu a. s.

73

ISLAMSKO VLADANJE (AHLAK) Moral je skup pravila o dobrom vladanju. Izvori islamskog morala su Kur'an, Hadis i nain ivota islamskih velikana. Propisi o islamskom moralu dijele se u tri grupe: dunosti prema Svemoguem Allahu, dunosti prema sebi i dunosti prema ostalim ljudima.

DUNOSTI PREMA ALLAHU Prema Allahu smo duni: vrsto vjerovati u svih est temeljnih istina vjere; redovno i sa zadovoljstvom izvravati islamske dunosti; imati uvijek na umu da je dobro to god je naredio Svemogui Allah d. ., a zlo to god je On zabranio.

DUNOSTI PREMA SEBI ivot i zdravlje darovao nam je Svemogui Allah i mi trebamo da ih uvamo. U tu svrhu potrebni su: istoa, hrana, odijevanje i umjerenost u svemu. Naroito treba paziti na osobnu istou. Bog nam je dao raznovrsnu hranu koju jedemo. Zabranjeno je 74

jesti: svinjsko meso i masti i svinjske preraevine, meso krepane ivotinje, meso ivotinje koja nije propisno zaklana i krv. Zabranjeno je piti sva alkoholna pia, radi otklanjanja brojnih tetnih posljedica od upotrebe navedenih jela i pia. Muslimani i muslimanke treba da budu propisno odjeveni i da ne pretjeruju u luksuzu. Mukarci ne smiju nositi svilu i zlato, a ene ne smiju nositi kratke, tijesne i prozirne haljine a dune su pokrivati cijelo tijelo i kosu osim lica i aka. Hrana, odijevanje i sve ostalo treba da budu od poteno zaraenih sredstava. Nauka i odgoj oplemenjuju nae srce i um i odvraaju nas od hravih djela, misli i navika. Nije dovoljno imati samo znanje, nego se treba prema njemu i vladati. Da bismo postigli lijep odgoj trebamo biti uljudni, stidljivi, promiljeni i strpljivi. Ne smijemo biti umiljeni, oholi, srditi i grubi. ovjek mora raditi da sebi i svojoj porodici na poten nain osigura izdravanje, da bude u stanju pomoi siromaha i nemonog, te da moe doprinijeti neto i za napredak vjere i domovine.

DUNOSTI PREMA OSTALIM LJUDIMA Prema ostalim ljudima smo duni biti dobri, pravedni, iskreni i korisni. Dobrota se sastoji: u dobru miljenju o drugima (ako to zasluuju), u pratanju i u pomaganju okoline dobrim djelima. Protivni dobroti su: mrnja, zavist i ogovaranje. Istinost se sastoji u slijedeem: da ovjek govori istinu, da se ne pretvara i da ispunjava dato obeanje. Istinosti je protivna: la, dvolinost i pretvaranje. Neke stvari ne treba javno iznositi iako su istina, kao to su: prenoenje tuih rijei, otkrivanje tuih sramota, 75

mahana i tajni te ogovaranje drugoga. Pravednost se sastoji u tome da svaki pojedinac dobije ono to je njegovo i to njemu pripada, a da prepusti drugima njihovo pravo. Pravednost je protivna nepravednosti. Porodica je osnovna ljudska zajednica, koja nastaje na islamskom braku i ljubavi. Roditelji su duni: brinuti se za zdravlje i ivot svoje djece, brinuti se da ih dobro u vjeri odgoje, brinuti se da ih upute na nauku ili zanat i osposobe za ivot. da su zahvalna i posluna, da ih sluaju, tuju, vole i pomau, da se na svaki poziv roditelja odmah odazovu, da mrtve roditelje spominju dovom i da u njihovo ime daju sadaku ih pomo, ako su roditelji bolesni i iznemogli, moraju ih djeca njegovati, a ako su siromani a djeca imaju imetka ili mogu zaraivati, onda moraju izdravati svoje roditelje.

Djeca prema roditeljima imaju ove dunosti: -

I ostalu rodbinu treba lijepo paziti i pomagati.

76

GRIJESI I KAJANJE Vjera je Allahova uputa kojom se usmjeravaju ljudi da dragovoljno ine ono to je samo po sebi dobro. Vjera zabranjuje sve to je loe i tetno za duu i tijelo, srce ili um, ivot i porodicu, imovinu ili ast. Ko radi to je vjerom zabranjeno ini grijeh. Ako ovjek uini kakav grijeh, hotimino ili nehotice, treba da se odmah pokaje (tevbu uini). Tevba se obino ini usmeno ovako: Milostivi Boe, ja se iskreno kajem to sam uinio grijeh i molim Tvoj oprost. Estagfirullh, estagfirullh, estagfirullh ve etbu ilejh. Kad se ovo izgovori, proui se Amentu billahi i Kelime-i ehadet. Uz iskreno kajanje treba uiniti i neko dobro djelo. Veliki grijesi Veliki grijesi su oni za koje je predviena otra kazna, ali oni ipak ne izvode iz vjere (dina), odnosno poinilac tih grijeha nije prestao biti musliman, ali je zasluio otru kaznu, pa je potrebno da se za te grijehe pokaje. Spomenuemo neke velike grijehe koji se najee ine: 1. piti i proizvoditi alkoholna pia i droge i baviti se njihovom prodajom i posluivanjem, 2. jesti svinjsko meso i mast i preraevine od ovog mesa, 3. vrijeati i ne potovati roditelje kao i ne brinuti se za njihovo izdravanje, ako su siromani, 4. ubiti ovjeka, osim u nunoj odbrani, 5. lagati, 6. ne htjeti istinu svjedoiti, 7. krivo svjedoiti i krivo se zaklinjati,

77

8. biti dvolian, 9. zinaluk initi, odnosno stupati u vanbrane spolne odnose, 10. prisvajati tuu imovinu, otimati i unitavati, 11. krasti i krivo mjeriti, 12. drugog vrijeati, 13. ivotinje spaljivati na vatri ili ih na neki drugi nain muiti, 14. klevetati i tue mahane iznositi i iriti (gbet), 15. prenositi tue rijei i time zavaati i mrnju sijati (nemmet), 16. zavidjeti, tj. eljeti da nekome nestane neko dobro (hased), 17. biti ohol, tj. praviti se velikim i precjenjivati se, a druge poniavati (kibur), 18. drugom zlo spremati, 19. biti krt, tj. ne izvravati svoje imovinske obaveze, 20. odabirati zemaljska uivanja nad ahiretskim, 21. ne bojati se Boije kazne, 22. vraati i vraarima (gatarima) vjerovati, 23. prigovarati za dobra djela, 24. iskljuiti iz nasijea nekoga, 25. namaz ne klanjati, 26. post, zekat i had ne izvravati, 27. izvriti samoubistvo i dr.

78