ALBAN BERG: STVARALATVO

Mislav Modronja, 4.a

Alban Berg (Be, 9. veljae 1885. - Be, 24. prosinca 1935.) austrijski je skladatelj, te pripadnik Beke atonalne kole, to jest Druge beke kole. Stvorio je individualan ekspresivan glazbeni izraz, na temelju eksperimentiranja na vlastitoj osnovi, pod uenjem Arnolda Schnberga. Bergova opera Wozzeck remek-djelo je ekspresionistikoga glazbenog kazalita, te se u novije vrijeme naziva klasikom moderne glazbe. Berg je uspjeno stvarao skladbe koje kombiniraju malerijanski romantizam i Schnbergovu dodekafoniju.

ivot i djelo Alban Berg roen je 9. veljae 1885. u Beu, kao tree od etvero djece Johanne i Conrada Berga. Bergova obitelj ivjela je dosta lagodno sve do smrti Bergova oca 1900. U poetku je bio zaineresiraniji za knjievnost nego za glazbu, te je poeo skladati tek s petnaest godina, kada je sam sebe poeo uiti svirati. Berg je imao malo formalnog glazbenog obrazovanja, prije nego je postao uenik Arnolda Schnberga u listopadu 1904. Schnberg ga je uio kontrapunktu, harmoniji i teoriji glazbe. Nakon samo tri godine, 1907., Berg je ve zapoeo s lekcijama iz kompozicije. Meu njegove studentske skladbe spadaju i 5 skica za klavirske koncerte. Tijekom ovog perioda je pisao i pjesme, meu koje spadaju i njegovih Sedam ranih pjesama (Sieben Frhe Lieder), od kojih su tri bile Bergova prva javno izvedena djela na koncertu iji je repertoar sadravao djela Schnbergovih uenika. Rane skice za sonate kulminirale su nastankom sonate za klavir, Op. 1; dotina se sonata danas smatra jednim od najznaajnijih debitantskih djela ikad napisanih. Berg je kod Schnberga uio sve do 1911. godine, a tijekom navedenog perioda razvio je divljenje prema njemu kao uitelju, i kao skladatelju, te je s njim odrao doivotno prijateljstvo. Berg je starijeg Schnberga vjerojatno vidio kao oinsku figuru jer je njegov otac preminuo kada je Bergu bilo samo 15 godina. Jedna od glavnih Schnbergovih ideja bila je ta da jedinstvo skladbe ovisi o tom da svi njezini aspekti proizlaze iz jedne osnovne ideje. Ta ideja e kasnije biti znana kao razvojna varijacija. Sam Berg je to isto prenio i na svoje uenike, a jedan od njih, Theodor Adorno, rekao je: Glavni princip koji je uio bio je onaj o varijaciji: sve se trebalo razviti iz neeg drugog i trebalo je biti bitno drugaije. Dobar primjer ovog je sonata za klavir - cijela skladba je izvedena iz poetnog kvartala djela i uvodne fraze. Berg je bio dio beke kulturne elite; njegov krug suradnika inili su skladatelji Alexander von Zemlinsky i Franz Schreker, slikar Gustav Klimt, pisac i satiriar Karl Kraus, arhitekt Adolf Loos i pjesnik Peter Altenberg. Berg je 1906. upoznao pjevaicu Helenu Nahowski s kojom se, unato protivljenju njezine obitelji, oenio 3. svibnja 1911. Godine 1913. dvije uglazbljene kompozicije iz Bergove zbirke Pet orkestralnih pjesama o tekstovima s razglednica koje je napisao Peter Altenberg premijerno su izvedene u Beu, a dirigent je bio Arnold Schnberg. Izvoenje pjesama pratio je velik orkestar, a sam izvoa pjesama pjevao je aforistinim izrazom; veoma jednostavnim, odrjeitim, i nadasve ne-virtuoznim stilom. Izvedba je izazvala pobunu koja je dovela i do prekida izvedbe. Samo djelo je u potpunosti izvedeno tek 1952., a u potpunosti je objavljeno tek 1966. Od 1915. do 1918., Berg je sluio u austrijskoj vojsci, a tijekom jednog slobodnog perioda 1917. poeo je raditi na svom remek-djelu - operi Wozzeck. Nakon zavretka Prvog svjetskog rata, Berg se smjestio

u Beu gdje davao privatne satove glazbe. Pomagao je i Schnbergu u voenju njegovog Drutva za privatne glazbene izvedbe koje je stvoreno kako bi stvorilo idealno okruenje za one koji su eljeli eksperimentirati sa novim glazbenim stilovima. Drutvo je takvim glazbenicima omoguilo javne izvedbe, reprizne koncerte i rijeilo ih je straha od profesionalne kritike. Godine 1924. javno su izvedena tri stavka iz Wozzeck-a, a to je Bergu donijelo prvi javni uspjeh. Berg je operu dovrio 1922., a u potpunosti je izvedena tek 14. prosinca 1925. kada je Erich Kleiber reirao operu u jednom berlinskom kazalitu. Wozzeck se danas smatra Bergovim najvanijim djelom, te remek-djelom ekspresionistike vokalno-instrumentalne glazbe. Berg je zapoeo i sa pisanjem svoje druge opere Lulu, no uspio je napisati samo prva dva ina prije nego to je umro. Bergovo najpoznatije djelo je ipak njegov elegini Koncert za violinu. Kao i veina njegovih kasnijih djela i ovaj koncert kombinira dodekafoniju i atonalnost sa dijelovima koji koriste tradicionalnu harmoniju. Osim ovog u djelu se mogu nai i dijelovi inspirirani Bachovim koralima i korukom narodnom glazbom. Koncert je posveen Manon, preminuloj keri arhitekta Waltera Gropiusa i njegove supruge Alme Schindler. Meu njegovim ostalim poznatim skladbama treba spomenuti Lirsku suitu (koja je utjecala na trei gudaki kvartet Ble Bartka), Tri djela za orkestar, Op. 6 i Kammerkonzert za klavir, violinu i 13 puhakih instrumenata. Alban Berg umire na Badnjak 1935. godine od posljedica trovanja krvi koje je uzrokovano ubodom insekta. U vrijeme smrti je imao 50 godina. Douglas Jarman je u glazbenom rjeniku Grove napisao: Kako se bliio kraj XX. stoljeu, 'nazadni' Berg je, kako je Perle primijetio, postao jedan od 'najnaprednijih' skladatelja tog stoljea.

Vanija djela: ~ Klavirska djela: Sonata za klavir, Op.1, Kammerkonzert (1925.) za klavir, violinu i 13 puhakih instrumenata ~ Komorna glazba: Gudaki kvartet, Op. 3, etiri djela za klarinet i klavir, Op. 5, Lirska suita ~ Orkestralna glazba: Tri djela za orkestar, Op. 6, Koncert za violinu ~ Opere: Wozzeck, nedovrena opera Lulu ~ Vokalna glazba: Sedam ranih pjesama, etiri pjesme, Op. 2 Pet orkestralnih pjesama o tekstovima s razglednica koje je napisao Peter Altenberg, Op. 4, Der Wein, Sklopi mi oka oba

Operu Wozzeck, ivotno djelo Albana Berga biva skladano od godine 1914. do 1922. Praizvedbu opera doivljava godine 1925. Wozzeck je jedna od najuspjelijih opera 20. stoljea. U deset godina, nakon praizvedbe u Berlinu 1925. godine, imala je oko 150 izvedaba u 29 razliitih gradova, donosei Bergu financijsku sigurnost. Unato mranoj ekspresionistikoj temi opera je doivjela velik uspjeh i kod iroke publike. Premda je izuzetno teka za pjevae, i danas je na repertoaru svjetskih opernih kua. Opera je nastala na temelju Bchnerove drame, koja je praizvedbu imala u Beu. Berg je zbog specifinosti djela, uslijed naglaavanja bizarnosti i obinosti, to jest smrtnosti glavnoga aktera elio pretoiti Wozzceka u operu. Sam autor drame umro je, prije nego to je sama drama zavrena, to je dalo ansu Bergu da izmjeni pokoje stvari u libretu, i u potpunosti eksperimentira sa glazbenim stilom. Iako je radnja na operi zapoela 1914. godine, Berg biva unovaen, uslijed Prvog svjetskog rata, tako da se rad na operi odgaa do godine 1917. Berg zavrava operu u travnju 1922. godine. Praizvedba opere Wozzcek zbila se je u Berlinskoj nacionalnoj operi, 14. prosinca 1925 godine, te se ubrzo etablirala kao moderan klasik. Berg je Wozzecka posvetio svojoj prijateljici Almi Mahler, udovici Gustava Mahlera. Operu je skladao u slobodnom atonalitetu, s povremenom uporabom tonaliteta i dvanaesttonske tehnike. Psiholoku napetost i ljudsku patnju Berg je izrazio govornim pjevom (Sprechgesang), vokalnom artikulacijom, uporabljenom, kao i u Schnbergovu Pierrotu lunaireu. Wozzeck ima tri ina, od kojih svaki ima pet scena, koje povezuju kratki orkestralni interludiji. Svaka je scena skladana u jednom od tradicionalnih instrumentalnih glazbenih oblika: prvi in sadri pet karakternih komada, drugi simfoniju od pet stavaka, a trei est invencija. Glavni je lik opere Wozzeck, jednostavni vojnik koji je rtva svoje okoline. Njegova ljubavnica Marija vara ga s Tamburmajorom, koji se bezobzirno hvali svojim zavodnikim uspjesima. Okrutni Kapetan ismijava Wozzeckov ivot, a sadistiki Lijenik obavlja na njemu eksperimente, na koje Wozzeck pristaje zbog dodatne zarade. Voen ludom ljubomorom, Wozzeck u umi pokraj jezera noem ubija Mariju i baca no u jezero. Traei no, i sam se utapa. Wozzeck je prva relevantna opera 20. stoljea., napisana stilom moderne opere. Uporabom atonaliteta, i dvanesttonske tehnike Berg je izrazito snano prikazao Wozzeckovu lucidnost. Meutim, vano je napomenuti kako su dijelovi opere napisani u tonalitetima, kako bi se prikazale njene ljubavne scene, te osjeaji ljudskosti, dostojanstva i poniznosti. Uporabom glazbe iz folklora, i narodne glazbe Berg kreira ritam vojnike sekcije, te gradi i rui Schnbergove temelji kompleksnog atonaliteta i potpune disproporcije glazbene kompozije. Zanimljiva je uporaba lajtmotiva, tokom cijele operne radnje, kako u muzikom smislu, tako i u libretu. Za pojedine pojave, likove, radnje ili predmete Berg postavlja muziku odreenu datom, primjerice muzikalnom temom ili idejom. Primjerice, uporaba lajtmotiva u naunicama, koje Tamburmajor daje Mariji; lajtmotivi naglaavaju tonalitet radnje, te iskazuju romantinu stranu operne prie. Potom, vaan je i lajtmotiv vojske, koja prolazi pokraj Marijine kue, naglaavajui vezu izmeu Marije i Tamburmajora. Kao zakljuak, bitno je iznijeti da je opera Wozzeck jedna od najbitnijih remek-djela prve polovine 20. stoljea, te se postavila kao relevantan dio moderne opere 20. stoljea. Po prvi puta u libretu uviamo anti-junaka, te ovjeka lienog jednostavnosti ivljenja; Wozzeck predstavlja patnju, kompleksnost i ponajvie Bergov svjetonazor, u smislu rasta i afirmacije modernog stajalita.

PRIZOR 1. prizor

MJESTO Kapetanova soba

2. prizor

na otvorenom

3. prizor IN

Marijina soba

4. prizor

Lijenikova soba

5. prizor

Marijina soba

1. prizor

Marijina soba

2.

IN

2. prizor

ulica

3. prizor

ulica pred marijinim vratima

SADRAJ Vojnik Wozzeck brije Kapetana. asnik tvrdi da je Wozzeck nemoralan, jer ima izvanbrano dijete. Wozzeck odgovara da je vrlina luksuz koji si bijedni ljudi ne mogu priutiti. Potom, Wozzeck konstatira kako je i sam Isus rekao: Pustite djecu, neka dou k meni.., to zbunjuje Kapetana. Wozzeck i prijatelj Andres reu trske za Kapetana. Wozzeck je preplaen krvavim zalaskom sunca, ima halucinacije i predosjea nesreu. Naime, Wozzeck vidi kako krvavo sunce pali svijet, ostavljajui ga u plamemu. Marija i susjeda Margareta gledaju vojniku glazbu kako prolazi. Marija uoava Tamburmajora, na to Margareta burno reagira, konstatirajui da je promiskuitetna, te zla osoba. Wozzeck dolazi i opisuje svoje vizije. Marija ga eli utjeiti, ali on odjuri. Nakon to je odjurio, Wozzeck se nalazi na ulici. Prilazi mu lijenik, koji govori da je bolestan, zato to kalje na ulici (u originalnome tekstu Bchner je napisao urinirati). Lijenik mu potom govori da vri medicinske eksperimente, te da treba pokusne kunie; Wozzeck naivno pristaje (uslijed dodatne zarade) i prepriava Lijeniku svoje strane vizije. Marija se nalazi u svojoj sobi, te se divi paradi, no ponajvie Tamburmajoru. Nakon poetnog odupiranja Marija podlijee udvaranjima Tamburmajora, koji joj priznaje da ju eli voljeti svim srcem i tijelom. Pri pripremanja djece za poinak, Marija se divi novim naunicama (poklonu Tamburjmajora). U tom trenutku stie Wozzeck, te vidi naunice koje je Tamburmajor poklonio Mariji. Na pitanje otkuda joj naunice, Marija odgovara da ih je nala. Wozzeck joj daje novac i odlazi, u sumnji i nevjerici. Marija se priprema za sastanak s Tamburmajorom. urei se na ulici, Lijenik susree Kapetana, koji mu govori da stane. Lijenik zastrauje Kapetana priajui o stranim bolestima, uvjeravajui dotinog na njihovo postojanje. Kapetan i Lijenik vode morbidan razgovor o bolesti i smrti, na to stie Wozzeck. Podbadaju Wozzecka aluzijama na Marijinu nevjeru. Wozzeckov se svijet polako rui. Wozzeck pokuava iznuditi priznanje od Marija, te dolazi do njene kue. Marija mu priznaje da je u vezi sa Tamburmajorom. Wozzeck, bijesan od pomisli da drugi

GLAZBENI OBLIK suita: preludij, pavana, gigue, gavotta, air, preludij u retrogradnom obliku

rapsodija na sekvencu od tri akorda

vojniki mar, uspavanka

1.

Passacaglia dvanaesttonska tema s 21 varijacijom

rondo

sonatni oblik

fantazija i fuga na 3 teme

largo za komorni orkestar

4. prizor

pivnica

5. prizor

barake

1. prizor 2. prizor

Marijina soba polje pokraj jezera

3. prizor

kavana

4. prizor

polje pokraj jezera

5. prizor

ulica pred Marijinim vratima

mukarac ljubi Mariju, podie ruku i skoro udara Mariju po glavi. Onda ga hladno ostavlja, konstatirajui da ak ni vlastiti otac nikad nije podignuo ruku na nju, te s rijeima Bolje no u trbuhu, nego tvoja ruka na meni! Dana reenica daje Wozzecku ideju za osvetu. Wozzeck ulazi i vidi Mariju i Tamburmajora kako pleu, te sjeda sam po strance, na to dolazi Andres pitati ga zato je tamo usamljen, Ludi pijanac, koji u tom trenutku dri propovijed (uslijed pijanog stanja) kae da mirie krv, a Wozzeck sve vidi prekriveno crvenom maglom. Wozzeck i Andres spavaju u barakama. Wozzeck ne moe zaspati, te dri Andresa budnim. Tamburmajor dolazi meu vojnike i hvali se kako je zaveo Mariju; potom dolazi pijan do Wozzecka, gdje zapone tunjavu, uslijed Marije. Tamburmajor pretue Wozzecka. Marija, sama, ita iz Biblije priu o Mariji Magdaleni. Marija i Wozzeck etaju pokraj jezera. Marija se eli hitno vratiti u grad, ali Wozzeck je privoli da sjednu. Na nebu se pojavljuje mjesec krvavo crvene boje. Wozzeck odluuje, ako on ne moe imati Mariju, nitko nee. Dok Marija pokuava pobjei, Wozzeck ju ubije noem i u strahu pobjegne. Wozzeck ulazi u kavanu, gdje je u tijeku ples. Uvia Margaretu, te trai od nje da zaplee s njim. Nakon plesa, povue ju u krilo. Meutim, vrijea ju, te trai od nje da mu otpjeva pjesmu. Dok pjeva, Margareta uvia krv na Wozzeckovim rukama i laktovima. Cijeli plesni podij ugleda u njegovom smjeru, na to on izjuri iz kavane, sjetivi se noa. Wozzeck se vraa natrag na mjesto zloina. Pronaavi no, za koji je siguran ukoliko naen da e biti siguran da je to oruje koriteno u ubojstvu, Wozzeck ga se pokuava rijeiti, te baca no u jezero. S pojavom crvenog mjeseca, Wozzeck ulazi u jezero oprati sa sebe tragove krvi: meutim, utapa se. Lijenik i Kapetan u tom trenutku prolaze pokraj jezera, no uvi zvukove, koje izviru iz jezera, udaljavaju se. Sljedee jutro skupina djeca igra se na ulici. Ljudi uokolo govore kako su pronali Marijino tijelo u jezeru. Djeca odlaze do jezera. Marijin sin ostaje jahati drvenog konjia, meutim kasnije tri za ostalom djecom.

scherzo

rondo marciale con introduzione

invencija na temu: tema, 7 varijacija i fuga invencija na jedan ton

invencija na ritam

IN

invencija na sekstakord invencija na tonalitet

3.

invencija na osminski ritam