Alban Berg: Lulu

Alban Berg rođen je 1885. godine u Beču, a umro je 1935. godine u Americi. Bio je austrijski
skladatelj koji za života nije bio toliko cijenjen, ali su se njegova djela izvodila diljem Europe.
Iako nije pretežito puno skladao, napisao je dvije opere Lulu i Wozzeck.

Lulu je opera u 3. čina. Berg ju je skladao od 1929. do 1935. godine, a praizvedena je 1937.
godine nakon Bergove smrti. Iako je bila nedovršena, opera se izvodila, tek ju je Friderich
Cerha dovršio 1979. godine. Opera je napisana za simfonijski orkestar. Prvi čin sastoji se od
tri slike dok druga dva imaju dvije slike.

Radnja je smještena predkraj 19. stoljeća u Beču. Lulu je udana za liječnika Golla. Walter
Schwarz slika portert Nelly, odnosno Lulu koji je zaljubljen u nju. Lulu ipak prihvaća slikarevo
udvaranje. U njihovom činu ih je uhvatio doktor Goll, Lulin suprug, koji umire od srčanog
udara, odnosno šoka. Lulu se na kraju udaje za Schwarza čiji odnos se poboljšava uz pomoć
doktora Schöna, on je bio novinar i udovac. No Lulu je zasmetalo to što se doktor Schön
zaručio. Kasnije se saznaje da ju je on odgojio i spasio s ulice. Rekao je da prosac Schigolch
njezin otac. Schwarz kada sazna kakav je bio njezin život se ubije, stoga Lulu uspije nagovoriti
Schöna da prekine zaruke i uda se za nju. No Schön je bio ljubomoran na njezine udvarače.
Kada sazna što je Lulu sve učinila i kakve tajne krije, odlučio je dati pušku Lulu da se ubije i
spasi se patnje no ona ubija njega zbog čeka je završila u zatvoru. Lulu je uspijela pobjeći s
Alwom (Schönov sin) u Pariz iz kojeg se kasnije sele u London. Forsirana je raditi na ulici, ali
jednoga dana u svoju kuću dovodi Jacka Trbosjeka koji je ubije.

Berg se u skladbi koristio dvanaesttonskom tehnikom i atonalitetima te je bio opsjednut

simetrijama, stoga je cijelo dijelo precipirano kao palindrom ili ogledalo. Također se koristio i
serijalnom tehnikom gdje se podrazumijeva proširenje parametra i na trajanje, intenzitet
zvukovne boje, artikulacije itd. Berg svakom liku dodjeluje specifične vokalne stilove kako bi
naglasio psihološku važnost tonova i samoga lika.

Pošto Berg nije bio cijenjen u tadašnjoj Njemačkoj i nije uživao u nekoj slavi, stoga su se
njegove skladbe rijetko izvodile i nisu bili najbolje prihvaćene, tek nakon njegove smrti i pada
nacizma, njegove skladbe dobivaju značaj. Publika ih prihvaća i predstavljen je kao izvrstan
austrijski skladatelj koji je uspješno koristio davanesttonsku tehniku.

Ivan Katić