SREDNJA KOLA DR.

ANTUNA BARCA U CRIKVENICI

FRANZ LISZT
SEMINAR IZ GLAZBENE UMJETNOSTI

UENIK: Antonio Begid

MENTOR: Tatjana Veljanovska, prof.
RAZRED: 3.g2

Crikvenica, studeni 2012.g

SADRAJ
Uvod.....................................................................................................................3
Romantizam u glazbenoj umjetnosti..........................................................3
Franz Liszt...................................................................................................4
Lik i djelo Franza Liszta.........................................................................................4
ivotopis.....................................................................................................4
Najpoznatija djela.......................................................................................6
Hungarian Rhapsody No.2 (maarska rapsodija br.2)..........................................6
Zakljuak...............................................................................................................7
Literatura..............................................................................................................8
Priloene slike.......................................................................................................9

UVOD
Romantizam u glazbenoj umjetnosti
U glazbenoj umjetnosti romantizma tendencije su sline kao i uostalim umjetnostima,
tenja za potpunom slobodom izraza i misli. Temeljna je karakteristika romantiarske
glazbe inzistiranje na neposrednosti glazbenog izriaja, raznolikosti glazbenih formi,
naglaenoj melodioznosti i obojenosti muzike fraze. Skladatelji tog doba inspiraciju za svoja
djela esto pronalaze u svaralatvu znaajnih knjievnika (Lamartinea, Hugoa, Byrona,
Goethea, Schillera i dr.). Najznaajniji su predstavnici europske glazbene romantike Nijemci
Franz Schubert(1797 -1828.), skladatelj solo pjesama, klavirskihminijatura te simfonija, Carl
Maria Weber(1786 -1826.), pisac klavirskih kompozicija te poznate opere Strijelac vilenjak s
tematikom iz narodne legende, Felix Mendelssohn(1809 -1847.),autor klavirskih i
orkestarskih skladbi, a jedan od najistaknutijih Robert Schumann(1816.-1856.), autor
simfonijskih etida te pjevnih, sentimentalistikih solo pjesama.
Poljak Fryderyk Chopin (1810.-1849.), koji je velik dio svog ivota proveo u Parizu, pisao je
virtuozne glasovirske kompozicije, pronalazedi posve nove stvaralake forme. Simfonijskim
su se pjesmama kao autori istaknuli Victor Berlioz (1803-1869.), te Franz Liszt (1811.-1886.),
koji je bio i pijanist, iskladatelj, i dirigent: nadovezujudi se na Berlioza, on jo vieusavrava
simfonijsku glazbu. Od slavenskih skladatelja trebaspomenuti Mihaila Ivanovia Glinku (1804
1857.), koji je u svojim skladbama povezivao rusku i europsku glazbenu tradiciju, a napisao je
i poznate opere Rusmil i Ludmila te Ivan Susanjim, kao eha Bedricha Smetanu (1825-1884.),
autora poznatog ciklusa simfonijskih pjesama Moja domovina te opere Prodana nevjesta s
obilnim koritenjem melodike narodne pjesme. U glazbenom stvaralatvu Rusije Glinku
slijede poznata imena: Aleksandar Porfirovi Borodin (1833.-1881.) s operom Knez lgor te
simfonijskim pjesmama sa sadrajima iz narodne predaje, zatim Modest Petrovi Musorgski
(1839-1881.), poznat u cijelom svijetu po operi Boris Godunov te Soroinski sajam.
Petar Ilji ajkovski (1840.-1893.) jedan je od najboljih svjetskih skladatelja simfonijske
glazbe i autor poznate opere Pikova dama-napisane prema Pukinu. Dodamo li tome i
velianstveni operni opus Giussepea Verdija (1813 -1901.) Rigoletto, Trubadur, Traviata,
Aida, te nita manjeznaajno operno djelo Richarda Wagnera (1813 -1883:) s operama Ukleti
Holandez, Tanharun, Tristan i Izolda i dr. moemo redi da je cjelokupna glazbena umjetnost u
razdoblju romantizma dola do takvog zamaha da ni prije ni poslije te epohe nije bilo toliko
znaajnih skladatelja i umjetnikih ostvarenja u svim glazbenim anrovima.

Franz Liszt
Bio je velika pijanistika zvijezda svoga vremena, osim to je bio pijanist bio je i
dirigent i skladatelj. Postao je poznat u Europi tijekom devetnaestog stoljeda po svojim
virtuoznim vjetinama kao pijanist. Ved u ranoj dobi bio je prozvan od svojih suvremenika
kao jedan od tehnikih najnaprednijih pijanista iako je on to estoko demantirao te je 1840ih bio smatran jedan od najvedih i najboljih pijanista svih vremena. Liszt je pomagao brojnim
skladateljima ukljuujudi i Richard Wagnera, Hector Berlioza, Camille Saint-Sansa, Edvard
Griega and Alexander Borodina. Neki od njegovih najznaajnijih doprinosa bili su izum
simfonijske pjesme, razvija koncept tematske transformacije kao dio svojih eksperimenata u
glazbenoj formi i stvaranje radikalne promjene u harmoniji. On je takoer odigrao vanu
ulogu u popularizaciji ire lepeze glazbe prilagoavajudi je klaviru.

LIK I DIJELO FRANZA LISZTA

ivotopis
Franz Liszt se rodio 22. Listopada 1811 kao sin Anna Liszt i Adama Liszta na u selu
Doborjn. Otac mu je svirao klavir, violinu, violonelo i gitaru. On je bio u slubi kneza
Nikolausa II Esterhazya i poznavao je Haydna, Hummela i Beethovena osobno. U dobi od est
godina, Franz je poeo paljivo sluati oca na dok je svirao klavir i pokazao interes za glazbu.
Adam mu je poeo drati sate klavira u dobi od sedam godina i Franz je poeo skladati ved u
osnovnoj koli kada mu je bilo osam. On se pojavio na koncertima u Sopronu i Pozsony
(njemaki: Pressburg; dananja Bratislava, Slovaka) u listopadu i studenom 1820 u dobi od
devet godina. Nakon koncerata, grupa bogatih sponzora ponudila mu je financirati glazbeno
obrazovanje u inozemstvu.
U Beu, Lisztu je nastavu klavira drao Carl Czerny, koji je u svojoj mladosti bio student
Beethovena i Hummela. Njegov javni debi bio je u Beu na 1. prosinac 1822, na koncertu u
"Landstndischer Saal," koji je bio veliki uspjeh. Uao je u austrijske i maarske aristokratske
krugova, a takoer se sastao s Beethovenom i Schubertom. Nakon oeve smrti 1827, Liszt se
preselio u Pariz, u idudih pet godina ivjeo je s majkom u malom stanu. Odustao od daljnih
koncerata. Za zaraditi novac, Liszt je davao lekcije sviranja glasovira, esto od ranog jutra do
kasno u nod. Njegovi studenti su ivjeli po cijelom gradu i on je esto morao pokriti velike
udaljenosti. Zbog toga, drao je nepovjerljive sate i poeo puiti i piti te je sve te navike
zadrao i tijekom ivota.
Liszt je poeo puno itati nebi li popravio svoj nedostatak opdeg obrazovanja, ubrzo je doao
u dodir s mnogim od vodedih autora i umjetnika svog vremena, ukljuujudi i Victora Hugoa,
Alphonse de Lamartine i Heinricha Heinea. Skladao je praktiki nita u tim godinama. Ipak,

srpanjska revolucija 1830 inspirirala ga skicirati Revolucionarnu simfoniju na temelju

dogaaja "tri slavna dana", pokazuje vedi interes za zbivanja koja ga okruuju.
Nakon prisustvovanja koncertu u dobrotvorne svrhe, 20. travnja 1832. za rtve parike
epidemije kolere, u izvedbi Niccole Paganinia, Liszt je postao odluan da postan veliki virtuoz
na klaviru, kao Paganini je na violini. Pariz je u 1830 postao spona za pijanistike aktivnosti, s
desecima pijanista teedi savrenstvu izvedbe na tipkovnici.
1833 Liszt je zapoeo vezu sa groficom Marie d'Agoult s kojom se poslije oenio i imao djece
te su se 1844 i rastali .
1841 Liszt zapoinje svoju turneju po europi gdje poinje njegovo najbriljantnije razdoblje
kao koncertni pijanist. Njegova velika slava kao pijanist, koju de uivati i nakon to se je i
slubeno povukao sa koncertne pozornice, temelji se uglavnom na postignudima tijekom tog
vremena. Nakon 1842 Lisztomanija se proirila diljem europe. Lisztova popularnost i
reputacija su rasli iz dana u dan svakim njegovim nastupom. Svojoj popularnosti je dodatno
doprinosio svojim postupcima; vedinu svojih prihoda od koncerata davao je u dobrotvorne
svrhe. U veljai 1847. Liszt je svirao u Kijevu gdje je upoznao princezu Carolyne SaynWittgenstein koja je imala znaajnu ulogu u ostatku njegova ivota. Ona ga je nagovorila da
se vie koncentrira na kompozicije to je prekinulo njegovu karijeru kao putujudi virtuoz.
Svoju zadnju turneju imao je obilaskom Balkana, Turske i Rusije. I nakon prekida svoje
karijere kao virtuoz on je uspio zadrati svoju slavu i utjecaj. Sljedede godine odlazi u Weimar
te tamo ostaje sve do 1861. Tamo je djelovao kao dirigent u dvoranama i kazalitima. Davao
je lekcije brojnim pijanistima ukljuujudi i velikog virtuoza Hans von Blowa koji se oenio
njegovom kderi 1857.(koja se poslije rastave udala za Richarda Wagnera.
1861 dolazi u Rim gdje je imao nekoliko koncerata. U tom periodu ivota uzgubio je i sina i
kder te se pridruio redu franjevaca. 1869. bio je pozvao u Weimar da dri naprednu nastavu
za pijaniste. Istu takvu ponudu dobio je i od muzike kole u Budimpeti te je do kraja svog
ivota ivio na relaciji izmeu Weimara-Rima-Budimpte.
2. srpnja 1881 Liszt je pao niz stepenice hotela u Weimaru te je ostao nepokreta osam
tjedana te se nikada nije potpuno oporavio. Sve vie je bio optereden osjedajem pustoi,
oaja i smrti koji su i izraeni u njegovim djelima iz tog razdoblja "nosim duboku tugu u srcu
koje se mora sada i onda slomiti u zvuku". Umro je u Bayrethu u Njemakoj 31. Svibnja 1886.
u dobi od 74 godine.

Najpoznatija djela
Listz je bio plodan kladatelj. Najpoznatiji je po svojoj klavirskoj glazbi. Zbog njegove
pozadine kao tehniki virtuoz na klaviru, Lisztova pijanistika djela esto su bila vrlo
zahtjevna za izvoenje. Liszt je vrlo poznat kao programatski skladatelj, ili pojedinc koji
bazira svoje kompozicijske ideje poput poezije ili slikarstva. Liszt je zasluan za stvaranje
simfonijske pjesme, koja je programski orkestralno djelo koje se obino sastoji od jednog
pokreta. Takvo djelo je "Preludij" pisan po La Martinovoj poemi. Napisao je 13 simfonijskih
poema. Pored ovih, napisao je dvije simfonije "Faust" i "Dante", dva velika oratorijuma
"Sveta Cecilija" i "Sveta Jelisaveta". Sam je pisao kompozicije za svoje nastupe, tako da su te
kompozicije bile briljantne i tehniki izvanredno teke. Meu njima se istie sonata h-mol, 12
velikih etida, 19 maarskih rapsodija, od kojih je najpoznatija druga. Napisao je i 2 klavirska
koncerta, od kojih je popularniji Es-dur.
Lisztova skladba Nakon jednog itanja Dantea ili u originalu Aprs une lecture du Dante
Fantasia quasi Sonata. Mi je u skradeno zovemo Dante-sonata. Dante-sonata je dio zbirke
Godine hodoada i to Druga godina: Italija. Dante-sonata je i tehniki i interpretativno
zahtjevna skladba, traje oko 17 minuta, koja od izvoaa iziskuje puno znoja, rada u pripremi
i izvrsnu pijanistiku tehniku i kondiciju, a nakon ili prije svega zahtijeva izuzetnu imaginaciju
u prikazu i doaravanju Pakla kako ga je vidio pjesnik Dante. Vrlo su poznate Lisztove Utjehe
(Consolations) koje je napisao 1849. godine, nadahnute stihovima Charlesa Augustina
Sainte-Beuvea. Potom Funrailles (Pogreb) iz zbirke Poetske i religiozne harmonije
(Harmonies potiques et religieuses) te Ljubavni snovi , Mefisto valcer.

Hungarian Rhapsody No.2 (maarska rapsodija broj 2)

Maarska rapsodija br.2 je druga od devetnaest maarskih rapsodija te je ujedno i
najpoznatija. Ona se smatra jednom od tehniki najzahtjevnijih pijanistikih solaa na svijetu.
Liszt je tim djelom otkrivao svoje iznimne pijanisike sposobnosti pruajudi sluatelju
neposredni i neodoljivi glezbeni doivljaj. Obe originalne solae na klaviru i orkestralna
verzija ove kompozicije uivale su u irokoj uporabi kao podloga u dananjoj glazbi te kao
glazbena podloga brojnih crtanih i igranih filmova.
Djelo se sastoji od dva razliita dijela.
Prvi je lassan(obiljeava polagan, mraan, tmuran ton), sa svojim kratkim, ali dramatian
uvodom. Iako poinje u C-duru, C-mol se uskoro ustaljuje kao poetak. Od tog trenutka,
skladatelj modulira slobodno, osobito toniki dur i relativni dur. Lassan je uglavnom tamna i
melankolina, iako sadri neke razigrane i kapriciozane trenutke.

Drugi dio je friska. Otvara se tiho u kljunom F-molu, ali na svom dominantnom akordu, C
duru, podsjedaj na temu iz prvog dijela. Izmjenjivanje dominantne i tonike harmonije brzo
povedavaju volumen, zamah dobiven tempom izbija kao glavna tema freske(u F duru) (slika
1). U ovom trenutku, Friska poinje put rastude energije i pijanistike bravure, jo uvijek
pradene izmjennjivanjem tonike i dominantne harmonije. Modulacije su gotovo ograniene
iskljuivo na C-dur i A-dur. Prije zadnjeg vrtloga zvuka, trenutak mira prevladava u kljunom F
molu, podsjedajudi na jo jednu temu iz prvog dijela. Konano, u kljunom F-duru, nadmodna
kreendo prestissimo oktava, uzlazi i silazi gotovo cijelim rasponom tipkovnice, donosi
rapsodiju do impresivnog zakljuka.
Liszt je planirao izbor tipki u izvanredno simetrian nain. Iako je u prvom dijelu glavni
C-molu skladba se otvara na toninom dur akordu, C duru.

ZAKLJUAK
Liszt je napisao mnogobrojna djela za razne instrumente i sastave, u najsjajnijem
romantikom izriaju, zanimljivih i arolikih tematskih raspona. Ja prvenstveno navijam za
njegova klavirska djela. Lisztov klavirski opus sadri niz uistinu predivnih i dobrim dijelom vrlo
zahtjevnih skladbi. Lisztov karakter imao u sebi puno upornosti i izdrljivosti, koja se
manifestirala ne samo u mnogim putovanjima, ved i u neumornom skladanju, radu bez
obzira na ivotne okolnosti. Imao je prilino buran i kontroverzan ivot te je ivio u visokom
tempu. Meni se posebno svidio zbog tog svog stila ivota iako mu je to bila jedna od vedih
mana. Svidjelo mi se i to, uz brojne izvedbe i skladbe koje nam je ostavio, meni posebno
maarska rapsodija br. 2, to je bio veliki humanitarac. Zahvalni smo na njegovom radu i
cijenimo to, jer u protivnom ne bismo imali sva ta sjajna djela pred nama danas na
raspolaganju za prouavanje, sviranje i sluanje i vie od toga.

Literatura
en.wikipedia/franz liszt
hu.wikipedia/liszt ferenz
blog.hr/operahouse/franz-liszt
Franz Liszt and his world Christopher H. Gibbs, Dana Goodley
Scribd.com/predromantizam i romantizam u europskoj glazbi

Glavna tema iz friske