HENRIK IBSEN

1826-1906, najutjecajniji moderni dramatiar

Prvi njegovi sihovi i drame posve su u duhu romantike
1857 preuzeo je Norveki teatar z Kristianiji, koji je bio usmjeren protiv danskog
utjecaja
Nakon trgovakog bankrota imunog oca, postao je ljeniki pomonik i student
medicine. elio je biti slikar, ali da je ubrzo osvojilo pisanje za kazalite
Njegovo duboko poznavanje nordijske sage, koje se oitovalo i u ranijim djelima,
dolazi do punog izraaja u Pretendentima na prijesto 1864, nacionalnoj povijesnoj
drami velikos stila, koja mu je osigurala slavu u domovini
Pod utjecaem graanske revolucije 1848 naprije je pisao buntovnike pjesme i dramu
Catilina 1850, da bi nastavio komadima u duhu nacionalne romantike i nordijskih
predaja
U Komediji ljubavi 1862 nasluuje se ve onaj omiljeni Ibsenov problem koji e
kasnije razrasti do punine u njegovim najboljim djelima,a to je problem braka i
drutvenog poloaja ene
1864 dao se Ibsen na put u inozemstvo, uz pomo dravne stipendije, i ostao je izvan
domovine 27 godina
Pseudonim Brynjolf Bjarme
Isprva ljekarniki pomonik, potom je krae studirao medicinu
Bio je dramaturg i redatelj kazalita u Bergenu, a 1857-62 redatelj kazalita u Oslu, a
zatim je 27 godina ivio u inozemstvu (Italija, Njemaka)
Svojim je dramama znatno pridonio afirmaciji norveke knjievnosti, kao i dramske
knjievnosti uope, dovodei do vrhunca realizam i naturalizam u kazalitu te dajui
izravan poticaj odernistikim pokretima
Nacionalni i meunarodni ugled donijeli su mu Junaci na Hegelandu 1858, pohvala
vitekom junatvu i etici te Pretendenti na prijestolje 1863, dama o politikim
sukobima, u kojoj privi puta problematizira ideju poziva u znaenju sudbinke
predodreenosti ovjeka za neku profesiju, dunost, nain ivota ili pojedinaan cilj
Pozornicom u Oslu koristio se i pri prvom izravnijem obraunu s graanskim
drutvom, tj dvolinim poimanjem ljubavi i braka, u satirinoj Komediji ljubavi 1862
koja je izazvala uljive reakcije
U Rimu je napisao dvije velike i nescenine dramske poeme Brand 1866 i Peer Gynt
1867
Naslovni junak prve drame idealist je i fanatik koji kruto, bez kompromisa slijedi svoj
poziv (vraanje izgubljene cjelovitosti svijetu i ovjeku) te na tom putu od sebe i
drugih zahtijeva i prihvaa samo sve ili nita, a naslovni junak druge drame,
temeljene i na rezultatima Ibsenovih folkloristikih istraivanja na jugu Norveke,
slijedi individualistiko naelo preuzeto od knjievnosti fantastinih umskih bia
trolova: Budi sam sebi odstatan:
Nakon desetak godina krize na podrujima vjere, politike filozofije i dramske
tehnike, koju prekida trijumfalna izvedba Peera Gynta u Oslu 1976, Ibsen naznauje
poetak nove stvaralake etape dramom Stupovi drutva 1977. Tim tekstom, koji

efektno zavrava na nain francuske drame s tezom, tj otkrivanjem obiteljske tajne,

dokidanjem napetosti i izricanjem pouke (Duh istine i slobode- to je stup drutva),
zapoeo je ciklus drutvenih drama, kojem pripadaju Lutkina kua 1879, potom
Sablasti 1881 i Neprijatelj naroda 1882
Lutkina kua izazvala je svojim programatskim krajem to poziva ene na izlazak iz
prikrivenog suanjstva u patrijarhalno ustrojenoj obitelji i drutvu brojne prosvjede
konzervativaca i mizogina, meu kojima i Augustra Strindberga. To je najpoznatija
njegova drama, gdje potresno i strastveno analizira problem poloaja ene u braku i
drutvu, zalaui se za enu (za razliku od Strindberga)
Pravi bijes izazvala je njegova drama sablasti 1881. ena suvino i tetno ostaje
vezana uz mua bludnika, tragino se bori za nasljedno optereena sina
Ibsena je teko pogodila reakcija na sablasti, pa se u Neprijateljima naroda obara na
prokleri kompaktni majoritet
Sablasti su potresna drama o visokoj cijeni (naslijeeni sifilis) koju slikar Osvald plaa
zbog oeva dvostrukog morala i majina straha od drutvenog skandala
Neprijatelj naroda satira je na skuenu malograansku sredinu, to radi zatite
kratkotrajnih novanih interesa izopuje doktora Stockmanna, usamljenoga borca za
istinu.
U sljedeim je dramskim testovima odbacio ili znatno ublaio naturalistiki postupak
karakteristian za te etiri drame te se pribliio simbolizmu
Promjenu naznauje Divlja patka 1904, drama mlade senzibilne Hedvige,
poistovjeene s renjenom pticom iz naslova, djevojke koja si osuzima ivot kao
uzgredna rtva djelovanja krutog idealista to u ime istine razotkriva obiteljske lai i
kompromise, ne obazirui se na ogue posljedice
Simboli i mistika proimlju i dramu Gospoa s mora 1888, u kojoj je naslovna
junakinja Ellida uspjeva vratiti duevni mir i prihvatiti svoj ivot nakon to se
ponovno suoi s potisnutim djevojakim enjama i odoli kunji
Hedda Gabler 1891 (Zg HNK 1906), prema sudu mnogih je najbolja Ibseova drama,
naoko povratak realizmu, ali je od Kue lutaka i drugih drama tog ciklusa razlikuju
kratkoa i neprekidna dvosmislenost replika te inzistiranje na podsvijesnim,
nedosputnim i neobjanjivim silama (npr seksualnost i volja za moi) to ravnaju
ovjekovim ivotom
U posljednjim svojim djelima, Graditelj Solness 1982 i Kad se mi mrtvi probudimo
1899, okrenuo se osobnim krizama te svoje likove prikazao u situacijama to ih, kao i
njea, prisiljavaju na prekasno suoavanje s pogrenim odlukama, izdajom ljubavi,
strahom i pomanjkanjem samopouzdanja, kao i na ptopitivanje odnosa prema
idealima, umjetnosti, vlastitom ivotu i drugim ljudima.
Velik Ibsenov dramski opus, u kojem zapaenije mjesto imaju Rosmersholm 1887,
Mali Eyolf 1894 i John Gabriel Borkamn 1896, protee se kroz nekoliko kazalinih
stilova, od romanztizma do moderne, a najvie drama povezuje problematiziranje
ovjekova pozitiva, te njegove hrabrosti, moi i dosljednosti u odolijevanju vanjskim i
unutranjim kunjama ili izazovima to ga odvraaju kako bi od ispunjenja obveza
prema drugima tako i od samoispunjenja

Ibsenov model drutvene drame naslijedili su mnogobrojni dramatiari u 19 i 20

stoljei, primjerice Shaw, Miller, Krlea.
Analitika tehnika javlja se kao nain kostrukcije njegovih modernihkomada-Nora,
Stupovi drutva, Sablasti, Divlja patka, ena s mora i dr.
irpko je rasprostranjeno vjerovanje da je njegova osnovna namjera bila napisati
drame o drutveni problemima svoga vremena, a da je njegov tipini dramski oblik
konverzacijska drama, u kojoj svaki lik ima svoju obitelk, svaka soba teak namjetaj,
izvjesnu zaguljivost u zraku i Tajnu koja trune u ormaru u kutu
Prikaz Ibsena kao dramatiara kroz etiri glavna perioda u njegovom radu: prviegrtovanje, koje se zavrava Pretendentima; drugi- sa velikim nepozorinim
dramama, Brandom, Peer Gyntom, Carem i Galilejcem; trei- sa proznim dramama,
nekad nazvanim obiteljskim dramama, koji poinje sa Savezom omladine i ide preko
Lutkine kue i Aveti do Hedde Gabler i etvrti- sa vizionarskim dramama, od Majstora
zidara do Kada se mi mrtvi probudimo
Dio Ibsenovog stvaralatva koji je bitan za njegovo kritiko razumijevanje njegovog
razvoja, nastao je izmeu 1851 i 1864 kada je on radio ka dramatiar, producent i
redatelj u manjim kazalitima u Bergenu, zatim u Oslu, koja su se borila za opstanak.
U odreenom smislu, to su bile godine egrtovanja ali i godine jalovosti
Za vrijeme Ibsenovog rada u Bergenu izvedeno je 145 drama, od kojih su 75 bile
francuske. Tipina predstava bila je komad dramske intrige koji je zavisio od sloenog
zapleta razvijanog velikom brzinom oko nekih tipinih scena: povjerljivog dokumenta
izgubljenog na javnom mjestu, otetog djeteta otkrivenog pomou nekog oiljka od
roenja i sl. likovi su bili isto tako konvencionalni. Radnja je bila sloena, raznovrsna i
kontinuirana kako bi osigurala uzbuenje, iznenaenje i neizvjesnost.
Ibsen je primjerice u asopisu Andhrimer 1851 otro ktirizirao opu tendenciju
francuske drame da se previe osloni na situaciju a na utrb psihologije
Do kraja svog ivota ostao je pod utjecajem drame intrige
Brand i Peer Gynt napisani su u Italiji. Godinu dana poslije pojave Peer Gynta, 1868,
Ibsen je otiao u Njemaku. Bilo mu je tada etrdeset godina. Za sljedeih deset
godina napisao je samo tri drame: Cara i Galilejca, Savez omladine i Stupove drutva,
a zatim se vratio u Rim
Cijeli period ivota u Njemakoj bio je period velike krize u bar tri vana aspekta
njegova ivota: u njegovoj religiji, politikoj filozofiji i dramskoj tehnici. Ovo je bio
jedan od perioda osobne krize koji su istovremeno i kritini trenutci u pomjeni
civilizacije.
Poslije nezavisnosti Branda i Peer Gynta, Ibsen se vratio suvremenom kazalitu. To
mu je bio povratak, a ne novi poetka. Postupci drame intrige, za koje je izgledalo da
su naputeni u oajanju ponovno e biti prihvaeni. Ibsen e unijeti nove elemente
prozni dijalog i moderni ambijent- ali e osnovni dramski postupci stare pozornice
ipak ostati njegov okvir
Od tri drame napisane u Njemakoj, Car i Galilejac je bila najambicioznija. Kada je
zavrena, Ibsen ju je smatrao svojim remek.djelom i do kraja svog stvaralakog ivota
zadrao je ovo miljenje. To je poetska drama, uobliena u formu realistike povijesne

drame. To je njezina osnovna proturjenost i u tome je njezin znaaj kao prijelaznog

djela u Ibsenovom razvoju
U temelju Ibsenove dramaturgije, nije toliko odnos pojedinca prema drutvenim
institucijama koliko je odnos pojedinca prema samom sebi. To njegovu pobunu
pribliava onom unutarnjem nezadovoljstvu i grevitom otporu svakoj konvenciji
kooje smo zamijetili u oecima moderne poetije, a to mu takoer omoguuje da i
bolikuje neku vrstu graanske tragedije
Sablasti, jedna od najbolje oblikovanih Ibsenovih drama, na prvi ppgoled su
umnogome nalik grkoj tragediji: za manje od 24 sata, u jednoj jedinoj sobi, kroz
razgovore svega 5 osoba, razvija se tijekom tri ina neminovna katastrofa. Udovici
Heleni Alving raspada se iluzija sreenog ivota, koju je gajila itav ivot, i njen sin,
kojem je rtvovala svu osobnu sreu, zavrava u ludilu naslijeenog sifilisa.
Aspekti moderne knjievne tendencije: kao i u prozi Dostojevskog, premjeta se
teite d vanjskog prema unutranjem, od samog zbivanja na tumaenje, od same
akcije na motive koji tu akciju pokreu, a kao i u odernoj poeziji, i ovdje se velika
vanost pridaje nagovjetaju, sugestiji i sibolici pojedinih motiva koji trebaju
potaknuti na razumijevanje na neki odjeaj nikad dovoljno objanjive dubine smisla
Za svoje scenske poruke Ibsen je naao jezik koji je tadanja graanska publika mogla
prihvatiti kao kritiku, a uz savrenu dramaturgiju ostavio je pitanja kojih aktualnost i
dalje traje.
Ibsenov utjecaj na zapadno kazalite dvadesetog stoljea gotovo je nemrjeljiv i traje
sve do pojave tzv tjelesnoga kazalita potkraj 1960-ih, u kojem autorski tekst vie nee
imati preteitu snagu
Ibsenov utjecaj priznavali su Vojnovi, Begovi, Krlea

HEDDA GABLER

Napisana u Kopenhagenu 1890, praizvedena u Minhenu 1891

Igrokaz u 4 ina
Dogaa se u Tesmanovoj vili, na zapadnom kraju grada
Hedda je ki generala gablera, udana za prosjenog Jorgena Tesmana, jedng od
najbeznaajnijih svojih udvaraa, koji oekuje profesorsku katedru. Nakon povratka s
medenog mjeseca, Hedda se dosauje, nestrpljiva je i puna gorke ironije spram
supruga, jer nasluuje monoton brani ivot
enski lik rastrgan izmeu elje za akcijom i vlastite praznine (Slamnig)
U ovoj se drami dosauje moderna ena otrovana sjetom
Neodreeni nemiri Eme Bovary u njoj su se konkretizirali i poveali
Ipak, prezire preljub kao kogui izlaz. U njezin ivot uskoro ulazi pisac Ejlert
Lovborg, prijatelj iz djetinjstva, koji joj je povjeravao sve svoje tajne i poroke, pa se
sama od njegovih nastraja jedno obanila prijetnjom pitoljem. On se sada vratio
izmjenjen, pod blagotvnornim utjecajem Heddine kolske kolegice Thee, koja je zbog

njega napustila mua i koja ga slijedi u neprekidnoj bojazni da e se ponovno vratiti

razvratu i tako upropastiti rad na svojem knjievnom remek-djelu.
Lovborg, meutim, uvia da mu Hedda jo uvijek puno znai, premda nije siguran to
ih to uzajamno privlai na usputni Heddin nagovor odlazi na neku raspojasanu
proslavu, gdje se napije i izgubi genijalni rukopis, no Tesman ga pronae a Hedda
sakrije. Kada joj se Lovborg, skren od samoubilakih pomisli povjeri, Hedda mu u
ruke daje pitolj to ga je neko u njega uperila, sugerirjui mu da poini ono od ega
je sama pokolebana odustala
Kriomice spaljuje rukopis, nitei djelo jedinog mikarc koji je priznavao njezinu
osobitost i kojega je moda mgola voljeti
Kad se Tesman nad tim ino, uasnuo, slae mu da ga je poinila iz suprunike
ljubavi. No Lovborg nije umro u ljepoti, kako se potajno nadala hedda: naen je u
drutvu djevojke iz polusvijeta koju je ranio, a pitolj to ga je upotrijebip prepoznaje
se kao Heddino vlasnitvo. Ucijenjena moguim skandalom, Hedda se hladokrvno
ubila
OSOBITOSTI DRAME
Hedda Gabler je Ibsenov povratak naturalistikom stilu: naslijee oinske krutosti,
klasnog ponosa i amoralne destruktivnosti, simbolizirano u ostavtini kobnog pitolja,
prijei taj lik da s uspne do visina plemenitih, kreativnih ili pak drutveno prihvatljivih
naina osobnog ostvarenja, slobodnog i odgovornog samopronalaska, kakav je
svojstven Nori iz Kue lutaja i Elidi iz Gospoe s mora
Odrasla bez ljubavi i nesposobna za nju, kada se god suoi s nunou odabir slobode,
hedda posee za pitoljem
I ostali likovi su ocrtani jednako nesmiljeno, jer okruje mediokritetske
malograantine ne rua mnogo porstora iznimnim duhovima, pa bili oni i
demonskog znaaja poput Hedde
Njezina udljiva potraga za iskustvima s onu stranu dnevnih banalnosti samo je
simptom ope nemoi da se iznimnost ostvari izvan melodramatskih okvira
drutvenog skandala
Stoga je Hedda Gabler, osobito zbog ekplicitnog odricanja od majinstva. Jedno od
esto posjeivanih, ali i prijepornih poprita feministikih tumaenja, koja nerijetko
potiskuju ili opravdavaju velianstveni Heddin demonizam, pripisujui Tesmanu
grijeh patrijarhalne obiteljske represije: no Hedda je, kako je sam Ibsen napomenuo,
ponajprije robusna ki svojega oca, te je destruktivni uteg patrijarhalnosti,
simboliziran pitoljima, plod naslijea i internalizacije oinskih normi, ne i djelovanja
drutvenog okruja
Hedda gabler moe se shvatiti i kao psiholoka studija. Hedda je zapravo jo uvijek u
osnovi dijete i to dijete svoje posebne prolosti. Ona je generalska ki iza koje stoje
uske tradicije vojne kaste; naslijedila je etiku nitavnost svoje klase
Sloboda je onemoguena onim to ona i Lovborg nazivaju kukavilukom, strahom od
skandala. To je strah od odgovornosti odrslih, u ovom sluaju strah od mogunosti
roenja djeteta

U svakoj krizi, u svakom dodiru sa stvarnom situacijom, Hedda nema drugog orua do
svoje negativne i u krajnjoj liniji razorne tradicije. U svakoj krizi ona rukuje sa
pitoljima. Oni otjelovljavaju njezinu amoralnost nezrelosti
Elitotov primjer ovakvog anra bio je Marlovljev Malteki idov. Od modernih drama
mogli bismo dodati Kanetijev Autodafe. Strindbergova Gospoica Julija veoma joj je
bliska, a Ibsen je bio svjestan i Strindbergova rada u to vrijeme
Praznina Heddina ivota pokazuje se i u drugim stvarima, poput toga to zabranjuje
Tesmanu da koristi rije nas i mi kada govori o sebi i svojoj eni Heddi, u tome
to u potpunosti ignorira injenicu da je trudna, tome to je zabavlja to se Tesman
brine oko toga hoe li imati dovoljno novca da joj ugodi te u tome na koji nain

manipulira sve oko sebe.

Vrijeme radnje: jedan dan i jedna no
Mjesto radnje: dnevni boravak Tesmanovih te susjedna manja soba

HENRIK IBSEN- D'AMICO

Rodio se 20 oujka 128 Norvekoj, u strogoj, religioznoj, graanskoj obitelji

Najveu indignaciju rema zemlji i njezinoj vladi Ibsen je pokazao u strastvenim
stihovima i prozi kad je Pruska prignjeila Dansku zbog posjeda Schleswig-Holestina
a da pri tom vedska i Norveka nisu sudjelovale u ratu
Ibsenova reforma i graanske drame- njegova je nova zadaa pisati tragika djela
odriui se fantazijskog, legendarnog sjaja bajke i grimiza povijesti, da bi se
prilagodio nevoljama bijedne stvarnosti kakvu je vidio oko sebe
U doba kad je dominantni pozitivizam kazalitu nametnuo nepokretan realistiki
kriterij, fiksnu scenu u svakom inu, on e se podvrgnuti svojim mehanikim
zahtjevima te fiksnosti i zgunjavanju mjesta i vremena koje ona namee. Nejgova
relovucija, i etika i estetika, i tehnika, nije vanjska nego duboka; na taj nain on
prodire u protivniku tvravu, nosi svoju lu usred ortodoksije i podmee poar
iznutra
Ibsena su osobito optuivali zbog neodreenosti i nejasnosti, a bio je precizan i krajnje
jezgovit
Okrivili su ga zbog aristokratizma i socijalizma, realizma i simbolizma, podcjenjivanja
tehnikih zahtjeva i robovanja tim zahtjevima, nemoralnosti i pretjerivanja
moralistikog pripovijedanja
Najveu su poviku na njega dignuli tzv esteti
Pun romantikih utjecaja, novi Ibsenov teatar, koji bi se po formama i tenjama mogao
dovoditi u vezu jedino sa stanovitom graanskim dramama staroga njemakoga
romantizma, sav je klasino vrst, odmjeren, uravnoteen, sastavljen samo od bitnih
reenica, nudan i nepreutljiv u svakome svome dijelu
Od Ibsena svugdje u Europi potjee drama suvremenih boja i sadraja
Pjesnikov je pogled bio djelomice opsjednut. Prema samim svojim likovima Ibsen se
postavlja bez ljudskog samilosnog, katolikog razumijevanja, luteranskom

nepomirljivou. On, koji im je uskratio monolog, kao da ih jedino eli zatei i kad ne
oekuju oznenaditi, optuuje ih, kadto se ini da ih mrzi, da ih uiva guiti
Ibsen krto mjeri ivot tih stvorenja kojima je uskratio slobodan izljev srca; on ih
prisiljava da ostanu u geometrijskim obrascima izvan kojih ih aspulutno ne puta da
idu ni da diu
Ravnotea izmeu srca i mozga u bsena se posvema izgubila na tetu srca. Stoga i jest
mogue da Nora, kad sebe otkrije, obnovi <medejin mit, ubivi-bar u sebi, svoju djecu
Ibsenova se tehnija kadto doimlje kao da je Scribdeova i Sarduova dovedena do
vrhunca savrenosti i stavljena u slubu ideje koje ne nose lutke nego mukarci i ene
predoeni izvanrednom jasnoom, svatko od njih fiksirano za vjenost u svom
karakteru i svojim osobitostima