Hrvatske stopljenice: Novina u slengu, jeziku reklama i novina

- Blend
- Tvorba riječi kombiniranjem i fuzioniranjem neznačenjskih, nemorfemskih dijelova
dviju (daleko najčešći slučaj, veoma rijetko triju) postojećih punoznačnica, dakle
tvorba riječi hemafrodita 224
- U stranome se- engleskome, američkome- novinarstvu one kao aluzivne i polemičke
dosjetke često tvore od vlastitih imena, pa su tako nastale:
Brangelina (Bra-d Pitt+ A-ngelina Jolie)

- U engleskome takve tvorenice ne samo da nisu ograničene na imena, da nisu rijetka i

nova, pomodna pojava, nego su sastavni dio derivacijskog kanona, čest i produktivan
tvorbeni postupak 225
- Česte su u jeziku reklame, u žurnalizmu i u terminologijama, ali nerijetko nadilaze
okvire okanonizionalnosti i pojedine struke i prelaze u opći leksik. 225
- Neologizam može prerasti u žargom i kojem je nastao- npr futsal od kraja 1980-ih
službeni međunarodni naziv za dvoranski nogomet- primjer!
- Hrvatski jezik također ima svoje blendove kojji se mogu razvrstati u pet skupina:
- Posuđenice, koje smo već stvorene pozajmili i kao takve postale su sastavni dio
hrvatskoga leksika
- Domaće tvorenice nastale u slengu (pritom najprije mislimo na zagrebački seng, koji
nam je iskustveno najbliži)
- Prigodne novotvorbe u jeziku reklame i marketinga
- Prigodne novotvorbe u jeziku novina i internetskih portala
- Individualne tvorenice nastale u beletristici (ponajviše poeziji) i prigodne u
prevodilaštvu (primjerice u prevođenju američkih humorističkih serija i filmova, u
kojima se blend redovito rabi kao duhovita, koliko-toliko spontana kreacija) 226
- Među posuđenicama koje smo blendane pozajmili i koje su kao takve postale sastavni
dio hrvatskoga leksika oledni su primjeri anglizmi smog, motel, smeč, noviji
bulimareksija, fanzin, blog 226/227
- Osim engleskog, u hrvatskome su svojedobno ne tako neobični bili ruski ideologemi
poput: agitprop,gensek, kolhoz, sovhoz – nastalim većinom u modelu kraćenja
subodiniranih pridjevsko-imeničkih sintagmi kakve ćemo naći i u domaćim
tvoenicama
- Među domaćim slengovskim tvorenicama- dužega ili kraćega daha, kako to sa
slengom već bude- možemo sspomentti: ćelestonke, figuar, fenomentastično,
blackminton
- Javlaju se i dvojezični, makaronski, hrvatsko- talijanski pozdravni uzvici: doviđorno,
dovid(j)erči
- Neki u slengu nastali blendovi polako nadilaze okazionalnu čestotu u registar u
kojemu su nastali. Takvi su primjeri: maspok, znanfan, Kavkaz, klinceza
- Kad je riječ o tvorbi na temelju prvih slogova, može se govoriti o kraticama, tvorbi
skraćivanjem- kao u nazvima poput Zaba ili Nama- ali držimo da Muhvić-Dimanovski
ispravno či ni kad i za razgovornu riječ klinceza predlaže motivacijsi opis kakvim se
 ovdje bavimo st i u prvoj dekadi (kl-in/a/c * pr-inc-eza mn.). opis ne isključuje
analoški poticaj, ali naglašava koordiniranost dviju imenica u polazištu tvorenice, kao
st nastali su mnogi blendovi u okviru jezika reklame ili pri imenovanju zaštićenih
proizvodašto je i u novijoj hrengleski 229
- Važno je istaknuti da je kraćenje koordiniranih imenica, povezanih trenutnom
semantičkom asocijacijom- i to tako da se uzimaju početak prve i dočetak druge ili
cijela druga- novija pojava u hrvatskome 229
- S kraja 20 st i u prvoj dekadi 21 st nastali su mnogi blendovi u okviru jezika reklame
ili pri imenovanju zaštićenih proizvoda, primjerice: Cro-a-Porter, Čokoladoć,
Krašopis, Krašotice... PRIMJER 229
- Ludičke novotvorbe koje nastaju pri opremanju novinskih tekstova ili tekstova na
internetskim portalima. U tome je još od početka 1990-ih godina prednjaio satirički
tjednik Feral Tribune, pa su se ondje iz broja u broj mogle zabilježiti efektne dosjetke
poput: Kuleraj, sloniranje, primatizacija, Antokalipsa...
- Pritom su nerijetko nastajali i hrvatsko-inojezični hibridi poput: Bleisenovac, freedom,
manewar 230
- Bez obzira na svoju kratkotrajnost, takve novotvorbe pokazuju da je model u
pisanome hrvatskom živ. Ono što ne pokazuju jest je li riječ tek o pomodnu trendu
jednoga novinarskog žanra, koji kao takav može i zamrijeti, zajedno sa žanrom ili
medijem u kojem je njegovan. 231
- Većina takvih hrvatskih novotvorbi u polazištu ima barem jednu vlastitu ili imenicu za
pripadnika naroda 232
- Hrvatski blendovi pokazuju djelomičan sklad sa značajkama utvrđenima za engleske:
- Kompozit duljinom i slogovnim ustrojem (št uključuje broj slogova i naglasak) načeno
prati duljinu, obično drugu polazišnu riječ
- Mjesto na kojemu se polazišne riječi stapaju obično je slogovna granica
- Prva od polazišnih riječi kraća je, ali znatno frekventnija i semantički prototipičnija. U
hrvatskih blendova, takva analiza zasad nije prikladna, prikladnije je konstatirati da
ćevlastita imenica čepće biti lijevi član. Pretpostavka je da je riječ o poznatu imenu, pa
u tom smislu frekventnu i govornicima prezentnu, prototipičniju 233
- Druga polazišna riječ obično je duža i načelno joj je prinos fonetskoga materijala u
kovanicu veći
- Ako su polazišne riječi jednako duge, izrazito često jednak je i prinos njihova
fonetskog materijala.
- Raspoznatljivost polazišnih riječi u kovanici, uzeta intuitivno ili kvantificirana
relativno složenim sintaktičkim modelima, veoma je važna, ali ne mora biti odlučujuća
- Za razliku od namjernih novotvorbi u govornim pogreškama, prva polazišna riječ duža
je od druge. Za hrvatski se to ne može reći: primjerka- primjer+ zamjerka, krabila-
krava+kobila, dotovo-dobro+gotovo (sve 233)
- U kroatistici za rječotvorni postupak o kojemu je riječ nema osobite terminološke
tradicije. Međunarodno se za blend rabi još termin portmanteau (word)
- Muhvić-Dimanovski blendove tretira kao vrstu kontrakcije, sažimanja, stezanja, što se
čini preneodređenim jer se pod time u kroatistici tradicionalno razumijem fonetsko
sažimanje unutar jedne fonetske riječi 234
- Marković kao domaći tremin, premda ni ovaj nije neopterećen, kao najmanje obilježen
predlaže stapanje, upravo tvorbeno ili leksičko stapanje, a za tvorenice njime postale
stopljenice, jer je riječ o fuziji 234
- Hrvatski derivatološki priručnici stapanje kao način tvorbe ne bilježe 235
- Pretpostavka je da će prije ili kasnije, prvo rječnici, a potom i derivatološki priručnici
konstatirati postojanje autohtonih leksema nastalih stapanjem, takvih koji će nadrasti
okvire okazionalne jezične igre i postati dijelom općeg aktivnog leksika 235
- Stopljenice se javljaju u hrvatskome slengu, razgovornom jeziku, u reklamnom
diskursu te na internetskim portalima
- Rieč je o registrima izrazito sklonima jezičnoj kreaciji, aluzivnosti i duhovitosti
- Riječ je o registrima koji bez skrupula preuzimaju modele engleskoga jezika, u
kojemu je stapanje čest postupak i američke kulture
- Ti su registri odavno već zauzeli u najmanju ruku ravnopravno mjesto onomu koje
zauzima standard kakav je eksplicitno zabilježen i normiran u priručnicima, a svojom
sociolingvističkom agresivnošću velikim ga koracima i nadrastaju (sve 236)