GRAMATIKA

Doc. dr. sc. Violeta Moretti

 Gramatika
• sustav pravila koja upravljaju strukturom riječî,
sintagmi, rečenica itd. u jeziku.
• svaki idiom (jezik, mjesni govor) ima specifična
pravila
• neka opća pravila podudaraju se
 Npr. u hrvatskom:
1. imenice tipa voda:
- N jd. -a, A jd. -u: voda – vodu, ruka – ruku itd.
- umanjenice se tvore umetanjem morfema -ic- između korijena i nastavka:
vodica, ručica itd.

2. atributi se s imenicom na koju se odnose slaže u rodu, broju i

padežu:
obje moje ruke (N mn. ž.)
jednu mineralnu vodu (A jd. ž.)
u svom novom autu (L jd. m/sr.) itd.

3. izravni objekt prijelaznoga glagola izriče se akuzativom i

normalno dolazi nakon glagola:
pijem vod-u i sl.
 GRAMATIKA
• u užem smislu – morfologija i sintaksa, no u
opise se obično uključuje i fonologija itd.

– MORFOLOGIJA – bavi se sustavom gramatičkih

oblikâ u nekom jeziku
– SINTAKSA – bavi se tvorbom sintagmi i rečenica, tj.
kombiniranjem riječî u veće cjeline
 Univerzalna gramatika

• Noam Chomsky (druga pol. 20. st.)

• ljudi imaju urođenu sposobnost da nauče govoriti

• u ljudski um ugrađena su temeljna jezična pravila
(uz dopuštene varijacije)
 Jezične univerzalije
= svojstva koja dijele svi jezici, npr.

1. postojanje imenica i glagola

- svi jezici ih imaju, dok pridjevi, npr., ne postoje svugdje

2. neka pravila reda riječi u sintaktičkim skupinama

- npr. jezici u kojima atribut prethodi imenici, i genitivni izrazi i odnosne
rečenice prethode imenici, i obratno
- u hrv. su izuzetak pridjevski/zamjenički atributi:
ova velika čaša, ali čaša vode, čaša koja se razbila i sl.

3. rekurzivnost
- mogućnost umetanja manjih cjelina u veće
(onaj čovjek je otišao – onaj čovjek o kojem sam vam pričao ubrzo je otišao), itd.
 Jezična tipologija

• Jezici se klasificiraju prema strukturnim obilježjima,

npr.

– u nekim jezicima postoji gramatički rod (većina

indoeropskih i semitskih jezika, itd.), a u nekima ne (npr.
kineski, mađarski, turski)

– neki jezici imaju morfološki izražene padeže (slavenski,

neki germanski; mađarski, finski, turski), drugi nemaju
(većina romanskih jezika, kineski); itd.
 Jezični savezi
= jezici što nisu (blisko) srodni, ali dijele neka obilježja zbog
kontakta, npr. balkanski jezični savez (grčki, albanski,
rumunjski, bugarski, mak., neki srpski dijalekti)

BALKANSKI JEZIČNI SAVEZ

o imaju član (ugl. postpozitivni: rum. lupul 'vuk', mak. ženata,
alb. mali 'planina')
o nemaju infinitiv
o na isti način izražavaju dativ i genitiv
o 'pojačavaju' objekt glagola zamjenicom (mak. go gledam sin
mi = **gledam ga sina mi, tj. 'gledam svoga sina'), itd.
 1. Tipološka klasifikacija s obzirom na morfologiju

a. Analitički (i izolativni) jezici – nemaju razvijen

morfološki sustav ili ga uopće nemaju
• ANALITIČKI JEZICI – jezici u kojima se gramatika
temelji uglavnom na sintaksi te nema morfologije ili
je ona veoma siromašna (npr. mandarinski kineski i
drugi slični jezici, mnogi jezici zapadne Afrike,
Srednje Amerike itd.)
• IZOLATIVNI JEZICI – ekstremni primjeri analitičkih
jezika, u kojima se gotovo svaka riječ sastoji od po
samo jednoga morfema (npr. vijetnamski)
b. sintetički jezici – veći broj morfema u riječima
(složeni, kompleksni morfološki sustavi)
• fuzijski (fleksijski) jezici
– npr. indoeuropski jezici
– teško definirati granice među morfemima (npr. hrv.
društvo < drug+stv+o; gušći < gust+j+i)
– morfemi često imaju po nekoliko značenja
• hrv. žen-a N jd. ž.
• žen-i I jd. ž.
• žen-ama D mn. ž.

• gled-aš 2. jd. prez.

• gled-ate 2. mn. prez.
• gled-aj 2. jd. imptv.
• aglutinativni jezici
– npr. mađarski, turski, finski
– morfemi su jasnije razdvojeni i obično imaju samo po
jedno značenje
– niže se više gram. morfema u jednoj riječi
• npr. mađarski
– ember 'čovjek’
– D jd. ember-nek
– mn. ember-ek
– D mn. ember-ek-nek
• polisintetički
– mnogi izvorni jezici Amerike, Australije, Kavkaza,
Sibira itd.
– riječi se sastoje od velikoga broja morfema koji ne
mogu stajati samostalno
– katkad se čitave rečenice izražavaju jednom riječju
npr. grenlandski angerlar-niar-aluar-punga
• 'Ipak sam namjeravao otići kući.’
 Inkorporacija
= poseban oblik slaganja riječî
• npr. glagol čini složenicu sa svojim izravnim
objektom ili priložnim oznakama, i sl.
– grenlandski puisi-nniar-poq
– 'Ona lovi tuljane';
– onondaški (irokeski) de-ha-ahah-íyaʔk-s
– 'on prelazi cestu‘)
• Europa: stari poznati jezici bili veoma sintetički,
pa i u suvremenim europskim jezicima postoji
određen stupanj sintetičnosti.

• Najviši stupanj analitičnosti – engleski i

skandinavski jezici, te u manjoj mjeri keltski jezici.
• Najviši stupanj sintetičnosti – baltoslavenski,
romanski, islandski jezik, te neindoeuropski
finski, mađarski, turski i baskijski.
• Svi ne-ie. jezici Europe su aglutinativni
 
 2. Tipološka klasifikacija s obzirom na sintaksu (poredak
gramatičkih konstituenata)

• Jezici se klasificiraju i s obzirom na normalni (neobilježeni)

poredak subjekta (S), objekta (O) i glagola (V) u rečenici.

• Najčešći tipovi poretka:

– SOV – latinski, starogrčki, baskijski, niz neeuropskih jezika (npr.
japanski)
– SVO – većina suvremenih europskih jezika (a i mnogi drugi)
– VSO – klasični arapski, keltski jezici (npr. irski, velški) itd.

• Ima i drugih poredaka, no rjeđi su

• Uglavnom, dakle, subjekt prethodi objektu, i obratni su slučajevi dosta rijetki

 Implikacijske univerzalije
o u SOV jezicima obično postoje poslijelozi, a
atributi dolaze prije imenice

o u SVO jezicima je ugl. obratno

o uvijek postoje izuzeci

 3. tipološka klasifikacija s obzirom na morfosintaksu

• = klasifikacija s obzirom na način izražavanja

subjekta, objekta i sl.

– Nominativno-akuzativni jezici
• subjekt svih glagola izražava se na isti način (npr.
nominativom, položajem u rečenici ispred glagola i sl.),
a objekt je drugačiji (npr. u akuzativu ili dolazi nakon
glagola)
• tako je npr. u indoeuropskim jezicima itd.
 – Ergativni jezici
• subjekt neprijelaznih glagola i objekt prijelaznih su isti (u
padežu zvanom apsolutiv ili nešto sl.)
• subjekt prijelaznih glagola označava se posebnim padežom
(ergativ)
• tako je u baskijskom, nekim jezicima na Kavkazu, u Australiji
itd.

Primjer: baskijski
Emakumea-kERG txakurra-øAPS ikusi du. Emakumea-øAPS etorri da.
„Žena je vidjela psa.“ „Žena je došla.“
 – Aktivno-stativni jezici
• subjekt se uvijek izražava na isti način ako je aktivan (npr. čovjek trči,
kuha, radi)
• ako je neaktivan (npr. čovjek spava), izražava se kao objekt prijelaznih
glagola
• tako je u raznim američkim jezicima, kavkaskim itd.

PRIMJER: lakotski (lakhota)

Wa-hí – došao sam Wa-khíze – napao sam ga Ma-khíze – napao me je Ma-hą́ske – visok sam
Ya-hí – došao si Ya-khíze – napao si ga Ni-čhíze – napao te je Ni-hą́ske – visok si
Hí – došao je Khíze – napao ga je Khíze – napao ga je Hą́ske – visok je

Ma-yá-khize – napao si me