JEZIK 4

1. JEZIČNI SUSTAV I JEZIČNI ZNAK

- ljudi se kao društvena bića , međusobno sporazumijevaju - komunikacija : govorom , pismom i

gestama

1. 2.
3.
označenik
sadržaj predmet (ili pojam,ako nije materijalna označitelj , znak,
izraz
pojam u svijesti imenica, ako je apstraktna) k u ć a -
fonemi, riječ

(vidi crtež u knjizi , na kojemu se navedena tri elementa odnose na predmet, pojam i izraz za -kuću-)

-komunikacija se ostvaruje jezikom i jezičnim znakovima

-svojstva nejezičnih znakova proučava semiologija
-sadržaj tj. značenje jezičnih znakova proučava semantika
-jezik je sustav jezičnih znakova
-sadržaj (pojam) i izraz za dogovoreno, utvrđeno: magarac, tovar, osel imaju iste predmet
-onomatopejske riječi su slične u više jezika
-izraz i sadržaj pripadaju jeziku; predmet je izvanjezična zbilja
-jezični znak je jedna ili više riječi: ovca, crna ovca, iz ptičje perspektive

-po stupnju određenosti i jasnoće značenja, riječi se dijele na:

b) PUNOZNAČNICE (imenice, glagoli, zamjenice, brojevi, pridjevi i prilozi)

c) NEPUNOZNAČNICE ili GRAMATIČKE RIJEČI – jer služe za povezivanje riječi u rečenici tj. za
sintaksne odnose (prijedlozi, uzvici, čestice i veznici)

-LEKSEM = riječ i LEKSIK = svi leksemi jednoga jezika → LEKSIKOLOGIJA ih proučava i

opisuje
-leksikologija se kao grana jezikoslovlja formirala tek u prošlom stoljeću

2. JEDNOZNAČNOST I VIŠEZNAČNOST LEKSEMA (RIJEČI)

-leksem = izraz + sadržaj

-sadržaj: -značenje:
a) JEDNOZNAČNICE – jedno značenje (monosemija)
 d) VIŠEZNAČNICE – leksem s više značenja
a) JEDNOSTAVAN – jedno značenje: maslina, putnik (polisemija)
c) SLOŽEN – više značenja: prozor, učenik

-jezik se obogaćuje: višeznačnicama, tvorbom novih leksema i posuđivanjem

-u razvoju jezika nastaju nova značenja leksema-prenesena:
lav – životinja; lav (za čovjeka) = hrabar čovjek
lisac (za čovjeka) = prepreden

-preneseno značenje:

a) METAFORA
-prijenos po sličnosti: lisac
-leksikalizirana ili okamenjena metafora: jagodica (prsta) ; ogranak (stranke, Matice hrv. i sl.)
b) METONIMIJA
-prijenos po asocijativnoj povezanosti u vremenu i prostoru: gimnazija - profesori i učenici, zgrada,
(vrsta škole)
-leksemi se raščlanjuju na značenjske sastojnice: žena - djevojčica ; time nastaju sinonimi, homonimi,
antonimi, hiponimi, hiperonimi

3. Sinonimija

-leksemi koji dolaze zajedno čine sintaktičku okolinu ili kontekst

-nekim se leksemima djelomično podudara značenje; neki od njih imaju šire, nadređeno, značenje

-SINONIMI – kad 2 ili više leksema imaju različite izraze, a sadržaji im se podudaraju djelomično ili
potpuno

a) BLISKOZNAČNICE – međusobno zamjenjivi samo u nekim kontekstima, djelomično podudaranje

b) ISTOZNAČNICE – međusobno zamjenjivi u svim kontekstima, potpuno podudaranje sadržaja
(značenja)

-u hrvatskom jeziku istoznačnice su rijetke –gotovo ih nema

-sinonimski parovi s posuđenicama: ljekarna-apoteka
-sinonimski parovi iz standardnog jezika i dijalekta: magarac-tovar-osel
-standardni jezik i žargon: glava-bulja-čelenka

4. ANTONIMIJA

-postoje parovi riječi koje imaju značenjsku suprotnost (nebo-zemlja, svjetlost-tama, dan-noć)
-imaju ih imeničke, ali i druge vrste riječi:

1 pridjevi: crn-bijel
2 glagoli: cvasti-venuti
3 prilozi: blizu-daleko
4 prijedlozi: od-do

-kontekstualni antonimi – upotrijebljeni sa stilskom svrhom (imaju takvo značenje samo u tom
 kontekstu ):
Sudbina što njemu nalijeva vina,
Tebi će naliti žuči. (D.Cesarić)

-izvan ove pjesme vino i žuč nisu antonimi → ovo su individualni ili kontekstualni antonimi
-povezivanjem antonima nastaju antiteze kao stilske figure  oksimoron (luda pamet; oštroumna ludost)

5. HOMONIMIJA

-homonimi – leksemi jednakih izraza (jednako se pišu i govore)

-mogu biti:

b) OBIČNI ili MORFOLOŠKI:

Moj djed ima pet unuka. > muških (G mn. m.r.) ili ženskih (G mn. ž.r.) → jednak izraz u svim
potrebnim
elementima (morfološki homonim - vezan uz građu
riječi)
g) LEKSIČKI: identičan izraz različitih leksema (takvi su rijetki) -kad najmanje dva različita
leksema
tj. dvije riječi imaju isti sadržaj ; zovu se homonimski par

homonimi moraju ispuniti sljedeće uvjete:

1) moraju imati različito značenje

2) moraju imati jednak fonemski sastav
3) moraju imati jednaka suprasegmentna (prozodijska) obilježja (naglasci, dužine...)
4) moraju se jednako pisati

-ako se ne pišu jednako, a jednako se izgovaraju → homofoni ili istozvučnice (Rijéka – rijéka)
-ako se razlikuju prozodijski, a jednako se pišu → homografi ili istopisnice (dúga - dűga)

-leksički homonimi su rijetki → neki nestaju jer "smetaju" - iste riječi, pa bi moglo doći do zabune

-nastaju:
1) posuđivanjem i prilagodbom: pàša (napasanje) – pàša (turski)
2) tvorbom riječi: (prefiksima i sufiksima) - istupiti- (=izaći), - istupiti (=postati tup)
5) glasovnim promjenama: zrèti (gledati) – zrèti (sazrijevati)
6) udaljavanjem značenja i višeznačnica: list (biljke) – list (papira)

6. VREMENSKA RASLOJENOST LEKSIKA

-opći leksik, poznat većini; leksik ograničene uporabe-stručnjaci

-HISTORIZMI – zbog izvanjezičnih čimbenika prešli u pasivni leksik (pristav, barun, kmet - jer više
ne postoje, a ne zbog jezika)
– neki se vraćaju: domovnica, gimnazija, kotar, kuna, poduzeće, županija
-ARHAIZMI – nastali zbog unutarjezičnim čimbenika

-vrste:
2) zastario leksem: čislo→broj, horugva→zastava
3) dobio drugi sadržaj: luka (livada) → za brodove i sl., pivo (piće) → vrsta pića
4) zbog tvorbe: kraljski→kraljevski, ljepost→ljepota
5) fonemski razlozi: cesar→car, sarce→srce
6) grafijski razlozi:
Ujević: pjesma Oproštaj→pisana grafijom iz Marulićeva vremena,
kao stilsko obilježje:

Oudi usrid luche nasa mlada plafca…

-dio aktivnog i pasivnog leksika (općeg), obostrano prelazi jedan u drugi:

- zastarjelice - nestaju : štetovati (pretrpjeti štezu ) , ferije, fiskultura

- novotvorenice: samoposluživanje, vikendica – ako su tvorene na gramatički pravilan način i ako su
potrebne,
postaju aktivni leksik
- pomodnice: dolčevita, kafić
- oživljenice: djelatnik, glede, sveza, bojnik, stožer → vraćaju se

7. PODRUČNA RASLOJENOST LEKSIKA

-različita je rasprostranjenost leksema općeg leksika

3) fonološke i morfološke razlike su rezultat jezičnog razvoja – unutarjezični razlozi

4) leksičke razlike (raslojenost) – rezultat i jezičnih i izvanjezičnih razloga (politički, društveni…)

-područna podjela leksema:

2) LOKALIZMI (lat. locum = mjesto) : dubrovački : -gospar- (samo kod njih)

6) REGIONALIZMI (područje) – područje manje od dijalekta: utvar - u Slavoniji , a - šporet, šparhet - i

sl. pos-toji i na više područja

11) DIJALEKTIZMI (grč. dialektikos) – područje jednog narječja: čakavizmi, kajkavizmi, štokavizmi
-i štokavski leksik nije sav standardan, nego ima štokavizama - bječve (čarape)- koji se u knjiž.jez. ne
koriste
-u standardnom jeziku nalaze se i čakavski i kajkavski leksemi:
2 čakavski: klesar, spužva
3 kajkavski: kukac, tjedan, rubac

8. FUNKCIONALNA RASLOJENOST JEZIKA

-stilistika proučava funkcionalnu stranu leksema

-vrste stilistike:

2 fonostilistika – proučava funkcije fonetskih, fonoloških i prozodijskih jedinica

3 morfostilistika – proučava funkcije morfoloških jedinica
4 sintaktostilistika – proučava funkcije sintaktičkih jedinica
5 leksikostilistika – proučava funkcije leksema
6 semantostilistika – proučava funkcije značenja i promjene značenja riječi

Stil - to je izbor nekog pisca između različitih mogućnosti koje postoje u jeziku, za izricanje istoga sadržaja

-znanstveni – impersonalan, objektivan

-administrativni – (ugovori, rješenja, molbe, ponude..) – ustaljena pravila
-razgovorni : a) kolokvijalizmii – spoj standardnog jezika i dijalekta
b) žargonizmi – koriste ga društvene skupine iste dobi ili profesije
c) vulgarizmi – neprimjereni, nepristojni (gnjida, ljigavac,…)

9. LEKSIČKO POSUĐIVANJE

-dodir s drugim jezicima  dolazi do jezičnog posuđivanja

-POSUĐENICE – uzete iz drugih jezika i prilagođene

-razlozi posuđivanja:
1 kad nema gotovih izraza ( evanđelje, moda, politika, škola,..)
2 unutarjezični razlozi – doprinošenje jasnoći naših leksema koji su im bliski po značenju:
početak-start
razgovor-intervju
9 izvanjezični razlozi: političke, gospodarske, kulturne, znanstveno-tehničke veze, zemljopisni dodiri

-izravno posuđivanje: njem. Schlager-šlager

-posredno posuđivanje – preko jezika posrednika – u hrvatskom standardnom jeziku glavni su
posrednici

latinski (iz starogrčkog), njemački (iz francuskog i engleskog), turski (iz arapskog, perzijskog,
novogrčkog)
-ostali posredni jezici : mađarski (iz njemačkog), talijanski (iz latinskog) (do 1847. u hrvatskom Saboru se
govorilo latinski, a od tada -hrvatski)

-posredno: kiosk i regionalizam ćošak – imaju zajedničko podrijetlo (str. 47.)

-riječi posuđene po jeziku posredniku: latinizmi, grecizmi, germanizmi, hungarizmi, rusizmi, bohemizmi
(češki), polonizmi (poljski), srbizmi, turcizmi, anglizmi, talijanizmi

-STRANE RIJEČI – navode se u izgovornom obliku, drugom vrstom slova

-vrste posuđenica:
2 internacionalizmi (europeizmi) – iz klasičnih jezika
3 egzotizmi – za posebnost naroda (boršć, votka, pončo, bendžo,..)
4 prevedenice – izravni prijevodi (vodopad-Wasserfall → tvore se prema stranim predlošcima)
10. PRILAGODBA POSUĐENICA

-prilagođavanje hrvatskom standardnom jeziku

-vrste prilagodbe:

2. grafijska i pravopisna – iz jezika s latinicom moraju se transkribirati, a iz jezika s ćirilicom –

transliterirati; potrebna je i pravopisna prilagodba
3. fonološka – stranim fonemima daje se što sličnija naša zamjena: cowboy [kauboi] – kauboj, biscuit –
biskvit; prilagodba prozodijska suprasegmenta (naglasci i dužine): bistro
4. morfološka – riječi dobivaju naše nastavke: njem. Kritik = kritika, bokser - (novi sufiks) = boksač,
mijenjanje roda : - le reportage (fr. m.r.) = reportaža ; glagoli dobivaju -a, -ti : njem. Fixieren –
fiksir-a-ti
5. prilagodba – djelomična promjena značenja (ili je isto - ranč)
 uže znač enje: Büchers (kutija, pa puška) = puška, blues (melankolija, pa bluz - glazba) =
bluz
 šire znač enja: nylon (eng.) = najlon ; cogniac (franc.) = konjak

Tako posuđenice mogu biti :

- usvojenice – više ih ne osjećamo kao strane (prilagodile su se na više, na nekoliko načina): boja, car,
čamac,
kralj, krumpir, kukuruz, nafta, škola, temelj
- tuđice – nisu se posve prilagodile, ničim se ne uklapaju u standard:
ansambl – suglasnički skupovi na kraju, a i naglasak djeluje kao da je na zadnjem slogu
- show – šou – G. šoua, D šou – nastavci koji nisu u duhu hrvatskog jezika, kao
što u ovih riječi jesu u duhu hrv.jez.→ posao-posla, bifea, bistroa

11. PURIZAM I JEZIČNA KULTURA (LEKSIČKA NORMA)

-standardnojezična norma (tj. gramatičke kategorije) : 1. pravopisna (ortografska) , 2. pravogovorna

(ortoepska) ,
3. gramatička (fonološka, morfo-
loška,
sintaktička), 4. leksička

-jezični purizam ili čistunstvo je posebna skrb za pravilnost standarda, gaji jezičnu kulturu - uz pomoć
stručnih knjiga koje se nazivaju-jezični savjetnici

-načela i kriteriji hrvatskih purista: u ocjenjivanju pravilnosti leksema, mjerodavan im je "narodni jezik" tj.
novoštokavski

1. Oni su protiv novotvorenica (neologizama) i prevedenica koje nisu napravljene prema

novoštokavskom tvorbenom uzorku. Neke takve su se ipak zadržale:
hodočasnik (a ne po njihovom: crkvar ili poklonik), latica (a ne cvjetni listić), obvezatan (a ne
obavezan), poduzetnik (a ne pothvatnik)

-prihvaćene su i tvorenice: glasovir (umjesto predlagane posuđenice: klavir), mornarica (a ne

flota), krasosloviti (a ne deklamirati), oporba (a ne opozicija)
 -ostale su i prevedenice kao: kolodvor (prem njem. Bahn-hof), a prema njemu i: domovnica,
gradonačelnik, imendan, prosvjed,..

2. Puristi su zabranjivali uporabu kajkavskih i čakavskih dijalektizama, ali su neki ipak ušli u jezični
standard: huškač (a ne podbadač), podrobno (a ne potanko), pospan (a ne dremovan, sanan),
tjedan (a
ne nedjelja ili sedmica), kukac, prah, črčkati,…

3. Puristi se najviše bave posuđenicama. Kroz našu povijest to je bila najučinkovitija borba protiv
latinskog,
talijanskog, turskog, mađarskog i njemačkog jezika, te 20-ih godina 20-og stoljeća protiv
srbizama sve
do danas, i sada – anglizmi - puristi su protiv onih koji nisu potrebni

-zahtjevi jezičnog purizma se odnose na standardni jezik, a ne na stilski obilježeni tj., ne na književna djela