Oratorij

Većina crkvenih djela u razdoblju bečke klasike pripadaju glazbenim

vrstama: oratoriju i misi. Glazbena vrsta oratorija nije se promijenila

od baroka: još uvijek je to djelo za soliste, zbor i orkestar, a sastoji se

od glazbenih brojeva.

Prijenos sv. Duje, oratorij Julija Bajamontija prvi je sačuvani primjer te

glazbene vrste u Hrvatskoj. Prvi put izveden je 1770. godine povodom

prijenosa zemnih ostataka sv. Duje, sveca zaštitnika grada Splita,

iz Solina u novi oltar splitske katedrale. Poslije skoro 200 godina

dočekao je Bajamontijev oratorij svije novo izvođenje 1969. godine,

ponovno u Splitu.

Oratorij ima dva dijela u kojima se izmjenjuju recitativi i arije, a svaki

od ta dva dijela završava raspjevanim nastupom zbora. Bajamontijeva

glazba je pod utjecajem talijanske opere serie: recitativi su uz pratnju

čembala (recitativo secco), dok su arije vrlo pjevne, povremeno

virtuozne uz podređenu orkestralnu pratnju. Zbor nastupa samo

na završetku svakog dijela i tako podcrtava svečani karakter ove

skladbe.

Prvi hrvatski oratorij

Sadržaj libreta temelji se na dalmatinskoj legendi iz 7. stoljeća. To je priča o

sarkofagu s relikvijama (kostima) sv. Duje, koji nitko nije mogao pomaknuti,

a nevina su ga djeca s lakoćom prenijela iz Solina u Split. Likovi u oratoriju su:

Ivan Ravenjanin, splitski biskup iz 7. stoljeća, hrvatski knez Lobel i solinski

starješina Severus. Zanimljiv je ulomak o pokrštavanju kneza Lobela, jednoga

od sedmoro braće koji su Hrvate doveli u novu domovinu.

Misa
Misa je još od ranog srednjeg vijeka najvažniji dio kršćanskog bogoslužja. Mijenjala se od
prilagođavala značajkama različitih glazbenih stilova. Razdoblje klasike vokalno instrumentalna misa
dosegla je svoj umjetnički vrhunac. Međutim, zbog virtuoziteta i sličnosti s koncertnom glazbom i
operom, udaljila se od crkvene namjene. Jedna od najljepših misa je Mozartov Rquiem, misa za
mrtve.
Rquiem ima 12 stavaka pisanih za soliste, zbor i orkestar. U stavcima su obuhvaćeni gotovo svi načini
skladanja – od dvostruke fuge cijeli prvi stavak kyrie je rijedak primjer dostruke vokalne fuge. Cijeli
tekst ima samo dva stiha: Kyrie eleison i Christe eleison,. Svaki od ta dva stiha jedna je glazbena tema
dvostruke fuge.

Wolfgang Amadeus Mozart

Rođen 27. siječnja 1756. u austrijskom gradu Salzburgu, Wolfgang Amadeus Mozart vrlo rano je
stekao posebnu glazbenu naobrazbu. Njegov otac Leopold bio je priznat i poznat glazbenik. Kao
violinist i skladatelj na dvoru kneza nadbiskupa poučavao je i glazbi. U godini rođenja svojega sina
objavljuje članak o osnovama sviranje violine koji je i danas zapažen.

Već s četiri godine Wolfgang zadivljuje svog oca dok napamet svira nekoliko djela na čembalu. U dobi
od pet godina ovaj dječačić prvi put javno nastupa u Salzburgu, i to pred sumnjičavim pogledima iz
orkestra kojima je Leopold "nametnuo" svojega potomka. Improvizirajući, odgonetavajući bez
teškoća svoje još prve glazbene lekcije i dokazujući svoju neospornu glazbenu lakoću, mali genij
osvaja čak i najnepovjerljivije glazbenike. Četiri mjeseca nakon toga, na nastupu kod kneza izbornika
Bavarske Maksimilijana III., svi će podleći šarmu "božanstvenog".

Mozartova glazba

Mozart je bio jedan od najsvestranijih skladatelja u povijesti glazbe. Skladao je djela u gotovo svim
tadašnjim glazbenim vrstama. Više od 600 njegovih djela katalogizirao je u 19. stoljeću Ludwig von
Kiiche Mozartova djela zvuče jednostavno i dražesno već pri prvom slušanju, ali tek će višekratno
slušanje otkriti njihovu pravu snagu i vrijednost. Skladana su čudesnom lakoćom i brzinom. Na
primjer, svoje posljednje tri simfonije završio je za samo šest tjedana! Cjelovita djela oblikovao je u
glavi, a zatim ih je bez ispravljanja u cijelosti zapisivao na papir. Pri upisivanju skladbe na notni papir
istodobno je mogao nevezano razgovarati. Često je skladao igrajući omiljenu igru - biljar! Sve
glazbene vrste koje je skladao uzdigao je na a najvišu razinu. To se ne odnosi samo na simfonije,
sonate i koncerte, nego i na serenade divertimenta. Uz 25 klavirskih koncerata skladao je i nekoliko
violinskih koncerata, koncerte za rog, 2 koncerta za flautu i jedan za klarinet, fagot i obou mozartje
bio majstor opere. Samo nekoliko skladatelja dorasli su njegovoj sposobnosti usklađivanja glazbe i
scenske radnje.