ELEKTRINA KOLA SA VREMENSKI KONSTANTNIM STRUJAMA 1.

Elektrina struja je: a) svako kretanje elektrinih naelektrisanja, bez obzira na uzroke ovog kretanja i na vrstu elektrinih naelektrisanja koja uestvuju u ovom kretanju, b) svako kretanje elektrinih naelektrisanja, bez obzira na uzroke ovog kretanja i na vrstu elektrinih naelektrisanja koja uestvuju u ovom kretanju, c) svako usmjereno kretanje elektrinih naelektrisanja. 2. Ako postoje slobodno pokretljiva naelektrisanja i ako postoji uzrok koji e izazvati kretanje ovih naelektrisanja, elektrina struja se moe obrazovati: a) u vrstim, tenim i gasovitim sredinama b) u vrstim, tenim i gasovitim sredinama, pa ak i u vakuumu c) u vrstim i tenim sredinama, pa ak i u vakuumu 3. a) b) c) Slobodno pokretljiva naelektrisanja koja mogu obrazovati elektrinu struju su: elektroni, pozitivni i negativni joni pozitivna i negativna elementarna naelektrisanja, pozitivni i negativni joni slobodni elektroni, elektroliti i joni

4. U vrstim tijelima, posebno u metalnim provodnicima, slobodno pokretljiva naelektrisanja koja obrazuju elektrinu struju su: a) pozitivni i negativni joni b) pozitivni i negativni elektroni c) elektroni provodnosti 5. U tenim sredinama, posebno u elektrolitima, slobodno pokretljiva naelektrisanja koja obrazuju elektrinu struju su: a) elektroni provodnosti b) pozitivni i negativni joni c) pozitivni i negativni joni, elektroni provodnosti 6. U gasovitim sredinama, pod odreenim uslovima, moe doi do pojave elektrine struje. Slobodno pokretljiva naelektrisanja koja obrazuju elektrinu struju u ovom sluaju su: a) pozitivni i negativni joni, elektroni b) elektroni provodnosti c) pozitivni i negativni joni 7. Elektrina struja moe se obrazovati i u vakuumu ako se na pogodan nain obezbijede slobodno pokretljiva naelektrisanja: a) pozitivni i negativni joni i elektroni koji se oslobaaju zagrijavanjem katode b) elektroni koji se oslobaaju zagrijavanjem katode c) elektroni koji se oslobaaju zagrijavanjem anode 8. S obzirom na vrstu slobodno pokretljivih naelektrisanja koja uestvuju u pojavi elektrine struje, struje se mogu podijeliti na: a) elektronske, jonske i kondukcione, b) stacionarne i jonske, c) elektronske i jonske. 9. a) b) c) U sluaju pojave struje u vrstim provodnicima i u vakuumu: ne dolazi ni do kakvih promjena u sredini u kojoj postoji struja u sredini u kojoj postoji struja dolazi do prenoenja materije-supstance u sredini u kojoj postoji struja dolazi do hemijskih promjena sredine

10. Postojanje pokretljivih slobodnih naelektrisanja je potreban, ali ne i dovoljan uslov za nastanak i odravanje elektrine struje. a) potrebno je i unutranje elektrino polje koje e ova naelektrisanja i pokretati

b) postojanje pokretljivih slobodnih naelektrisanja je potreban i dovoljan uslov c) potrebna je i unutranje i vanjsko elektrino polje koje e ova naelektrisanja i pokretati 11. U metalnim provodnicima elektrine struje nastale pod dejstvom elektrinog polja nazivaju se: a) konvekcione struje b) kondukcione struje c) indukcione struje 12. Veliine koje karakteriu strujno polje stacionarne struje su: a) promjenljive u vremenu b) linije ija je brzina promjenljiva u vremenu c) nepromjenljive u vremenu 13. Stacionarno elektrino polje: a) egzistira u unutranjosti provodnika i za njegovo odravanje ne treba nikakav utroak energije b) ne egzistira u unutranjosti provodnika i za njegovo odravanje ne treba nikakav utroak energije c) egzistira u unutranjosti provodnika i za njegovo odravanje treba stalan utroak energije 14. Elektrostatiko polje: a) ne egzistira u unutranjosti provodnika b) egzistira u unutranjosti provodnika kroz koji protie struja i za njegovo odravanje treba stalan utroak energije c) egzistira u unutranjosti provodnika kroz koji protie struja i za njegovo odravanje ne treba nikakav utroak energije 15. Struja u provodnoj vezi izmeu elektroda ravnog kondenzatora moe biti stacionarna ako su ispunjeni uslovi: a) elektrino kolo mora biti zatvoreno i u kolu mora biti ukljuen naponski izvor b) elektrino kolo mora biti zatvoreno i ne treba strujni izvor c) elektrino kolo moe biti i otvoreno, ali mora biti ureaj koji kontinuirano, nasuprot silama stacionarnog elektrinog polja, potiskuje slobodne elektrone provodnosti sa pozitivne na negativnu elektrodu odravajui pri tome stalnu potencijalnu razliku na svojim prikljucima 16. Strujno polje je: a) dio prostora u kojem se pokretljiva naelektrisanja kreu pod dejstvom elektrinog polja u provodniku b) dio prostora oko provodnika kroz koji protie elektrina struja c) dio prostora u kojem linije vektora srednje brzine pokretljivih naelektrisanja u svakoj taki predstavljaju tangente 17. Strujno polje je stacionarno: a) ako su srednje makroskopske brzine pokretljivih naelektrisanja u svim takama prostora strujnog polja konstantne b) ako su srednje makroskopske brzine pokretljivih naelektrisanja u svim takama prostora strujnog polja promjenljive u vremenu c) ako su srednje makroskopske brzine pokretljivih naelektrisanja u svim takama prostora strujnog polja konstantne u vremenu 18. Strujnice su: a) linije kojima je vektor srednje makroskopske brzine u svakoj taki normala b) linije kojima je vektor srednje makroskopske brzine u svakoj taki tangenta c) linije kojima je vektor srednje makroskopske brzine u svakoj taki konstanta 19. Hidromehaniki model dva suda u kojima se nalazi tenost sa razliitim nivoima H1 i H2 u odnosu na proizvoljno izabrani referentni nivo, mjera je potencijalne energije tenosti u jednoj posudi u odnosu na nivo u drugoj posudi. U elektrinom primjeru ravnog-ploastog kondenzatora ova razlika nivoa odgovara: a) struji izmeu elektroda kondenzatora

b) energiji izmeu elektroda kondenzatora c) razlici potencijala izmeu elektroda kondenzatora 20. Stacionarna naelektrisanja razlikuju se od statikih po tome: a) to se stalno pomjeraju, pri emu im je gustina u svakoj taki konstantna b) to se stalno pomjeraju, pri emu im je gustina u svakoj taki konstantna u vremenu c) to se stalno pomjeraju, pri emu im je gustina u svakoj taki promjenljiva u vremenu 21. Stacionarno elektrino polje, kao i elektrostatiko, pripada klasi: a) potencijalnih polja b) vektorskih polja c) konzervativnih polja 22. Stacionarno elektrino polje: a) neprestano vri rad pomjerajui pokretna elektrina naelektrisanja i za njegovo odravanje je neophodno dovoenje energije sistemu u kojem ono postoji b) ne vri nikakav rad pomjerajui pokretna elektrina naelektrisanja i za njegovo odravanje nije neophodno dovoenje energije sistemu u kojem ono postoji c) vri rad pomjerajui pokretna elektrina naelektrisanja i za njegovo odravanje nije neophodno dovoenje energije sistemu u kojem ono postoji 23. Za odravanje ve uspostavljenog elektrostatikog polja u idealnom dielektriku: a) nije potrebno dovesti napon b) nije potrebna nikakva energija c) potrebno je dovesti napon 24. Pojava elektrine struje povezana je sa odreenim prateim efektima i koji su, uglavnom: a) toplotni i hemijski b) tolpotni i magnetni c) toplotni, magnetni i hemijski 25. Makroskopsi gledano, kretanje naelektrisanja kroz metalni provodnik povezano je s nekom vrstom elektrinog trenja koje dri dinamiku ravnoteu potisnim silama elektrinog polja. Ovu osobinu provodnika, i uopte drugih materijala, da se silama trenja suprostavljaju proticanju elektrine struje nazivamo: a) provodnost provodnika b) otpornost provodnika c) kapacitet provodnika 26. Na temperaturi koja je bliska apsolutnoj nuli jednom uspostavljena elektrina struja: a) moe se dugo vremena odravati u kolu bez prisustva elektrinog izvora, odnosno bez elektrinog polja koje u obinim okolnostima potiskuje elementarna naelektrisanja b) ne moe se ni u kojem sluaju odravati u kolu bez prisustva elektrinog izvora c) moe se dugo vremena odravati u kolu bez prisustva elektrinog izvora, ali mora postojati elektrino polje koje u obinim okolnostima potiskuje elementarna naelektrisanja 27. U sluaju elektrine struje uspostavljene u elektrinom kolu na temperaturi bliskoj apsolutnoj nuli: a) izostaje toplotni efekat elektrine struje b) postoji toplotni efekat elektrine struje c) postoji toplotni i magnetni efekat elektrine struje 28. Hemijski efekat elektrine struje dolazi do izraaja: a) samo u metalnim provodnicima pri elektrolizi b) samo u tenoj vrsti provodne sredine tzv. elektrolitima c) samo u gasovitim sredinama tzv. elektrolitima 29. Magnetno polje predstavlja:

a) posebno fiziko stanje u okolini provodnika kroz koji protie elektrina struja b) dio prostora u kojem se kreu pokretljiva naelektrisanja pod dejstvom elektrinog polja c) linije kojima je vektor elektrinog polja u svakoj taki tangenta 30. Elektrohemijski izvori se u elektrinim emama obiljeavaju: a) sa dvije paralelne crte, jednom tanjom i duom koja je negativan pol izvora, i drugom, kraom i debljom, koja je pozitivan pol izvora b) sa dvije paralelne crte, jednom tanjom i duom koja je pozitivan pol izvora, i drugom, kraom i debljom, koja je negativan pol izvora c) sa dvije paralelne crte, od kojih je lijeva negativan pol izvora, a desna pozitivan pol izvora 31. Prosto elektrino kolo se sastoji od: a) elektrinog izvora i prijemnika b) elektrinog izvora, prijemnika i eventualno prekidaa c) elektrinog izvora, prijemnika, spojnih vodova i eventualno prekidaa 32. U elektrolitima se pokretljiva elektrina naelektrisanja, pozitivni i negativni joni, pod dejstvom elektrinog polja kreu u suprotnim smjerovima, te se njihovi efekti: a) oduzimaju b) ponitavaju c) sabiraju 33. Jaina elektrine struje je skalarna veliina koja ima i odreeni smjer. Pozitivan smjer elektrine struje kroz metalne provodnike je: a) suprotan smjeru kretanja elektrona provodnosti i suprotan smjeru djelovanja elektrinog polja b) u smjeru kretanja elektrona provodnosti i suprotno smjeru djelovanja elektrinog polja c) suprotan smjeru kretanja elektrona provodnosti i poklapa se sa smjerom djelovanja elektrinog polja 34. Jedinica jaine struje je amper [A]. Jaina struje: a) od 1 [A] ima se kada kroz popreni presjek metalnog provodnika proe u jednoj minuti 6,24196 x 1018 elektrona b) od 1 [A] ima se kada kroz popreni presjek metalnog provodnika proe u jednoj sekundi 6,24196 x 1018 elektrona c) od 1 [A] ima se kada kroz popreni presjek metalnog provodnika proe u jednoj sekundi 6,24196 x 10-18 elektrona 35. Jedinica jaine struje je amper [A] i definisana je preko magnetnih efekata elektrine struje. Amper je jaina stalne elektrine struje koja: a) pri proticanju kroz dva paralelna pravolinijska provodnika, beskonane duine, krunog poprenog presjeka zanemarive veliine, koji se nalaze u vakuumu na meusobnom rastojanju od 1 [m], izaziva silu od 2 x 107 njutna po metru duine provodnika b) pri proticanju kroz dva paralelna pravolinijska provodnika, beskonane duine, krunog poprenog presjeka zanemarive veliine, koji se nalaze u vakuumu na meusobnom rastojanju od 1 [m], izaziva silu od 2 x 10-7 njutna po metru duine provodnika c) pri proticanju kroz dva paralelna pravolinijska provodnika, beskonane duine, krunog poprenog presjeka zanemarive veliine, koji se nalaze u vakuumu na meusobnom rastojanju od 1 [m], izaziva silu od 4p x 10-7 njutna po metru duine provodnika 36. U sluaju vrlo malih jaina elektrine struje koristi se specijalna vrsta ampermetara, koji su vrlo osjetljivi i nazivaju se: a) mikroampermetri b) miliampermetri c) galvanometri 37. U elektrinim emama ampermetar se oznaava: a) kruiem i slovom A unutar kruia b) kruiem i slovom A pored kruia

c) kvadratiem i slovom A unutar kvadratia 38. Da bi se u nekom dijelu elektrinog kola izmjerila jaina elektrine struje, ampermetar se prikljuuje: a) u seriju, tako da struja koja se mjeri prolazi kroz njega b) paralelno, tako da struja koja se mjeri prolazi kroz njega c) nekad u seriju, a nekad paraleno 39. Da bi se strujno polje to preciznije opisalo sa kvantitativne strane, to je posebno vano u masivnim provodnicima, uvodi se: a) vektor gustine struje b) vektor strujnog polja c) pojam strujnice 40. Pravac vektora gustine struje definisan je makroskopski vienim pravcem kretanja: a) elektrona provodnosti u posmatranoj taki, a smjer mu je u smjeru kretanja elektrona b) elektrona provodnosti u posmatranoj taki, a smjer mu je suprotan smjeru kretanja elektrona c) elektrona provodnosti u posmatranoj taki, a smjer mu je u smjeru strujnog polja 41. Intenzitet vektora gustine struje definisan je: a) J=I/t b) J=I/S c) J=I/V 42. Jedinica gustine struje je: a) A/mm2 b) A/m2 c) A/m3 43. Strujnu tubu definie: a) skup vektora gustine struje koji prolaze kroz neku zatvorenu konturu C b) skup strujnica koje prolaze kroz neku zatvorenu konturu C c) skup strujnih linija koje prolaze kroz neku zatvorenu povrinu S 44. Algebarski znak jaine struje izraunate preko jednaine i= J dS moe biti pozitivan ili negativan, zavisno od izbora orta normale na povrinu S. Ako je: a) projekcija orta normale na pravac vektora J pozitivna, jaina struje je negativna i obrnuto b) projekcija orta normale na pravac vektora J pozitivna, jaina struje je pozitivna i obrnuto c) projekcija orta normale na pravac vektora J negativna, jaina struje je pozitivna i obrnuto 45. Jednaina kontinuiteta u integralnom obliku, koja je ustvari matematiki oblik zakona o konzervaciji elektriciteta, glasi: a) = -dq/dt i predstavlja ukupnu struju kroz zatvorenu povrinu S b) = -dqdt i predstavlja ukupnu koliinu elektriciteta kroz zatvorenu povrinu S c) = dq/dt i predstavlja ukupnu struju kroz zatvorenu povrinu S 46. U stacionarnom strujnom polju raspored elektrinih naelektrisanja u prostoru mora biti stacionaran, to znai da na mjesto pokretnih naelektrisanja koja napuste neku elementarnu zapreminu dolazi ista koliina novih pokretnih naelektrisanja. To znai: a) da se ni ukupna koliina naelektrisanja unutar volumena V ne mijenja (dq/dt=0), pa je izlazni fluks vektora gustine struje kroz zatvorenu povrinu S jednak = 0 b) da se ukupna koliina naelektrisanja unutar volumena V mijenja (dq/dt0), pa je izlazni fluks vektora gustine struje kroz zatvorenu povrinu S jednak = -dq/dt c) da se ni ukupna koliina naelektrisanja unutar volumena V ne mijenja (dq/dt0), pa je izlazni fluks vektora gustine struje kroz zatvorenu povrinu S jednak= - dq/dt 47. Specijalni oblik jednaine kontinuiteta, za sluaj stacionarnog strujnog polja = 0 predstavlja: a) prvi Kirchoff-ov zakon b) drugi Kirchoff-ov zakon

c) prvi Ohm-ov zakon 48. Ako se prvi Kirchoffov zakon primjeni na zatvorenu strujnu konturu povrine S koju obrazuju dva presjeka jedne strujne tube, ili provodnika kroz koji protie elektrina struja, moe se zakljuiti: a) da je jaina struje u bilo kojem presjeku strujne tube ista, bez obzira na presjek tube, odnosno provodnika b) da jaina struje u nekom presjeku strujne tube zavisi od oblika presjeka tube, odnosno provodnika c) da je jaina struje u bilo kojem presjeku strujne tube ista, ali samo u sluaju krunog oblika presjeka tube, odnosno provodnika 49. Kod jednaine za prvi Kirchoffov zakon = 0 zatvorena povrina moe biti: a) proizvoljnog oblika i presjeka b) krunog presjeka c) kvadratnog presjeka 50. U stacionarnom strujnom polju pokretna elektrina naelektrisanja u jednoj strujnoj tubi ili provodniku kreu se: a) poput neke stiljive tenosti b) poput neke nestiljive tenosti c) poput neke tenosti koja struji u dva spojena suda iz nieg u vii sud pomou neke pumpe 51. Prvi Kirchoff-ov zakon ima posebno veliki znaaj u analizi sloenih elektrinih kola i u tom sluaju se upotrebljava jednostavniji oblik zakona, gdje se umjesto fluksa vektora gustine struje kroz zatvorenu povrinu koriste jaine struja kroz tu povrinu. U analizi elektrinih kola prvi Kirchoff-ov zakon obino se primjenjuje na: a) grane sloenog elektrinog kola b) vorove sloenog elektrinog kola c) konture sloenog elektrinog kola 52. vor sloenog elektrinog kola predstavlja: a) mjesto gdje se spajaju dva ili vie strujnih provodnika b) mjesto gdje se spajaju tri ili vie strujnih provodnika c) mjesto na kojem se prikljuuje generator 53. Prvi Kirchoff-ov zakon glasi: a) algebarska suma jaina struja u provodnicima koji se spajaju u nekom voru elektrinog kola jednaka je nuli b) suma jaina struja u provodnicima koji se spajaju u nekom voru elektrinog kola jednaka je nuli c) algebarska suma jaina struja u provodnicima iji je referentni smjer ka voru elektrinog kola jednaka je algebarskoj sumi struja u provodnicima iji je smjer od vora 54. Matematiki oblik Jouel-ovog zakona dat je jednainom: a) A= R2 I t b) A= R2 I2 t c) A= R I2 t 55. Elektrina otpornost predstavlja pokazatelj unutranjih opiranja provodnika proticanju elektrine struje. Zavisi od: a) vrste materijala, oblika i temperature b) poprenog presjeka provodnika, duine i temperature c) oblika i vrste materijala 56. Elektrina provodnost jednaka je: a) recipronoj vrijednosti specifine otpornosti provodnika b) recipronoj vrijednosti otpornosti provodnika c) odnosu otpornosti provodnika i njegovog poprenog presjeka 57. Elektrina otpornost pri standardnim temperaturama, kada se zanemare promjene dimenzija provodnika sa temperaturom, mijenja se po zakonu: a) R2=R1a(q2-q1)

b) R2=R1+aq c) R2=R1[1+a(q2-q1)] 58. Provodnik od homogenog materijala koji ima konstantan popreni presjek i duinu zanatno veu od dimenzija presjeka naziva se linijski provodnik. Otpornost takvog provodnika, koji se nalazi na standardnoj temperaturi (20[o C]) jednaka je: a) b) c) 59. Poveanjem temperature provodnika poveava se brzina toplotnih kretanja elektrona, to dovodi do eih sudara i smanjenja pokretljivosti elektrona. Smanjenje pokretljivosti elektrona ima za posljedicu: a) smanjenje specifine elektrine otpornosti, a time poveanje i elektrine otpornosti b) poveanje specifine elektrine otpornosti, a time poveanje i elektrine otpornosti c) poveanje specifine elektrine otpornosti, a time smanjenje i elektrine otpornosti 60. Temperaturni koeficijent otpornosti a je: a) pozitivan ako se otpornost poveava sa povienjem temperature, a negativan ako se otpornost smanjuje sa snienjem temperature b) pozitivan ako se otpornost poveava sa povienjem temperature, a negativan ako se otpornost smanjuje sa povienjem temperature c) pozitivan ako se otpornost poveava sa snienjem temperature, a negativan ako se otpornost smanjuje sa povienjem temperature 61. Veliina koja karakterie generatore u pogledu stvaranja struje naziva se: a) elektromagnetna sila E generatora b) elektromotorna sila E generatora c) elektrootprna sila E generatora 62. Elektromotorna sila E generatora ima smjer: a) od pozirivnog ka negativnom polu b) od negativnog ka pozitivnom polu c) od take vieg potencijala ka taki nieg potencijala 63. Za prosto elektrino kolo Ohm-ov zakon moe se predstaviti jednainom: a) I=, i vrijedi kada se u elektrinom kolu vri samo pretvaranje elektrinog rada u toplotu b) I=, i vrijedi za svako linearno elektrino kolo,bez obzira u koji vid energije se pretvara elektrini rad c) I=E Re, i vrijedi kada se u elektrinom kolu vri samo pretvaranje elektrinog rada u toplotu 64. Jedinica za elektrinu otpornost definie se kao: a) je otpornost provodnika u kojem stalna potencijalna razlika na njegovim krajevima u iznosu od 1 prouzrokuje struju jaine 1 b) je otpornost provodnika u kojem stalna struja jaine 1 prouzrokuje potencijalnu razliku na njegovim krajevima u iznosu od 1 c) je otpornost provodnika jednaka proizvodu stalne potencijalne razlike na njegovim krajevima u iznosu od 1 i struje jaine 1 65. Fizikalnost Ohm-ovog zakona nema iskljuivi znaaj samo u primjeni kod prorauna struje kroz provodnik, nego i u : a) nelinearnosti procesa b) linearnosti procesa c) zagrijavanju provodnika 66. Napon u elektrinom kolu mjeri se: a) ampermetrom, koji se spaja u seriju b) voltmetrom, koji se spaja u seriju c) voltmetrom, koji se spaja paralelno

67. Tano mjerenje napona voltmetrom uslovljeno je vrijednou njegovog unutranjeg otpora Rv. a) sa velikim Rv postie se manja struja kroz voltmetar, ime se smanjuje pad napona na instrumentu, a time poveava njegova tanost b) sa velikim Rv postie se vei napon na voltmetru, ime se smanjuje njegova tanost c) sa malim Rv postie se manja struja kroz voltmetar, ime se smanjuje pad napona na instrumentu, a time poveava njegova tanost 68. Elektrini rad generatora jednak je: a) A=E I b) A=E Q c) A=E Q t 69. Snaga generatora jednaka je: a) P=E I t b) P=E I c) P=E Q t 70. Elektrino kolo stalne jednosmjerne struje predstavlja: a) svaku pogodno ostvarenu vezu elemenata elektrinog kola koja omoguava prijenos energije od prijemnika-potroaa do izvora b) svaku pogodno ostvarenu vezu elemenata elektrinog kola koja omoguava prijenos elektrine energije od izvora do prijemnika-potroaa c) svaku pogodno ostvarenu vezu elemenata elektrinog kola koja omoguava pretvaranje nekog drugog oblika energije u elektrinu energiju od izvora do prijemnika-potroaa 71.Strujni izvor-generator energije predstavlja: a) ureaj u kojem se vri pretvaranje elektrine energije u neki drugi oblik energije b) ureaj u kojem se vri pretvaranje nekog drugog oblika energije u elektrinu energiju c) ureaj u kojem se vri pretvaranje elektrine energije u toplotnu energiju 72.U elektrinim kolima stalne jednosmjerne struje prijemnici -potroai su: a) kondenzatori b) otpornici c) otpornici, kondenzatori i zavojnice 73.Otpornici u elektrinom kolu mogu biti: a) stalni i nepromjenljivi b) stalni i promjenljivi c) samo stalni 74.Osnovne karakteristike otpornika su: a) nominalna snaga, nominalna struja i klasa tanosti b) nominalna otpornost, nominalna struja i nominalni napon c) nominalna snaga, nominalna otpornost i klasa tanost 75.Vezivanje otpornika u elektrinim kolima ostvaruje se na slijedei nain: a) serijski, redno i mjeovito b) serijski, paralelno i mjeovito c) serijski i paralelno 76.Serijsku vezu otpornika ini skup otpornika koji se spajaju tako da: a) na poetak prvog otpornika spaja se kraj drugog, na poetak drugog otpornika spaja se kraj treeg itd. b) na kraj prvog otpornika spaja se poetak drugog, na kraj drugog otpornika spaja se poetak treeg itd.

c) poeci svih otpornika vezani su u jednu zajedniku taku, dok su krajevi svih otpornika vezani u drugu zajedniku taku 77.Primjenom prvog Kirchoffovog zakona, kod serijske veze otpornika ima se: a) jednakost napona na krajevima svakog otpornika b) jednakost jaine struje kroz svaki otpornik c) suma struja kroz sve otpornike jednaka nuli 78.Ekvivalentna otpornost serijski vezane grupe otpornika jednaka je: a) sumi otpornosti pojedinih otpornika u serijskoj vezi b) c) sumi recipronih vrijednosti otpornosti pojedinih otpornika u serijskoj vezi 79.Grupa otpornika u serijskoj vezi moe se zamijeniti jednim otpornikom ekvivalentne otpornosti Re. U tom sluaju ekvivalentna veza podrazumijeva: a) promijenjeno naponsko i strujno stanje u elektrinom kolu b) nepromijenjeno naponsko stanje u elektrinom kolu c) isto naponsko i strujno stanje prije i poslije zamjene grupe otpornika jednim ekvivalentnim otpornikom 80. Paralelnu vezu otpornika ini skup otpornika koji se spajaju tako da: a) na poetak prvog otpornika spaja se kraj drugog, na poetak drugog otpornika spaja se kraj treeg itd. b) na kraj prvog otpornika spaja se poetak drugog, na kraj drugog otpornika spaja se poetak treeg itd. c) poeci svih otpornika vezani su u jednu zajedniku taku, dok su krajevi svih otpornika vezani u drugu zajedniku taku 81. Paralelnu vezu otpornika karakterie ekvivalentna otpornost: a) jednaka sumi otpornosti pojedinih otpornika b) reciprona vrijednost ekvivalentne otpornosti jednaka je sumi recipronih vrijednosti otpornosti pojedinih otpornika c) jednaka sumi recipronih vrijednosti otpornosti pojedinih otpornika 82.Za sluaj dva paralelno vezana otpornika otpornosti R1 i R2 ekvivalentna otpornost jednaka je a) Re=R1R2/ R1+R2 b) Re=R1+R2/ R1R2 c) Re=1/R1+1/R2 83.Za sluaj tri paralelno vezana otpornika otpornosti R1, R2 i R3 ekvivalentna otpornost jednaka je: a) Re=(R1+R2+R3)/R1R2R3 b) Re=1/R1+1/R2+1/R3 c) Re=(R1R2R3)/(R1R2+R2R3+R1R3) 84.U jednaini za Ohm-ov zakon, U i I prestavljaju apsolutne vrijednosti napona na krajevima otpornika i jaine struje u provodniku. Pri ovome se podrazumijeva da struja ima fiziki smjer: a) od kraja koji je na niem potencijalu ka kraju koji je na viem potencijalu b) od kraja koji je na viem potencijalu ka kraju koji je na niem potencijalu c) ne zna se koji je smjer struje, niti se zna koji je kraj na taki vieg potencijala, nego se to pretpostavi 85.Napon izmeu taaka a i b jednak je Uab=Va-Vb . Ako je napon Uab pozitivan, tada je: a) taka koja odgovara prvom indeksu (a) na viem potencijalu od take koja odgovara drugom indeksu (b) b) taka koja odgovara prvom indeksu (a) na niem potencijalu od take koja odgovara drugom indeksu (b)

c)

ne zna se koji je kraj na taki vieg potencijala, nego se to pretpostavi

86. Analiza i proraun stanja u elektrinim kolima moe se provesti primjenom Kirchoffovih zakona. Broj jednaina potrebnih za odreivanje nepoznatih struja je: a) (n-1) jednaina po prvom Kirchoff-ovom zakonu i m-(n-1) jednaina po drugom Kirchoffovom zakonu b) (n-1) jednaina po prvom Kirchoff-ovom zakonu i (m-n-1) jednaina po drugom Kirchoff-ovom zakonu c) (n-1) jednaina po prvom Kirchoff-ovom zakonu i m+(n-1) jednaina po drugom Kirchoff-ovom zakonu 87. . Broj nepoznatih struja u elektrinom kolu odgovara: a) broju vorova b) broju grana c) broju grana minus broj vorova 88. Drugi Kirchoff-ov zakon glasi: a) suma elektromotornih sila jednaka je sumi padova napona na svim otpornicima u zatvorenoj konturi elektrinog kola b) algebarska suma elektromotornih sila jednaka je algebarskoj sumi padova napona na svim otpornicima u zatvorenoj konturi elektrinog kola c) suma elektromotornih sila i padova napona na svim otpornicima u zatvorenoj konturi elektrinog kola jednaka je nuli 89. Kod metode konturnih struja, ove struje: a) ne postoje, ve su to zamiljene struje jednake struji u nezavisnoj grani konture b) postoje, jednake struji u nezavisnoj grani konture c) su zamiljene struje, koje odgovaraju strujama u granama posmatrane konture 90. Za odreivanje stanja u nekom sloenom elektrinom kolu koriste se, pored primjene Kirchoff-ovih zakona i metode konturnih struja, i slijedee metode iji je zajedniki cilj da omogue bri i krai postupak rjeavanja jednaina koje opisuju stanje u kolu: a) superpozicije, teorema reciprociteta (uzajamnosti), Tevenenova teorema i metoda napona vorova b) superpozicije, metoda ekvivalentnog generatora i potencijala vorova c) metoda napona vorova, Tevenenova teorema, metoda napona vorova, Gauss-ova metoda 91.Opti oblik jednaina napisanih metodom konturnih struja glasi: a) b) i=1,2,...,n=nk c) i=1,2,...,n 92.Kod transfiguracije trougla otpornosti u zvijezdu, otpornost jedne grane ekvivalentne zvijezde se dobija kao: a) kolinik proizvoda otpornosti strana trougla koje se stiu u odgovarajuem voru i sume otpornosti svih strana trougla b) kolinik sume otpornosti strana trougla koje se stiu u odgovarajuem voru i proizvoda otpornosti svih strana trougla c) suma otpornosti dvije strane trougla i sume kolinika otpornosti tih strana i otpornosti tree strane trougla 93.Kod transfiguracije zvijezde otpornosti u trougao, otpornost jedne grane ekvivalentnog trougla se dobija kao: a) suma otpornosti dvije strane zvijezde koje obrazuju stranu trougla i kolinika proizvoda otpornosti tih strana zvijezde i otpornosti tree strane zvijezde

b) suma otpornosti dvije strane zvijezde koje obrazuju stranu trougla i kolinika otpornosti tree strane zvijezde c) kolinik proizvoda otpornosti strana zvijezde koje se stiu u odgovarajuem voru i sume otpornosti svih strana zvijezde 94. Transfiguracija elektrinog kola se vri: a) radi pretvaranja veze zvijezda u trougao, uz uslov ekvivalencije ovih veza b) radi jednostavnijeg i lakeg odreivanja ekvivalentne otpornosti kola i lakeg rjeavanja stanja u kolu, uz uslov ekvivalencije ovih veza c) radi jednostavnijeg odreivanja otpornosti vezane u zvijezdu, odnosno trougao, uz uslov ekvivalencije ovih veza 95. Elektrini kapacitet predstavlja: a) sposobnost nekog tijela da nagomilava elektrino optereenje, poveavajui pri tome svoj potencijal C=Q/U b) sposobnost nekog tijela da puni kondenzator kapaciteta C=QU, izmeu obloga kondenzatora c) sistem dva provodna tijela, razdvojena dielektrikom i suprotno naelektrisana C=QU 96.Kondenzator ine : a) sistem od dva provodna tijela, razdvojena dielektrikom, dimenzija znatno veih od debljine dielektrika, koja su naelektrisana istom koliinom elektriciteta, ali suprotnog znaka, u kojem dolazi do pomjeranja elektriciteta b) svaka dva provodnika, dimenzija znatno manjih od debljine dielektrika koji se nalazi izmeu ovih provodnika c) svaka dva provodnika, izmeu kojih se nalazi izmeu neka provodna sredina 97.Optereivanje kondenzatora predstavlja proces: a) prikljuivanja kondenzatora na napon i uspostavljanja elektrinog polja u prostoru izmeu obloga, a kao posljedica toga i do pojave slobodne koliine elektriciteta na oblogama, odnosno potencijalne razlike izmeu obloga kondenzatora jednake prikljuenom naponu b) prikljuivanja kondenzatora na napon i kratkotrajnog proticanja elektriciteta, jer je grana sa kondenzatorom prekinuta slojem dielektrika c) punjenja kondenzatora i uspostavljanja elektrinog polja do uspostave stacionarnog stanja 98.U toku optereivanja kondenzatora u dielektriku se stvara elektrino polje, pri emu dielektrik mijenja fiziko stanje. Ta pojava naziva se: a) polarizacija dielektrika b) depolarizacija dielektrika c) prekid elektrinog kola 99.Polarizacija dielektrika sastoji se u: a) kretanju naelektrisanja u dielektriku b) pomjeranju naelektrisanja u dielektriku c) kretanju naelektrisanja u provodniku 100.Karakteristika stanja u bilo kojoj taki polarizovanog dielektrika je: a) dielektrini pomjeraj, koji predstavlja skalarnu veliinu iji je intenzitet jednak povrinskoj gustini pomjerenog naelektrisanja u taki b) dielektrini pomjeraj, koji predstavlja vektorsku veliinu iji je intenzitet jednak povrinskoj gustini pomjerenog naelektrisanja u taki i smjera u kojem se pomjerilo pozitivno naelektrisanje c) dielektrinu struju, iji je intenzitet jednak povrinskoj gustini pomjerenog naelektrisanja u taki i smjera u kojem se kree pozitivno naelektrisanje 101.Ako se grana sa kondenzatorom prikljui na napon u tako obrazovanom elektrinom kolu nastaje: a) u provodnikom dijelu kola kretanje elektriciteta (struja provodnosti), a u dielektriku pomjeranje elektriciteta (dielektrina struja) b) elektrina struja c) kondukciona i dielektrina struja kroz sve grane elektrinog kola

102. Ako se grana sa kondenzatorom prikljui na napon u tako obrazovanom elektrinom kolu je: a) dielektrina struja u dielektriku razliita od kondukcione struje u provodnikom dijelu i ima se prekid kola b) dielektrina struja u dielektriku jednaka je kondukcionoj struji u provodnikom dijelu i ima se zatvoreno elektrino kolo c) postoji samo jedna struja u elektrinom kolu i to struja provodnosti 103. Pomjeranje naelektrisanja u dielektriku kondenzatora moe se vriti: a) samo dok ems kondenzatora ne postane vea od prikljuenog napona b) samo dok ems kondenzatora ne postane jednaka prikljuenom naponu c) samo dok dilektrina struja u dielektriku ne postane jednaka kondukcionoj struji u provodnikom dijelu kola 104. Stacionarno stanje u elektrinom kolu koje sadri kondenzator odgovaralo bi stanju: a) kada bi umjesto kondenzatora bili otpori beskonane vrijednosti, odnosno kada bi krajevi za koje su vezani prikljuci kondenzatora bili otvoreni b) kada bi umjesto kondenzatora bili otpori beskonane vrijednosti, odnosno kada bi krajevi za koje su vezani prikljuci kondenzatora bili kratko spojeni c) kada bi umjesto kondenzatora bili otpori nulte vrijednosti, odnosno kada bi krajevi za koje su vezani prikljuci kondenzatora bili otvoreni 105. Elektrini kondenzator u kolu stalne jednosmjerne, stacionarne struje predstavlja: a) kratak spoj elektrinog kola b) sistem od dva provodna tijela, razdvojena dielektrikom, naelektrisana istom koliinom elektriciteta, ali suprotnog znaka u kojem dolazi do pomjeranja elektriciteta c) prekid elektrinog kola 106.Kod stacionarnog stanja u sloenim elektrinim kolima sa kondenzatorom: a) optereenost i ems kondenzatora su stalnih vrijednosti, ali u granama u kojima su vezani kondenzatori nema struje i ove grane se ponaaju kao da nisu prisutne u kolu b) optereenost i ems kondenzatora su promjenljivih vrijednosti, u granama u kojima su vezani kondenzatori protie promjenljiva elektrina struja c) optereenost i ems kondenzatora su jednaki nuli , ali u granama u kojima su vezani kondenzatori postoji struja 107. U elektrinim kolima u kojima pored kondenzatora postoje i otpornici proces optereivanja kondenzatora karakterie se i odreenom vremenskom zakonitosti. Teorijski posmatrano, proces optereivanja odnosno rastereivanja traje: a) veoma kratko vrijeme, jer se trenutno kondenzator optereti sa Q=CU b) beskonano dugo vremena, jer tek za t , kondenzator se optereti sa Q=CU c) beskonano dugo vremena, jer tek za t , kondenzator se optereti sa C=QU 108. U elektrinim kolima sa kondenzatorima vrijedi: a) algebarska suma struja (optreenja Qi) za svaki vor jednaka je nuli, a u svakoj zatvorenoj konturi postoji ravnotea elektrinih sila - =0 b) suma struja (optreenja Qi) za svaki vor jednaka je nuli, a u svakoj zatvorenoj konturi postoji ravnotea elektrinih sila - =U c) suma elektrinih sila - =0 za svaki vor jednaka je nuli, a u svakoj zatvorenoj konturi suma struja (optreenja Qi ) jednaka je nuli 109. Ekvivalentni kapacitet paralelno vezane grupe kondenzatora jednak je: a) odnosu proizvoda svih kapaciteta kondenzatora i sumi svih kapaciteta b) sumi kapaciteta svih kondenzatora c) reciprona vrijednost ekvivalentnog kapaciteta jednaka je sumi recipronih vrijednosti kapaciteta pojedinih kondenzatora