Batin i Zahir Qur'ana

emu batin Qur'ana kad Qur'an ne govori direktno o svom zahiru i batinu? Npr. u suri (An-Nisa, 36) stoji: "O ljudi, klanjajte se Allahu i ne inite irk (ne pripisujte mu druga)." Ako u inimo tefsir ovog ajeta na osnovu njegove vanj tine rekli bismo da njime Allah eli zaustaviti klanjanje idolima i narediti klanjanje jednom Bogu. U suri (Al-Hagg, 30) se ka e: "... Klonite se prljav tine idola i klonite se ispraznih rije i." Za to ovi i drugi ajeti pozivaju ovjeka da se kloni irka? Zato jer to zna i klanjanje ne em to nije Bog. Allah nije osjetljiv samo na klanjanje kipovima nego na su tinu idolopoklonstva, tj. klanjanju ne em drugom do Bogu, kao to je to re eno u suri (Ja-sin, 60): "O sinovi Ademovi, nisam li vam naredio da ne slijedite ejtana..." Jer hoditi ejtanovim stopama zna i pokoriti mu se i to je jednako idolopoklonstvu. Nisu bitne karakteristike onoga kome se ovjek klanja, koga slijedi i emu se pokorava, bitno je da to nije Bog. Takvo bo anstvo mo e biti i sam ovjek, njegove strasti, nefs, ego. Kao to je slije enje ejtana idolopoklonstvo isto tako je i slije enje strasti idolopoklonstvo i irk.

Qur'an kao Allahova rije , od samog po etka objavljivanja pa sve do danas izaziva izuzetno veliko interesovanje italaca, bez obzira na razlike u njihovom stepenu obrazovanja, pripadnosti odre enom podru ju, narodu, jeziku i td. Tefsir (tuma enje) Qur'ana je posljedica i rezultat njegovog poznavanja, dakle dok ne upoznamo Qur'an ne mo emo ga ni tuma iti. Kada govorimo o zna aju poznavanja Qur'ana prije svega treba re i da on ima svoj batin i zahir, tj. unutarnjost i vanj tinu. Zahir Qur'ana jeste njegova vanjska forma harfovi. Kao to zahir Qur'ana ne mo e dota i osoba ne ista tijela, tako ni njegov batin ne mo e dosegnuti niko osim istih duhom. U asnoj suri (Al-Waqi'a, 75-82) se ka e: "I kunem se asom kad se zvijezde gube, - a to je, da znate, zakletva velika -, on je, zaista, Qur an plemeniti u Knjizi bri ljivo uvanoj - dodirnuti ga smiju samo oni koji su isti -, on je Objava od Gospodara svjetova. Pa, kako ovaj govor omalova avate. Zar je itava korist koju uzimate iz ovog Qur'ana to da ka ete da je la ?" http://www.islamshia-w.com/Portal/Cultcure/Swedish/CaseID/45012/71243.aspx

Na onom svijetu (ahiretu) emo biti sa onima koje volimo

35 - Hazreti Abdulgani Nablusi ovako pi e na
knjige Hadika: est stotina etrdeset osmoj (648) stranici njegove

Oni koji znaju malo ne to u zahirskom (jasnom, vidljivom) znanju, i koji nemaju pojma o batinskom (tajanstvenom, sr anom) znanju, kada itaju knjige tesavvufa zaklju uju da su rije i arifa nevjerstvo i stranputica (kufr i dalalet). Oni ne vjeruju u znanje marifeta koje oni ne razumiju. Oni na taj na in ne vole velikane tesavvufa, rahimehumullahu teala, kao to su, Muhjiddin Arabi [preselio na ahiret 638/1240.g.n.e.u Damasku], Omer bin Farid [preselio na ahiret 636/1238.g.n.e. u Egiptu], Sebin I bili [preselio na ahiret 669/1270.g.n.e. u Mekki], Afifuddin Telemsani [preselio na ahiret 690/1290.g.n.e. u Damasku], Abdulkadir Gejlani [preselio na ahiret 561/1166.g.n.e. u Bagdadu], D elaluddin Rumi [preselio na ahiret 672/1237.g.n.e. u Konji], sejjid Ahmed Bedevi i Ahmed Tid ani [preselio na ahiret 1230/1815.g.n.e.] i Abdulvehhab arani i erefuddin Busajri [preselio na ahiret 695/1295.g.n.e. u Egiptu]. Oni ne vjeruju nauke batina, i tako, u stvari, ne vjeruju unutarnje aspekte Muhammedove alejhisselam vjere. Ovakvi ljudi se zovu ehli bidat ili dalalet, odnosno, inovatori ili jeretici. Iako oni izgledaju kao da imaju iman oni su kao munafici. Hadisi erif koji nam prenose imam Sujuti, i Hatib, ka e, Vjersko znanje ima dva dijela: Jedno je korisno znanje u srcu. Drugo je zahir znanje koje se mo e jezikom izraziti. Jedan drugi hadisi erif koji nam prenose Sujuti i Dejlemi glasi, Znanja batina su jedna od Allahovih d elle- anuhu tajni i jedno od Njegovih nare enja. On ga daje srcu Njegovog roba kojeg On odabere. Imam Malik je rekao, Ko ima zahirsko znanje mo e dobiti batinsko znanje. Ako neko ko ima zahirsko znanje, radi po njemu, Allah d elleanuhu ga obdari (ihsan) batinskim znanjem. Imam Omer Bulkini [Sirad uddin Omer Bulkini Misri, preselio na ahiret 805/1402.g.n.e.], zapanjen arifan (mudrim) rije ima Alije bin Muhammeda Vefane [preselio na ahiret 805/1402.g.n.e.], ga je upitao, Odakle si to sve nau io? Ali bin Muhammed Vafa mu je kao odgovor prou io zna enje ajeti kerima sure Bekara koje glasi, Bojte se Allaha! Allah d elle- anuhu u i one koji Ga se boje ono to ne znaju. Ebu Talibi Mekki [Ebu Talib Muhammed Mekki preselio na ahiret 386/996.g.n.e.] je napisao, Ilmi zahir i ilmi batin se ne odvajaju jedan od drugog ve su zajedno kao tijelo i srce. Ilmi batin te e iz arifovof srca u srca drugih. Ilmi zahir se u i iz alimovih rije i. On dopire do u iju ali ne ulazi u srca. Hadisi erif glasi, Alimi su varisi (nasljednici) Pejgambera. Ovi alimi nisu samo oni koji imaju samo ilmi zahir. Ovi pravi alimi su oni alimi koji ive po svom znanju, imaju takvu i imaju cijelo znanje kojim su Pejgamberi obdareni. Svjetlo (nur) ilma ne ulazi u srca i mozgove onih koji imaju samo zahir ilm po to njihov nijjet nije halis (iskren) i zato to se oni nisu kutarisali kand i ehveta (tjelesnih elja). Njihova srca i mozgove e o istiti d ehennemska vatra. Imam Munavi citira imama Gazalija, rahime-humullahu teala: Imaju dvije vrste znanja o ahiretu. Prvo se dobija ke fom i zove se ilm-i muka efe ili ilm-i batin. Sve nauke su samo na ini ili sredstva da se do e do ovog znanja. Drugo se zove ilm-i muamele. Prema ve ini alima, postoji opasnost da oni koji ne u estvuju u ilmi batinu, umru u kufru. Najmanji nivo u estvovanja u ovim naukama (ilmu) je da ih prihvatimo i da u njih vjerujemo. Batin ilm ne e biti su en onim koji slijede bidat i koji su oholi. Oni ije je srce zaljubljeno u dunjaluk i koji slijede elje svog nefsa ne mogu dobiti ni ta od ilmi batina ak i ako su jako u eni. Ilmi batin je nur koji se dogodi pre i enim srcima. Na Pejgamber, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao, Ima znanja koje je strogo povjerjiva tajna. Njega znaju samo ljudi od marifeta (marifet sahibije). Ovaj hadisi erif nazna ava ilmi batin. Ilmi zahir, koji je imam Malik, rahmetullahi alejh, definisao kao sredstvo za se dobijanje ilmi batina je znanje koje je u njegovo vrijeme bilo poznato i po kom se radilo. To nije bilo znanje koje se danas studira sa ciljem da se nagomilaju ovosvjetska bogatstva i postane uveno. Znanje koje koje je svakom potrebno, da slijedi Allahova teala nare enja i zabrane se zovu ilm-i hal. Ilmi batin mo e nastati ako radimo u sladu sa ilmihalom.

Vjerski ljudi koji nisu dobili nauke batina ne vjeruju u ovo znanje koje ne znaju. ta oni znaju i ka u o ilmi batinu je ili rekla-kazala to citiraju od d ahila koji su kao i oni, ili rije i koje su oni napamet nau ili od d ahila koji su kao i oni ili iz rije i koje su nau ili napamet iz knjiga alima batina. Njihova zar ala srca nisu otvorena i nisu dobila rahmani nur. D ahili koji pri aju kao da su alimi batina su robovi njihovih umova. Razmi ljaju i svojom kratkom pameti oni pogre no razumiju rije i ovih velikana, rahmetullahi alejhim ed main, kao to su pogre no razumjeli Kurani kerim i hadisi erif. Oni pi u la ne i tetne knjige tefsira i odvode muslimane u propast. Zna enje etrdesetog ajeti kerima sure Nur, koje glasi, Kome Allah ne da nur (svjetlo) ne e biti munevver (ne e svjetla ni imati, ne e biti prosvije en)! se odnosi na ove d ahile. [Posti i Allaha d elle- anuhu, pribli iti se Allahu d elle- anuhu, voljeti Allaha d elle- anuhu, dobiti fejz, dobiti nur (svjetlo, prosvije enost), postati arif, biti imalac ilmi batina, i sli no, se mo e samo srcem posti i. Razum (akl) ih ne mo e shvatiti. Allah d elle- anuhu je stvorio sebeb (sredstva, posrednike, povode) za dobijanje svega. Sebeb za dobijanje gore pomenutih stvari je da o istimo srce od stvorenja (ma-siva), to jest da iz srca izbacimo ljubav prema njima. To se zove fena-i kalb. Kada srce zaboravi sve drugo osim Allaha d elle- anuhu srce se automatski napuni gore pomenutim stvarima. Kalb (srce) je nevidljiva i neopipljiva stvar. To zna i ono nije materija i ne zauzima prostor. Ono ima odnos sa organom kojeg zovemo srce sli no kao to razum ima odnos sa mozgom. Da bi napunili fla u zrakom ne trebamo se truditi osim da iz nje prospemo te nost. Dok proljevamo te nost zrak spontano ulazi. Ista je stvar i sa srcem. Kada se ljubav ili misao o stvorenjim ukloni iz srca, ono se spontano puni ljubavlju prema Allahu, fejzom, nurom i marifetom. Ehli sunnet itikad (vjerovanje), odustajanje od harama, izvr avanje halala i nafila ibadeta su sebeb (sredstva) za i enje srca od stvorenja (mahluk). Zikr i dru tvo sa Allahovim teala evlijom imaju najvi e efekta i najbr e djeluju od svih drugih nafila ibadeta.] Abdulgani Nablusi ovako pi e u drugom tomu, na stotinu tre oj (103.) stranici knjige Hadika: D emaat je rahmet. To zna i, ujedinjenje muslimana u istini je sredstvo (sebeb) za Allahovu d elle- anuhu milost (merhamet). Podjela je azab. To zna i, izlazak iz zajednice muslimana je sredstvo za Allahovu d elle- anuhu kaznu (azab). Prema tome, svaki musliman se mora ujediniti sa onim koji su na pravom putu. On im se mora pridru iti i vjerovati kao oni ak i ako su oni mala grupa. Pravi put je put ashaba kiram. Oni koji slijede ovaj put se zovu ehli sunnet vel-d emaat. Ne treba nas buniti to su se poslije ashaba kiram pojavile mnoge nevaljaste i pokvarene grupe. Imam Bejheki je rekao, Kada muslimani napuste pravi put trebamo slijediti pravi put onih koji su do li prije njih! Od toga puta ne smijemo odustati ak i ako smo ostavljeni sami na tom putu! Ned meddin Gazzi je napisao, Ehl-i sunnet vel-d emaat alimi su ona ulema koja slijedi pravi put Resulullaha i ashaba kiram. Sivad-i azam, to jest, ve ina alima islama, slijedi ovaj ispravni put. Od sedamdeset tri grupe, jedina ispravna grupa, koja e biti spa ena od d ehennema, je grupa spasa ili firka-i nad ijja. Kurani kerim ka e, Ne dijelite se! Ovaj ajeti kerim zna i, Nemojte se dijeliti u vjerovanju (itikadu), u u enjima koja se odnose na vjerovanje! Ve ina alima - kao na primjer Abdullah ibni Mesud - je protuma ila ovaj ajeti kerim onako kako je gore navedeno. To zna i, nemojte slijediti svoje nefsove i pokvarene ideje i tako skretati s pravoga puta. Ovaj ajeti kerim ne zna i da ne smije biti razli itih mi ljenja u znanju fikha. Ovaj ajeti kerim zabranjuje izdvajanje koje izaziva neslogu i razdor u stvarima vjerovanja (akaida). Neslaganja u ahkamima i amelima [fikhskom znanju], koja su proiza la iz id tihada, nisu ovakve prirode zato to su ona dovela u centar suptilna znanja prava (hakova), farzova, amela, i ibadeta. I ashabi kiram su se tako e me usobno razilazili po pitanju u enja koja obja njavaju svakodnevni ivot. Ali, me u njima nije bilo nesuglasica po pitanju vjerovanja (itikada). Hadisi erif glasi, Neslaganje mog ummeta je

rahmet. Neslaganja izme u etiri mezheba po pitanju u enja amela su ove vrste. Njihovo postojanje [danas] je Allahov teala hidajet i rahmet. Oni su svi dobili sevab. I sljedbenici svakog od ova etiri mezheba dobijaju do Kijameta istu koli inu sevaba. I podjela alima u razne specijalizacije u naukama djela i postupaka je ista taka (i ta je podjela Allahov d elle- anuhu rahmet.) Na ovaj na in su mnogi od njih specijalizirali u nauci hadisa, mnogi u nauci tefsira, mnogi u nauci fikha i arapskog jezika. Slije enje druk ijih metoda poduzimanja rijazeta, i treniranja studenata tesavvufd ija, i osnivanje raznih tarikata, je u skladu s ovim hadisi erifom. Ned meddin Kubra, rahmetullahi alejh, je rekao, Koliko ima ljudi toliko ima i na ina da se pribli i Allahu d elleanuhu. I ova izjava, tako e, isti e razlike u metodma treniranja studenata a ne razlike u vjerovanju (itikadu). Sve evlije su isto vjerovale (sve su imale isti itikad). One sve imaju vjerovanje ehli sunnet vel-d emaat. Isto tako i raznovrsnost zanatlija je rahmet. Ali, podjela u vjerovanju (itikadu) je suprotna tome zato to je Resulullah sallallahu alejhi ve sellem rekao, D emaat je rahmet podjela je azab. Abdulgani Nablusi ovako pi e u drugom tomu na stotinu trinaestoj (113.) stranici u knjizi Hadika: Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao, Osoba e biti zajedno sa onim koje voli. U knjizi Muslim pi e da je neko upitao Resulullaha o kijametu a on je odgovorio, ta si ti spremio za Kijamet? Ta osoba je odgovorila, Ja sam spremio moju ljubav prema Allahu i Njegovom Resulu. Resulullah je rekao, Bi ete zajedno sa onim koje volite. Imam Nevevi je u komentaru na ovaj hadisi erif napisao, Ovaj hadisi erif otkriva vrijednost i korist od ljubavi prema Allahu d elle- anuhu, Njegovom Resulu, i mrtvim ili ivim pobo nim (salihima) ljudima i dobrotvorima (hajr sahibijama). Ljubav prema Allahu d elle- anuhu i Njegovom Pejgamberu zna i poslu nost Njegovim nare enjima, odustajanje od Njegovih zabrana, i na e po tivanje doti nih, i edeb prema njima. Da bi iskazali na u ljubav prema njima, i da bi od njih dobili korist, mi ne trebamo raditi stvari koje pobo ni [salih i evlije] rade, zato to, kada radimo ono to oni rade mi postajemo jedan od njih. Hadisi erif ka e, Neko voli jedan d emaat. Ali on nije jedan od njih. Biti sa njima zna i biti uzdignut na njihove visoke stepene. Hadisi erif ka e, Onaj ko voli jedan izvjesni d emaat e biti pro ivljen me u njima. Ebu Zer, radijallahu anh, je upitao, O Resulallah! ta e biti s onim koji voli izvjesni d emaat ali ne mo e da radi ono to oni rade? Resulullah je odgovorio, O Eba Zer! Bi e zajedno sa onim koje voli . Me utim, Hasan Basri radijallahu anh je rekao, Vi ne smijete pogre no shvatiti ove hadisi erife! Vi ete se pribli iti dobrim ljudima samo ako radite dobra djela koja oni rade! Iako jevreji i kr ani vole njihove Pejgambere oni se ne e pribli iti njihovim Pejgamberima zato to oni nisu kao njihovi Pejgamberi. Imam Gazali rahmetullahi alejh je rekao, Mi ne emo biti sa njima samo ako ih volimo, sve dok ne uradimo nekoliko ili sva njihova dobra djela. Da rezimiramo. Onaj ko voli d emaat pripada jednoj od ove tri kategorije. [1] Oni koji usvoje njihova sva djela (amel) i pona anja (ahlak). [2] Oni koji ne usvoje ni ta od toga. [3] Oni koji usvoje neke od njih a neke ostave po strani ili rade suprotno ostalim. Ko ih sve radi [1] postaje jedan od njih i me u njima je. Njegova ljubav prema njima ga je u inila da bude potpuno kao oni. On je do ao na najvi i stupanj ljubavi i sigurno je jedan od njih. Ko ih nikada ne slijedi, ili ko ne li i na one koje voli [2] ne mo e nikada biti jedan od njih. Imam Gazali je mislio re i da su se Hasanove Basrijeve rije i odnosile na ove vrste ljudi. [Ovakva ljubav je samo u rije ima i nije nastanjena u srcu koje je mjesto ljubavi. Ljubav samim rije ima se uop te i ne zove ljubav. Njegove rije i ja volim nisu istinite.] to se ti e onog ko slijedi neka djela onih koje voli [3] on ne mo e biti jedan od njih ako nema isti iman kao i oni. Kada on ka e da on voli on nije iskren. U njegovom srcu nema ljubavi prema njima. U njegovom srcu je neprijateljstvo prema njima. Nema ve eg neprijateljstva od neprijateljstva prema vjeri. Primjer za ovo su rije i jevreja i kr ana kada oni ka u da oni vole svoje Pejgambere. to se ti e onog ko ka e da on vjeruje kao oni

koje on voli ali ih ne slijedi potpuno u taatu i ibadetu, njegova tvrdnja ne mo e biti od koristi ako ih on ne slijedi samo zato to on ne voli ta djela [3i]. On ne mo e biti sa onim za koje on ka e da ih voli. Ali, ako ih on ne mo e potpuno slijediti zato to on nije dovoljno jak ili nije u stanju da zauzda svoj nefs [3ii] ne postoji ni ta to e ga sprije iti da bude sa njima. Hadisi erifi se odnose na ovu drugu grupu [3ii] i re eni su za onog ko voli d emaat ali ne mo e potpuno da bude kao oni. Hadis koji je upu en Ebu Zeru to otvoreno ilustruje. Ovaj hadisi erif nas muslimane puno raduje i veseli [i pove ava nam nadu za spas]. Muhammed ibnis-Semmak, rahimehullahu teala, je 183/799.g.n.e. u Kufi, na son nefesu (izdisaju), ovako u inio dovu, Ja Rabbi! Ja sam Ti uvijek bio neposlu an. Ali, ja sam volio one koji su Ti bili pokorni. Oprosti mi radi ove moje ljubavi. [Sejjid Abdulhakim Arvasi je ovako inio dovu, Ja Rabbi! Ja za Tebe nisam u inio ni ta to je vrijedno spomena. Ja dolazim u Tvoje prisustvo stidna lica! Ali, ja ne volim one koji ele da razore i uni te Tvoju vjeru, islam! Oprosti mi radi ovog mog neprijateljstva u Tvoje ime!] Ned muddin Gazi rahimehullahu teala poredi ljubav zalima prema salihima s ljubavlju tre e grupe prvog tipa [3i], to jest, sa onim koji vjeruju kao oni koje vole ali koji ne ele da ih slijede u djelima i pona anju. On ka e da zalimima ne e koristi ova ljubav i pomo prema salihima. Me utim, nama je ova ljubav zalima kao drugi tip tre e grupe [3ii], to jest, oni vjeruju kao oni koje oni vole ali oni ne mogu biti u svim pogledima kao oni koje oni vole. Tako e je i Ibnis-Semmak rekao da je to tako. Zalimi tla e zato to slijede svoj nefs, ali, oni vole salihe i nastoje da osvoje njihove dove. [Ned muddin Gazzi afii je preselio na ahiret 1061/1651. g.n.e.] Abdulgani Nablusi ovako pi e u drugom tomu na stotinu dvadeset etvrtoj (124.) stranici u knjizi Hadika [pogledaj tako e i lanak pod brojem 20]: Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao, Osoba e biti sa onima koje voli. Mi emo dobiti vesele vijesti ovog hadisi erifa ako volimo selefi salihine, to jest, alime ehli sunneta iako nismo kao oni. Onaj ko voli mrtve ili ive, od onih koje Allah d elle- anuhu voli i koji vole Allaha teala, e ste i veliku sre u i vrlinu. Voljeti ih, zna i, na primjer, veli ati ih i braniti ih od neprijatelja i d ahila koji se o njima lo e izra avaju. Najgori od onih ija su srca zaljubljena u dunjaluk su oni koji se lo e izra avaju o evlijama koje Allah d elle- anuhu voli. Odanost dunjaluku je korijen svih zlih djela i ona izaziva da se u ine harami kao to su, ljubomora, kra a, podmi ivanje, i kibur (oholost, arogancija). Arogantnost neukog vjerskog ovjeka poti e iz njegove opijenosti dunjalukom. Muhjiddin Arabi je li no rekao da je otvaranje njegovog srca i njegovo sticanje batina proizvod njegove velike ljubavi prema velikanima tesavvufa i odbrane koju je on inio u njihovo ime. U knjizi Ruh-ul-kuds pi e, Elhamdulillah! Ja sam uvijek branio tesavvufd ije (sufije) od napada kojim su ih napadali neuki vjerski ljudi. Ja u ih i dalje braniti, do moje smrti. Radi ovog mog djela ja sam obdaren sr anim znanjem. Ko njih napada i klevetni ki spominje njihova imena otkriva koliki je d ahil. Ovakva osoba e na kraju oti i u propast. Muhjiddin Arabi, rahmetullahi alejh, je napisao u komentaru na svoju knjigu Vasijjet-i Jusufijje, da je on usnio Resulullaha sallallahu alejhi ve sellem koji ga je upitao, Da li ti zna kako si dobio ovaj Allahov d elle- anuhu nimet? Ne, ne znam odgovorio sam. On mi re e, Ti si ga dobio zato to si po tovao one koji su ti rekli da su Ehlullah! Njihovo po tivanje je bilo sredstvo (sebeb) da se on usre i bez obzira govorili oni istinu ili ne. Ko gleda svoje mane i nastoji da ih ispravi nema vremena da gleda mane drugih. On uvijek vidi muslimane kao bolje od njega. Drugim rije ima, on smatra da je svaki musliman kog sretne bolji od njega. On vjeruje da onaj, ko ka e da je velija, govori istinu. [Pogledaj 22. lanak u kom se ka e da

evliji, suprotno Pejgamberu, nije dozvoljeno da ka e prijatelju ili neprijatelju da je evlija. Ali, ovdje se misli na evliju kom je data du nost vodi a (ir ada) koji mora posredno re i (na primjer, in aallah dobi e fejz) da je evlija, rehber, i mora propisati zadatak (vazifu) u eniku koji mu je s ihlasom do ao da dobije fejz. Ko se udru i sa nekim ko nije pravi evlija, i izvr ava du nosti koje mu je on dao, ne samo da od njega ne e dobiti fejz i dobro ve e mu to i na koditi iako je u enik iskren i odan.] Ko gleda tu e gre ke a ne vidi svoje ne vjeruje evliju. Ned meddin Gazzi, rahmetullahi alejh, je ovako napisao u svojoj knjizi Husn-ut tenebbuh, Mora voljeti salihe, biti u njihovom sohbetu, posje ivati ih, i dobiti bereket kroz njih zato to su oni Allahove d elle- anuhu evlije. ah-ul-Kermani je rekao, Nema dragocjenijeg ibadeta od ljubavi prema evlijama. Ljubav prema evlijama nas vodi ka ljubavi prema Allahu d elle- anuhu. Allah d elle- anuhu voli onog ko voli Njega. Ebu Osman Hajri je rekao, Ko prisustvuje sohbetu evlija na e put pribli avanja Allahu d elle- anuhu. Jahja bin Muaz rahime-hullahu teala je rekao, Sadik u dru tvu evlije zaboravi na sve. On je s Allahom d elle- anuhu. On se ne mo e nikad druk ije pribli iti Allahu d elle- anuhu. Muhammed bin Irak pi e u svojoj knjizi Sefinetul-irakijje, Alim fikha Muhammed bin Husejn Bed li je usnio Resulullaha, sallallahu alejhi ve sellem. On ga je upitao, Koje je djelo najkorisnije? Resulullah alejhisselam je odgovorio, Biti u prisustvu velije koji je od Allahovih d elle- anuhu evlijullaha. Kada ga je on upitao, A ta ako ga ne mo emo na i ivog? On je odgovorio, Ljubav prema njemu i razmi ljanje o njemu je isto bez obzira bio on iv ili mrtav. [Muhammed bin Ali ami ibni Irak je preselio na ahiret 933/1527. g.n.e. u Medini.] Imam Birgivi, rahmetullahi alejh, je ovako inio dovu, O najbolji od svih pomaga a! O uto i te o ajnih ljudi! O najmilosniji od svih milostivih (Ja Erhamerrahimin!) O moj Allahu koji prekriva grijehe i koji si pun milosti (merhameta)! Sa ali se na nas, pune grijeha, radi hurmeta (mno ina) Tvog predragog Pejgambera, Habiba, i svih drugih Pejgambera, meleka, Pejgamberovih ashaba, i tabiina! Oprosti nam na e grijehe! Poznato je da je - da nam dove budu primljene (kabul) dozvoljeno ovako initi dovu Allahu d elle- anuhu, radi hurmeta Njegovog Pejgambera, sallallahi alejhi ve sellem, i njegovih ashaba, radijallahu teala anhum ed main, i tabiina, i uzimati ih kao posrednike (vasilu). Ovako dovu initi je isto kao i od njih tra iti efaat. Alimi ehli sunneta rahimehumullahu teala su rekli da je to dozvoljeno. Mutezile to ne prihvataju. Dova koju u inimo, uzimaju i evliju kao posrednika (vasilu), se prima kao keramet tog evlije to nam pokazuje da evlije imaju keramete tako e i nakon svoje smrti. Jeretici i inovatori (ehli bidat) ovo ne vjeruju. U komentaru na knjigu D amiussagir imam Munavi rahmetullahi alejh ka e, Imami Subki rahmetullahi alejh je rekao da je lijepo uzeti Resulullaha sallallahu alejhi ve sellem kao posrednika (vesilu) i kroz njega tra iti u na im dovama efaat i pomo . Niko od selefi salihina i alima koji su iza njih do li, rahime-humullahu teala, se nije tome usprotivio osim Ibni Tejmijje koji je to prekao i tako skrenuo s pravoga puta. On je krenuo putem kojim nijedan alim prije njega nije nikada krenuo. On je postao uven u muslimanskom svijetu po svom otpadni tvu. Na i alimi rahime-humullahu teala su rekli da je dozvoljeno initi dovu kroz Resulullaha sallallahu alejhi ve sellem, i da ga je dozvoljeno uzimati kao posrednika (vasitu) zbog superioriteta koji su specifi ni za Resulullaha sallallahu alejhi ve sellem ali ne i kroz druge. Me utim, imam Ku ejri rahmetullahi alejh ka e, Maruf Kerhi rahmetullahi alejh je rekao svojim u enicima, Kada inite dovu uzmite mene kao posrednika (vasitu)! Ja sam posrednik (vasita) izme u vas i Allaha teala d elle- anuhu. Jer, evlije su Resulullahovi sallallahu alejhi ve sellem nasljednici (varisi). Nasljednik ima sve superioritete osobe iji je on nasljednik. [Abdulkerim Ku ejri je preselio na ahiret 465/1072. g.n.e. u Ni apuru. Maruf Kerhi je bio Sirri Sekatijev mur id. On je preselio na ahiret 200/815. g.n.e. u Bagdadu. Ovdje se zavr avaju prijevodi citata iz knjige Hadika.

LINKOVI: http://www.scribd.com/doc/61203761/KAPIJE-%C4%8CISTIH-JASMINKO%C5%A0ARAC http://www.scribd.com/doc/52472440/TEFSIRSKE-TEME http://www.scribd.com/doc/20109372/Kako-voljeti-Allaha-dr-Ahmed-Cagil