Osnove Sjee I Izrade-Interna Skripta

Sveuilite u Zagrebu
umarski fakultet
Zavod za iskoritavanje uma

Krpan, A. P. B.
Zei, .
Porinsky, T.
unjar, M.

Osnove sjee i izradbe
s normama za oblo drvo
(Skripta)

Zagreb, srpanj 1998.
Sadraj
Stranica
Uvod
Program terenske nastave
1. Terenski rad i mjerenja
1.1 Procjena stabala po metodi Danhelovskog
1.2 Sjea (obaranje, ruenje) stabala
1.2.1 Traenje stabla
1.2.2 Odreivanje smjera pada stabla
1.2.3 Ureivanje okolia
1.2.4 Oblikovanje ilita
1.2.5 Zasjek
1.2.6 Potpiljivanje
1.2.7 Prelomnica
1.2.8 Veliine sastavnica obaranja
1.2.9 Zaustave
1.3 Izradba umskih sortimenata
1.3.1 Kresanje grana
1.3.2 Prikrajanje
1.3.3 Trupljenje
1.3.4 Koranje
1.3.5 Prostorno drvo
1.3.6 Naputak za rad
1.3.6.1 Mjerenje visine stabla
1.3.6.2 Kresanje grana
1.3.6.3 Sekcioniranje stabala
1.3.6.4 Prikrajanje i trupljenje
1.3.6.5 Mjerenje istog vremena trupljenja
1.3.6.6 Mjerenje dimenzija panja
1.3.6.7 Mjerenje prosjene irine goda
1.3.6.8. Obrada podataka
1.4 Preuzimanje, klasiranje i obiljeavanje izraenih proizvoda
obloga drva
1.5 Iskoritenje pri sjei i izradbi
1.6 Izvod iz hrvatskih normi (HRN) za oblo drvo
1.6.1 Dijelovi stabla, graa i znaajke drva (nazivlje i definicije)
1.6.1.1 Dijelovi drveta
1.6.1.2 Graa drva
1
3
4
4
8
9
9
10
10
11
12
13
14
14
14
15
16
17
18
18
19
19
19
19
20
20
21
21
21
22
22
23
24
25
25
25
25
27
1.6.1.3 Vanjske znaajke
1.6.2 Razvrstavanje i mjerenje oblog drva
1.6.3 Greke drva
1.6.3.1 Nepravilnosti oblika oblog drva
1.6.3.2 Nepravilnosti anatomske grae drva
1.6.3.3 Oteenja drva od fizikalno-mehanikih utjecaja
1.6.3.4 Promjene boje i promjene boje i konzistencije
1.6.3.5 Oteenja od insekata
1.6.3.6 Slikovni prikaz teksture i greaka drva
1.6.4 Rudniko drvo
1.6.5 Obla kolarska graa
1.6.6 Piloti
1.6.7 Trupci za furnir - bjelogorini
1.6.8 Trupci za furnir - hrasta
1.6.9 Trupci za ljutenje - bjelogorini
1.6.10 Trupci bjelogorini za piljenje
1.6.11 Trupci za pragove
1.6.12 Ogrjevno drvo
1.6.13 Stupovi za vodove
1.6.14 Trupci za furnir - crnogorini
1.6.15 Trupci za ljutenje - crnogorini
1.6.16 Trupci za piljenje - crnogorini
1.7 Literatura
1.8 Prilozi

29
31
35
35
36
40
43
47
49
55
55
55
57
58
60
61
65
66
69
71
73
74

1

UVOD

Zadatak je terenske nastave iz Iskoritavanja i Eksploatacije uma upoznati
studente dodiplomske nastave umarskoga i Drvnotehnolokog odsjeka umarskog
fakulteta u Zagrebu sa sjeom i izradom bjelogorinih i crnogorinih vrsta drvea
naih gospodarskih jednodobnih i prebornih uma. Uzaludna bi bila naa nastojanja za
kolovanjem kvalitetnih inenjera kada bismo studente upoznavali samo s praktinim
znanjima o tehnici obaranja stabala ili izradi umskih sortimenata. Zato je ova terenska
nastava osmiljena na nain koji studentima omoguuje dublje upoznavanje materije i
susret s teorijskim i znanstvenim podlogama i mjernim metodama u njihovu
sueljavanju s praktinim radom. To e studentima omoguiti razumjevanje sutine
znaajki vrsta drva i vrsta umskih proizvoda s motrita eksploatacije uma, kao i
sutine metoda rada i primjenjene tehnike.
Sjea stabala odvija se u umi, koju promatrajmo kao sloeni ivi organizam i
uz spoznaju kako je sjea stabala u gospodarskim umama najvaniji gospodarski in.
Bez sjee umom se ne gospodari.
Program ove terenske nastave studentima omoguuje povezivanje znanja
mnogih strunih disciplina, koje su sluane tijekom studija i ije objedinjavanje kroz
saimanje teorije i prakse oblikuje eljeni profil budueg inenjera.
Prema nastavnom programu terenska nastava se izvodi u trajanju od etiri dana
za predmet Iskoriivanje uma i tri dana za Eksploataciju uma. Studenti rade u
skupini (grupi) primjerene veliine. Svaka grupa obrauje odreeni broj stabala prema
programu terenske nastave.

Uvodna poruka studentima

Stacionarna se terenska nastava sa studentima umarstva na nastavno pokusnim
objektima u Lipovljanima i Zalesini odrava od 1951. Studenti drvne tehnologije
poinju s terenskom nastavom neto kasnije. Sukladno vremenu i nainu rada u to
doba studenti su s nastavnicima na terenskoj nastavi iz Iskoriivanja uma boravili od
2
osam do deset dana. Studenti su obarali stabla i izraivali ih runim alatom (dvorune
pile amerikanke, sjekire, drveni klinovi, okretai i td.), a sve radove izvodili su sami
pod nadzorom nastavnika. Obraun procjene stabala i drugih mjernih podataka,
izradba manuala, unoenje u manuale i crtanje bilo je runo uz koritenje tablica iz
umarskog prirunika. Mono ali rijetko pomagalo za raunanje bio je iber.
Studentski standard, uostalom kao i nastavniki, u to doba poetaka funkcioniranja
Objekata bio je za sadanja gledita neprihvatljiv ali pun romantike. U Lipovljanima se
poelo u drvenoj baraci u sredini koje je gorjela pe bubnjara, nainjena od limene
bave. Do Opeka se sa eljeznike stanice Lipovljani pjeailo umskom prugom
sedam kilometara. U povoljnim prilikama stizalo se "Saloonom", natkritim vagonetom
kojega je po tranicama vukao konj ili bi se za dva-tri ovjeka nala derezina-
kvadricikl. U Zalesini su studenti noivali u preureenoj umarijskoj konjunici.
U proteklom vremenu umarski fakultet u Zagrebu podigao je u Lipovljanima
i Zalesini, slino kao i na drugim objektima, centre za obrazovanje i istraivanja na
svjetskoj razini te ih stavio u vrijeme terenske nastave vama na raspolaganje.
Danas ivimo bre. Uz kompjutore i druga pomagala proireni program
terenske nastave izvodimo za tri do etiri dana. Studentski standard na objektima je na
civilizacijskoj razini dananjeg trenutka.
Koja je vaa zadaa?
Kada doete na objekte otvorite svoj um i svoje srce umi. Uskoro ete shvatiti
kako se bolja prilika za ovladavanje znanjima o umi i umarstvu teko moe pruiti.
Ako se potrudite, moda e pokoji od vas ve tada outiti tajanstvenost, ivotnu snagu,
vanost ume za ovjeanstvo i iskonsku povezanost o emu je tako jednostavno, a
tako lijepo zborio i slovio na prethodnik sa umarskih staza, umar i pisac Josip
Kozarac. Zakoraajte ozbiljno i vi na te staze, zavolite svoj poziv i umu jo vie nego
je volite dok itate ove retke, a uma e vam svojom tihom, nenametljivom vjernou
stostruko uzvratiti.

3
PROGRAM TERENSKE NASTAVE

1.1 Procjena stabala u dubeem stanju
1.2 Obaranje stabala
1.3 Izradba stabala
1.3.2 Prikrajanje krupnoga drva
1.3.3 Trupljenje
1.3.4 Koranje
1.3.6.3 Sekcioniranje stabala i mjerenje kore
1.4 Preuzimanje izraenih umskih proizvoda
2. Obrada podataka (Sva obrada mjernih podataka vri se pomou osobnog
raunala primjenom programskog paketa Microsoft Excel 7.0)
2.1 Obradba podataka i izrada zajednike tablice procjene stabala
2.2 Obradba podataka sekcioniranja
2.3 Obradba podataka preuzimanja po stablu
2.4 Izradba zajednike tablice iskoritenja pri sjei i izradi i strukture izraenih
sortimenata
2.5. Obradba podataka istog vremena trupljenja
3. Analiza rezultata sa zakljunim razmatranjima
4


Prema nastavnom programu terenska nastava izvodi se u trajanju od 4 dana, za
Iskoriivanje uma, odnosno 3 dana za Eksploataciju uma. Studenti rade u skupini
(grupi) primjerene veliine. Svaka grupa dobiva odreeni broj stabala koja obrauje
prema metodici.

1.1 Procjena stabala po metodi Danhelovskog

Prilikom procjene stojeeg stabla po metodi Danhelovskog utvruje se drvni
obujam svakog stabla i kakvona struktura drva pogodnog za tehniku uporabu
(tehniko oblo drvo). Prostorno drvo se ne procjenjuje.
Pri procjeni odreeni parametri stabla se mjere, a ostali procjenjuju. Prsni
promjer stabla (d
1,30
) mjeri se u dva meusobno okomita poloaja. Svako oitanje kao i
aritmetika sredina zaokruuje se na puni centimetar na nie. Visina stabla mjeri se
visinomjerom s preciznou na jedan metar. Na temelju prsnog promjera i visine stabla
oitava se drvni obujam stabla iz dvoulaznih drvnogromadnih tablica za odgovarajuu
vrstu drva ili se obujam krupnog drva izraunava pomou Schumacher - Hallov-e
jednadbe.

Schumacher - Hallov-a jednadba
V b d h f
b b
=
0
1 2
| | m
3

Parametri jednadbe
b
0
, b
1,
b
2

f
- koeficijenti Shummacher - Hall-ove jednadbe
- Mayerov korekcijski faktor

Kakvona se procjena izvodi na nain da se stablo (deblo) paljivo osmotri sa
svih strana, te temeljem vidljivih greaka ili osobitosti izaberu segmenti debla jednake
kakvoe. Svakom se tako odabranom segmentu procjenjuje (mjeri) duljina te
procjenjuje, mjeri ili odreuje promjer bez kore u sredini. Letva 5,0 + 0,3 m se koristi
za mjerenje duljine prvih, najvrijednijih sortimenata u deblu, te za laku procjenu
5
duljine sljedeih. Srednji promjer segmenta odreuje se na temelju prsnog promjera,
visine stabla i visine traenog srednjeg promjera iznad tla po urievim tablicama
faktora za smanjenje promjera uslijed pada promjera.
Sortimente kubiramo na temelju duljine i srednjeg promjera, koristei
Huberovu formulu:

V
d
l =

2
40000
t
| | m
3

V - obujam sortimenta (m
3
)
d
S
- srednji promjer na polovici duljine sortimenta (cm)
l - duljina sortimenta (m)

Procjenjuje se tehniko drvo svakoga stabla zasebno, a svi podaci se unose u
manual procjene - vidi prilog 1.

Tablica parametara Schumacher - Hallov-e jednadbe za neke vrste drvea

Vrsta Parametri jednadbe
drvea b
0
b
1
b
2
f
Obina bukva 0,00003330 2,024425 1,032212 1,004958
Hrast lunjak 0,00004968 2,048384 0,892124 1,003739
Hrast kitnjak 0,00004224 2,041940 0,949714 1,005597
Cer 0,00003005 1,989330 1,080215 1,003363
Hrast crnika 0,00009600 1,821000 0,759000 -
Poljski jasen (sui tip) 0,00003426 2,009809 1,004647 1,001643
Poljski jasen (poplavni tip) 0,00003072 1,995090 1,017856 1,001449
Pitomi kesten 0,00004258 1,932783 1,031824 1,006167
Obini grab 0,00001792 2,027826 1,227771 1,005592
Bagrem 0,00003136 2,048876 1,001009 1,000654
Obina breza 0,00004396 1,792514 1,097550 -
Crna joha 0,00003597 1,993710 1,010065 1,001505
Topole domae 0,00003112 1,913663 1,110456 1,003330
Topole euroamerike 0,00002418 2,029195 1,066454 1,002344
Bijele vrbe 0,00006248 2,007184 0,797157 1,006016
Obina jela 0,00004991 1,877477 1,054306 1,004840
Obina smreka 0,00004267 1,869889 1,082051 1,039178
Crni bor 0,00004935 1,913996 1,021436 1,003441
Bijeli bor 0,00003833 2,087561 0,875764 1,004012

6
Tablice postotnih faktora za smanjenje promjera uslijed pada promjera (uri 1938)

Hrast (Jasen)
Visina Visina promjera iznad tla (odnosno udaljenost promjera od panja), m
stabla 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20
m Postotni faktor (postotak od prsnog promjera)
15 91 85 80 77 75 73 70 67 62 - - - - - - - - - -
16 91 85 81 77 75 73 71 68 64 - - - - - - - - - -
17 91 86 82 78 76 74 72 70 67 - - - - - - - - - -
18 91 86 83 78 76 74 73 71 68 - - - - - - - - - -
19 92 87 83 79 77 75 74 72 69 - - - - - - - - - -
20 92 87 83 80 77 75 74 72 70 - - - - - - - - - -
21 92 87 84 81 78 76 75 73 72 70 67 - - - - - - - -
22 92 87 84 81 78 76 75 73 73 70 68 - - - - - - - -
23 93 88 85 82 79 77 76 74 73 71 70 67 65 61 - - - - -
24 93 88 85 82 79 77 76 74 73 72 70 68 66 63 - - - - -
25 94 89 86 83 80 78 76 75 74 73 71 69 67 65 - - - - -
26 94 89 86 83 80 78 76 75 74 73 71 70 68 66 - - - - -
27 94 90 86 84 81 79 78 76 75 74 72 71 69 67 65 62 - - -
28 94 90 86 84 81 79 78 76 75 74 72 71 70 68 66 64 - - -
29 94 91 87 84 82 80 78 76 75 74 73 72 71 69 68 66 63 - -
30 94 91 87 84 82 81 78 76 75 74 73 72 71 70 69 67 64 - -
31 95 91 88 85 83 81 79 77 76 75 74 73 72 71 70 68 66 64 61
32 95 91 88 85 83 81 79 77 76 75 74 73 72 71 70 68 67 65 62
33 95 91 88 86 83 81 80 78 77 76 75 74 73 72 71 69 68 66 63
34 95 91 88 86 83 81 80 78 77 76 75 74 73 72 71 70 68 67 64
35 96 92 89 86 84 82 80 79 77 76 75 74 73 73 72 71 69 68 65
36 96 92 89 86 84 83 80 79 77 76 75 74 73 73 72 71 69 68 66
37 96 92 89 87 84 83 81 79 78 77 76 75 74 73 73 72 70 69 68
38 96 92 89 87 84 83 81 79 78 77 76 75 74 73 73 72 70 69 68
39 96 93 90 87 85 83 82 80 79 77 76 76 75 74 73 72 71 70 69
40 96 93 90 87 85 83 82 80 79 77 76 76 75 74 73 72 72 71 70
41 96 93 90 88 86 84 82 81 79 78 77 76 75 75 74 73 73 72 71
42 96 93 90 88 86 84 82 81 79 78 77 76 75 75 74 73 73 72 71
43 96 93 90 88 86 84 82 81 80 78 77 76 75 75 74 74 73 72 71
44 96 93 90 88 86 84 82 81 80 78 77 76 75 75 74 74 73 72 71
45 96 93 90 88 86 84 82 81 80 79 78 77 76 75 75 74 73 72 71

Obina bukva
stabla 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20
15 92 85 81 78 75 72 69 65 59 - - - - - - - - - -
16 92 87 82 79 76 73 70 66 62 - - - - - - - - - -
17 92 87 83 80 77 74 71 68 65 - - - - - - - - - -
18 92 87 83 80 77 75 72 69 66 - - - - - - - - - -
19 92 88 84 81 78 76 74 71 68 - - - - - - - - - -
20 93 88 84 81 79 76 74 72 69 - - - - - - - - - -
21 94 89 85 82 80 77 75 73 71 68 65 - - - - - - - -
22 94 89 85 82 80 77 76 73 72 69 66 - - - - - - - -
23 94 89 86 83 81 78 77 74 73 71 68 65 62 58 - - - - -
24 94 89 86 83 81 78 77 75 73 71 69 66 64 60 - - - - -
25 95 90 87 84 82 79 78 76 74 72 70 68 66 62 - - - - -
26 95 90 87 84 82 79 78 76 74 72 71 69 67 64 - - - - -
27 95 90 87 84 82 80 78 77 75 73 72 70 68 66 62 60 - - -
28 95 90 87 84 82 80 78 77 75 74 72 71 69 67 64 61 - - -
29 95 91 88 85 83 81 79 78 76 75 73 72 70 68 66 63 60 - -
30 95 91 88 85 83 81 79 78 76 75 73 72 71 69 67 64 62 - -
31 96 92 89 86 84 82 80 79 77 76 74 73 72 70 68 66 64 61 58
32 96 92 89 86 84 82 80 79 77 76 74 73 72 70 69 67 65 62 59
33 96 93 89 87 84 83 81 79 78 77 75 74 72 71 70 68 66 63 61
34 96 93 89 87 84 83 81 79 78 77 75 74 72 71 70 68 67 64 62
35 96 93 90 87 85 83 81 80 79 77 76 75 73 72 71 69 68 65 63
36 96 93 90 87 85 83 81 80 79 77 76 75 73 72 71 70 68 66 64
37 96 93 90 88 85 84 82 81 79 78 77 76 74 73 72 71 69 68 66
38 96 93 90 88 85 84 82 81 79 78 77 76 74 73 72 71 69 68 67
39 96 94 91 88 86 84 83 81 80 79 78 76 75 74 73 72 70 69 68
40 96 94 91 88 86 84 83 81 80 79 78 76 75 74 73 72 71 70 69
41 97 94 91 89 87 85 83 82 81 79 78 77 76 75 74 73 72 71 70
42 97 94 91 89 87 85 83 82 81 79 78 77 76 75 74 73 72 71 70
43 97 94 91 89 87 85 83 82 81 80 79 78 76 75 74 73 72 71 70
44 97 94 91 89 87 85 83 82 81 80 79 78 76 75 74 73 72 71 70
45 97 94 91 89 87 86 84 82 81 80 79 78 77 76 75 74 73 72 71

7

Jela i Smreka
stabla 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20
15 92 86 81 77 73 68 64 59 54 - - - - - - - - - -
16 92 86 82 78 74 70 66 61 57 - - - - - - - - - -
17 92 87 83 79 75 71 67 63 59 - - - - - - - - - -
18 92 87 83 80 76 72 69 65 61 - - - - - - - - - -
19 93 88 84 81 77 73 70 66 63 - - - - - - - - - -
20 93 88 84 82 78 74 71 67 64 - - - - - - - - - -
21 93 89 85 82 79 76 72 69 66 63 60 - - - - - - - -
22 94 89 85 82 79 77 73 70 67 64 61 - - - - - - - -
23 94 90 86 83 80 78 75 72 69 66 63 60 56 52 - - - - -
24 94 90 86 83 80 78 75 72 70 67 64 61 58 54 - - - - -
25 94 90 87 84 81 79 76 73 71 68 65 63 60 57 - - - - -
26 94 90 87 84 81 79 77 74 71 69 66 64 61 58 - - - - -
27 94 90 87 84 82 80 78 75 72 70 68 65 63 60 57 54 - - -
28 95 91 88 85 82 80 78 76 73 71 69 66 64 61 58 56 - - -
29 95 91 88 85 83 81 79 77 74 72 70 67 65 63 60 58 55 - -
30 95 91 88 85 83 81 79 77 75 73 71 68 66 64 61 59 56 - -
31 95 92 89 86 84 82 80 78 76 74 72 69 67 65 63 61 58 56 53
32 95 92 89 86 84 82 80 78 76 74 72 69 67 66 63 61 59 57 54
33 96 92 90 87 84 82 81 79 77 75 73 70 68 67 64 62 60 58 55
34 96 92 90 87 85 83 81 79 77 75 73 71 69 67 65 63 61 59 56
35 96 93 90 87 85 83 81 80 78 76 74 72 70 68 66 64 62 60 58
36 96 93 90 87 85 83 81 80 78 76 74 72 70 69 67 65 63 61 59
37 96 93 90 87 85 83 82 81 79 77 75 73 71 70 68 66 64 62 60
38 96 93 91 88 86 84 82 81 79 77 75 73 72 70 68 67 65 63 61
39 96 93 91 88 86 84 83 81 80 78 76 74 73 71 69 68 66 64 62
40 96 93 91 89 87 85 84 82 80 78 76 75 73 71 69 68 66 65 63
41 96 93 91 90 88 86 85 83 81 79 77 76 74 72 71 69 67 66 64
42 96 93 91 90 88 86 85 83 81 79 77 76 74 72 71 69 67 66 64
43 97 94 91 90 88 86 85 83 81 80 78 76 75 73 71 70 68 67 65
44 97 94 91 90 88 86 85 83 81 80 78 76 75 73 72 70 69 67 65
45 97 94 91 90 88 86 85 83 81 80 78 77 76 74 72 71 70 68 67

Bijeli i crni bor
stabla 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20
15 90 83 79 76 74 71 67 63 57 - - - - - - - - - -
16 90 84 80 77 74 72 68 65 60 - - - - - - - - - -
17 91 85 81 78 75 73 70 67 63 - - - - - - - - - -
18 91 85 81 78 75 73 71 68 65 - - - - - - - - - -
19 92 86 82 79 76 74 72 70 67 - - - - - - - - - -
20 92 86 82 79 77 75 73 71 68 - - - - - - - - - -
21 92 87 83 80 78 76 74 72 69 67 64 - - - - - - - -
22 92 87 83 80 78 76 74 72 70 68 65 - - - - - - - -
23 93 88 84 81 79 77 75 73 71 70 67 64 60 56 - - - - -
24 93 88 84 81 79 77 75 73 72 70 67 64 60 56 - - - - -
25 94 89 85 82 79 77 76 74 73 71 67 64 61 57 - - - - -
26 94 89 85 82 79 77 76 75 73 71 69 66 64 60 - - - - -
27 94 89 85 82 80 78 77 75 74 72 71 69 67 64 61 58 - - -
28 94 89 85 82 80 78 77 75 74 73 71 70 68 65 62 60 - - -
29 94 90 86 83 81 79 78 76 75 74 72 71 69 67 64 62 59 - -
30 94 90 86 83 81 79 78 76 75 74 72 71 69 67 65 63 62 - -
31 95 91 87 84 82 80 78 77 76 74 73 72 70 69 67 65 63 60 56
32 95 91 87 84 82 80 78 77 76 74 73 72 70 69 67 66 63 61 58
33 95 91 87 85 82 80 79 78 76 75 74 73 71 70 68 67 64 62 60
34 95 91 87 85 83 80 79 78 76 75 74 73 71 70 69 67 65 63 61
35 96 92 88 85 83 81 80 78 77 76 75 74 72 71 70 68 66 65 62
36 96 92 88 85 83 81 80 78 77 76 75 74 72 71 70 68 67 65 63
37 96 92 88 86 84 82 80 79 77 76 75 74 73 72 71 69 68 66 65
38 96 93 88 86 84 82 80 79 77 76 75 74 73 72 71 70 68 67 65
39 96 93 89 87 84 82 81 79 78 77 76 75 74 73 72 71 69 68 66
40 96 93 89 87 84 83 81 79 78 77 76 75 74 73 72 71 70 69 67
41 96 93 90 87 85 83 81 80 79 78 77 76 75 74 73 72 71 70 68
42 96 93 90 87 85 83 81 80 79 78 77 76 75 74 73 72 71 70 68
43 96 93 90 87 85 83 82 80 79 78 77 76 75 74 73 72 71 70 69
44 96 93 90 87 86 83 82 80 79 78 77 76 75 74 73 72 71 70 69
45 96 93 90 87 86 84 82 81 79 78 77 76 76 75 74 73 72 71 70

8

Ako se tehniko drvo nalazi i u kronji, to je est sluaj kod starijih
bjelogorinih stabala, procjenjuje se duljina komada i pripadni srednji promjer bez
kore. Prosudba o srednjem promjeru moe se podrati uporedbom s okolnim stablima
koja se mogu izmjeriti.
Drvni obujam ogrjeva odredi se kao razlika izmeu drvnog obujma stabla i
ukupnog obujma procjenjenih tehnikih sortimenata.
Procjenom se, kako je ve reeno, utvruje obujam i kakvona struktura svakog
stabla pojedinano. Zbir obujmova svih stabala u sjeini i obujmova pojedinih
sortimenata (kakvona struktura) raspoloivog tehnikog drva osnova su za utvrenje
novane vrijednosti drva na sjeini.

1.2 Sjea (obaranje, ruenje) stabala

Sjea stabala izvodi se kod nas runo-strojnim radom. Stabla obaraju umski
radnici sjekai motornom pilom uz uporabu pomonih alata i opreme. Sjekai su
izvrgnuti opasnostima pri radu, koje izviru iz dimenzija i masa predmeta rada (stabla,
sortimenti), sredstava rada s poveanom opasnou (motorna pila) i drugog alata kao i
iz terenskih uvjeta rada. Stoga su radnici sjekai zakonski obavezni koristiti propisanu
opremu higijensko-tehnike zatite. U HTZ sredstva pripada zatitna kaciga s unim
titnicima i mreom za zatitu lica, zatitno odjelo te zatitne rukavice i obua
(terenske cipele ili izme) s ojaanim vrhom. Motorna pila opremljena je tvorniki
konicom lanca, koja u sluaju povratnog udara zaustavlja lanac u vremenu do 0,8
sekunda, te ureajima za smanjenje buke i vibracije.
Sjeku se doznaena stabla. Doznaku stabala, prema Zakonu o umama, izvode
umarski inenjeri ili posebno obueni umarski tehniari.
Sjea stabala obuhvaa cijeli niz postupaka koji se trebaju izvesti na pravilan
nain, kako bi se stablo bez opasnosti i teta dovelo iz dubeeg poloaja na tlo.
Redoslijed operacija i zahvata koje radnik sjeka treba izvesti je slijedei:
- potraiti stablo,
- odrediti smjer pada stabla,
9
- urediti okoli,
- oblikovati ilite,
- izraditi zasjek,
- potpiliti stablo uz ostavljanje prelomnice.

1.2.1 Traenje stabla - Stabla su pri doznaci obiljeena uoljivim bojama (crvena,
uta, bijela i sl.) tokasto ili prstenom boje kako bi iz daleka bila vidljiva. Ako stabla
nisu vidljivo obiljeena tada e sjekai troiti mnogo vremena za njihovo pronalaenje
to e se nepovoljno odraziti na uinak.

1.2.2 Odreivanje smjera pada stabla - Na smjer pada stabla utjeu primjenjena
tehnologija, poloaj stabla u odnosu na okoli, nagib terena i nagib samoga stabla.
Izborom tehnologije u kojoj se sva stabla moraju obarati usmjereno smjer pada stabla
je unaprijed odreen. Ukoliko se stabla u sastojini rue bez unaprijed odreenoga
smjera tada radnici (s poslovoom) sami odreuju najpovoljniji smjer pada stabla. U
jednodobnim nizinskim sastojinama susreu se razne vrste sjea: rane prorede, srednje
i kasne prorede, oplodne sjee i dovrne sjee. U sastojinama prebornog oblika
gospodarenja provode se stablimine i grupimine preborne sjee. Pri ranim
proredama i u gustim kulturama crnogorinih vrsta drvea na izbor smjera pada stabla
utjecat e najee kronje stabala i ev. nagnutost stabla kojega sjeemo. Mnoga stabla
e se pri padu zaustaviti. U kasnim proredama i oplodnim sjeama na smjer obaranja
utjecat e poloaj okolnih stabala i razvijenost i poloaj kroanja u prostoru.
Asimetrinost kronje obaranog stabla utjee na smjer pada kao i nagnuto stablo. Kod
takvih stabala projekcija teita ne lei u centru panja. Kae se da stablo "visi" na
jednu stranu. Stablo je najlake oboriti u smjeru visenja. Pri dovrnim sjeama na izbor
smjera pada stabla najvei utjecaj imat e asimetrinost kronje ili tehnoloki zahtjevi.
U prebornim umama na izbor smjera pada stabla utjeu mnogi imbenici:
zatita pomlatka i ostalih stabala, prostorni raspored stabala i razvijenost kroanja,
tehnoloki uvjeti, nagib i mikroreljef. Nagib, mikroreljef i zatita pomlatka su dodatni
imbenici izboru smjera pada stabla u prebornim umama u odnosu na jednodobne
ume. Stabla se rue u pravilu po izohipsama, kako bi se radnici pri izvoenju
10
slijedeih operacija mogli najlake kretati. Obaranje niz nagib se izbjegava zbog
poveanja kinetike energije stabla uslijed duega puta pada, koja pri udaru o tlo moe
stablo destruirati. Neravan mikroreljef uzrokovat e katkada viestruke prelome debala
stabala koje obaramo i tako nedopustiv gubitak drva.

1.2.3 Ureivanje okolia - Za sigurno izvoenje rada potrebito je urediti okoli stabla
u zoni kretanja radnika pri obaranju i povlaenja radnika pri padu stabla. Rad se mora
odvijati na siguran nain, to pretpostavlja uklanjanje svih povrinskih prepreka kao
moguih izvora opasnosti za kretanje sjekaa.

Odreivanje smjera pada stabla

Ureenje okolia

1.2.4 Oblikovanje ilita - Kod jakih stabala u prizemnom je dijelu izraeno ilite,
koje vodoravnom presjeku ilita daje zvjezdasti izgled. Ispravna tehnika obaranja
stabla, kao uvjet sigurnog rada pri obaranju stabla, primjenjiva je na pravilnom
krunom presjeku. Stoga se pridanak stabala sa izraenim ilitem oblikuje tako da se
svaka ila opsjee jednim horizontalnim i jednim vertikalnim rezom. Isjeci se moraju
pospremiti izvan zone radne plotine.

1.2.5 Zasjek - Pravilno izveden zasjek je kod debljih stabala vrlo vaan element
sigurnog obaranja stabla. Njegova osnovna funkcija je omoguavanje nesmetane
rotacije stabla u poetku padanja. Izvodi se na vie naina ali uvjek na strani stabla u
smjeru njegovog pada. Najei oblik zasjeka je s jednom horizontalnom ravninom
piljenja i drugom pod kutom od 35 do 45 u odnosu na prvu. Ravnine piljenja
11
pravilno izvedenog zasjeka se spajaju bez produljivanja jedne od njih. Ukoliko se to
dogodi nainjena je greka zasjeka, koja onemoguava sigurno obaranje stabla, a
povezana je s prelomnicom. Ukoliko je zasjek izveden pod manjim kutom, on je
preplitak, pri padu se stablo naslanja na panj, a uslijed sila koje se u deblu javljaju
dolazi do njegovog uzdunog raspucavanja.

Oblikovanje ilita

Zasjek pri obaranju stabala na nagibu, radi smanjenja gubitka drva, moe imati
obrnuti oblik (gornja ravnina horizontalna). Kod stabala promjera do 20 cm zasjek ini
jedan horizontalni upiljak, a kod posve tankih stabala zasjek nije potreban.
Klinoliki isjeak zasjeka odlae se izvan radnog prostora sjekaa.

Izrada zasjeka

na nagibu stabla tanja od 20 cm
12

Obaranje
nagnutog
stabla

1.2.6 Potpiljivanje - Potpiljivanjem se prepiljuju drvna vlakanca sa strane pridanka
suprotne zasjeku, a ravnina potpiljivanja je po poloaju neto via od donje ravnine
zasjeka. Tim inom odvaja se fiziki nadzemni dio stabla od panja. Ravnina
potpiljivanja je horizontalna. Pri potpiljivanju se ne prepiljuju sva drvna vlakanca na
presjeku ve se jedan dio prema zasjeku ostavlja neprepiljen. Taj neprepiljeni dio
vlakanaca naziva se prelomnica.

Potpiljivanje

Obaranje ganjaka

Dobra i loa tehnika ruenja stabla
13

Obaranje stabla
debljeg od dvije
duljine vodilice

1.2.7 Prelomnica - Prelomnica je dio drvnih vlakanaca koja pri potpiljivanju ostaju
neprepiljena, a pri padu stabla se kidaju. Ona osigurava odabrani smjer pada stabla i to
joj je osnovna uloga. Prelomnica je simetrina ili asimetrina. Asimetrinom
prelomnicom se stabla fino usmjeravaju lijevo ili desno od osnovne linije pada.
Asimetrinom prelomnicom moe se takoer utjecati na otklon smjera pada stabla od
prirodnog smjera pada "viseeg" stabla.

Uticaj oblika
prelomnice na
smjer ruenja

14
1.2.8 Veliina sastavnica obaranja - Veliine sastavnica obaranja stavljamo u vezu s
prsnim promjerom stabla ili promjera panja (D). Visina panja definirana je visinom
donje ravnine zasjeka i ravnine potpiljivanja. Visina panja je estetski imbenik sjee
(panj treba biti im je mogue nii), ali i imbenik iskoritenja drva pri sjei i izradi te
iznosi 0,2 D. Dubina zasjeka je 0,20,3 D, debljina prelomnice 0,1 D, visina ravnine
potpiljivanja je 0,1 D iznad horizontalne ravnine zasjeka.
Ukoliko je obaranje stabala izvedeno pravilno, panj takoer ima pravilan oblik,
a na njemu se prepoznaju sve sastavnice obaranja. Ukoliko se drvna vlakanca
prelomnice pri kidanju izvuku, na panju ili na debljem elu prvog trupca zaostaje
"brada", koju je iz estetskih i drugih razloga potrebno ukloniti.

1.2.9 Zaustave - Pri sjei stabala normalna je pojava zaustavljanja stabala u
kronjama okolnih stabala. Ona je to ea to su sastojine gue. Takva stabla su
izvor opasnosti za sve koji se kreu po umi i treba ih osloboditi na siguran nain.
Siguran nain pretpostavlja primjenu traktora ili runih uetnih natezaa. Svaki drugi
nain oslobaanja zapelih stabala, kao obaranje drugog stabla preko zapelog ili
podrezivanje nije doputeno.

1.3 Izradba umskih sortimenata

Pod izradbom stabala podrazumjevamo niz postupaka kojima se oboreno stablo
pretvara u umske drvne sortimente (proizvode). Kod bjelogorinih vrsta drva i neke
crnogorice (borovi) to su kresanje grana, prikrajanje i trupljenje, a kod jele i smreke u
obzir dolazi i koranje. Izradba stabala izvodi se kod panja, ili se dio ili kompletna
izradba prenosi na pomono stovarite. Ovisno o tome primjenjuju se slijedee metode
izradbe:

sortimentna metoda

stabalna metoda
- svi se proizvodi izrauju kod panja, i takvi se privlae do
pomonog stovarita,
- nakon obaranja cijelo stablo se privlai na pomono
15

debalna metoda

metoda utovarnih
duljina

metoda iveranja

stovarite; kod modificirane stabalne metode sitna granjevina
se okree kod panja,
- nakon sjee odvoji se deblo od kronje; deblo se privlai na
pomono tovarite, a proizvodi iz kronje izrauju se kod
panja,
- u sjeini kod panja ili na pomonom stovaritu izrauju se
trupci u duljinama pogodnim za utovar u kamione i prikolice
ili poluprikolice (ova metoda primjenjuje se kod jele i smreke
te izradbe industrijskog drva u proredama),
- posjeena ili neposjeena stabla se strojno usitne u iverje.
Iveranje oborenih stabala ili djelova stabala moe se provesti
na razliitm mjestima: u sastojini, na vlaci, na pomonom
stovaritu pa i na glavnom stovaritu, pokretnim ili
stacionarnim strojevima.


Kresanje grana (bjelogorica)
Kresanje grana na terenskoj nastavi izvriti e
radnici motornom pilom. Studenti e napraviti
umski red, koji se sastoji u slaganju sitne
granjevine i otpada na panjeve.

Kresanje grana mogue je provesti strojno i runo-strojno na dubeim i
oborenim stablima te runo na oborenim stablima. Kod nas se primjenjuje runo-
strojni i rijee runi rad sjekirom iskljuivo na oborenim stablima. Za siguran rad
prilikom kresanja stabala vano je drati se pravila sigurnosti na radu. Kresanje se
16
moe izvoditi odvojeno od drugih operacija izradbe, ali ei je nain u praksi da se
operacije izvode paralelno. Time se uteuje vrijeme ponovljenog hodanja du stabla,
odnosno poveava uinak sjee i izradbe. Obzirom da se za kresanje troi puno
vremena taj rad se u svijetu nastoji mehanizirati i na taj nain podii proizvodnost.

Kresanje grana u prljenu (crnogorica)

1.3.2 Prikrajanje (razmjeravanje)

Ovisno o metodi izradbe prikrajanje e se izvesti kod panja ili na pomonom
stovaritu potpuno ili djelomino. To je jedan od najvanijih poslova eksploatacije
uma i povjerava se poslovoama, koji su obino umarski tehniari pa i umarski
inenjeri. Zato je prikrajanje vano? Prikrajanje je pomno odreivanje mjesta na
kojemu e se drvo prepiliti u umske proizvode. Kakvoa i vrijednost umskog
proizvoda ovisna je o dimenzijama i vidljivim grekama. Jedna nedoputena greka
ostavljena na trupcu moe sruiti kakvou furnirskog trupca na treu klasu to je
evidentan financijski gubitak.
Prikrajanje deblovine je osjetljivije kod bjelogorinih vrsta drva nego kod
crnogorice, a posebno kod visokovrijednih vrsta, kod kojih se pojavljuje veliki broj
proizvoda (npr. hrast lunjak). Potrebno je dobro poznavanje normi za umske
proizvode obloga drva te naine odstranjenja postojeih greaka.
17
1.3.3 Trupljenje (prerezivanje)

Prerezivanje drvnih vlakanaca okomito na uzdunu os drva nazivamo
trupljenjem. Izvodi se motornom pilom, primjerenim tehnikama trupljenja, uz pravila
koja osiguravaju siguran rad i izostanak teta na pili i drvu.

Unutarnja naprezanja obloga drva pri trupljenju

Tehnike trupljenja i vrsta reza (donjom i gornjom stranom vodilice, ubodni rez)
prilagoavaju se naprezanjima koja vladaju u deblu na mjestu trupljenja. Vrlo je
rijedak sluaj da u deblu, koje je poduprto granama i terenom na razliite naine, nema
18
naprezanja. Sile koje se pri tome javljaju su dovoljno velike da otete pilu pri
ukljetavanju ili da dovedu do uzdunog raspucavanja trupca. Na presjeku debla,
ovisno o poduprtosti, pojavit e se zone tlanog i vlanog naprezanja izmeu kojih e
se nai ua neutralna zona. Osnovno je pravilo da se najprije prepile vlakanca u zoni
tlanih naprezanja. Pri trupljenju se takoer moraju potovati principi sigurnog rada.
Na nagibu se sjeka pri trupljenju nalazi iznad debla.

1.3.4 Koranje

Koranje je postupak guljenja kore sa sortimenata iz ljetne i zimske sjee jele i
smreke. Provodi se iz sanitarnih razloga u cilju spreavanja namnoavanja
potkornjaka. Runo koranje u ljetnoj sjei (bijela sjea) izvodi se posebnim metalnim
ili prirunim drvenim koraima. U zimskoj sjei kada nema mezgre koranje je zapravo
tesanje kore sjekirom (crvena sjea). Strojno koranje moe biti stacionarno (centralna
mehanizirana stovarita) ili pokretnim strojevima. Kod nas su u primjeni CMS. Runo
koranje zahtijeva puno vremena, posebno zimsko. Stoga se koranje, slino kao i
kresanje grana nastoji mehanizirati i prebaciti iz ume na pomono ili glavno
stovarite. Danas se koranje zbog nedostatka radne snage izbjegava, a trupci se
zatiuju prskanjem insekticidima.


Prostorno se drvo izrauje kao jednometarsko i viemetarsko. Mjeri se u m
3
.
Jednometarsko drvo slae se u sloajeve na mjestu izradbe. Krupniji komadi se
cjepaju. Za potrebe prakse izraivati e se jednometarsko oblo drvo, a mjerit e se
jedan promjer u sredini s korom zaokruen na puni centimetar nanie.

19

Dubeem stablu izmjeri se promjer (na cm) i visina (na m) pomou promjerke i
visinomjera. Nakon obaranja mjeri se visina oborenog stabla (od pridanka do vrnog
pupa). Mjeri se metrom ili vrpcom s preciznou na decimetar. Ujedno se mjeri visina
do prve ive grane radi utvrenja koeficijenta istoe debla, odnosno granatosti stabla.
Ovi podaci unose se u manual sekcioniranja.


Kresanje tanjih grana obavljaju studenti sjekirom uz primjenu zatitne opreme.
Kresanje grana vri se uz potivanje pravila sigurnog rada (objanjenog na
predavanju). Kresanje debelih grana obavljati e radnici motornom pilom. Nakon
kresanja grana pristupa se sekcioniranju.

1.3.6.3 Sekcioniranje stabala

Sekcioniranje stabala provodi se radi preciznog utvrivanja obujma stabla s
korom i bez kore. Krupno se drvo stabla, od pridanka nadalje, bijelom kredom
razdijeli na sekcije duljine 2,0 m. Zavrne sekcije debla, ralji i grana su duge od
najmanje 1,0 m do najvie 3,0 m. umskom kredom obiljei se sredina svake sekcije,
gdje se izmjere dva meusobno okomita promjera s tonou na milimetar (d
1
i d
2
s
korom). Pri tome promjerka se polae pod kutem od 45 lijevo i desno od uzdune osi
sekcije, kod svake sekcije jednako.
Pri sekcioniranju se mjeri debljina kore. Debljina kore (k
1
i k
2
) mjeri se na dva
nasuprotna uzorka sa sredine svake sekcije. Kora se mjeri na milimetar tono, a uzorak
mora obuhvatiti mrtvu i ivu koru. Kod jele i smreke koje se koraju nije poterebno
raditi uzorke kore sa sjekirom, nego se mjeri debljina kore na uzorcima kore sa tla.
20
Redni broj sekcije, duljina sekcije (zaokruena na decimetar), promjeri sekcije
d
1
i d
2
s korom (oitanje na mm) te debljine kore k
1
i k
2
(oitanje na mm) upisuju se u
manual sekcioniranja.


Izradba krupnog drva izvest e se sortimentnom ili kombinacijom sortimentne i
metode utovarnih duljina. Postupak je sljedei:

1. izmjeriti tehniku duljinu debla,
2. prikrojiti deblo na umske sortimente tako da se od raspoloivog drva
dobije najvea vrijednost. Pri tome voditi rauna o normama (dimenzijama
i grekama) i ostalim faktorima prikrajanja. Preciznim mjerenjem duljine
trupaca i nadmjere smanjuju se gubici drva,
3. prostorno drvo u deblu i kronji prikrojiti na 1,0 m duljine,
4. na mjestu prikrajanja radnici motornom pilom vre trupljenje
prerezivanjem drva okomito na uzdunu os,
5. pri trupljenju topericom se mjeri isto vrijeme trupljenja a podaci se
upisuju na poleini manuala sekcioniranja,
6. trupci se okreu i dorauju za preuzimanje. Dorada najee obuhvaa
kresanje neokresanih grana i glatko zatesivanje kvrga,
7. koranje kod jele i smreke u ljetnoj sjei izvodi se runo, kod panja, uz
uporabu runih koraa,
8. prostorno drvo mjeri se u oblom i za potrebe prakse ne vri se uobiajeno
cijepanje i slaganje.


Mjeri se isto vrijeme trupljenja pri emu se u manual trupljenja upisuje isto
vrijeme izmjereno kronometrom u kolonu pripadnog promjera (jedno mjerenje
promjera zaokrueno na puni centimetar na nie).
21

Visina panja mjeri se na vie mjesta drvenim metrom. Projer panja - mjeri se na
vie mjesta polumjer panja od srca do ruba kore. to je panj razvedeniji potrebno je
vie mjerenja. Aritmetika sredina polumjera pomnoena s dva daje srednji promjer
panja. Podaci se unose na poleinu manuala sekcioniranja.


Na tanjem kraju prvog trupca mjeri se prosjena irina goda radi utvrivanja
finoe strukture drva. Ako su godovi jednolini tada se izmjeri irina 10 godova i
izrauna prosjena irina goda. Kod nehomogene irine godova na presjeku treba uzeti
u obzir sve godove na polumjeru i izraunati prosjenu irinu. Podatke upisati u
manual sekcioniranja.
Pri obradi manuala sekcioniranja najprije se rauna d
s
s korom na jednu
decimalu. Odbijanjem debljine kore (k
1
i k
2
) od srednjeg promjera s korom dobiva se
d
s
bez kore. Nije potrebno na isti nain raunati d
1
i d
2
bez kore.

1.3.6.8 Obrada podataka

Temeljem duljine sekcije i d
s
s korom i bez kore rauna se ili oitava odnosni
drvni obujam na 3 decimale. Obujmi sekcija se sumiraju. Postotni udio kore se rauna
prema formuli:

K
V V
V
sk bk
sk
=

100

gdje je:
K - obujmni postotak kore,
V
sk
- drvna obujam stabla s korom,
V
bk
- drvna obujam stabla bez kore.

Prosjeni pad promjera rauna se po formuli:
22

pp
d d
n
=

1
1

gdje je:
pp - pad promjera (cm/m'),
d
1
- srednji promjer prve sekcije (cm),
d
n
- srednji promjer sekcije na kraju tehnike duljine debla (cm),
l - meusobni razmak promjera d
1
i d
n
(m).

Uinak trupljenja motornom pilom moe se izraziti na dva naina: utroenim
vremenom po promjeru (s/d) i prepiljenom povrinom u jedinici vremena (cm
2
/s).

1.4 Preuzimanje, klasiranje i obiljeavanje izraenih proizvoda obloga drva

Izraeni proizvodi obloga drva se primaju od radnika pri emu se tono
utvruje obujam svakog trupca i pripadnost odreenom sortimentu i klasi kakvoe.
Podaci o dimenzijama i kakvoi tehnikog drva unose se u knjigu preuzimanja
odnosno u terenske kompjutore.
Obujam trupca utvruje se na temelju duljine trupca i promjera u sredini trupca
bez kore. Duljina trupca je najkraa duljina. Trupci, osim furnirskih, dobivaju
nadmjeru i to kod bjelogorice 10 cm bez obzira na duljinu, a kod crnogorice 2 cm po
dunom metru. Duine trupaca zaokruuju se kod bjelogorice na puni decimetar
nanie, a kod jele/smreke na punih etvrt metra, s obzirom na rast duina od po10 cm,
odnosno 25 cm. Mjere se dva meusobno okomita promjera s korom (kod jele i
smreke bez kore) u sredini trupca, a svako se oitanje, kao i njihova aritmetika
sredina, zaokruuje na puni centimetar nanie. Od promjera s korom odbija se
dvostruka debljina kore.
Na temelju dimenzija i vidljivih greaka na oploju i elima trupci se
razvrstavaju na sortimente i klase kakvoe unutar sortimenata.
Obiljeavanje se vri na nain da svaki trupac na elo dobije pripadni broj,
dimenzije, oznaku kakvoe i otisak reijskog ekia. Bez tih oznaka trupci se ne
stavljaju u promet. U novije vrijeme u uporabi su plastine ploice koje nose broj i
oznaku umarije i koje se posebnim ekiem ukucavaju na elo trupca. Svijet ve rabi
23
ploice s kodnom oznakom za optiko oitavanje. Takve ploice proizvode se kod nas
ali se u praktinom umarstvu ne rabe jer pretpostavljaju uporabu terenskih
kompjutora i optikih itaa. Ploice su raznobojne, a svaka boja moe oznaavati
odreeni proizvod.

1.4.1 Naputak za rad:

1. picmetrom (vrpcom) se mjeri i evidentira ista duljina trupca tako da se
vri zaokruivanje na puni decimetar na nie, a potom odbija nadmjera
(kod listaa 10 cm bez obzira na duljinu trupca). Duljina trupca mjeri se na
najkraem mjestu. Kod bjelogorice raste po 10 cm, a crnogorice 2 cm/m.
2. srednji promjer je aritmetika sredina dvaju meusobno okomitih mjerenja.
Pojedinana oitanja kao i aritmetika sredina zaokruuju se na puni
centimetar nanie. Srednji promjeri mjere se s korom te se od aritmetike
sredine odbija odnosna debljina kore (k
1
i k
2
) i unosi u manual.
3. trupci se obiljeavaju prema Pravilniku o obiljeavanju drva i odnosnoj
normi. Na elu trupca udara se evidencijski broj (ili postavlja numerirana
ploica), dimenzije trupca i upisuje oznaka sortimenta.
4. prostornom drvu duljine jednog metra mjeri se jedan promjer s korom u
sredini oblice na puni centimetar.
5. evidencija se vodi u knjizi preuzimanja te se u kancelariji vri obraun
drvnog obujma po sortimentima za svako stablo posebno.

Koeficijent istoe se odreuje kao odnos izmeu duljine stabla do prve ive
grane i totalne visine stabla.

24
1. 5 Iskoritenje drva pri sjei i izradi

Iskoritenje bioloki proizvedene drvne tvari mogue je promatrati na razliitim
razinama. U eksploataciji uma proizvodimo sortimente u podruju tzv. krupnog drva.
Krupno drvo ima promjer s korom iznad 7,0 cm. U kemijskoj i mehanikoj preradbi i
u proizvodnji energije danas se koristi tanji materijal iz redovite umske proizvodnje,
pa i usitnjeno drvo dobiveno iveranjem.
U izgospodarenim srednjodobnim i starijim sastojinama hrasta lunjaka, prema
dosadanjim istraivanjima, kod klasine, sortimentne metode mogue iskoritenje pri
sjei i izradbi je oko 80 % u odnosu na drvni obujam krupnog drva. Prema
Bojaninovim (1965) istraivanjima otpad (pravi otpad + gubitak) se kree od 25,7 %
kod debljinskog podrazreda od 17,5 cm do 17,0 % kod debljinskog podrazreda
52,5.cm.
Izuzimajui trule i dijelove stabala koji su neuporabljivi za izradu umskih
sortimenata (pravi otpad) iz drugih razloga, gubitak pri sjei i izradbi uvjetovan je
normiranim nainom mjerenja i odnosi se na: 1. gubitak zbog zaokruivanja
promjera nanie; 2. gubitak zbog zaokruivanja duljina nanie; 3. gubitak zbog
propisane nadmjere; 4. gubitak zbog greke Huberove formule; 5. gubitak pri
obaranju radi zasjeka; 6. gubitak zbog kore; 7. gubitak zbog nadmjere za
sloajeve prostornog drva.
U nie prikazanoj tablici su dati gubici nastali pri sjei i izradi stabala hrasta
lunjaka za odreene debljinske podrazrede (prema Bojaninu, 1965).
Kora je takoer faktor gubitka pri sjei i izradi, ali razliit kod listaa i
etinjaa.
Tehnika oblovina i prostorno drvo listaa mjeri se i isporuuje s korom (HRN
D.B0.022 od 1984), s tim da se obujam tehnike svodi na obujam samog drva
odbijanjem dvostruke debljine kore od promjera ili odbijanjem obujma kore od
obujma trupca s korom, ime odnosni dio kore gubimo.
Proizvodi etinjaa se u klasinoj izradi mjere i isporuuju bez kore. Sva kora
je ostajala u umi i tako inila otpad. U suvremenim tehnologijama izrade etinjaa
koranje, mjerenje i dio trupljenja prenosi se iz ume na centralna mehanizirana
25
stovarita. Takav nain otvara mogunosti iskorienja kore kao sekundarne sirovine,
u energetske ili druge svrhe.

Tablica - Izvori gubitaka pri sjei i izradi

Izvor gubitka Debljinski podrazred Gubitak
cm %
17,5 4,6
Mjerenje promjera 32,5 3,9
52,5 2,5
17,5 4,6
Mjerenje duljina 32,5 3,9
52,5 2,5
17,5 2,3
Huberova formula 32,5 1,6
52,5 1,1
17,5 1,1
Nadmjera za pronc 32,5 1,2
52,5 1,6
17,5 16,6 (20,0)*
Kora 32,5 13,9 (15,8)*
52,5 11,0 (14,2)*
17,5 25,7
Ukupno 32,5 21,5
52,5 17,0
* Postotak kore prema obujmu krupnog drva stabla

1.6 Izvod iz hrvatskih normi za oblo drvo

1.6.1 Djelovi stabla, graa i znaajke drva (nazivlje i definicije) (HRN D.B.020)

U botanikom smislu, pod drvetom se podrazumijeva odrvenjena, srazmjerno visoka
biljka, koja se sastoji od nadzemnog i podzemnog dijela.
U tehnolokom smislu drvo predstavlja mrtvu materiju koju je stvorio ivi biljni
organizam drveta.

1.6.1.1 Dijelovi drveta
Stablo je nadzemni dio drveta sa svim njegovim dijelovima koji se protee od
povrine zemlje do vrha.
26
Deblo je dio stabla koji se protee od panja, odnosno od prizemnog dijela stabla, do
poetka razgranjavanja kod ravastih stabala, a kod stabala sa izrazitim deblom do
mjesta na kome promjer bez kore iznosi 7 cm.
isto deblo je dio debla od panja, odnosno od prizemnog dijela stabla, do prve izrazite
ive grane, odnosno do poetka razgranjavanja; moe sadravati i ivie. Najvrijedniji
dio debla je dio debla od mjesta gdje prestaje perac pa do prve grane.
Perac (pridanak) je najdonji dio debla sa vrlo velikim padom promjera ili velikom
promjenom oblika, a zahvaa dio od panja do mjesta na kome se pad promjera poinje
izjednaavati i na kome prestaje velika promjena oblika. Uzima se da njegova duina
iznosi najvie 1 m od donjeg dijela debla.
Panj (ilite) je najdonji dio drveta kojim je ono uvreno u zemljite i ini prijelaz
korijena u deblo.
Vrat panja predstavlja nadzemni dio panja koji se protee od povrine zemlje
do povrine po kojoj je izvreno prerezivanje stabla.
Podzemni dio panja predstavlja nevidljivi dio drveta koji se protee od
povrine zemlje do mjesta na kome poinje razgranjavanje ila.
Kronja je dio stabla od prve ive grane do krajnje toke vrha. Satoji se od grana,
ogranaka i vrha.
Ovrak (vrh) je najgornji dio kronje od mjesta na deblu na kome je promjer bez kore
7 cm, a protee se do krajnje toke vrha.
Korijenje je podzemni dio drveta koji se u vidu ila rava i protee od podzemnog
dijela panja kroz zemlju. Ono vre fizioloku i mehaniku funkciju.

27
1.6.1.2 Graa drva

Ova norma obuhvaa vanjski vid unutranje grae. Anatomska graa nije predmet ove
norme.
Kora je vanjski omota drveta. Sastoji se iz dva dijela: vanjskog i unutranjeg.
Vanjska kora (lub) predstavlja vanjski mrtvi zatitni dio kore. Ona se protee
od unutranje kore do periferije poprenog presjeka drveta.
Unutranja kora (liko) predstavlja unutranji ivi dio kore koji vri fizioloko-
zatitnu funkciju. Protee se od kambijalnog prstena do unutranje zone mtrve kore.
Kambij je tanki unutranji sloj sastavljen od stanica tvornog (meristemskog) tkivs.
ini sloj izmeu drva sa unutranje strane i lika sa periferije.
Odrvenjeni dio (drvo) predstavlja dio pod korom. Sastoji se od bijeli i sri.
Bijel (bakulja, bijeljika) je vanjski omota drvenastog dijela tkiva u kome se
obavljaju fizioloke funkcije. Protee se od kambija do sri. Kod jedriavih vrsta ovaj
omota ima svijetliju boju.
Sr (jedro, jedrac) je unutranji osreni stariji dio drva, sastavljen od mrtvih
stanica, koji vri mehaniku funkciju. Kod jedriavih vrsta tamnije je boje i njene
granice se poklapaju sa linijom goda. Protee se od unutranje granice bijeli do
anatomske osi drveta.
Srce je dio sri, odnosno tanki omota od nekoliko godova oko srike.
Srika je primarno najstarije tkivo anatomske osi drveta.
Srni traci (trakovi drveta) proteu se radijalno izmeu ruba srike i kambija.
Sastoje se preteno ili iskljuivo od ivih stanica parenhima.
Mogu biti:
uski kada su jedva vidljivi lupom,
srednje iroki, kada su vidljivi prostim okom, i
vrlo iroki, kada se istiu i na hrapavim povrinama.
28
Godovi (godinji prstenovi) predstavljaju veliinu godinjeg prirasta drveta. Na
poprenom presjeku imaju izgled prstenova razliitih irina. Sastoje se iz unutranjeg i
vanjskog dijela.
Rano (proljetno) drvo predstavlja unutranji dio goda. Ima grublju strukturu,
rastresitiju grau i svijetliju boju.
Kasno (ljetno) drvo predstavlja periferni dio goda. Ima finiju strukturu, gue
tkanje i tamniju boju.
ica drveta predstavljena je snopovima, odnosno svenjevima tkiva drveta (traheje,
traheide, drva vlakanca i dr.) koji se proteu u pravcu rasta drveta.
Prava ica odlikuje se time to joj drvna vlakna , traheje i traheide teku
uglavnom paralelno sa uzdunom osi stabla
Kosa ica odlikuje se time to tok drvnih vlakana, traheja i traheida odstupa od
uzdune osi stabla.
Usukana ica odlikuje se time to se ca drveta manje vie spiralno obavija
nalijevo ili nadesno oko uzdune osi drveta.
Valovita ica odlikuje se time to ica tee paralelno sa uzdunom osi drveta,
ali njeno protezanje u duinu ne predstavlja pravu ve valovitu liniju.
Reakcijsko drvo predstavljaju lokalne promjene grae stanica debla i grana koje su
izazvane djelovanjem vanjskih inilaca.
Kompresijsko drvo (crljen-drvo, buks) stvara se samo kod drva etinjaa.
Ogleda se u natprosjeno irokim godovima, abnormalno irokim zonama kasnog
drva, tamnijom bojom, poveanom teinom i poveanim utezanjem.
Tenzijsko drvo stvara se u drvu listaa obino u najirim dijelovima
ekscentrinih godova. Ogleda se u postojanju uzdunih skupina elatinskih vlakana i
ranom drvu, srebrnastom sjaju, manjim sadrajem lignina, a veim sadrajem
celuloze. Ima vee uzduno, a manje popreno utezanje, manju tvrdou, a veu
zateznu vrstou od normalnog drva.
29
1.6.1.3 Vanjske znaajke

isto drvo je drvo bez kvrga i svih vrsta oteenja.
Pravno drvo je ono drvo ija je uzduna os pravac. Pravnim drvetom smatra se i ono
kod koga veliina zakrivljenosti nije vea od 1 %.
Drvo pravne ice je ono drvo kod kojeg ica tee uporedno, neuvijeno i koncentrino
sa uzdunom osi drveta. otklon ice do 1/20 promjera ne uzima se u obzir i praktino
se smatra da takvo drvo ima pravnu icu.
Jedro drvo (punodrvno) odlikuje se time to mu prosjeni pad promjera po tekuem
metru duine, van perca, ne iznosi vie od 1 % od veeg promjera debla ili dijela debla
van perca.
Konino (nejedro, miorepasto) drvo odlikuje se time to mu prosjeni pad promjera
po tekuem metru duine, van perca, iznosi vie od 1 % od veeg promjera debla ili
dijela debla van perca.
Drvo sa pravilnim ili okruglim poprenim presjekom odlikuje se time to mu je
popreni presjek priblino jednak krugu, odnono razlika izmeu veeg i manjeg
promjera ne premauje 10 % veeg promjera.
Drvo sa ovalnim (eliptinim) poprenim presjekom odlikuje se time to popreni
presjek ima ovalan oblik, kod kojega je razlika imeu veeg i manjeg promjera vea
od 10 % veeg promjera.
Drvo sa centrinim srcem odlikuje se time to mu se srce nalazi priblino u sreditu
poprenog presjeka, odnosno udaljenost od sredita nije vea od 1/10 promjera tog
presjeka.
Drvo sa ekscentrinim srcem odlikuje se time to mu je srce izvan sredita
poprenog presjeka, tj. njegova udaljenost od sredita je vea od 1/10 promjera tog
presjeka.
Strukturu drva predstavlja njegova unutranja graa. Drvo ima vlaknastu
nehomogenu strukturu.
30
Struktura moe biti:
Pravilna, ako drvo ima pravne ili priblino pravne ice bez skretanja vlakana,
bez valovite ice, priblino jednake irine godova i ne sadri kompresijsko ni tenzijsko
drvo.
Nepravilna, ako drvo ima usukanu i valovitu icu, zakoenih vlakana,
nejednake irine godova, a moe sadravati kompresijsko i tenzijsko drvo. Ovakvo
drvo se teko blanja i lako zacepljuje.
Finoa drva se ogleda u grai godova u pogledu njihove irine, pravilnosti nizanja,
irine kasnog i ranog drva, veeg stupnja homogenosti grae i lakoom obrade. Finoa
se ocjenjuje prosjenom irinom godova na tanjem kraju oble grae, a za piljenu grau
na onom elu na kome je irina godova manja.
Finoa drva moe biti;
fina (uskih godova), irine godova do 1/3 cm, odnosno vie od 3 goda ma mjernoj
duini od 1 cm (v. sliku - finoa drva: fina, uskih godova),
polufina (srednje irokih godova), irine godova od 1/3 do 2/3 cm, odnosno od
1,5 do 3 goda ma mjernoj duini od 1 cm (v. sliku - finoa drva: polufina, srednje
irokih godova),
gruba (irokih godova), irine godova vee od 2/3 cm, odnosno manje od 1,5
goda na mjernoj duini od 1 cm (v. sliku - finoa drva: gruba, irokih godova).
Tekstura je slika u kojoj se ukazuje anatomska graa na nekoj povrini drva
obraenoj mehanikim nainom.
Moe biti pravilna, kada je graa drva pravilne strukture, i nepravilna, kada je graa
nepravilne strukture i nepravilnoga porasta drva.
Pravilna tekstura moe biti: eona (frontalna), radijalna, poluradijalna,
tangecijalna i spiralna.
Nepravilna tekstura pojavljuje se najee kao: deveavost, ikriavost,
rebravost, ikavost i dr.
31
1.6.2 Razvrstavanje i mjerenje obloga drva (HRN D.B0.022 1984.)

Razvrstavanje:
Drvo stabla razvrstava se na: deblovinu, granjevinu i panjevinu.
Deblovina je drvni obujam debla i ralji od 7 cm navie, mjereno na tanjem kraju, bez
kore.
Granjevina je drvni obujam grana debljih od 7 cm, mjereno s korom.
Sitna granjevina (kievina) je drvni obujam grana tanjih od 7 cm, mjereno s korom.
Panjevina je drvni obujam nadzemnog i podzemnog dijela panja i debljih dijelova
korijena.

Drvo se prema nainu uporabe dijeli na:
a) drvo za tehniko iskoritavanje (tehniko drvo),
b) drvo za kemijsko iskoritavanje,
c) drvo za ogrjev.

Tehniko drvo su dijelovi debla i grana kod kojih se iskoriuju tehnika svojstva.
Dijeli se na:
a) oblo tehniko drvo,
b) cijepano drvo,
c) tesano drvo.

Oblo tehniko drvo su dijelovi stabala koji su namijenjeni za tehniku uporabu a
zadrali su prirodni oblik poslije izrade. Dijeli se na:
a) trupce,
b) oblu grau,
c) sitno tehniko drvo.

Cijepano tehniko drvo su cjepanice namijenjene daljnjoj preradbi.
Tesano tehniko drvo su dijelovi debla koji su obraeni tehnikom tesanja, a
namijenjeni su za neposrednu uporabu.
32
Drvo za kemijsko iskoritavanje su dijelovi stabla (oblo, cijepano drvo, granje,
korijenje i kora) koji slue za preradbu kemijskim postupkom.
Prostorno drvo je drvo izraeno u obliku cjepanica, oblica, gula i sjeenica, duljine
komada do 2 m.
Drvo za ogrjev je ono drvo koje nije tehniki uporabivo i od kojeg se koristi toplinska
energija.

Prema debljini u debljinske razrede i podrazrede razvrstavaju se samo trupci i obla
graa.

Debljinski razredi su sljedei:
1. razred do 19 cm srednjeg promjera, bez kore,
2. razred od 20 cm do 29 cm srednjeg promjera, bez kore,
6. razred od 60 cm srednjeg promjera navie.

1., 2., 3. i 4. debljinski razred razvrstavaju se na sljedee podrazrede:
1.a podrazred do 14 cm srednjega promjera, bez kore,
1.b podrazred od 15 do 19 cm srednjega promjera, bez kore,
2.a podrazred od 20 do 24 cm srednjega promjera, bez kore,
4.b podrazred od 45 do 49 cm srednjega promjera, bez kore.

Prema vremenu sjee drvo se dijeli na:
- Drvo zimske sjee, oboreno u vremenu od 1. listopada do 31. oujka.
- Drvo ljetnje sjee, oboreno u vremenu od 1. travnja do 30. rujna.
33

Jedinice mjera za izraunavanje koliine drva
Jedinice mjera za izraunavanje koliine tehnikoga drva su: m
3
, kg i komad.
Oblovina se mjeri tako da se pojedinano mjeri duljina i promjer. Iz tih veliina
ustanovljava se obujam sa tonou na dvije decimale.
Duljina oblovine mjeri se na najkraem mjestu i zaokruuje nanie, na cijele
decimetre. Nadmjera za obrub (pronc) se ne uraunava u duljinu.
Nadmjera u koju se uraunava i obrub iznosi za trupce:
- etinjae 1 cm do 2 cm po tekuem metru, s tim da na jednom trupcu smije biti
najmanje 5 cm odnosno najvie 20 cm,
- listae 10 cm bez obzira na duljinu trupca.
Kod trupaca za furnir i ljutenje svih vrsta drva ne daje se nadmjera.
Promjer se mjeri po pravilu bez kore, na sredini duljine trupca i oble grae meusobno
okomito (najvei i najmanji) i zaokruuje na cijele centimetre, nanie. Uzima se
aritmetika sredina, koja se takoer zaokruuje na cijele centimetre.
Ako se promjer mjeri s korom, udio kore se odbija.
Izuzetno do 19 cm debljine promjer se mjeri jedanput u poloaju kako deblo lei u
umi (vodoravni promjer).
Od 20 cm debljine navie promjer se mjeri dva puta.
Ako se u sredini trupca ili oble grae, gdje bi trebalo mjeriti promjer, nalazi kvrga ili
zadebljanje, mjeri se promjer meusobno okomito, ispred i iza toga mjesta, na
jednakim udaljenostima, i uzima se aritmetika sredina.
Obujam po sekcijama ustanovljava se za trupce i oblu grau ija je duljine preko 6 m.
Kod trupaca izmeu uporabljivih duljina kao i na kraju trupaca mogu biti i manje
uporabljivi dijelovi, koji se obraunavaju prema njihovoj uporabivosti.
Mjerenje duljine promjera i izraunavanje duljina oble grae, osim klasinog naina
obrauna, moe se vriti i elektronskim putem.
Jedinice mjere su:
- za sitno tehniko drvo: metar, sveanj odreenih dimenzija i komad,
- za cijepano tehniko drvo: m
3
ili komad,
- za tesano drvo: m
3
ili komad
34
- za drvo za kemijsko iskoriivanje (celulozno, taninsko i drvo za suhu destilaciju):
m
3
ili kg,
- za drvo za ogrjev: m
3
ili kg.

Prostorno drvo se slae u sloajeve u obliku prizme, a obujam se iskazuje u m
3

na temelju pretvaranja obujma sloajeva u kompaktnu drvnu masu (bez upljina).
Sloajevi prostornog drva u obliku prizme trebaju biti takvi da sloaj ima po itavoj
duljini istu irinu i visinu. Slaganje se obavlja tako da bude sa to manje meuprostora.
Na krajevima jednog sloaja dozvoljava se meusobno okomito slaganje. Kod
mjerenja visine meusobno okomitih sloajeva odbija se 20 %. Kod sirovog drva u
umi, po visini sloajeva, daje se nadmjera od 10 %.
Sadraj prostornoga drva utvruje se mjerenjem visine, irine i projekcije
duljine sloaja.
Pretvaranje zapremine sloaja u kompaktnu drvnu masu vri se pomou
redukcijskih koeficijenata, zavisno od mjera i namjene koje su ovim standardom
utvrene.

Isporuka drva
U prometu drvo se isporuuje kao:
- trupci i obla graa, u m
3
i kg,
- cijepano tehniko drvo, u m
3
i kg,
- sitno tehniko drvo, u komadu, m
3
i svenjevima odreenih dimenzija i po
tekuem metru,
- tesano drvo, u m
3
ili u komadu,
- drvo za kemijsko iskoriivanje (celulozno, taninsko i drvo za suhu destilaciju) u
m
3
i kg,
- drvo za ogrjev, u m
3
i kg,
- drvo za drvne ploe, u m
3
i kg.
35
1.6.3 Greke drva (HRN D.A0.101)

Razvrstavanje
Greke drveta mogu biti:
nepravilnosti oblika oblog drva,
nepravilnosti anatomske grae drva,
oteenja drva od fizikalno-mehanikih utjecaja,
promjene boje i promjene boje i kozistencije,
oteenja od insekata.

1.6.3.1 Nepravilnosti oblika obloga drva

Eliptinost (ovalnost): odstupanje poprenog presjeka obloga drva od krunog oblika.
Presjek se smatra pravilnim ako razlika izmeu najveeg i najmanjeg promjera nije
vea od 1/10 najveeg promjera. Mjere se najvei i najmanji promjer sa tonou 1 cm
i nepravilnost izraava odnosom njihove razlike prema veem promjeru.

ljebovitost: odstupanje poprenoga presjeka oblog drva od krunog oblika, koji u
perifernim zonama ima nepravilnosti u obliku lijebova orijentiranih ka unutanjosti.
Ako odnos dubine najveeg lijeba i promjera na tanjem kraju nije vei od 1/20,
presjek se smatra pravilnim.

Mjeri se na tanjem kraju dubina najveeg lijeba, sa tonou 1 cm, i izraava
odnosom izmjerene veliine prema veem promjeru.

Koninost: odstupanje oblika oble grae od valjka, odnosno od punodrvnosti. Drvo se
smatra jedrim ako koninost nije vea od 1 %. Na obloj grai mjere se promjeri na
debljem i tanjem kraju i razlika podijeli sa duinom. Izraunava se odnosom pada
promjera po tekuem metru prema veem promjeru. Koninost grae sa percem
(ilitem) mjeri se od mjesta na kome prestaje velika deformacija. Kada koninost po
duini nije jednolina, mjeri se na mjestu gdje je najvea, s tim da duina bude
36
najmanje 1 m. Na piljenoj grai mjeri se razlika irine na elima grae i izraava u cm
po metru duine.

Zakrivljenost: odstupanje geometrijske osi oble grae od prave linije.
Ona moe biti:
jednostruka: krivina samo u jednoj ravnini,
dvostruka: krivina u dvije ravnine,
viestruka: krivina u vie od dvije ravnine.
Zakrivljenost do 1 % smatra se da ne postoji.
Mjeri se najvea visina luka na zakrivljenoj duini i duina tetive tog luka, sa tonou
od 1.cm. Izraava se postotak zakrivljenosti koji se izraunava dijeljenjem visine luka
sa duinom sortimenta. Na grai sa percem (ilitem) zakrivljenost se mjeri od mjesta
prestanka perca koji se ocijeni vizuelno.

Raljvost: postojanje dvije ili vie ralji na obloj grai. Urasle ralje se mjere kao
eliptinost prema toki.

1.6.3.2 Nepravilnosti anatomske grae drva

Nepravilnost strukture drva: ogleda se u nejednakosti irine godova.
Mjeri se kod piljene grae na elu koje ima ue godove. elo mora biti ravno, glatko i
precizno pod pravim kutom, da bi linije godova bile to vidljivije. Povue se pravac
okomito na godove najvee mogue duine, ovisno od dimenzija i oblika presjeka. Na
tom pravcu izmjeri se irina najireg i najueg goda sa tonou 0,5 mm. Nejednakost
se izraava izraunatom razlikom izmjerenih irina. Kod oble grae postupa se
analogno, s tim to se godovi u srcu do 10 % promjera ela ne uzimaju u obzir.

Valovitost linije godova: nepravilnost strukture se ogleda u finoj valovitosti godova
drveta na poprenom presjeku. Na poprenom presjeku piljene grae, koji mora biti
obraen kao u toki, izmjeri se povrina punog presjeka i dio povrine sa valovitim
37
godovima. Izraava se postotnim udjelom povrine sa valovitim godovima u odnosu
na povrinu punog presjeka.

Kompresijsko drvo (crljen drvo): lokalna promjena strukture drva etinjaa u vidu
zadebljanja zone kasnog drva u godovima. Kompresijsko drvo je veinom tamnije
obojeno (v. sliku: kompresijsko drvo izraeno na radijalnom i poprenom presjeku).
Mjeri se i izraava kao valovitost u toki.

Tenzijsko drvo: lokalna promjena strukture drva listaa u vidu pojaanja stijenki
stanica elatiniranim (neodrvenjenim) vlaknima. Tenzijsko drvo je bjeliaste boje i na
povrinama presjeka ima barunast (vunast) izgled. Ne mjeri se, nego se samo
konstatira postojanje.

Kovrdavost (deveravost): nepravilan, isprepleten tok drvnih vlakana (rebravost,
upredenost, ikriavost, ikavost ili mazer, cvetost i sl.). Na stranicama piljene grae,
na kojima postoji, mjeri se i iskazuje kao valovitost prema toki.

Mlazevi: velika irina zone ranog (proljetnog) drva na tangecijalnom presjeku grae.
Mlazevi se ne mjere, nego se samo konstatira postojanje.

Ekscentrinost srca: poloaj srca odstupa od centra poprenog presjeka oble grae.
Mjeri se udaljenou srca od sredita presjeka oble grae, sa tonou od 1 cm, a
izraava odnosom ekscentrinosti prema srednjoj vrijednosti promjera.

Dvostruko srce: postojanje dva ili vie srca u drvu, vidljivo na poprenom presjeku
koji obino ima ovalan oblik. Mjeri se razmak izmeu centara sa tonou od 1 cm i
izraava odnosom tog razmaka i srednje vrijednosti promjera.

Unutranja (dvostruka) bijel: postojanje pojasa bijeli u unutranjem dijelu sri ija
se obojenost i svojstva skoro ne razlikuju od prave bijeli (na poprenom presjeku dva
38
pojasa bijeli). Mjeri se irina pojasa sa tonou od 1 cm i izraava izmjerenom
veliinom.

Urasla kora: postojanje dijela kore u masi drveta obuhvaena drvom.
Moe biti:
povrinska, kada izbija samo na jednoj strani grae,
prodirua kada izbija na dvije strane grae.
Ne mjeri se, nego se samo konstatira postojanje.

Usukanost ice: spiralno skretanje smjera drvnih vlakana u odnosu na uzdunu os
oble grae. Prema smjeru ice razlikuje se lijeva i desna usukanost ice (v. sliku).
Mjeri se veliina otklona ice, na duini od 1 m na obloj grai sa tonou od 1 cm, a
izraava odnosom veliine otklona prema promjeru u %. Smatra se da usukanost ne
postoji ako je otklon ice do 5 % promjera .
Prema veliini otklona razlikuju se:
mala usukanost, ako se otklon ice kree od 5 do 10 % promjera,
srednja usukanost, ako se otklon ice kree od 10 do 20 % promjera,
velika usukanost, ako je otklon ice preko 20 % promjera.

Kvrge
srasle kvrge (sraljike), iji su godovi srasli sa okolnim drvom najmanje na 3/4
povrine presjeka kvrge,
djelomino srasle kvrge, iji su godovi srasli sa okolnim drvom na duini od 1/4 do
3/4 povrine presjeka kvrge,
nesrasle (ispadjue) kvrge, iji su godovi srasli sa okolnim drvom na duini manjoj
od 1/4 povrine presjeka kvrge.
Prema stupnju uraslosti mogu biti:
neurasle kvrge: kvrge vidljive na povrini oble grae,
zarasle kvrge (sljepice): potpuno zarasle kvrge sa vidnim tragovima (bradom -
kineskim brkovima) na povrini oble grae (kore), v. sliku,
urasle kvrge: nevidljive na obloj grai, koje dolaze do izraaja prilikom prerade.
39
Prema stanju drva kvrge mogu biti:
zdrave kvrge: bez tragova trulei i pukotina; zdrave kvrge mogu biti:
svijetle zdrave kvrge, priblino iste boje kao i okolno drvo,
tamne (crne) zdrave kvrge, imaju mnogo tamniju boju od okolnog drva;
natrule kvrge: sadre trule do 1/3 povrine presjeka kvrge.
trule kvrge: sadre trule preko 1/3 povrine presjeka kvrge,
kvrge sa pukotinama: sa 1 ili vie radijalnih pukotina; mogu biti natrule i trule.
Prema veliini mogu biti:
kvrice:
kod etinjaa, promjera do 6 mm,
kod listaa, promjera do 10 mm;
male kvrge:
kod etinjaa, promjera od 7 do 20 mm,
kod listaa, promjera od 11 do 20 mm,
srednje kvrge: promjera od 21 do 40 mm,
velike kvrge: promjera preko 40 mm.
Kvrge se mjere na sljedei nain:
Kvrge u vijencu (prljen-kvrge)
Mjeri se najvea kvrga u prljenu, pa se po njoj odreuje vijenac kvrga.
Zarasle kvrge (sljepice)
Kod vrsta drvea sa glatkom korom utvuje se dubina sljepice pod platom, na osnovu
tzv. brade kineskih brkova koji se vide na povrini kore. Dubina poetka sljepice pod
povrinom oblovine dobija se priblino, ako se od polumjera oblovine na tom mjestu
odbije umnoak tog polumjera sa odnosom izmeu visine (h) i irine (a) elipse usta
(bradavice).
- ivii: ostaci grana koje su se razvile iz spavajuih (proventivnih) i prigodnih
(adventivnih) pupoljaka. Ne mjere se, nego se samo konstatira njihovo postojanje.
40
1.6.3.3 Oteenja drveta od fizikalno-mehanikih utjecaja

Raspukline (pukotine, napukline) od utezanja i drugih inilaca: razdvajanje drvnih
vlakna u uzdunom smjeru:
Na obloj grai mogu biti:
raspukline na periferiji ela grae (pukotine) koje su:
male, ako ne prodiru prema srcu vie od 10 % promjera,
velike, ako prodiru vie od 10 % promjera.
Mjere se dubinom prodiranja prema srcu i izraavaju odnosom prema promjeru grae.
sunane raspukline (napukline) na platu oble grae, koje su:
male, ako prodiru u dubinu do 2 cm,
srednje, ako prodiru do 3 cm,
velike, ako prodiru u dubinu vie od 3 cm.
Mjere se dubinom prodiranja u cm.
raspukline koje zauzimaju cijelo elo oble grae u radijalnom ili tangecijalnom
smjeru i teku u pravcu drvnih vlakana.
Mjere se duinom prodiranja du drvnih vlakana grae, u cm, i izraavaju
izmjerenom veliinom ili odnosom prema promjeru ela oble grae.
Mogu biti:
jednostavne, ako je samo jedna raspuklina,
sloene, ako ima vie raspuklina,
zvjezdaste, ako ima vie raspuklina koje se kriaju.
Po veliini mogu biti:
male, ako im je duina du vlakana do 10 cm,
srednje, do duine jednog promjera,
velike, ako im je duina vea od jednog promjera.
Paljivost: raspucavanje oblog drveta u radijalnom smjeru, pri emu raspukline teku od
srca gdje su najire, a suavaju se prema periferiji.
Prema dubini moe biti.
mala paljivost: duina protezanja od srca prema periferiji do 1/6 debljine grae,
srednja paljivost: duina protezanja od srca prema periferiji do 1/2 debljine grae,
41
velika paljivost: duina protezanja od srca prema periferiji preko 1/2 debljine
grae.
Po obliku moe biti:
jednostruka paljivost: u smjeru jednog promjera (v. sliku),
unakrsna paljovost: u smjeru dva razliita promjera,
zvjezdasta paljivost: u smjeru vie od dva promjera (v. sliku).
Mjerenje
jednostruka paljivost: mjere se duina pukotine i promjer ela trupca, a izraunava
odnosom duine pukotine i srednjeg promjera ela trupca, na kome se paljivost
nalazi.
unakrsna i zvjezdasta paljivost: mjere se duine pukotina i promjer ela, a izraava
se odnosom najdue pukotine prema srednjem promjeru trupca uz naznaku broja
krakova paljivosti.
Zimotrenost (mrazopuc): raspukline usljed djelovanja jakog mraza koje nastaju u
vanjskim slojevima debla i proteu se du stabla, a mogu da prodru do sri (v. sliku).
Mjeri se kao raspukline prema toki.
Okruljivost: luna ili kruna raspuklina koja se protee pravcem linije godova.
Po veliini moe biti:
djelomina okruljivost, kada pukotina zahvaa dio periferije goda,
potpuna okrulijivost, kada pukotina zahvaa cijelu periferiju goda.

Po broju godova, u kojima se javlja, moe biti:
jednostruka okruljivost, kada pukotina zahvaa samo jedan god,
dvostruka okruljivost, kada pukotina zahvaa dva goda,
viestruka okruljivost, kada pukotine zahvaaju vie od dva goda.
Mjerenje
potpuna okruljivost i djelomina okruljivost, ako je vea od 1/2 obujma, mjeri se
promjerom, a izraava odnosom prema srednjem promjeru ili irini presjeka,
djelomina okruljivost, ako je manja od 1/2 obujma, mjeri se tetivom luka
okruljivosti i izraava odnosom duine tetive i srednjeg promjera poprenog
presjeka na kome se okruljivost nalazi, sa tonou od 1 cm.
42
Upala kore: oteenje dijelova kore izloenih jakom zagrijavanju od sunevih zraka
uslijed ega stanice kore umiru. Ne mjeri se, nego se samo konstatira postojanje.

Deformacije piljene grae: promjena oblika piljene grae uslijed djelovanja vanjskih
inilaca (utezanje, anatomska graa, nain obrade).
Deformacije mogu biti:
Izboenost: zakrivljenost komada piljene grae u uzdunom smjeru u ravnini
okomitoj na lice ili nalije (na jednu od irih strana).
Mjeri se kao zakrivljenost prema toki.
Bona zakrivljenost: deformacija komada piljene grae u uzdunom smjeru u
ravnini paralelnoj sa licem ili nalijem (sa jednom od irih strana).
Koritavost: zakrivljenost komada piljene grae po irini .
Vitoperost: spiralna zakrivljenost komada piljene grae u uzdunom smjeru .
Mjeri se veliinom odstupanja od horizontalne podloge na mjestu najveeg
odstupanja. Mjeri se i izraava u mm.

Oiljci (zarasline): zarasla lokalna oteenja.
Mjeri se i obraunava zarasla povrina u cm
2
i iskazuje veliinom povrine i brojem
oiljaka na grai.

Ostala oteenja drva od fizikalno-mehanikih utjecaja
oteenja od groma,
oteenja koja se nalaze na grai, a nastala su usljed povrede na ivom drvetu
(zasjecanja, navrtanja, zabijanja avala i sl.),
oteenja nastala prije i u toku uporabe nepravilnim radom (privlaenje, tociljanje)
i slino.
Mjere se:
43
na obloj grai dubina oteenja, sa tonou od 0,1 cm i promjer grae, sa tonou
od 1 cm, i iskazuje odnosom dubine i promjera, kao i veliinom i brojem oteenih
mjesta,
na piljenoj grai dubina oteenja i debljina grae, sa tonou od 0,1 cm, i
iskazuje odnosom dubine oteenja i debljine grae, kao i veliinom i brojem
oteenih mjesta.

1.6.3.4 Promjene boje i promjene boje i konzistencije

Promjena boje: odstupanje od prirodne boje drveta pod djelovanjem oksidacije,
svjetlosti i drugih initelja, pri emu drvo dobija sivu, ukastu, bjeliastu, smeu i
tamnu boju (sivljenje, uenje, smeenje i crnjenje), bez smanjenja tehnikih svojstva
i uporabljivosti drva.
Mjerenje
Na obloj grai:
na periferiji ela mjeri se dubina zahvaenog dijela i promjer ela i izraava
odnosom dubine i promjera,
u srcu mjeri se promjer zahvaenog dijela i promjer ela grae i izraava njihovim
odnosom.

Neprava sr (lano, crveno, smee srce, smee jezgro): promjena anatomske grae
stvaranjem tila u stanicama drva bakuljavih vrsta drva; neprava sr ima nepravilan
oblik koji se ne poklapa sa granicama goda; razlikuje se od ostalog drva po boji,
heterogenoj strukturi i nepravilnim oblikom.
Moe biti:
svijetla, zdrava, jednobojna i priblino pravilnoga oblika u odnosu na godove,
tamno omeena (crveno srce),
plamenasta (zvjezdasta), nepravilno zvjezdastoga oblika i tamne boje.
Na obloj grai mjeri se prosjenim promjerom zahvaene povrine i izraava
postotnim odnosom prema promjeru ela oble grae. Za utvrivanje veliine neprave
sri za oba ela grae, uzima se aritmetika sredina izmjerenih vrijednosti na oba ela.
44
Na piljenoj grai mjeri se zahvaena povrina i povrina punog presjeka sa tonou
od 1.cm
2
. Izraava se odnosom povrine neprave sri prema povrini punog presjeka, u
postotku.

Mrazna sr (sr od studeni, mrzlo jezgro): postojanje neprave sri uslijed djelovanja
mraza, sivosmee boje sa tamnijim rubom. Mjeri se i izraava prema toki.

Prelo drvo: drvo ija fizikalna i mehanika svojstva su se u toku procesa prirodnog
starenja smanjila (npr. manja volumna masa, vrstoa i elastinost).
Ne mjeri se, nego se samo konstatira postojanje.

Mrlje i trake: promjene boje uslijed djelovanja gljiva koje ne umanjuju tvrdou drva
(prva faza djelovanja).
Mjerenje
Mrlje na obloj grai:
na periferiji ela mjeri se zahvaena dubina i promjer ela i izraava odnosom
dubine i promjera,
odnosom.
Mrlje na piljenoj grai: mjeri se zahvaena povrina i povrina odgovarjue stranice
grae i izraava u postocima.
Trake: mjeri se duina i irina trake, u mm, uzimajui u obzir i njihov broj po metru
duine ili na cijeloj duini grae.

Obojenost bijeli: promjena boje bijeli uslijed djelovanja gljiva koje ne izazivaju trule
i ne umanjuju tvrdou.

Obojenost bijeli razvrstava se:
Po boji:
modrina (plavetnilo) - obojenost sa plaviastim nijansama,
zelenilo - obojenost sa zelenkastim nijansama,
45
mrlje - narandaste, ute, ruiaste, ljubiaste i smee boje.
Po intezitetu (stupnju obojenosti):
svijetla obojenost - obojenost drva u blijedim tonovima pri kojoj je vidljiva
tekstura,
tamna obojenost - obojenost drva u jakim tonovima pri emu je njegova
tekstura nevidljiva.
Po dubini:
povrinska obojenost - kada dubina obojenosti iznosi najvie 2 mm,
duboka obojenost - kada je dubina obojenosti vea od 2 mm,
unutranja obojenost - kada je promjena boje na izvjesnom razmaku od
povrine.
Po veliini:
mala obojenost - sasvim svijetle boje i obuhvaa u veim mrljama ili prugama
do 1/6 povrine piljene grae ili ela oble grae,
srednja obojenost - obuhvaa u veim mrljama ili prugama do 1/3 povrine
piljene grae ili ela oble grae,
velika obojenost - obuhvaa do 1/2 povrine i debljine piljene grae ili ela oble
grae,
potpuna obojenost - obuhvaa preko 1/2 povrine i debljine piljene grae ili
ela oble grae.
Mjere se elementi za izraunavanje zahvaene povrine, njena dubina (po mogunosti)
i ukupna povrina rezane grae. Dubina se mjeri sa tonou od 1 mm, a zahvaena
povrina u cm
2
. Veliina se izraava postotnim odnosom zahvaene povrine prema
ukupnoj povrini strane, i dubinom maksimalnog prodiranja.

Smee mrlje mekih listaa: smee mrlje du godova ili smea obojenost tkiva drva.
Mjerenje se vri prema toki.

Rujavost hrastovine: promjena boje koja nastaje uslijed oksidacije taninskih
sastojaka pod odreenim uvjetima. Mjeri se prema toki.

46
Piravost (prozuklost): promjena prirodnog tona boje oble i piljene grae u crveno i
crveno-smee uz smanjenje permeabilnosti tj. propustljivosti za tekuine (zaguenost).
U daljnjem stupnju razvoja dolazi do pojave crnih linija, crvenih, bijelih i crnih tonova
koje izazivaju gljivice (piravost).
Krajnji stupanj razvoja zavrava se mramornom trulei.
Prema stupnju razvoja izaziva slabljenje mehanikih svojstava.
Mjeri se prema toki. 3.501 Mjerenje

Na obloj grai:
na periferiji ela mjeri se dubina zahvaenog dijela i promjer ela i izraava
odnosom dubine i promjera,
odnosom.

Rujavost etinjaa: poetni stupanj trulei koji se ogleda u promjeni boje drva, ne
umanjujui mu vrstou.
Moe biti:
mala rujavost - kada je trakasto zahvatila periferiju ela oble grae ili jednu ivicu
piljene grae,
srednja rujavost - kada je trakasto zahvatila periferiju i sredinu ela oble grae ili
dvije ivice piljene grae,
velika rujavost - kada je potpuno zahvatila jedno elo oble grae ili povrinu jedne
strane piljene grae,
potpuna rujavost - kada je potpuno zahvatila oba ela oble grae ili dvije strane
piljene grae.
Mjeri se prema toki.

Trule: faza razaranja drva uslijed djelovanja gljiva koja se ogleda jo izrazitijom
promjenom boje, zatim smanjenjem teine, tvrdoe i vrstoe.

Po boji razlikuju se:
47
bijela trule - promjena prirodne boje drva u svijetlo-bijelu, bjeliastu ili ukastu
boju trulog drva,
crvena trule - promjena prirodne boje drva u crvenu ili smeu boju trulog drva,
boginjava trule - promjena prirodne boje drva u tamnosmeu boju trulog drva sa
nepravilno razasutim bijelim pjegama,
proarana trule - kada na drvu nastaju smee mrlje razasute u vidu traka koje
poute ili pobijele.
Prema smjetaju razlikuju se:
periferna trule - kada je zahvatila vanjsku (perifernu) zonu drva,
centralna trule - kada je zahvatila unutranju (centralnu) zonu drva,
nepravilna trule - kada je nepravilno zahvatila i vanjsku i unutranju zonu drva.
Mjeri se prema toki.

1.6.3.5 Oteenja od insekata
Buotine (hodnici) i rupe (otvori) - oteenja koja insekti stvaraju u drvu.
Razlikujemo oteenja po dubini, veliini i broju.
Po dubini:
plitke, kada nisu dublje od 5 mm,
duboke, kada su dublje od 5 mm.

Po veliini:
sitne, kada je promjer do 3 mm (muiavo drvo),
krupne, kada je promjer vei od 3 mm (crvotono drvo).
Po broju:
mala muiavost odnosno crvotonost: kada su buotine, najvie 1 po metru
duine umskog sortimenta ili piljene grae rasporeene na jednoj i drugoj
strani daske ili na dvije strane gredice,
srednja muiavost odnosno crvotonost: kada su buotine, najvie 4 po metru
duine umskog sortimenta ili piljene grae rasporeene naizmjenino na
jednoj i drugoj strani daske ili na dvije strane gredice,
48
velika muiavost odnosno crvotonost: kada su buotine rasporeene u
grupama po itavom platu umskog sortimenta ili piljene grae na obje strane
daske ili na sve etiri strane gredice.
Mjerenje
Mjere se dubina i promjer otvora, sa tonou od 1 mm, kao i broj po metru duine.
Iskazuje se u izmjerenim veliinama i brojem po metru duine, s tim to se kod piljene
grae greka iskazuje za svaku oteenu stranu.

49
1.6.3.6 Slikovni prikaz teksture i greaka drva
Tekstura drva

50
Nepravilnosti grae drva

51
Greke drva

52
Greke drva

53
Greke od insekata

54
Mjerenje zakrivljenosti trupca

Zakrivljenost se rauna prema izrazu:

Z
h
l
a
= 100 (%)
gdje je:
Z - zakrivljenost (%),
h
a
- visina luka na mjestu najvee zakrivljenosti (cm),
l - duljina trupca (cm).

Mjerenje usukanosti ice

Usukanost ice se rauna prema izrazu:

u
h
d
S
=
A

gdje je:
u - usukanost ice,
Ah - odstupanje toka ice od uzdune osi trupca na mjestu najvee
usukanosti ice i na duljini od 1m (cm),
d
S
- srednji promjer trupca (cm).

Mala usukanost ice
Srednja usukanost ice
Velika usukanost ice
u < 0,10 d
S

u = 0,10 - 0,20 d
S

u > 0,20 d
S

55
1.6.4 Rudniko drvo (HRN D.B1.023 - 1980.)

Rudniko drvo je oblovina za uporabu u rudnicima u podzemnim radovima.
Rudniko drvo mora biti zdravo i pravo (bez sljepica, pukotina i okruljivosti). Sjee
se zimi, a etinjae i ljeti. Od hrasta, bagrema, brijesta, jasena, graba, bukve, pitomog
kestena i svih vrsta etinjaa osim vajmutskog bora.
Debljina rudnikog drva kree se od 9 do 26 cm (mjereno u sredini), duljina od
1,5 do 5 m. Isporuka u m
3
ili kg. Listae se isporuuju s korom, koja se odbija od
sadraja, a etinjae bez kore.
Dozvoljene greke: jednostrana krivina visine luka do 7 % duljine komada
srednje debljine; plavetnilo, periferna i trakasta rujavost, usukanost do 2/3 promjera po
1 m, koninost do 15 mm, zdrave kvrge za listae, a za etinjae srasle i nesrasle kvrge
iji promjer nije vei od 1/3 promjera oblovine.
Ne dozvoljava se: pukotine od groma i mraza, oteenja od insekata,
okruljivost, trule.

1.6.5 Oblo i cjepano drvo (Kolarska graa) (HRN D.B3.021 - 1955.)

Zdrava i bez kvrga; sjea se vri zimi; od hrasta, jasena, brijesta, bagrema,
breze i bukve.
Dimenzije: duljina 2 m na vie (kod breze 3,5-4,0 m); debljina 15-25 cm
srednjeg promjera; isporuka u m
3
(neokorano).
Dozvoljene greke: kod komada duljih od 2 m na svakom daljem metru po 1
mala zdrava kvrga.

1.6.6 Piloti (HRN D.B1.021 - 1982.)

Piloti su oblo crnogorino ili bjelogorino drvo koje se upotrebljava za
uvrivanje temelja.

Vrste drva
56
Piloti se izrauju od sljedeih vrsta drva: smreka, jela, bor, ari, hrast, cer,
bagrem, pitomi kesten, klen, joha i topola.
Dimenzije
Duljine pilota su od 4 m rastui po 0,50 cm. Promjer pilota na donjem kraju
iznosi:
a) za pilote iz komada 18 cm rastui po 2 cm,
b) za pilote iz sloenog presjeka (u svenjevima) 10 cm rastui po 2 cm.
Kvaliteta
Za izradu pilota drvo mora biti zdravo, pravo, jedro, bez kvrga i sljepica, bez
pukotina, zimotrenosti, okruljivosti i buotina od insekata.
Dozvoljene greke
Hrastovi piloti:
a) zakrivljenost ukoliko se spojnica sredita oba ela nalazi unutar debla,
b) srednja usukanost,
c) parcijalna okruljivost, do 1/3 promjera,
d) zdrave kvrge,
e) prela bijeljika, koja se odbija od sadraja,
f) pojedinane buotine od strizibube,
g) muiavost u bijeljici.
Piloti od etinjaa:
a) zakrivljenost ukoliko se sredita oba ela nalaze unutar debla,
b) srednja usukanost,
c) zdrave kvrge,
d) pojedinane buotine od insekata.
Drvo za pilote etinjaa mora biti oieno od kore.
Drvo se sjee zimi, a etinjae mogu i ljeti.
Drvo za pilote mjeri se pojedinano i to: promjer na tanjem kraju, a duljina od
ela do ela na najkraem mjestu.
ela pilota moraju biti prerezana okomito na njihovu duljinu. Za izraunavanje
obujma mjeri se srednji promjer.
Duljina se mjeri i iskazuje u cijelim decimetrima.
57
Piloti se isporuuju u m
3
.

1.6.7 Trupci za furnir - bjelogorini (HRN D.B4.020 - 1979.)

Ova se norma odnosi na sve vrste tvrde i meke bjelogorice koje odgovaraju
uvjetima za izradu furnira, osim hrasta.
Mjere
Trupci se izrauju u duljinama od najmanje 2,0 m te veih duljina rastui po
10.cm.
Srednji promjer trupaca bukve mora iznositi najmanje 40 cm, a svih ostalih
vrsta tvrdih i mekih listaa mora iznositi najmanje 35 cm.
Klasifikacija
Trupci za izradu furnira svrstavaju se u jednu klasu.
Kvaliteta
Opi uvjeti:
Trupci moraju biti zdravi, pravi, pravih vlakana, sa srcem priblino u sredini,
jedri, pravilnih godova, prirodne boje, bez kvrga, sljepica, okruljivosti, zimotrenosti,
paljivosti i greaka od insekata.
Dozvoljene greke
Dozvoljene su sljedee greke: zdrave srasle kvrice, neogranieno; jedna mala
kvrga do 20 mm po duljinskom metru; zdrava neprava sr (crveno srce), do 1/5
srednjeg promjera; unutranja natrulost, do 1/10 srednjeg promjera; jednostrana
zakrivljenost; visina luka do 2 % od duljine trupca; ozljede, zarasle rane, natrula i
obojena bijeljika, do dubine 1/20 srednjeg promjera; eliptinost, do 20 % srednjeg
promjera; koninost, do 3 % promjera na debljem kraju; ljebovitost, dubine do 5 %
promjera trupaca na tanjem kraju; okruljivost i nagorjelost, do 1/10 srednjeg
promjera; raspuklina na jednom elu trupca do 10 cm dubine. Na jednom trupcu
dozvoljavaju se do 4 od nabrojanih greaka.

Dozvoljene dopunske greke
58
Za trupce jasena: zdrava neprava sr (smea sr) do 30 % promjera na tanjem
kraju; - za smei jasen - zdrava, neprava sr (smea sr) do 80 % promjera na tanjem
kraju.
Za trupce mekih listaa: sve greke srca do 10 % srednjeg promjera bez
bonifikacije, a preko 10 % odbija se cjelokupni volumen drveta obuhvaena grekom,
s tim da je irina vijenca najmanje 25 cm na tanjem kraju.
Izrada i isporuka
Sjea trupaca listaa za izradu furnira vri se zimi, a kod bukve i topole po
sporazumu i ljeti. Zimi sjeeno drvo isporuuje se do 30. travnja, a po sporazumu do
31. svibnja. Ljeti sjeeno drvo isporuuje se po sporazumu, a najkasnije 30 dana
poslije sjee. Trupci se isporuuju neokorani, ukoliko zakonom o zatiti uma nije
drugaije propisano. Kvrge moraju biti dobro otesane u ravnini povrine trupca.

Izmjena (HRN D.B4.020/1 - 1990.)
Trupci za furnir listaa obiljeavaju se oznakom F ili identifikacijskim brojem
trupca, koji odreuje proizvoa.
Slovna oznaka ili identifikacijski broj moraju biti vidljivi i stavljaju se na elo
trupca.

1.6.8 Trupci za furnir - hrasta (HRN D.B4.031 - 1979.)

Mjere
Trupci se isporuuju u duljinama od najmanje 2,0 m, a veih duljina rastui po
10 cm. Srednji promjer trupaca za proizvodnju rezanog furnira I.i II. klase mora
iznositi najmanje 40 cm.
Klasifikacija
Trupci za proizvodnju raznog furnira razvrstavaju se u dvije klase kvalitete.

Kvaliteta
Trupci I. klase:
59
Opi uvjeti:
Trupci moraju biti zdravi, pravi, pravih vlakana, jedri, bez napuklina, kvrga,
okruljivosti, zimotrenosti, buotina od insekata, raspuklina i mehanikih ozljeda.
Dozvoljene greke
Dozvoljene su sljedee greke: zdrave kvrice do promjera 5 mm,
neogranieno; zdrave kvrice do promjera 10 mm, do 2 na tekui metar; mala kvrga
promjera do 20 mm, 1 na tekui metar; jednostrana zakrivljenost; visina luka do 2 %
od duljine trupca; buotine od strizibuba kod trupaca srednjeg promjera veeg od 55
cm, po jedna na tekui metar; centralna trule se dozvoljava uz uvjet da irina prstena
na zdravom dijelu drveta na tanjem kraju iznosi najmanje 25 cm; trulo drvo se
bonificira; prela, natrula i muiava bijeljika je dozvoljena, ali uz uvjet da promjer
zdravog drveta ima najmanje 40 cm; bijeljika se u ovom sluaju bonificira; koninost
do 30 % promjera na debljem kraju; eliptinost, do 20 % srednjeg promjera;
djelomine povrede kore pri manipulaciji i transportu; raspuklina na jednom elu
trupca, do 10 cm dubine; ozljede, zatresi i zarasle rane, do dubine 5 % srednjeg
promjera; okruljivost i nagorjelost do 10 % srednjeg promjera.
Na jednom trupcu moe biti do 4 od nabrojanih greaka.
Trupci II. klase:
Dozvoljene greke: zdrave kvrice, promjera do 10 mm neogranieno, a male
kvrge do 20 mm, po 2 na tekui metar; zatez dubine do 10 % od srednjeg promjera;
buotine od strizibuba, po 1 na tekui metar; prela, natrula i muiava bijeljika je
dozvoljena uz uvjet da promjer zdravog drveta ima najmanje 35 cm; bijeljika se u
ovom sluaju bonificira; koninost, do 5 % promjera na debljem kraju; eliptinost
neograniena; usukanost vlakana, mala; dvostruko srce sa razmakom centra, do 20 %
promjera trupca; povreda kore, djelomina; eone raspukline na oba ela, zajedno do
10 cm; pukotine, zimotrenost i nagorjelost, do 40 % promjera.
Na jednom trupcu moe biti do 6 nabrojanih greaka.

Izrada i isporuka
Trupci se isporuuju s korom: sjea se vri zimi. Rok isporuke trupaca
posjeenih zimi je kraj travnja.
60

Izmjena (HRN D.B4.031/1 - 1990.)
Trupci za furnir hrasta obiljeavaju se oznakom F - I ili F - II, zavisno od klase
kvalitete, ili identifikacijskim brojem trupca koji odreuje proizvoa. Slovna oznaka
ili identifikacijski broj moraju biti vidljivi i stavljaju se na elo trupca.

1.6.9 Trupci za ljutenje - bjelogorini (HRN D.B4.022 - 1979.)

Ovaj standard se onosi na razne vrste tvrde i meke bjelogorice, koje odgovaraju
uvjetima za izradu ljutenih furnira. Vrsta drva se mora navesti u narudbi.
Mjere
Trupci se izrauju u duljinama od najmanje 2,0 m, a za vee duljine rastui po
10 cm najvie. Srednji promjer mora iznositi najmanje 35 cm, a javora i mekih listaa
mora iznositi najmanje 30 cm.
Klasifikacija
Trupci za ljutenje listaa svrstavaju se u jednu klasu.
Kvaliteta
Opi uvjeti:
Trupci moraju biti zdravi, pravi, pravih vlakana, sa srcem priblino u sredini,
jedri, pravilnih godova, prirodne boje, bez kvrga, sljepica, okruljivosti, zimotrenosti,
paljivosti i greaka od insekata.
Dozvoljene greke
Dozvoljene su sljedee greke: zdrave kvrge do 20 mm promjera neogranieno,
a do 40 mm promjera do 2 na duljinski metar; zdrava neprava sr, do 70 % od
promjera; sve greke u srcu, koje svojim osobinama ne utjeu na kvalitetu
uvrivanja u stroju za ljutenje i da periferna uporabljiva zona izmjerena na najuem
mjestu na elu iznosi najmanje 1/6 promjera, i to: ako je greka do 10 cm, bez
bonifikacije, a preko 10 cm sa bonifikacijom prema uporabljivosti drveta; eone
raspukline ukupne duljine do 10 cm; jednostrana zakrivljenost; visina luka do 2 % od
duljine trupca; koninost, do 3 % veeg promjera; ljebovitost, dubine do 3 % srednjeg
61
promjera; djelomina povreda kore pri manipulaciji i transportu; srednja usukanost;
ekscentrino srce.
Na jednom trupcu dozvoljava se najvie 5 od nabrojanih greaka.
Izrada i isporuka
Trupci se izrauju neokorani, sa otesanim kvrgama u povrini plata. Trupci se
sijeku zimi, a trupci bukve, topole, jasike i vrbe, po sporazumu i ljeti. Zimi sjeeno
drvo isporuuje se do kraja travnja, a po sporazumu do kraja svibnja, a ljeti sjeeno po
sporazumu.

Izmjena (HRN D.B4.022/1 - 1990.)
Trupci za ljutenje listaa obiljeavaju se oznakom L ili identifikacijskim
brojem trupca, koji odreuje proizvoa.
trupca.

1.6.10 Trupci bjelogorini za piljenje (HRN D.B4.028- 1979.)

Predmet standarda
Ovim standardom se utvruju tehniki uvjeti i klasifikacija bjelogorinih
trupaca namijenjenih za piljenu grau.
Vrsta drva
Ovaj standard se odnosi na sve vrste tvrdih i mekih listaa koje su namijenjene
za izradu piljene grae.
Mjere
Trupci svih vrsta listaa i svih klasa isporuuju se u duljinama od najmanje 2,0
m, a za veih duljina rastui najvie po 10 cm, osim trupaca crnog graba koji se
isporuuje u duljinama od najmanje 1,5 m. Srednji promjeri trupaca za pojedine klase
kvalitete dati su u tablici 1. Oznaene mjere, u cm, su najmanje mjere.
Klasifikacija
Trupci listaa za rezanje razvrstavaju se u tri klase kvalitete, kako je dato u
tablici.
62

Mjere u cm
Vrsta drveta K l a s e
I. II. III.
Bukva i hrast 30 25 25
Jasen, brijest, javor 30 25
Grab 35 20
Crni grab 20 15
Bagrem 25 20
Meki listae 25 20

Kvaliteta
Trupci I. klase
Opi uvjeti:
Trupci I. klase moraju biti zdravi, pravi, pravih vlakana, jedri, bez napuklina,
raspuklina, kvrga, zimotrenosti, okruljivosti i buotina od insekata.
Dozvoljene greke
Dozvoljavaju se sljedee greke: zdrave kvrice i male kvrge, do 20 mm,
neogranieno; zdrave srasle kvrge veliine do 15 % srednjeg promjera trupca, po jedna
na tekui metar; po jedna sljepica na dva tekua metra; po jedna raspuklina na jednom
ili na oba ela ukupne duljine srednjeg promjera trupca; buotine od velikog crva,
jedna na svaka dva metra i od muica do 3 na tekui metar, ukoliko ne zalaze u sriku;
jednostrana zakrivljenost; visina luka do 3 % od duljine trupca; mala usukanost;
koninost, do 4 % od promjera na debljem kraju; ljebovitost, dubine do 5 % promjera
trupca na tanjem kraju trupca; eliptinost, neograniena; sve greke u srcu, do 20 %
promjera trupca, bez bonifikacije; za hrastovinu, bijeljika sa napuklinama, prela,
natrula i muiava. djelomina povreda kore pri manipulaciji i transportu; srednja
usukanost; ekscentrino srce.
Na jednom trupcu mogu biti najvie 4 od nabrojanih greaka.

Trupci II. klase
Opi uvjeti
U pogledu vanjskog izgleda, vai isto to je reeno za trupce I. klase.
Dozvoljene greke
63
Dozvoljavaju se sljedee greke: zdrave srasle kvrice, male i srednje kvrge, do
40 mm promjera, neogranieno; zdrave kvrge, veliine do 1/4 srednjeg promjera
trupaca po jedna na tekuem metru; sljepice visine bradavice na kori, do 4 cm (kvrge
od grana debljine do 2 cm) neogranieno, a vee sljepice po jedna na tekuem metru;
sve greke u srcu, do 1/4 srednjeg promjera, bez bonifikacije; raspukline na jednom ili
oba ela trupaca, do duljine srednjeg promjera; jednostrana zakrivljenost; visina luka
do 4 % duljine trupca; eliptinost, neograniena; koninost, do 6 % veeg promjera;
srednja usukanost; buotine od velikog crva, po jedna na tekuem metru; buotine od
muica, po tri na tekuem metru, ukoliko ne ulaze u sriku; ljebovitost, do dubine
10.% srednjeg promjera; zaguenost sa oba ela, ukupno do 10 % duljine trupca; za
hrastovinu, bijeljika sa napuklinama, prela, natrula i muiava.
Na jednom trupcu moe biti najvie 6 od nabrojanih greaka.

Trupci III. klase
Trupci za rezanje III. klase mogu imati greke koje su vee od dozvoljenih za
II. klasu, ali ograniene sljedeim dozvoljenim grekama: zdrave, male i srednje
kvrge, neogranieno; na svakom tekuem metru po 2 zdrave kvrge veliine do 30 %
srednjeg promjera trupca; sljepice visine bradavice na kori do 4 cm (kvrge od grana
debljine do 2 cm) neogranieno, a vee sljepice po 2 na tekui metar; greke u srcu, do
50 % srednjeg promjera bez bonifikacije; raspukline na jednom ili oba ela trupca, do
dvostruke duljine srednjeg promjera trupca; jednostrana zakrivljenost, visina luka do
5.% duljine trupca; eliptinost, neograniena; koninost do 10 % veeg promjera;
usukanost velika; dvostruko srce; buotine od velikog crva ili muice, do 5 na tekui
metar; ljebovitost, neograniena; zaguenost sa oba ela, do 15 % duljine i 2 cm
dubine po obimu.
Na jednom trupcu moe biti najvie 6 od nabrojanih greaka.
Dozvoljene dopunske greke
Pored nabrojanih greaka, zdrava neprava sr, za pojedine vrste drveta i klase
kvalitete, smije najvie iznositi, u postocima, u odnosu na promjer trupca kako je dato
u tablici.

64
Vrsta drveta K l a s e
I. II. III.
% % %
Bukva 50 80 neogranieno
Jasen 50 neogranieno -
Javor 40 60 -
Meke listae 50 70 -
Ostale vrste listaa - - -

Napomena: Za trupce od drugih bjelogorinih vrsta koje ovdje nisu spomenute, vae
odredbe u pogledu kvalitete i mjera kao najsrodnije vrste po ovom
standardu.

Izrada i isporuka
Trupci se normalno isporuuju sa korom. Debljina kore se odbija od promjera.
Trupci se, po pravilu, sijeku zimi, a na zahtjev mogu se sjei i ljeti. Zimi sjeeno drvo
cera, bukve, javora, klena, graba, johe i breze isporuuje se do kraja travnja, a po
sporazumu do kraja svibnja.
Ljeti sjeeno drvo isporuuje se po narudbi a najkasnije 30 dana od sjee.

Izmjena (HRN D.B4.028/1 - 1990.)
Trupci listaa za rezanje obiljeavaju se oznakama I, II ili III, zavisno od klase
kvalitete, ili identifikacijskim brojem trupca, koji odreuje proizvoa.
trupca.

65
1.6.11 Trupci za pragove (HRN D.B4.026 - 1979.)

Ovim standardom se utvruju tehniki uvjeti i klasifikacija oblovine
namijenjena za izradu raznih obinih eljeznikihh pragova.
Vrsta drveta
Pragovi se izrauju od hrasta, cera, bukve, pitomog kestena, bora i aria. Vrsta
drveta se mora navesti u narudbi.
Mjere
Trupci za normalni kolosjek isporuuju se u duljinama do 2,5 m i 2,6 m sa
promjerom na tanjem kraju od najmanje 29 cm.
Klasifikacija
Trupci za pragove svrstavaju se u jednu klasu.
Kvaliteta
Opi uvjeti:
Trupci moraju biti zdravi i pravi.
Dozvoljene greke
Dozvoljene su sljedee greke: zdrave kvrge, neogranieno, a u pojasu leita
dozvoljavaju se sve zdrave kvrge osim velikih; natrule kvrge na povrini trupca, kod
trupca promjera 35 cm, navie, neogranieno, a sljepice, ukoliko su u srcu trupca, koje
zauzima 1/2 promjera trupca, neogranieno; zdrava neprava sr od hladnoe (mrzla
sr), do najvie 50 % promjera trupca; mala modrina u bijeljici, do 5 % od isporuene
koliine trupaca; do 3 buotine od strizibuba po trupcu; srednja muiavost do 5 % od
isporuenih komada trupaca za pragove; eone raspukline na oba ela; do dubine od
20 cm; sunane napukline i pukotine do dubine od 2 cm; jednostrana zakrivljenost;
visina luka do 3 % duljine trupca.
Izrada i isporuka
Trupci se sijeku zimi a isporuuju se do 30. travnja.
66
Izmjena (HRN D.B4.026/1 - 1990.)
Trupci za pragove obiljeavaju se oznakom P ili identifikacijskim brojem
trupca, koji odreuje proizvoa. Slovna oznaka ili identifikacijski broj moraju biti
vidljivi i stavljaju se na elo trupca.

1.6.12 Ogrjevno drvo (JUS D.B5.023 - 1984)

Definicija
Ogrjevno drvo je ono koje se upotrebljava za proizvodnju topline. Izrauje se
od svih vrsta drveta. Sjee se u zimskoj i ljetnoj sjei.
Suho drvo za ogrjev - od sjee je proteklo najmanje 6 mjeseci. Sirovo drvo za
ogrjev - od sjee je proteklo manje od 4 mjeseca.
Prema tvrdoi dijeli se na: tvrdo drvo listaa (hrast, bukva, grab, cer, bagrem,
javor, jasen, brijest, klen i drvo vokarica), drvo mekih listaa (breza, joha, lipa,
topola, vrba), drvo etinjaa (jela, smreka, bor, ari).
Prema obliku razlikuju se:
C j e p a n i c e, komadi drveta 1 m duljine. Izrauju se cijepanjem oblog
drveta promjera 14 cm navie, koje je sa oba kraja pilom prerezano. Tetiva luka
cjepanice iznosi 10 do 24 cm. Cijepane oblice su irine 12 do 20 cm.
O b l i c e, izrauju se od oblog drveta, koje je sa oba kraja prepiljeno pilom.
Oblice su duljine kao i cjepanice, a promjera 7 do 12 cm.
S j e e n i c e, izrauju se od oblog drveta koje je na oba kraja presjeeno
sjekirom ili pilom. Promjera su 3 do 7 cm, a duljine su od 0,90 do 1,20 m.
G u l e, kvrgavi, necjepivi komadi drveta, debljine do 40 cm, a duljine od 0,50
do 1,20 m.
P a n j e v i n a, komadi drva dobiveni cijepanjem panja debljine 15-40 cm.
O t p a c i, komadi drva koji otpadaju pri sjei, rezanju, cijepanju, tesanju i
koranju u umi, na pilani i CMS. Komadi drva su debljine 0,5 do 25 cm, irine 2 do 25
cm i duljine 15 do 120 cm.
Prema kvaliteti ogrjevno drvo dijeli se:
67
I. klasa - cjepanice i oblice. Doputa kvrge svih vrsta i veliina, natrulost
do 10 % isporuene koliine, 30 % prozuklih komada, visina luka
do 15 cm, neograniena usukanost.
II. klasa - cjepanice i oblice koje ne pripadaju I. klasi te gule duljine 0,5 do
1,2 m i debljine 25 do 40 cm. Doputa se zakrivljenost, usukanost
neograniena, 20 % trulih komada i 50 % prozuklih komada od
isporuene koliine, kvrge svih vrsta i veliina, komadi u obliku
kratica koje zajedno ine duljinu i do 10 % od isporuene
koliine.
Sjeenice - doputene sve kvrge, prozukli i natruli komadi do 30 % koliine.
Panjevina - zdrava, oiena od zemlje i kamenja. Doputa se 30 %
prozuklih i natrulih komada i neistoe do 5 % obujma drva.
Otpaci - doputa se 30 % natrulih i prozuklih komada.
Ogrjevno drvo isporuuje se i mjeri s korom u m
3
ili u kg. Prostorno drvo
sloaja svodi se na m
3
pomou pretvorbenih koeficijenata:

- za sloajeve tehnike cjepanice 0,80
- za sloajeve tehnike oblice 0,75
- za sloajeve prostornog drveta za celulozu, polucelulozu i
drvenjau od etinjaa i listaa 0,70
- za sloajeve pilanskih otpadaka 0,50
- za sloajeve umskih oststaka 0,40
- za sloajeve panjevina 0,45
- za sloajeve sjeenice 0,55
- za sjeke 0,37
- za drvo za ogrjev i za drvo za drvne ploe 0,69

68
Drvo za ogrjev kao materijal za preradbu

Drvo za suhu destilaciju
Za suhu destilaciju moe se uporabiti drvo za ogrjev od tvrdih listaa I. i II.
klase i sjeenice.

Drvo za generatore
Kao drvo za generatore slui drvo za ogrjev, usitnjeno na mjere 4 cm x 5 cm x
7 cm, koje mora biti zdravo, bez piljevine i drugih neistoa.
Stavlja se u promet u kilogramima i pomijeano iz svih vrsta drvea.

Drvo za dobivanje terpentina i kalofonija
Za dobivanje terpentina i kalofonija slui panjevina etinjaa bez korijenja i
ila, promjera do 10 cm, oiena od pijeska, kamenja, zemlje i trulei.
Mogu se upotrebljavati i otpaci.

Oblovina za ogrjev
Drvo za ogrjev osim u prostornom obliku moe se staviti u promet i u obliku
oblovine duljine od 1 m pa navie.
Promjer se zaokruuje na cijele centimetre, a duljina na 10 cm. Nadmjera se ne
daje.
Oblovina se mjeri zajedno sa korom, u m
3
ili u kg.
Po kvaliteti dijeli se na I. i II. klasu.
U I. klasu spada oblovina sa sljedeim dozvoljenim grekama:
- kvrge svih vrsta i veliina,
- natruli komadi do 10 % od isporuene koliine,
- prozukli komadi do 30 % od isporuene koliine,
- zakrivljenost sa visinom luka do 15 cm,
- usukanost, neograniena.

69
U II. klasu spada oblovina sa sljedeim dozvoljenim grekama:
- kvrge svih vrsta i veliina,
- zakrivljenost i usukanost, neograniena,
- komadi sjeeni sa jednog ili sa oba kraja,
- natruli komadi do 20 % od isporuene koliine,
- prozukli komadi do 50 % od isporuene koliine.

1.6.13 Stupovi za vodove (HRN D.B2.020 - 1982.)

Definicija
Stupovi za vodove su obla graa koja se upotrebljava za izradu
telekomunikacijskih i elektromagnetskih vodova.
Izrada
Stupovi se izrauju od svih vrsta hrasta (osim cera), pitomog kestena, bagrema,
jele, smreke, aria, bijelog i crnog bora.
Drvo za stupove se sijee zimi. Kora i liko se odmah grubo skidaju. Deblo se
prikraja odmah u dimenzije stupa. Sve do isporuke stupovi moraju biti sloeni na
legama. Stupovi se izvoze na cestu radi otpreme i slau na podloge poredani jedan do
drugoga.
Stupovi namijenjeni za impregnaciju moraju biti isporueni najkasnije 90 dana
poslije sjee.
Kvaliteta
Stupovi moraju biti zdravi, jedri, sa to manje kvrga, sljepica i usukanosti, bez
pukotina, okruljivosti i buotina od insekata.
Na duljini od dva metra od vrha stupovi moraju biti potpuno pravi.
Dozvoljene su sljedee greke:
- zakrivljenost, ukoliko se spojnica sredita oba ela nalazi unutar debla,
- usukanost srednja,
- udubljenja, izvijanja, nastala nepravilnim rastom ili udubljenja na povrini stupa
prouzrokovana rastom grane, ako je njihova dubina, mjerena radijalno, manja od
10 mm,
70
- smolnjae ako im povrina nije vea od 15 cm
2
,
- smolne vreice ako su odstranjene tako da promjer stupa nije smanjen za vie od 1
cm,
- ekscentrino srce ako udaljenost srca nije vea od 1/10 promjera stupa u odnosu na
srednji promjer stupa,
- oteenja od mikroorganizama (crveno srce, plavetnilo) kod stupova od smreke i
jele se dozvoljavaju, dok se kod stupova od bora i aria ne dozvoljavaju,
- oteenja od insekata, ako se na duljini od 1 m nalaze najvie 3 rupe promjera od
1,5 mm,
- ako na 1,5 m od vrha stupa broj kvrga ne prelazi tri srednje kvrge.

Mjere
Mjere stupova prikazane su u tablici.
Debljina se mjeri na 30 cm od vrha stupa bez kore sa likom i strojno
neobraenog.

Duljina Najmanja debljina na 0,30 m od vrha
(m) listae (m) etinjae (m)
6,00 0,12 0,15
7,00 0,12 0,15
8,00 0,13 0,16
9,00 0,14 0,16
10,00 0,15 0,17
11,00 0,16 0,17
12,00 0,17 0,18
13,00 0,18 0,19
14,00 0,18 0,19
15,00 0,19 0,20
16,00 0,20 0,21

Kod stupova duljine od 9 metara smanjenje promjera ne smije biti manje od 0,5
cm po metru.
Kod stupova iznad 9 m smanjenje promjera ne smije biti manje od 0,6 cm po
metru.
Dozvoljena odstupanja duljine su:
71
- za stupove do 9 m + 5 cm,
- za stupove iznad 9 m +10 cm.
Dozvoljena odstupanja debljine su:
- za stupove do 9 m + 1 cm,
- za stupove iznad 9 m + 2 cm.
Isporuka:
Stupovi se isporuuju u m
3
.
Stupovi namijenjeni za impregnaciju moraju biti isporueni najkasnije 90 dana
poslije sjee.

Stupovi moraju biti zdravi, jedri, sa to manje kvrga i sljepica, bez pukotina,
okruljivosti i buotina od insekata. Gornja dva metra moraju biti potpuno ravna.
Duljine stupova su od 5,50 do 15,00 m i promjera od 12 cm na vie, mjereno 30
cm od vrha. Promjer na debljem kraju treba biti kod stupova do 10 m priblino za 1/3
vei od promjera na tanjem kraju, a kod stupova preko 10 m duljine mora biti
najmanje za 1/3 vee.
Dozvoljene greke
a) zakrivljenost, ukoliko se spojnica oba ela nalazi unutar debla; b) srednja
usukanost; c) velike kvrge glatko otesane do 50 mm, s tim da na 1 m od vrha ne smije
biti kvrga; d) 5 % muiavih komada.

1.6.14 Trupci za furnir - crnogorini (HRN D.B4.021 - 1979.)

Ovim standardom se utvruju tehniki uvjeti za crnogorine trupce
namijenjene za izradu furnira.
Trupci za furnir izrauju se od svih vrsta etinjaa, koji se odlikuju teksturom i
bojom pogodnom za izradu furnira.
Mjere
Trupci se isporuuju u duljinama od najmanje 2,0 m, a veih duljina rastui po
10 cm. Srednji promjer trupaca mora iznositi najmanje 35 cm.
Klasifikacija
72
Trupci za furnir etinjaa svrstavaju se u jednu klasu.
Kvaliteta
Opi uvjeti:
Trupci moraju biti zdravi, pravi, pravih vlakana, jedri, pravilnih godova,
prirodne boje, sa srcem priblino u sredini, bez kvrga, sljepica, okruljivosti,
zimotrenosti i muiavosti. irina godova mora biti tolika da budu najmanje tri goda
po 1 cm.
Dozvoljene greke
Dozvoljavaju se sljedee greke:
- kvrge i ostale greke ako su rasporeene u vijencu, tako da se preostali dijelovi
mogu upotrijebiti za furnire;
- kvrice neogranieno, a zdrava mala kvrga promjera do 20 mm, jedna po tekuem
metru;
- ravna pukotina koja ide kroz srce, na jednom kraju trupca, duljine do 1/2 srednjeg
promjera trupca;
- jednostrana zakrivljenost; visina luka 2 % od duljine trupca;
- koninost, do 3 % veeg promjera;
Na jednom trupcu dozvoljavaju se najvie 3 od nabrojanih greaka.
Izrada i isporuka
Trupci se sijeku zimi, a isporuuju se bez kore u roku koji se sporazumom
odredi.
Obiljeavanje
Trupci za furnir etinjaa obiljeavaju se znakom F. Ova oznaka mora biti
vidljiva i stavlja se na elo trupca.

Izmjena (HRN D.B4.021/1 - 1990.)
Trupci za furnir etnjaa obiljeavaju se oznakom F ili identifikacijskim brojem
trupca koji odreuje proizvoa. Slovna oznaka ili identifikacijski broj moraju biti
vidljivi i stavljaju se na elo trupca.
73

1.6.15 Trupci za ljutenje - crnogorini (HRN D.B4.023 - 1979.)

Ovim standardom se utvruju tehniki uvjeti za crnogorine trupce
namijenjene za izradu ljutenih furnira.
Ovaj standard obuhvaa sve vrste etinjaa, koje odgovaraju uvjetima za izradu
ljutenih furnira, osim smreke i jele.
Mjere
Trupci se izrauju u duljinama od najmanje 2,0 m, a za vee duljine rastui po
10 cm, a srednji promjer mora iznositi najmanje 30 cm.
Klasifikacija
Trupci za ljutenje etinjaa svrstavaju se u jednu klasu.
Kvaliteta
Opi uvjeti:
Trupci moraju biti zdravi, pravi, pravih vlakana, jedri, sa srcem priblino u
sredini, pravilnih godova, prirodne boje, bez grana, kvrga, sljepica, okruljivosti,
zimotrenosti, natrulosti i muiavosti.
Dozvoljene greke
Dozvoljavaju se sljedee greke:
- zdrava, mala kvrga promjera do 20 mm, jedna na tekui metar,
- mala usukanost,
- modrina kod bora, do 10 % povrine (omotaa trupaca), dubine do 1 cm,
- koninost, do 2 % od promjera na debljem kraju.
Obiljeavanje
Trupci za ljutenje etinjaa obiljeavaju se znakom L. Ova oznaka mora biti
vidljiva i stavlja se na elo trupca.
Izmjena (HRN D.B4.023/1 - 1990.)
Trupci za ljutenje etinjaa obiljeavaju se oznakom L ili identifikacijskim
brojem trupca koji odreuje proizvoa. Slovna oznaka ili identifikacijski broj moraju
biti vidljivi i stavljaju se na elo trupca.

74
1.6.16 Trupci za piljenje - crnogorini (HRN D.B4.029 - 1979.)

Ovim standardom se utvruju tehniki uvjeti i klasifikacija trupaca etinjaa
namijenjenih za piljenu grau.
Vrste drva
Trupci za piljenje izrauju se od jele, smreke, crnog i bijelog bora i ostalih
etinjaa sposobnih za piljenje.
Mjere
Duljina trupaca za smreku i jelu iznosi:
I. klasa - 4,0 m, rastui po 25 cm,
II. klasa - 4,0 m, rastui po 25 cm,
III. klasa - 3,0 m, rastui po 25 cm.
Od ukupne koliine trupaca koja se isporuuje, dozvoljava se 20 % I. i II. klase
u duljinama od 3,0 do 3,75 m.
Duljina trupaca za bijeli i crni bor iznosi:
I. klasa - 3,0 m, rastui po 10 cm,
II. klasa - 2,5 m, rastui po 10 cm,
III. klasa - 2,0 m, rastui po 10 cm.

Od ukupne koliine koja se isporuuje, dozvoljava se do 20 % I. klase u
duljinama od 2,50 do 2,90 m.
Srednji promjer iznosi:
za I. klasu - najmanje 25 cm,
za II. klasu - najmanje 20 cm,
za III. klasu - najmanje 20 cm.
Klasifikacija
Trupci za piljenje etinjaa razvrstavaju se u tri klase kvalitete.
Kvaliteta
Trupci I. klase
Opi uvjeti:
75
Trupci moraju biti zdravi, prave ice, jedri, bez kvrga, izboina, okruljivosti,
zimotrenosti i muiavosti.
Dozvoljene greke:
- zdrave srasle kvrice i male kvrge, do 20 mm promjera neogranieno, a srednje
kvrge, odnosno vijenac kvrga promjera do 40 mm po jedna na tekui metar,
- nesrasle, djelomino srasle i trule kvrice neogranieno, a male kvrge, odnosno
vijenac kvrga, do 20 mm promjera po 3 na tekui metar,
- rujavost u srcu trupca, do 1/4 promjera trupca,
- modrina, do 1 cm dubine,
- sve greke u srcu, do 1/10 promjera,
- oiljci, nezarasli, dubine do 1/20 promjera,
- sunane napukline i pukotine, dubine do 1/20 promjera,
- eone raspukline, do 1/2 promjera,
- jednostrana zakrivljenost; visina luka do 3 % duljine trupca,
- koninost, do 4 % veeg promjera,
- ljebovitost ija dubina na tanjem kraju ne prelazi 5 % srednjeg promjera,
- eliptinost do 20 % srednjeg promjera,
- urasla kora,
- mala usukanost,
- jedna mehanika povreda, dubine do 1/10 srednjeg promjera.
Na jednom trupcu dozvoljava se najvie 5 od nabrojanih greaka.

Trupci II. klase
Opi uvjeti:
Trupci moraju biti zdravi.
Dozvoljene greke
- zdrave, srasle kvrice, male i srednje kvrge do 40 mm neogranieno, a velike
kvrge, odnosno vijenac kvrga, do 60 mm promjera po jedna na tekui metar,
- nesrasle, djelomino srasle ili trule kvrice i male kvrge neogranieno, a srednje
kvrge, odnosno vijenac kvrga, do 40 mm promjera po 3 na tekui metar,
76
- rujavost, u srcu ela trupca, do 1/3 promjera, a u perifernih traka do dubine 1/4
promjera trupca,
- oiljci nezarasli, dubine do 1/10 srednjeg promjera,
- sunane napukline i pukotine, dubine do 1/10 srednjeg promjera,
- eone raspukline, na jednom ili oba ela ukupne duljine do veliine srednjeg
promjera,
- jednostrana zakrivljenost; visina luka do 3 % duljine trupaca,
- koninost, do 6 % veeg promjera,
- ljebovitost i urasla kora,
- eliptinost, neogranieno,
- srednja usukanost,
- dvostruko srce, pod uvjetom da razmak izmeu centra nije vei od 1/4 srednjeg
promjera,
- smoljenice, neogranieno,
- mehanike povrede, dvije, svaka dubine do 1/10 srednjeg promjera.

Trupci III. klase
Trupci III. klase mogu imati razliite greke koje su vee od dozvoljenih
greaka za II. klasu, s tim da imaju najmanje 60 % drvne mase sposobne za
iskoritenje piljenjem, odnosno trule u srcu trupca smije biti najvie do 1/2 promjera
ili na periferiji ela najvie do dubine 1/5 promjera, uzimajui pri tome prosjek izmeu
obima trulei na oba ela.
Izmjena (HRN D.B4.029/1 - 1990.)
Trupci etinjaa za rezanje obiljeavaju se oznakama I, II. i III, ovisno o klasi
kvalitete, ili identifikacijskim brojem trupca koji odreuje proizvoa. Slovna oznaka
ili identifikacijski broj moraju biti vidljivi i stavljaju se na elo trupca.

Ostale vrste crnogorice

Za crnogorine vrste koje nisu oznaene u ovoj normi vae u pogledu kvalitete
odredbe iz ove norme, a za dimenzije kao kod bora.
77
Izrada i isporuka
Trupci se isporuuju bez kore. Trupci jele i smreke izrauju se i isporuuju zimi
i ljeti. Isporuuju se odvojeno po vrstama ili mijeano bez obzira na koliinski odnos.
Trupci bijelog i crnog bora izrauju se zimi a isporuuju najdalje do 30. travnja.
Obiljeavanje
Trupci etinjaa za piljenje obiljeavaju se:
za I. klasu - I
za II. klasu - II
za III. klasu - III
Ove oznake moraju biti vidljive i stavljaju se na elo trupca.

1.7 Literatura

- Beni, R., 1966: Iskoriivanje uma. umarsko-tehniki prirunik. Nakladni
zavod Znanje, Zagreb 1966., 321-500.
- Conway, S, 1986.: Logging practices. Principles of timber harvesting system.
Miller Freeman Publications, Januar 1986., 1-432
- Kubiak, M. & Z. Laurow, 1994: Surowiec drzewny. Fundacja ROZWJ SGGW,
Warszawa 1994., 1-493.
- Laurow, Z., 1994: Pozyskiwanie drewna. Wydawnictwo SGGW, Warszawa 1994.,
1-345.
- Pranji, A. & N. Luki, 1997: Izmjera uma. Sveuilite u Zagrebu, Zagreb 1997.,
1-405.
- Ronay, E. & J. Dejmal, 1991: Lesn taba. Prroda, Bratislava 1991., 1-356.
- Ugrenovi, A., 1957: Eksploatacija uma. Poljoprivredni nakladni zavod, Zagreb
1957., 1-481.
- Hrvatske norme za oblo drvo. 1991.

78

1. DJELOVI STABLA, GRAA I ZNAAJKE DRVA (NAZIVLJE I
DEFINICIJE) (JUS D.B.020, 1969)
2. GREKE DRVA (NAZIVLJE, DEFINICIJE I MJERENJE HRN D.AO. 101
(JUS 1969),
3. TRUPCI ZA FURNIR, LISTOPADNO DRVO (HRN D. B4. 020 1979),
4. TRUPCI ZA LJUTENJE, LISTOPADNO DRVO (HRN D. B4. 022 1979),
5. TRUPCI ZA REZANJE, LISTOPADNO DRVO (HRN D. B4. 028 1979),
6. CRNOGORINI TRUPCI ZA REZANJE, LISTOPADNO DRVO (HRN D. B4. 029
1979),
7. TRUPCI ZA FURNIR, HRAST (HRN D. B4. 031 1979),
8. CRNOGORINI TRUPCI ZA FURNIR (HRN D. B4. 021 1979),
9. CRNOGORINI TRUPCI ZA LJUTENJE (HRN D. B4. 023 1979),
10. TRUPCI ZA PRAGOVE (HRN D. B4. 026 1979),
11. TRUPCI ZA KOMBINIRANU NAMJENU (HRN D. B4. 027 1979),
12. TRUPCI ZA FURNIR ORAHA (D. B4. 030 1959),
13. Rudniko drvo (HRN D.B1.023 - 1980.),
14. Piloti (HRN D.B1.021 - 1982.),
15. Stupovi za vodove (HRN D.B2.020 - 1982.),
16. Oblo i cjepano drvo (Kolarska drvo) (HRN D.B3.021 - 1955.),
17. REZONANTNO DRVO (HRN D.B3.023 - 1964.),
18. Oblo tehniko drvo (D. B3. 020, 1964.) - Sitno tehniko drvo,
19. DRVO ZA OGRIJEV (HRN D. B5. 023 1979),
20. DRVO ZA DRVENE PLOE (HRN D. B5. 024 1979),
21. DRVO ZA IZRADU CELULOZE I DRVENJE (HRN D. B5. 020 1979),
22. RAZVRSTAVANJE I MJERENJE OBLOGA DRVA (HRN D.B0.022 1984.),
79

80

81

82
83
Prilog 4. Tablica i grafikon istog vremena trupljenja

UINAK TRUPLJENJA MOTORNOM PILOM STIHL 044 AVE

PROMJER OBLOG DRVA NA MJESTU TRUPLJENJA, cm
10 15 20 25 30 35 40 45 50 55 60 65
7 - 12 13 - 17 18 - 22 23 - 27 28 - 32 33 - 37 38 - 42 43 - 47 48 - 52 53 - 57 58 - 62 63 - 67
3 5 5 9 17 33 61 31 45 64 65 72
2 6 5 12 16 21 48 25 62 50
1 13 6 12 16 20 39 29 52 47
2 3 5 6 14 30 29 35
2 2 11 9 13 26 26 26
Mjerena 1 4 6 9 10 19 30 42
vremena 3 6 12 32 20 24 56
trupljenja 2 3 16 26 60
t, cmin 3 16 25 26
2 5 17 24
2 8 16 35
16 23
11

n 11 8 6 11 13 12 7 7 3 3 1 1
t, cmin 23 42 38 114 229 337 257 244 159 161 65 72
t,s 1,3 3,2 3,8 6,2 10,6 16,9 22,0 20,9 31,8 32,2 39,0 43,2
A, cm
2
79 177 314 491 707 962 1256 1590 1963 2375 2826 3317
A/t, cm
2
/s 63,0 56,2 82,6 79,0 66,9 57,1 57,0 76,0 61,7 73,8 72,5 76,8

Prepiljena povrina
| |
A
d
cm =

2
2
4
t

Srednje vrijeme potrebno za
trupljenje
| |
t
t
n
s =
E
0 6 ,

Uinak trupljenja motornom pilom STIHL 044 AVE
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
10 15 20 25 30 35 40 45 50 55 60
Srednji promjer oblog drva na mjestu trupljenja - d
S
, cm
E
f
e
k
t
i
v
n
o

v
r
i
j
e
m
e

t
r
u
p
l
j
e
n
j
a

-

t
,

s
P
r
e
p
i
l
j
e
n
a

p
o
v
r
i
n
a

u

j
e
d
i
n
i
c
i

v
r
e
m
e
n
a

-

A
/
t
,

c
m
2
/
s
t
t izj
A/ t
A/ t izj
A/t
IZJ
= 69,743.784.-.0,271.981.d
S
.+0,005.279.d
S
2
..(cm
2
/s)
R = 0,28
t
IZJ
= 0,114.204.d
S
.+0,008.883.d
S
2
..(s)
R = 0,99

Osnove Sjee I Izrade-Interna Skripta

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Osnove Sjee I Izrade-Interna Skripta

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Sveuilite u Zagrebu

You might also like