Professional Documents
Culture Documents
11obk s4
11obk s4
Seminar 4 2011.
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9.
b c d b c a c d c
b c a b c c d c
1. Kakav efekt ima vezanje kisika za atom eljeza u mioglobinu i hemoglobinu? a) Vezanjem kisika atom eljeza e se pomaknuti iz ravnine porfirinskog prstena; b) Vezanjem kisika atom eljeza e primaknuti ravnini porfirinskog prstena; c) Vezanjem kisika nee se nita dogoditi budui da je atom eljeza vrsto ugraen u strukturu porfirinskog prstena te se vezanjem kisika na pomie. 2. Koji od sljedeih navoda ukazuje da je vezanje kisika na hemoglobin kooperativan proces? a) Krivulja vezivanja Y/pO2 (frakcija veznih mjesta/parcijalni tlak kisika) je sigmoidalnog oblika a ne hiperbola; b) injenica da hemoglobin ima etiri podjedinice od kojih svaka moe vezati kisik; c) injenica da je hemoglobin izgraen od dimera koje oznaavamo kao 11 i 22 te da ovi dimeri izgrauju tetramer.
3
3. Kisik i 2,3-bisfosfoglicerat (2,3-BPG) ne mogu se istovremeno vezati za hemoglobin budui da: a) 2,3-BPG jest kompetitivni (konkurentni) inhibitor vezanja kisika za molekulu hemoglobina; b) Struktura hemoglobina se mijenja vezanjem kisika i tada se 2,3-BPG vie ne moe vezati; c) Vezanjem 2,3-BPG blokira se kanal kojim kisik dolazi do hema. 4. Tkivo koje je metaboliki vrlo aktivno (brzi metabolizam) nastaju velike koliine protona i CO2. Zbog toga se: a) Krivulja vezivanja kisika za hemoglobin (Y/pO2) pomie se prema veim pO2 vrijednostima. b) Krivulja vezivanja kisika za hemoglobin (Y/pO2) pomie se prema manjim pO2 vrijednostima; c) Krivulja vezivanja kisika mijenja oblik te iz sigmoidalne krivulje nastaje hiperbola.
4
5. Osim to transportira kisik iz plua u tkiva, hemoglobin je ukljuen u transport CO2 iz tkiva u plua. Kako se to odvija? a) CO2 konkurira kisiku za vezno mjesto u molekuli hema; b) CO2 konkurira 2,3-BPG za vezno mjesto na hemoglobinu; c) CO2 reverzibilno reagira s amino skupinama aminokiselina molekule hemoglobina. 6. Svaka podjedinica hemoglobina moe se promarati kao da postoji ili u Rstanju ili u T-stanju. Koji je odnos ovih stanja u odnosu na vezanje kisika? a) Vezanjem kisika dolazi do promjene R-stanja u T-stanje; b) Vezanjem kisika dolazi do promjene T-stanja u R-stanje; c) Pretvorba R-stanja u T-stanje nije povezana s vezanjem kisika na hemoglobin.
7. Razlika izmeu zajednikog (usklaenog) modela i sekvencijskog modela vezivanja kisika za hemoglobin je: a) Da li je prijelaz izmeu T i R stanja sve ili nita odnosno da li vezivanjem dolazi do prijelaznih stanja (smjese R i T stanja u jednoj molekuli); b) Da li se u obzir uzimaju i podjedinice; c) Da li se u obzir uzima vezivanje regulacijske molekule kao to je to 2,3BPG; 8. U fetalnom hemoglobinu dvije podjedinice su zamijenjenje s dvije podjedinice. Ovom zamjenom fetalni hemoglobin (11.22) ima vei afinitet za kisik nego to ga to ima majin 11. 22 hemoglobin. Razlog tome je: a) Drugaiji nain vezanja hema u -podjedinicama; b) Smanjena kooperativnost izmeu - i -podjedinica; c) Smanjen afinitet vezanja 2,3-BPG za fetalni hemoglobin.
6
9. Hemoglobin S, oblik hemoglobina koji dovodi do anemije srpastih stanica nastaje mutacijom u genu -podjedinice. Ovom mutacijom dolazi do promjene strukture hemoglobina S budui da: a) Hidrofobna bona skupina (R) jedne aminokiseline u normalnom hemoglobinu postaje pozitivno nabijena bona skupina u hemoglobinu S; b) Negativno nabijena bona skupina jedne aminokiseline u normalnom hemoglobinu postaje pozitivno nabijena bona skupina u hemoglobinu S; c) Negativno nabijena bona skupina jedne aminokiseline u normalnom hemoglobinu postaje hidrofobna bona skupina u hemoglobinu S. 10. Molekularne posljedice za ljude koji imaju hemoglobin S jesu: a) Hemoglobin S stvara agregate i vlaknate precipitate kada molekula vee kisik; b) Hemoglobin S stvara agregate i vlaknate precipitate kada se kisik otputa s molekule; c) Jedna molekula hemoglobina S je manje topljiva od molekule normalnog hemoglobina te se precipitira u pluima.
Zadatak 1.
a) b)
Konstanta disocijacije vezanja kisika za mioglobin Kd = 10-6 mol dm-3, pri emu je konstanta definirana kao Kd=[Mb][O2]/[MbO2]. Konstanta brzine asocijacije kisika na mioglobin iznosi ka=2x107 mol-1dm3 s-1. Kolika je brzina disocijacije? Koliko dugo e postojati kompleks MbO2?
Rjeenje zadatka 1.
a)
Kd = kd/ka kd = ka . Kd = 10-6 (mol dm-3) . 2x107 (mol-1 dm3 s-1) = 20 s-1. 1/kd = t = 1/20 (s-1) = 0,05 s.
b)
Zadatak 2.
Konstanta disocijacije kiseline pKa djelomino ovisi o okoliu u kojem se kiselina nalazi. Predvidite utjecaj promjene okolia na pKa vrijednost bonog ostatka glutaminske kiseline: a) b) c) Kada se u blizini nalazi boni ostatak lizina; Kada je u blizini C-kraj proteina; Kada je u blizini boni ostatak glutaminske kiseline.
10
Rjeenje zadatka 2.
a) b) c)
11
Zadatak 3.
12
Rjeenje zadatka 3.
Kitovi plivaju velike udaljenosti bez da uzimaju zrak. Velika koliina mioglobina u miiu kita odrava potrebnu zalihu O2 izmeu dva udisaja.
13
Zadatak 4.
Nakon to ste jedan ili vie dana proveli na veoj nadmorskoj visini (3000 m) gdje je parcijalni tlak kisika iznosio 75 torr, koncentracija 2,3-bisfosfoglicerata (2,3-BPG) u eritrocitima je porasla. Koji utjecaj ima porast 2,3-BPG na vezanje kisika na hemoglobin? Objasnite zato je poveanje koncentracije 2,3-BPG djelotvorno za boravak na veim nadmorskim visinama.
14
Rjeenje zadatka 4.
Vea koncentracija 2,3-BPG pomaknuti e krivulju vezanja kisika udesno. Pomak prema desno (veim pO2) pogodovat e disocijaciji kisika u tkivima a time e se poveati postotak kisika koji e ui u tkiva.
15
Zadatak 5.
Antitijelo (protutijelo) vrsto vee antigen s Kd = 5 10-8 mol dm-3. Kod koje e koncentracije liganda frakcijsko zasienje Y biti Y = 0,2?
16
Rjeenje zadatka 5.
17
18
Osnove biokemije
Hemoglobin i mioglobin
- prijenos plinova 97% kisika prenesenog krvlju vezano je za hemoglobin (samo 3% se prenosi u otopljenom slobodnom obliku plazmom) 23% CO2 koji se prenosi krvlju vezano je za hemoglobin (70% CO2 prisutno je u krvnom transportu u obliku HCO3-, samo 7% u obliku otopljenih 19 molekula CO2)
Osnove biokemije
Hemoglobin i mioglobin
20
10
Osnove biokemije
Hemoglobin i mioglobin
21
Osnove biokemije
Hemoglobin i mioglobin
-heterocikliki prsten hema je derivat porfirina koji se sastoji od 4 pirolna prstena (A-D) povezana metenskim mostovima - protoporfirin IX: porfirin, 4 metilna, 2 propionatna i 2 vinilna supstituenta - HEM: protoporfirin IX sa centralnim Fe atomom
22
11
Osnove biokemije
Hemoglobin Fe(II) bez vezanog kisika -deoksihemoglobin Hemoglobin Fe(II) s vezanim kisikom -oksihemoglobin Hemoglobin Fe(III) ne vee kisik ferihemoglobin; methemoglobin Hemoglobin s vezanim CO2 karbaminohemoglobin distalni histidin
23
Osnove biokemije
Hemoglobin i mioglobin
24
12
Osnove biokemije
Hemoglobin i mioglobin
tkiva
plua
Mioglobin Mb + O2 MbO2 -hiperbolina zavisnost -nekooperativno vezanje kisika Hemoglobin Hb + 4 O2 Hb(O2)4 -sigmoidalna zavisnost -pozitivno kooperativno vezanje kisika Krivulje disocijacije kisika hemoglobina 25 i mioglobina
Osnove biokemije u odnosu na nekooperativno otputanje kisika. tkivo Y frakcijsko zasienje kisikom plua
Hemoglobin i mioglobin
kooperativni hemoglobin
bez kooperativnosti
26
13
Osnove biokemije
Hemoglobin i mioglobin
Tipine vrijednosti:
Mb + O2 MbO2
[Mb][O 2 ] [MbO2 ]
[MbO2 ] [MbO2 ] + [Mb]
p(O2) u arterijama = 100 torr p(O2) u venama = 30 torr p50 za Hb = 26 torr p50 za Mb = 1 torr n za Hb = 2,8 3,0
K =
Y =
p (O 2 ) Y = p (O 2 ) + p 50
27
Osnove biokemije
Hemoglobin i mioglobin
Y=
koji odgovara:
Hb + n O2
Hb(O2)n
Ovaj izraz za ravnoteu pretpostavlja da su sva vezna mjesta na hemoglobinu identina, ne razlikuju mjesta 1, 2, 3, n !!! Broj n naziva se Hillov koeficijent (openito koeficijent kooperativnosti) i za hemoglobin u eritrocitima ne iznosi 4 nego n = 2.8
28
14
Osnove biokemije
Hemoglobin i mioglobin
Y 1-Y
Hillov dijagram
je prikaz
log
Iz jednadbe za Y raunamo:
Iz Hillove jednadbe slijedi da je prikaz log ovisnosti o log pO2 pravac s koeficijentom smjera n i odsjekom na ordinati - n log p50, iz ega slijedi da je odsjeak na osi x jednak logp50.
29
Osnove biokemije
Hemoglobin i mioglobin
Afinitet hemoglobina za kisikom opada poveanjem: 1. koncentracije H3O+ (zakiseljavanjem) 2. poveanjem koncentracije (parcijalnog tlaka) CO2
30
15
Osnove biokemije Afinitet hemoglobina za kisikom takoer opada poveanjem koncentracije 2,3bisfosfoglicerata (2,3bisphosphoglycerate [BPG]). Koncentracija BPG raste aklimatizacijom na velike nadmorske visine, kako bi se olakalo otputanje kisika s hemoglobina. poveanjem uvanjem eritrocita tjedan dana u standardnom mediju (kiselina-citrat dekstroza) dolazi do gubitka BPG-a. Takva krv se ne smije koristiti u transfuziji. Fetalni hemoglobin sadri manje koncentracije BPG od adultnog.
Hemoglobin i mioglobin
http://www.altitude.org/calculators/saturationgraph/saturationgraph.htm
31
Osnove biokemije
Hemoglobin i mioglobin
Alosteriki protein. Vezanje kisika je pozitivno kooperativno, krivulja disocijacije kisika je sigmoidalna. Afinitet za kisik ovisi o koncentraciji H3O+ i CO2 Organski fosfati (BPG) utjeu na afinitet hemoglobina za kisik.
Nije alosteriki protein. Vezanje kisika nije kooperativno, krivulja disocijacije kisika je hiperbolina. -
32
16
Osnove biokemije 1.
Hemoglobin i mioglobin
Parcijalni tlak kisika u kapilarama aktivnog miia iznosi 20 mmHg. a) Izraunajte frakcijsko zasienje Y mioglobina i hemoglobina pri ovim uvjetima. b) Koji je znaaj izraunatih vrijednosti za fizioloku ulogu mioglobina u miiu?
YMb=
20 20 + 1 (20)2.8
= 0,952
YHb=
= 0,324
(pO2)n + (P50)n
(20)2.8 + (26)2.8
b) S obzirom da hemoglobin ima manje frakcijsko zasienje od mioglobina pri zadanim uvjetima, hemoglobin e "iskrcati" kisik mioglobinu.
33
Hemoglobin i mioglobin
pO2 Y
20 0,14
30 0,26
40 0,39
50 0,50
60 0,59
70 0,66
80 0,72
90 0,76
Koliko iznosi p50 i Hillova konstanta za ovaj uzorak krvi? Moe li se rei da je to normalan uzorak krvi?
pO2 20 30 40 50 60 70 80 90 log pO2 1.30 1.48 1.60 1.70 1.78 1.84 1.90 1.95 Y/1-Y 0.16 0.35 0.64 1.00 1.44 1.94 2.57 3.17 log (Y/1-Y) -0.80 -0.46 -0.19 -0.00 -0.16 -0.29 -0.41 -0.50
34
17
Osnove biokemije
Hemoglobin i mioglobin
3. Dobar prenositelj kisika mora biti sposoban vezati kisik u pluima i dopremiti ga u periferna tkiva. Na slici su prikazane krivulje disocijacije kisika molekula A i B. Objasnite zato navedene molekule ne mogu biti dobri prenositelji kisika. Nacrtajte kako bi trebala izgledati krivulja disocijacije kisika dobrog prenositelja.
35
Osnove biokemije
Hemoglobin i mioglobin
4. Glutation je tripeptid koji se sastoji od glutaminske kiseline, cisteina i glicina, a ima ga mnogo u ljudskim eritrocitima kao i u mnogim ostalim tkivima. Reducirani glutation (GSH) je reducens jer se njegove SH skupine mogu oksidirati do disulfidnih skupina. Ako glutation koji se nalazi u eritrocitima nije u reduciranom obliku, eritrociti gube sposobnost transporta kisika. Zato? Rj.: Reducirani glutation odrava Fe hemoglobina u (+2) stanju. Fe hema, oksidacijom do feri (+3) stanja tvorei methemoglobin, vie ne moe reverzibilno vezati kisik. 5. BPG ima ulogu u adaptaciji na velike visine. Kakav je uinak poveane razine BPG-a na koliinu kisika dovedenog u miie kod osobe koja ivi na 3000m u usporedbi s osobom koja ivi na razini mora? Pretpostavite da je na 3000 m porast razine BPG-a povisio P50 s 26 torra na 35 torra i da alveolarni pO2 iznosi 67 torra, a pO2 u kapilarama miia je 20 torra. Na morskoj razini alveolarni pO2 iznosi 100 torra a pO2 u miiima je 20 torra. Hillov koeficijent iznosi 2.8.
36
18
Hemoglobin i mioglobin
Upotrijebivi jednadbu Y=
Poviena razina BPG-a na 3000 m mijenja P50 i daje Y (razlika u frakcijskom zasienju hemoglobina kisikom u pluima prema tkivima) 0.69. Y na razini mora iznosi 0.65. Stoga, poveanje razine BPG-a rezultira slinom opskrbom kisikom u tkivima kada je alveolarni pO2 znaajno smanjen. Openito, to je vii Y, bolja je opskrba kisikom.
37
Osnove biokemije
Hemoglobin i mioglobin
6. Jedna molekula 2,3-bisfosfoglicerata vee se na jednu molekulu hemoglobina i to u centralnu upljinu hemoglobina. Da se BPG vee na povrinu proteina, bi li interakcija izmeu BPG i hemoglobina bila jaa ili slabija? Objasnite svoj odgovor. Rjeenje: BPG se vee za Hb elektrostatskim interakcijama. Te interakcije izmeu negativno nabijenih fosfata BPG-a i pozitivno nabijenih ogranaka Hb-a su puno jae u unutranjem hidroforbnom okruenju nego to bi bile na povrini, gdje bi ih voda oslabila na BPG i na pozitivno nabijene ogranke. Sila elektrostatskih interakcija (Coulombov zakon) je obrnuto proporcionalna dielektrinoj konstanti medija. Stoga, elektrostatske interakcije su puno stabilnije u unutranjosti nego na povrini.
38
19
http://www.sciencedaily.com/releases/2007/05/070512113724.htm http://medind.nic.in/maa/t03/i1/maat03i1p45.pdf
39
20