1.

UVOD Turistika regionalizacija prostora je vrlo kompleksan postupak koji se danas pojavljuje u mnogim zemljama kako bi se stvorila ravnotea u svim vrijednostima regije. Regionalizaciju moemo smatrati posebnom metodom podjele odreenog podruja na dijelove koji su, svaki za sebe, jedinstveni. Prilikom stvaranja takve podjele uzimaju se u obzir brojni imbenici, prvenstveno prirodni, a zatim drutveni, ekonomski, kulturni i socijalni. Kada se stvaraju dijelovi na odreenom podruju vodi se rauna da se ti dijelovi istiu svojom posebnou i da budu prepoznatljivi s obzirom na raspoloive turistike resurse. Budui da je globalizacija prisutna svuda u svijetu, tako je ta pojava zahvatila i turizam. U tom smislu se i turistika regionalizacija javlja kao odgovor na globalne procese. U turizmu je situacija vrlo sloena jer prilikom stvaranja odreene turistike destinacije, zanimljive i primamljive turistima, mora se paziti na ouvanje prirodne, socijalne i kulturne raznovrsnosti, za to je odgovorna pravilna turistika regionalizacija.

2. REGIJE I REGIONALNI RAZVOJ 2.1. Pojam regije Definiciju regije nije jednostavno dati. Meutim, kao najjednostavniju definiciju moemo navesti definiciju koju je dao Willbanks za kojeg je regija podruje vee od grada, a manje od nacionalnog teritorija.1 U praksi se moe rei da se pod pojmom regije podrazumijeva dio ekonomsko geografski individualiziranog prostora te se u tom smislu mogu izdvojiti regije u okviru neke prostorne cjeline i za neku odreenu djelatnost. Kada je rije o regiji potrebno je naglasiti o kojoj se vrsti regije radi i kojoj veoj cjelini ona pripada. 2.2. Pojam turistike regije Ako govorimo o definiranju pojma turistike regije moemo navesti nekoliko definicija jer ne postoji suglasnost autora oko zajednike i jedinstvene definicije. Definicije koje najbolje opisuju pojam turistike regije su: -

Turistikom regijom se podrazumijeva prostorna cjelina u kojoj je turizam dominantna funkcija Turistika regija izraava teritorijalnost motiva i eventualnu fulnkcionalnost turistikog prometa, ovisno o tome da li se radi o potencijalnim ili aktiviranim turistikim motivima.2

Prema tome, moemo izvesti zakljuak da je turistika regija takva regija u kojoj je turizam znaajna djelatnost koja uvjetuje i izgled odnosno strukturu podruja u kojem dominira. Primjerice u takvoj regiji ima najvie hotela, kampova, sportsko rekreacijskih objekata, etnice, suvenirnice itd. Mogue je i cijele drave promatrati kao jednu cjelovitu turistiku regiju. Npr. Italija je po mnogim autorima primjer za takvu zemlju zbog mnogobrojnih atributa kao npr. lijepe plae i more, visoke planine, mjesta katolikog hodoaa. Meutim, rijetki su sluajevi da se turistikim regijama mogu tretirati cijele drave, ali je zato lake izdvojiti niz manjih geografskih prostora koji su se razvili u turistike regije visokog ranga. 3. TURISTIKA REGIONALIZACIJA KAO ODGOVOR NA GLOBALNE PROCESE
1

Blaevi, B., Peri M., Turistika regionalizacija u globalnim procesima, Opatija, Fakultet za menadment u turizmu i ugostiteljstvu, 2009., str.39 2 ibid., str.41.

Budui da je turizam vrlo rano postao globalan proces time se i turistika regionalizacija pojavila kao odgovor na globalne procese. Turistika regionalizacija se smatra funkcionalnom jer stvaranjem optimalne trino turistike ponude odgovara na suvremene turistike preferencije. Tako su turistike regije reakcija, ali i nuna nadopuna tenji za ujednaavanjem koje trai globalizacija na svim poljima. Upravo zato jer je turistika regionalizacija funkcionalna, pod njom se podrazumijeva stvaranje funkcionalnih cjelina te je tada potrebno cjelokupan prostor ralaniti na dijelove. Ti dijelovi se moraju isticati svojom posebnou te biti prepoznatljivi s obzirom na njihove raspoloive turistike resurse koji slijede i turistike trendove. Da bi dobili turistiki atraktivnu cjelinu, koju moemo uobliiti kao turistiki lokalitet, turistiko mjesto, turistiko podruje ili turistika regija, uz sve turistike uvjete i turistike aktivnosti mora biti inkorporiran i sustav naselja, sa zanimljivim graevinama i ostalim realnim i potencijalnim turistikim atrakcijama. U turizmu je situacija sloena jer se postavlja pitanje kako razvijati turizam, njegove gospodarske i druge pozitivne uinke u nekom podruju, a da pri tome prostor i ovjekova okolina ne trpe. Naravno, uz sve to treba paziti i na one koji su u samom centru cijelog problema turisti.3 Prilikom razvoja regije mora se paziti na vie elemenata. Prije svega, potrebno je da se ouva prirodna, socijalna i kulturna razliitost, a za sve to mora biti odgovorna turistika regionalizacija. Regionalizacija je bitna sastavnica turistikih koncepcija koje pod turistikom robom smatraju ne samo materijalne stvari i usluge ve dugorono osigurava prostor za odmor i rekreaciju. Stoga, moemo zakljuiti da je dugorono osiguran i ureen prostor za odmor i rekreaciju briga turistike regije. Postoje tri regionalne podijele:

granice turistikih regija poklapaju se sa granicama administrativnih jedinica, turistike se regije definiraju neovisno o politikim granicama, turistike regije postoje na podruju cijele drave, ali se ne poklapaju s granicama teritorijalno politikog ustrojstva (upanijama).4

4. PROSTORNE RAZLIITOSTI KAO ISHODITE REGIONALNOG RAZVOJA I

TURISTIKE REGIONALIZACIJE
3 4

ibid., str. 55. ibid.,str.56

Teritorijalna razina promatranja je osnovno polazite za utvrivanje sadraja regionalne ekonomike. Ne samo da se razmatraju ue teritorijalne jedinice drava, u praksi se sve vie razmatraju zemlje i grupacije zemalja kao jedinice promatranja. Pitanja vezana uz regionalni aspekt mogu se svrstati na tri osnovne grupe pitanje:

unutar regionalna pitanja razvoja meuregionalna pitanja razvoja specifina regionalna pitanja.5

Ovisno o znaajkama turistikih aktivnosti, meu turistikim uvjetima stvaraju se razliiti odnosi u prostoru. Koritenje slobodnog vremena dovodi do potranje koja ne preferira pojedinane usluge, nego paket usluga koji se proizvodi na odreenom prostoru. Taj prostor ponude postaje odredite, cilj putovanja na iju veliinu i oblikovanje utjeu gosti sa svojim zahtjevima. Na temelju toga turistiku destinaciju moemo definirati kao optimalna kombinacija fiksnih i varijabilnih imbenika te mogunost turistikog djelovanja u skladu sa preferencijama trita, neovisno o administrativnim granicama6 4.1. Delokalizacija prostornih sadraja Svaki prostor je jedinstven i zahvaljujui svojim prirodnim, ekonomskim, drutvenim i slinim obiljejima razlikuje se od drugog prostora. U dananje vrijeme uz vrlo dinamian razvoj i te prostorne razliitosti nisu statine, ve naprotiv, imaju i dinamiki aspekt. Sve to stvara snaan utjecaj na prostor i sadraje u tom prostoru. Nakon izraenih procesa lokalizacije prostora, sve se vie istie delokalizacija istoga. Sve je to posljedica sve veih i brojnijih problema ugroavanja prostora te brojne tetne intervencije ugroavaju i sam opstanak ovjeanstva. Iz tog razloga bitno je da se poboljaju meuregionalni odnosi koji e prilikom svladavanja barijera rezultirati poveanjem mobilnosti svih relevantnih resursa, posebno ljudi i kapitala. Iz tog razloga prostor je teko lokalizirati i potrebno je pristupiti procesu delokalizacije koji je sve vie prisutan izmeu drava. Taj proces delokalizacije povezuje

5 6

ibid.,str.57. loc.cit.

prostore i brie granice neutralnosti prostornih sadraja. Time se ire prostorne veze i utjecaji izmeu uih i irih prostora. Delokalizacijski procesi se nadalje ogledaju u initeljima proizvodnje, robe, informacija, funkcioniranju trita i drugim procesima koji obiljeavaju jedno ekoloko podruje. Sve se vie potencira inter-reionalna suradnja ne samo u okviru jednog narodnog gospodarstva, nego i izmeu vie narodnih gospodarstava. Stoga, razvoj jedne regije treba promatrati sa dvije toke gledita: unutarnje i vanjske. 7 4.2. Izbjegavanje stvaranja vrstih granica regionalne ekonomike Regionalna ekonomika je znanstvena disciplina koja s ekonomskog stajalita izuava, na obiljeenim i determiniranim prostorima regijama i u prostornoj interakciji, sadraje i procese u svrhu traenja rjeenja za mobilnost i optimalnu alokaciju resursa, te na toj osnovi maksimiziranje blagostanja.8 Iz ove definicije moemo definirati i izraziti turistiku regionalizaciju kao podsustav regionalne ekonomike koja na odreenim turistikim prostorima izuava sve sadraje i procese koji doprinose boljim rjeenjima za mobilnost i alokaciju turistikih resursa. Regionalni aspekt uglavnom svodi na strukturnu problematiku ekonomskog drutvenog razvitka to trai postojanje jo jedne vrste strukturne usklaenosti, a to je teritorijalna usklaenost razvoja. Na taj nain se osigurava ujednaeniji razvoj, pravilnije koritenje prirodnih resursa, a eliminiraju se razlike u razvijenosti i standardu stanovnitva. Eliminira se i svaku mogunost eksploatacije nerazvijenih podruja od strane onih razvijenijih. Iz svega navedenoga turistika regionalizacija podrazumijeva neophodne i nune inter regionalne odnose i delokalizacijske procese.

4.3. Unutar regionalna i meuregionalna pitanja razvoja

7 8

ibid., str.59. ibid., str.60.

Regija je kompleks meusobno povezanih i usklaenih ekonomskih, politikih i drutvenih sadraja te su unutar regionalna pitanja vezana uz unutranji razvoj i organizaciju regije u cjelini. Radi efikasnijeg koritenja raspoloivih resursa potie se podjela rada i regionalna specijalizacija te se na taj nain stvaraju uvjeti za veu meuregionalnu mobilnost resursa. Time se otvaraju novi prostori za meuregionalnu suradnju i potie se razbijanje regionalizma i otvaranje regionalnih struktura. Meuregionalni razvoj na mnogo naina djeluje na unutarnje regionalne procese. Meutim, nije lako uspostaviti toliko eljene meuregionalne odnose jer su tekoe povezane sa ogranienjima i uspostavljanju usklaenosti izmeu trita. Inter regionalni razvoj i meu regionalna pitanja razvoja poivaju na temeljima teorije sustava i uvijek su proces traenja optimalnog odnosa izmeu dijelova i cjeline odnosno izmeu regije i, regija i narodne privrede kao cjeline.

5. KRITERIJI TURISTIKE REGIONALIZACIJE I TIPOVI TURISTIKIH REGIJA

Veliina regija i utvrivanje granica je od najznaajnijih pitanja prostornog planiranja. To je proces regionalizacije i moemo ga definirati kao postupak podjele ireg prostornog obuhvata na ue cjeline tj. regije. Ako govorimo o granama koje zauzimaju najvie mjesta u prostornom planiranju onda spominjemo poljoprivrednu, geografsku, vodoprivrednu i turistiku regionalizaciju. Geografska regionalizacija se bavi podjelom geografsko prostora neke drave ,dok se turistika regionalizacija bavi izdvajanjem turistikih regija na podrujima u kojima postoji odgovarajua zastupljenost turistikih motiva i turistike izgradnje. Turistika regionalizacija je, zapravo jedna od metoda selektivnog utvrivanja homogenih turistikih prostornih struktura rada postizanja optimalnih ciljeva dugoronog razvoja, funkcionalne prostorne organizacije i usmjeravanja kapitala.9 Najvei problem do kojeg ovdje dolazi je na osnovu kojih kriterija utvrditi granice i veliinu turistikih regija. Turistike regije nije mogue diferencirati na bazi jednog odreenog kriterija, ve je potrebno izvrit analizu motiva, elemenata i funkcije turizma kao drutveneekonomske pojave Ako zavirimo u nauno- strunu literaturu, moe se zakljuiti da problemi turistike regionalizacije jo nisu proueni u dovoljnoj mjeri a ista takva situacija je vezana i za utvrivanje kriterija za razgraniavanje turistikih regija. Turistike regije se dijele na dva osnovna tipa: Rekreativne ( primorske, planinske toplice ) Kulturne ( pojedini gradovi i njihove grupe ) Kao to je i ranije spomenuto turistiki motivi su vrlo vani prilikom razvoja regija i turizma u njima. Stoga tamo gdje ima puno motiva i gdje su oni atraktivni postoje i osnove za izdvajanje turistikih regija. Na osnovu turistikih motiva razvijaju se i odreeni kriteriji turistike regionalizacije. Jedan od kriterija pod kojim se podrazumijeva postojanje velikih i geografski kompaktnih motiva je homogenost turistikih motiva. Dalje se kao kriterij navodi teritorijalnost komplementarnih turistikih motiva. Pomou tog kriterija se potpunije izraava razmjetaj, prostorna i funkcionalna povezanost turistikih motiva i odreuju granice turistikih regija. Trei kriterij je razmjetaj elemenata materijalne turistike osnove. Ovim kriterijem mogue je izraziti prostorni razmjetaj elemenata (turistiko ugostiteljski objekti, objekti za sport, rekreaciju i razonodu ) i stupanj podudarnosti sa turistikim motivima. Posljednji, etvrti
9

ibid., str.69

kriterij, je prometno geografski i turistiki poloaj. Ovaj kriterij je sami initelj integriteta turistikih regija. Prema fizionomiji motiva Jovii . razlikuje tri osnovna tipa turistikih regija: Prirodne primorske i kontinentalne

Antropogene u njima dominiraju istoimeni motivi (spomenici, manifestacije) Kompleksne spoj prirodnih i antropogenih motiva.10

5.1. Faze razvoja i ivotni ciklus turistikih regija Turistike regije prolaze kod razliite faze svojeg razvoja i to utjecajem djelovanja razliitih posrednih i neposrednih initelja koji potjeu iz regije ili njenog okruenja. Meutim tu je prisutna bitna razlika izmeu privremenih prolaznika ili kada nakon nekog vremena ta odreena regija postane odredite kretanja velikog broja posjetitelja, odnosno turista ali i naravno prostor u kojemu ivi i radi domicilno stanovnitvo. Pred-turistika faza - u najvie sluajeva razlog dolaska u neku regiju su posjete roacima, prijateljima ili dolazak radi obavljanja odreenog posla. Ovaj tip posjetilaca lako zadovolji svoje zahtjeve za smjetaj i zabavom jer raspolae mogunostima regionalne cjeline i njenog stanovnitva. Putnika faza tu je prisutan pojaan dolazak individualnog posjetilaca, te u tome poduzetnici uoavaju perspektive ozbiljnijeg poslovnog angairanja vezanog za turizam. Kao trea faza je razvoj masovnog turizma sve vei i organiziraniji dolazak turista potaknuo je poslovni sektor u investiranje specijaliziranih usluga u sadraje namijenjene za posjetioce, a tim investicijama i prostor poinje poprimati karakteristike razvijenih turistikih regija. Te investicije razvijaju irok spektar razliitih legalnih pa i ilegalnih aktivnosti kako bi se dovelo do ostvarivanja to vee financijske koristi. Faza upravljanja turizmom - sastoji se od potrebe da se regija plasira na trite kako bi dolo do privlaenja to veeg broja posjetitelja i takoer se sastoji od usvajanja administrativnih mjera iji e rezultat biti prednosti za domicilno stanovnitvo , te njihove lokalne zajednice. 6. PRIRODNI INITELJI KAO KRITERIJ TURISTIKE REGIONALIZACIJE Sredstvom planiranja razvoja ureenja prostora smatra se turistika regionalizacija koja je nezaobilazna osnova izrade regionalnih planova. Iz tog razloga e predmetom
10

ibid., str. 71

razmatranja biti utjecaj prirodne sredine na turistiku regionalizaciju u globalnim uvjetima. Uloga prirodnih resursa je vana jer utjeu na rairenost turistikih pojava, a isto tako na ekonomsku opravdanost njihova koritenja. Prirodne strukture se mijenjaju u vremenu i prostoru, te se te promjene odvijaju brzo, a naroito u novijem razdoblju zbog naruene ekoloke ravnotee. 6.1. Regionalizacija prostora kao proces Regija je prostorna cjelina koja se razlikuje od susjednih prostornih jedinica svojim sadrajem, unutranjom povezanou i ulogom. Regionalizacija je metoda izdvajanja tih regija. Prema prirodnoj sredini je najjednostavnije napraviti diobu prostora te se od samih poetaka regije izdvajaju prema reljefu, klimi, vrsti biljaka i tlu. Pod utjecajima globalizacije ne mijenjaju se samo regije nego se mijenjaju i prirodni elementi prostora koje sve vie istiskuju antropogeni utjecaji. U novije vrijeme regije se ne dijele samo prema prirodnim sredinama ve se pri toj podijeli javlja nekoliko razliitih tipova regionalizacije. Prvi tip regionalizacije bila bi fizionomska regionalizacija koja se temelji na izdvajanju prostornih cjelina kao rezultata povezanosti elemenata prirodne osnove. Drugi tip regionalizacije je nodalno funkcionalna regionalizacija. Ova se regionalizacija ponekad naziva samo funkcionalna, a uvjet da neka regija bude funkcionalna je da su izmeu gradskog sredita i njegove okolice uspostavljena interakcija kao odraz njihove ovisnosti i razliitosti. Trei tip regionalizacije je ekonomska regionalizacija. Tom regionalizacijom se stvaraju ekonomske regije na onim podrujima koja se mjestom u drutvenom gospodarstvu, proizvodnoj organizaciji, raspoloivom bogatstvu i ostvarenom dohotku moe izdvojiti kao posebna cjelina.

6.2. Kriteriji regionalizacije

Znaenje regionalizacije prvenstveno je odreeno potrebom uoavanja regionalnih posebnosti turistike ponude te uspostavljanjem regionalne organizacije turistike djelatnosti u cjelovitom smislu znaenja turistikog gospodarstva neke sredine.11 Pojam turistike regije se temelji na tri skupine kriterija. Elementi na kojima se ti kriteriji zasnivaju variraju u prostoru i u vremenskom smislu kako slijedi : PRVA skupina se odnosi na elemente prirodne osnove koji su svaki posebno ali i u svojoj kompleksnoj meuovisnosti, do odreenog stupnja, vaan initelje oblikovanja teritorijalno- organizacijskih jedinica i njihov prostorni obuhvat.

DRUGU skupinu ine prostorno teritorijalno organizacijski i koncentracijski kriteriji i u kojoj postoji vie podskupina. Prvu podskupinu ine turistike regije iji su upravni, funkcionalni i prostorni okviri teritorijalno prilagoeni tradicionalnim regijama, a u drugoj podskupini se turistike regije poklapaju sa upravnim regijama.

TREA podskupina turistikih regija postoji u zemljama u kojima je turizam neravnomjerno rasporeen u prostoru, a upravna organizacija nepodobna za turistiko organiziranje.12

7. TURISTIKA REGIONALIZACIJA REPUBLIKE HRVATSKE

11

imunovi, Ivo, Turistika regionalizacija obalnog podruja Hrvatske, Zagreb, Trite, vol.7, 1-2/1995., str.77-87 12 Blaevi, B., Peri M., op.cit.,str.100.

10

Povijesno gledajui, u Republici Hrvatskoj bile su este promjene i korekcije teritorijalnog ustroja, ali tu vie radilo o politikim nego o ekonomskim kriterijima regionalizacije. Prostorna regionalizacija Hrvatske dijeli Hrvatsku na sljedea podruja: Jadransko turistiko podruje:
-

Sjeverno Hrvatsko primorje (Istra i Kvarner) Juno Hrvatsko primorje (Sjeverna Dalmacija, Srednja Dalmacija, Juna Dalmacija)

Gorsko turistiko podruje Gorski kotar, Ogulinsko-plaanska udolina, Lika Panonsko-Peripanonsko turistiko podruje Sredinja Hrvatska, Istona Hrvatska.13

Iz gornje podjele vidimo da je Hrvatska podijeljena na regije prvog stupnja, dok se samo Jadransko turistiko podruje dijeli dalje na drugi stupanj. Ve iz samih naziva regija moemo zakljuiti da je podjela izvrena prema tipu turistikog prostora, sadraju boravka i utjecaju sadraja na duinu boravka. U ovakvoj regionalnoj podjeli dolazi do preklapanja politikih i turistikih granica. Takvo preklapanje sa sobom donosi prednosti, ali i nedostatke. Prednost je u tome to se ne mora odreivati nove granice jer one ve postoje i takvo preklapanje olakava rad u dravnim slubama. Nedostaci ovakve podjele su u injenici da su mogui politiki utjecaji i da se turistika mjesta zatvaraju ime se ne vodi rauna o moguem preklapanju u ponudi, a sve to dovodi do toga da se trite ne uzima u obzir i ne uvaava se osnovno marketinko pravilo da potroa, odnosno gost, mora biti u sreditu interesa.

8. ZAKLJUAK

13

Blaevi, Branko, Prostorne razliitosti kao ishodite regionalnog razvoja i turistike regionalizacije, Opatija, Tourism and hospitality management, vol.9.,2/2003., str.29-40.

11

Nakon izlaganja cjelokupnog problema turistike regionalizacije dolazimo do spoznaje da je to zanimljiv proces stvaranja jedinstvenih podruja na jednom velikom prostoru. Svaki prostor je sam po sebi razliit, a za regionalni razvoj neophodno je da izmeu odreenih regija ne postoji vrsta granica kako bi meu njima postojao pozitivan odnos zavisnosti jedne o drugoj. Isto tako, svaki prostor se odlikuje razliitim turistikim motivima i kriterijima po kojima se dijele. Bude li se o tome vodilo rauna, svaki dio odreenog prostora biti e poseban i jedinstven, a samim time i primamljiv za turiste, to e poboljati gospodarsko stanje odreene regije i postii cilj turistike regionalizacije.

9. POPIS KRATICA

ibid.

ibidem

12

id. itd. loc. cit. npr. op. cit. str. tj.

idem i tako dalje locus citatum na primjer opus citatum stranica to jest

10. LITERATURA Blaevi, B., Peri M., Turistika regionalizacija u globalnim procesima, Opatija, Fakultet za menadment u turizmu i ugostiteljstvu, 2009. Blaevi, Branko, Prostorne razliitosti kao ishodite regionalnog razvoja i turistike regionalizacije, Opatija, Tourism and hospitality management, vol.9.,2/2003.
13

 imunovi, Ivo, Turistika regionalizacija obalnog podruja Hrvatske, Zagreb, Trite, vol.7, 1-2/1995.

14