ROSOPAS Chelidonium maius L.

Ljekarniki naziv - Herba Chelidonii maioris Prirodni je: anestetik, antibakterik, antikarcinomik, antispazmatik, dermetik, dijaforetik, diuretik, hemolitik, hepatik, holagog, laksativ, mikotik, narkotik, purgativ, resolvens, sedativ Druga imena. Krvavo zelje, rusa, rusa trava, rosopas obini, lastavija trava, trava od utice, zmijino mlijeko. Strani nazivi. Engleski - Celandine-Couwe - Creater Celandine; francuski -Eclaire Chelidoine grande - Crande che lidoine; slovenski - krvavi mlenik, asel ca, bradavinik, kaja trava, kaji mleek, krvavo zelje, rosopas, zlatna korenina; srpski - rusa, trava od ruse, trava od utice, zmijino mleko; talijanski - Celidonia. Iz povijesti. Ime dobiva po lastavici, grki "chelidon", a u nas je poznat kao lastavija trava. Po jednima je to stoga to lastavica rabi sok rosopasa za mazanje oiju svojih ptia, a po drugima zato to lastavice dolijeu u vrijeme cvatnje i odlijeu u vrijeme prestanka cvatnje. I doista: dobar, strpljiv promatra sam se moe uvjeriti u tonost prve pretpostavke, pratei lastaviji let. Iz stabljike rasopasa lastavica sie sok i potom ga iz svoga kljuna "kapa" u oi svojih mladunaca ne bi li bre progledali. ovjeku, nekad dobru i strpljivu promatrau, bilo je to dovoljno da i sam iskua lekovitost rosopasa na svojim oima. Plinije, Dioskurid, te ostali znani bilinari rabili su rosopas za smanjenje bolova i lijeenje konih oboljenja. Sveta Hildegarda preporuuje rosopas za lijeenje bolesti koe i to u vanjskoj uporabi. Svi poznati bilinari hvale ljekovitost rosopasa, a alkemiari su ak htjeli od soka napraviti zlato. Opis. trajna biljka visine do 80 cm, mjestimino dlakava, s raljasto razgranatom stabljikom i listovima perasto urezanima, odozgo mutno-zelenima, odozdo modro-zelenima; donji su na dugim peteljkama, a gornji sjedei. Cvijet na dugakim stapkama ute je boje, s etiri latice, te tvori cvatni tit. Plod je komuka ili mahuna, puna crno-smeih sjemenki, s malim bjelkastim privjeskom. Korijen je jak i snaan, s pobonim razvijenim korjeniima. Kad se granica otkine, iz nje curi uti sok koji grize, te se pomou njega biljka brani od raznih nametnika. Vrijeme cvatnje. Travanj - kolovoz. Miris i okus. Sok je ljutog i gorko-slanog okusa, a miris odbojan. Stanite. Raste na zaputenim mjestima kraj starih ruevina, zidova, putova, kua, ograda, ivica, u kamenjarima. Branje i prerada. Bere se cijela biljka za vrijeme cvatnje, te sui na toplom i zranom mjestu. Bere se i korijen, ali prije cvatnje. Suenjem se gubi oko 70 posto soka, te se sok cijedi iz svjee biljke i mijea s medom u omjeru 1:1 ili 2:1 (dva dijela meda). Ljekoviti sadraj. Alkaloidi - chelidonin, homohelidonin, keleritrin, sangvinarin (narkotik), kelidoksantin, protopin, sparcein, koptizin, saponin, smola, flavonoidi, kiseline mekonska, kelidonska, jabuna, limunska, antarna, helidoninska, vitamin C, karotin. Toksinost. Kelidonin je otrovan, a ima djelovanje slino djelovanju morfija, te kao i kod otrovanja morfijem, smrt moe nastupiti u komi zbog prestanka disanja. Ako se rosopas uzme na usta, uzrokuje plikove u ustima, muninu, povraanje, i krvavu mokrau, to znai da je dolo do trovanja. Biljka je otrovna za sisavce kod kojih moe izazvati uzetost kime, usporavanje sranog bila, uzetost svih ivanih zavretaka i miia. Napomena. Svjea biljka se ne smije uzimati za unutarnju uporabu, ali se moe uzimati osuena biljka, prema receptu. Podzemni dijelovi sadre vei postotak otrovnih tvari.

LJEKOVITO DJELOVANJE Rosopas je pravi primjer "signature rerum", to jest kada se usporeuje izgled biljke i izgled organa, pa se tako kod rosopasa usporeuje uti sok kojega biljka isputa ako je ozlijedimo, i pojava utila kod utice. Messegue kae: "Rosopas tera na pla oveka koji e umriti, a na smeh oveka koji e ozdraviti". U narodu je poznata ljekovitost rosopasa u lijeenju: bolesti jetre, ui i slezene, bolesti oiju, eluca i crijeva, reumatskih bolova i gihta, greva (bronha, crijeva, eluca, a naroito ui i greva maternice), plunih bolesti (astma, tuberkuloza, krvarenje iz plua), sranih tegoba (angina pektoris, nervoza srca, zabrinutost, niski tlak), neuroza i depresije (lagano smiruje, oputa), bubrega i mjehura (infekcije bakterijama), te u lijeenju i sprjeavanju rasta bradavica, tumora i karcinoma. Svjei sok na zraku zgusne i potamni, a koristi se u leenju uljeva na nozi i ruci, raznih ranica, posekotina, gnojnih rana, raka koe, vlanih liaja, sunanih pjega, starakih pjega, osipa, kurjih oiju, suhe koe, sifilisa, tuberkuloze koe, nepoznate kone erupcije i iritacije, kod gljivica. Mast se radi od sveeg soka ili tinkture rosopasa i koristi se za leenje konih bolesti, a unitava grampozitivne bakterije. Za unutarnju upotrebu, sok ili tinktura uzimaju se kod lijeenja raka eluca. Rosopas se moe mijeati s metvicom, stolisnikom, travom ivom, petrovcem, dupacom, koprivom, preslicom, pirikom, kruinom, pelinom, maslakom. Za osobe koje ele biti sigurne pri upotrebi aja neka ga koriste kao kupke za ruke i noge. Zapadna puka medicina rabi rosopas za lijeenje: upalnih procesa, niskog tlaka, apscesa, svraba, unih bolesti, kamenca u ui, utice te za oputanje nervne napetosti. U naoj narodnoj medicini rabi se kod raka, bolesti jetre, komplikacija eluca, reumatskih bolova, crva, akni, slabih oiju, crijevnih komplikacija, upale enskih spolnih organa, konjunktivitisa, prhuta, bolesti oiju, izgubljenog apetita, artritisa, bolesti kostiju i zglobova, urinarnih bolesti, hemoroida, te za ienje ili detoksikaciju i regeneriranje stanica. Kontraindikacije. Kod uzimanja pripravaka od rosopasa mimo propisanih uputa, dolazi do teih posljedica kao to su npr. akutna trovanja. aj za navedena oboljenja 1 juna lica suhog rosopasa, 2 dl vode Priprema. Vruom vodom preliti bilje, poklopiti da odstoji pola sata i procijediti. Uporaba. Piti 2-3 alice aja na dan, u gutljajima. Napomena. Ako se pomijea suha biljka sa suhim korijenom (1 juna lica bilja, 1 juna lica korijena i 2 dl vode, kratko prokuhati, pustiti da odstoji poklopljeno jedan sat i procijediti) dobije se dobar aj za ispiranje kod konih bolesti. Sirup za lijeenje jetre, utice, guterae, slezene 1 dl svjeeg soka od rosopasa, 2 dl meda (po mogunosti od kestena ili rumarina Priprema. Izmijeati sastojke, naglo zakuhati i pri kuhanju skidati pjenu koja se javlja. Kuhati oko 3-5 minuta. Vrue naliti u staklenku te zatvoriti. Uporaba. Uzimati 3-4 puta na dan po jednu junu licu, s malo aja ili soka. Proljee i leto - sok od rosopasa rabi se za razne povrede i oteenja na koi. Sok Svjei sok od rosopasa dobro je sredstvo za lijeenje bolesti koe, bradavica, novotvorina i tumorskih izraslina, ireva, rana, svraba, a aj za tegobe eluca, crijeva, jetre, itd.

Rosopas Ova se biljka-arobnica esto u narodu smatra feti-travom. Ako se moe vjerovati legendi, rosopas tjera na pla ovjeka koji e umrijeti, a na smijeh onoga koji e ozdraviti. On zacijelo nije naroito lijep i ne zavarava svojim izgledom. Moda izgleda pomalo boleljivo, moda se ini nemonim... No, pogledajte samo toga lanog slabia kako ivo osvaja zidove i rubove puteva: on uspijeva tamo gdje drugi ugibaju. Pravi je biljni dinamit. Uspijeva ak i uz same seoske kue, irei svoje perasto razdijeljene listove koji podsjeaju na listove velikog hrasta i otvarajui od svibnja do srpnja svoje ute cvjetove s etiri latice. Bi li itko mogao pomisliti, gledajui ga tako edna, koliko se vrijednih svojstava u njemu krije? Ne krije li se tolika energija u naranastoutom mlijeku to kaplje iz njegove slomljene stabljike? No, budite oprezni: nemojte ga jesti! Gledajte domae ivotinje: one same nikada ga i ne dodirnu; tovie, ak okrenu glavu kada ga ugledaju. Radi se, uostalom, o opasnom roaku opijumskog maka i ljupkog turinka (porodica makovi). Nazvan je brojnim poetinim imenima: rusa, rusa trava, zmijino mlijeko, zmijsko grode, uta trava, krvavo zelje, lastavija trava. U potrazi sa kamenom mudraca koristili su ga i alkemiari, a zvali su ga coeli donum, "nebeski dar". Paracelsus, slavni srednjovjekovni hermetist, u skladu sa svojom "medicinom znakova", vidio je u njemu "krvavu" biljku, tj. biljku pogodnu za lijeenje bolesti krvoilnog sustava, te "utu" biljku, tj. onu koja moe izlijeiti uticu i bolesti jetre. Albert Veliki je tvrdio da "ako se nosi rosopas sa srcem krtice, nadvladat e se neprijatelji i rijeiti svi problemi"! Dokle je samo stigao kult rosopasa! esto se zna uti kako je rosopas najbolja ili najokrutnija od svih trava; ako se uzima u prevelikim koliinama i rosopas moe postati opasan otrov. Iako se aj od ove biljke moe piti u homeopatskim dozama, u vrlo malim koliinama, preporuujemo je samo za vanjsku upotrebu, u kojoj su ve njezina dobra svojstva ionako mnogobrojna. Kemijski sastav Sadri helidonin, homohelidonin, heleritrin, sangvinarin, organsku kiselinu, smolu, eterino (etarsko) ulje i gorke materije. Ljekovito djelovanje Rosopas je diruetian i purgativan: preporuuje se, dakle, onima koji pate od reume i uloga, te bubrenim bolesnicima. Dobar je za jetru: utica, upala toga vanog organa ("kemijske tvornice naega tijela"), zaepljenje une vreice, nestaju pred djelovanjem ove biljke. Djeluje umirujue, donosi miran san, ublauje spazme unutarnjih organa. Preporuujemo ga svima koji loe spavaju, koje mui tjeskoba, astmatiarima, ivanim osobama, onima koji boluju od kroninog bronhitisa, tekih alergija, onima kojima prijeti arteroskleroza i, na kraju, kandidatima za anginu pectoris. Rosopas je naroito djelotvoran i kod mnogih drugih bolesti; lijei kronine upale oka, a openito i sve one bolesti; odstranjuje liajeve, lijei kraste na glavi, doslovce rastapa bradavice, uljeve i kurje oi, ubrzava zacijeljenje ireva. U oblozima na eludac i trbuh najbolje je sredstvo protiv glista. U obliku kupelji nogu, regulira menstruaciju, te pospjeuje pojavu nenormalno prekinute menstruacije... Koristi se u mnogim ljekovitim pripravcima u kojima udesno pridonosi djelotvornosti drugih biljaka. Berba Rosopas moete brati gotovo cijelo ljeto: nastojte izabrati one biljke koje tek poinju cvasti. Svi su dijelovi ove biljke aktivni: stabljika, cvjetovi, listovi, plod, a naroito korijen: biljku paljivo izvucite iz zemlje da se ne slomi i ne izgubi dragocjeni naranasti sok u kojem je koncentrirana veina

njezinih dobrih svojstava. Korijen mora biti mekan, ali nikada posve krt i loman; cvjetovi moraju biti mirisni. Biljku suite u hladu. Od svjeeg rosopasa koristite samo sok koji ete lako iscijediti pritiskom ruke. Sok se moe dobro sauvati i zatititi od vlage u staklenoj boci u kojoj se skruti i potamni. Kasnije se moe razrijediti, iako malo tee, u mlakoj vodi. Vie o rosopasu Rosopas raste iz trajnoga podanka, do pola metra visine, pokraj putova i ograda, uz zidove, po ruevinama i na neobraenu tlu. Cijela biljka sadri ljekovit naranasti sok. Vrlo je djelotvorna ljekovita biljka, ali je treba vrlo oprezno upotrebljavati jer je u veim koliinama otrovna. Beremo cijelu biljku. Rosopas je diuretiko i purgativno sredstvo. Preporuuje se onima koji boluju od reume i gihta. Umirujue je i ublaavajue sredstvo protiv nesanice, astme, kroninoga bronhitisa, ivanosti i greva u pojedinim organima. aj bi trebali piti bolesnici s anginom pektoris i arteriosklerozom. Djelotvoran je kod bolesti jetre, slezene, ui i mjehura. Otapa une kamence. Pijemo ga i protiv gripe, migrene, uremije i visoka krvnoga tlaka. Poboljava vid i lijei kronine one upale. Topao oblog od zelenog dijela biljke brzo pomae kod greva u trbuhu i bolova u spolnim organima. Stavimo li biljku na trbuh, otjerat e gliste. Uputa: pola ajne liice smrvljene svjee biljke prelijemo s etvrt litre kipue vode. Pijemo jedanput na dan nakon jela. U rosopasu je otrov helidonin koji sprjeava diobu stanica (citostatik!). To koristi kod kancerogenih oboljenja jer onemoguuje naglo bujanje stanica raka. No, OPREZ! U veim koliinama izaziva muninu, povraanje, proljev. Moe nastupiti i smrt ako paralizira centar za disanje. Moemo nainiti tinkturu. Pregrt sitno narezane biljke i korijena namaemo osam dana u pola litre rakije. Uzimamo 3 do 10 kapi na dan kod reume, gihta, hemoroida, vodene bolesti, raka te za eludac. Ljekovita primjena U ljekovite svrhe bere se cijela biljka, najbolje poetkom ljeta i sui se u hladu. Od svjee biljke rabi se njezin sok. Rosopas lijei i pomae kod niza bolesti isti krv i pomae njezino obnavljanje, lijei jetru i uticu, pomae kod leukemije; preporuuje se kod probadanja i peenja prilikom mokrenja, kod hemoroida s upaljenim marom, drhtanja udova, zloudnih konih oboljenja i oteklina, kurjih oiju, bradavica i "neizljeivih" liajeva, uklanja dlakavost lica, nogu i ruku kod ena, lijei sivu mrenu, a pjege u oima potpuno nestanu pa naoale nisu vie potrebne. Svjei sok i aj imaju baktericidan i fungicidan uinak (protiv patogene gljivice Trichophyton). Daje se i za pojaavanje luenja ui, protiv tuberkuloze koe i dr. 1. Bolesti jetre: pomijeati po 20 g rosopasa i trave-ive i po 15 g mente, matinjaka, dubaca i turice, pa tri lice mjeavine popariti s 500 g kipue vode, poklopiti i nakon 2 sata ocijediti i popiti u tri doze pola sata prije jela. Moe se upotrijebiti i ova mjeavina: po 20 g rosopasa, trave-ive, kore od kruine (krkovine) i dubaca i po 5 g mente, matinjaka, metvice i kamilice; upotrebljava se na isti nain. 2. Koleretini i holagogni ajevi (za u): Po 50 g rosopasa i mente pomijeati i upotrijebiti kao broj 1. Po 20 g rosopasa, gencijana, maslaka, mente i cikorije pomijeati i upotrijebiti kao broj 1. Po 25 g rosopasa, kiice, mente i smilja; kao broj 1. Po 25 g rosopasa, gorocvijeta, sporia (verbena) i preslice; kao broj 1. 3. Astma, bolovi u probavnim organima: pomijeati po 20 g rosopasa, podbjela, ploda pasdrena (brkovine), turice i dimnjae i upotrijebiti kao pod brojem 1. 4. Sokom ili ekstraktom od rosopasa skidaju se bradavice. Pripremanje i uporaba

Rosopas je opasan otrov, pa vam ga preporuujemo samo za vanjsku upotrebu. Ali i tada treba strogo potovati propisane koliine. AJ 1 ajnu liicu rosopasa prelijemo s 1/4 1 vrele vode, ostavimo 5 minuta te procijedimo; popijemo toplo. Taj aj pijemo 2-3 puta na dan kao lijek za slabu jetru i bolesti koje nastaju kao posljedica slabe probave i loe stolice: neista koa, slab vid i sl. Kura traje 3-4 dana. AJNE MJEAVINE U jednakim omjerima listovi rosopasa i kadulje (umjesto kadulje mogu se uzeti cvjetovi i listovi bazge): dvije ajne lice te mjeavine preliju se s 1/4 1 kipue vode, ostavi se 10 minuta i procijedi. Na dan se piju najvie 3 alice toga aja, kao lijek koji brzo lijei uticu i vodenu bolest. Po 2 dijela rosopasa i metvice i po jedan dio kima i pelina: 2 ajne lice te mjeavine prelijemo s 1/4 1 kipue vode, ostavimo 15 minuta i procijedimo. Pijemo na dan po 2 alice, po potrebi, ili se tim ajem provodi kura u trajanju od 2-3 tjedna, kao lijek za crijevne, eluane i une tegobe. U jednakim omjerima rosopas, kopriva i lisni pupovi bazge: 2 male lice te mjeavine preliju se s 1/4 1 kipue vode, ostavi se 5 minuta i procijedi. Na dan se piju po 2 litre toga aja kao kura za ienje krvi i druge navedene bolesti. NALJEV I OPARAK Od listova (za vanjsku primjenu u obliku obloga, losiona itd.): stavite pola pregrti osuenih listova na litru vode. OPARAK Od osuenog korijena: stavite 3 korijena na litru vode (vanjska primjena: lokalne kupelji, masaa...). SVJEI SOK To je uto "mlijeko" biljke; stavite 1 ajnu liicu u aj od lipe ili volujka (vanjska primjena: 3-4 puta na dan staviti na bradavice, kurje oi, uljeve, pazei pritom da se zatiti okolna zdrava koa). Sve dijelove svjeeg rosopasa iscijedimo i dobivamo uti sok kojim maemo kurje oi, kvrge od gihta, bolna mjesta od gihta i reume, lijeimo kone bolesti, zaustavljamo rast gue, uklanjamo dlake kod ena s lica i udova. Sok se moe mijeati u jednakom omjeru s rakijom. Tom se mjeavinom mau osjetljiviji dijelovi, pa ak i gornji oni kapci, ali uz najvei oprez. Pri uklanjanju dlaka mora se istovremeno piti na dan jo jedna litra aja od koprive i uzimati kupke od preslice. Bradavice koje esto viamo po rukama i koje se s vremenom umnaaju uklanjaju se svjeim sokom: svaki dan ih namaemo svjeim sokom. Lijeenje traje 10 dana, ali i prije emo zakljuiti da bradavica vie nema, kao da su oprane sapunom. Taj se sok moe drati u hladnjaku (ne u zamrzivau) i 6 mjeseci. MJEAVINA Za ienje i protiv glista: dobro promijeajte jedan umanjak, malo vode i eera s jednom ajnom liicom svjeeg soka (vanjska primjena: mazati na trbuh, ujutro i naveer). Protiv bradavica i kurjih oiju: maite ove neugodne i bolne kone izrasline sljedeom mjeavinom: u au vode stavite namakati mali list rosopasa (zajedno s dva lista krkavine, te nekoliko cvjetova runjavice, dimnjae, trputca i divljike). VINO Od rosopasa, za ienje i smirenje: stavite moiti 12 sati 3 osuena korijena u litru dobroga, slatkog, bijelog vina (vanjska primjena: masaa, trljanje).

 U 1/2 1 bijeloga vina stavimo 50 g svjeeg rosopasa (zajedno s korijenom) i ostavimo 2-3 sata. To vino popijemo polagano, u malim gutljajima kao lijek kojim uspjeno lijeimo uticu, u, jetru i bubrege. VAGINALNE KUPELJI Protiv neredovitih menstruacija, sterilnosti, frigidnosti, upala maternice: iste koliine kao u prethodnom pripravku. KAPI ZA OI Protiv onih bolesti: stavite 2 ajne liice svjeeg ili 1 ajnu liicu skrutnutog soka u au obine vode ili ruine vodice. KUPELJI RUKU I NOGU Stavite malu pregrt osuenih listova i korijenja na litru vode (dva puta na dan). Kupeljima ruku i nogu (listovi i stabljike rosopasa) lijeimo alergije, artritis, aterosklerozu, infarkt, celulit, urtikarije, bolove u elucu, bolesti jetre, te reumatizam. Za lijeenje akni, liajeva, ekcema, herpesa, povienog tlaka, migrena, facijalnih neuralgija, iijasa, uremije ili bolesti prostate, upotrebljavajmo samo listove. Oparkom rosopasa pravimo kupelj i ostajemo u kadi 20 minuta. Tim kupkama lijeimo drhtanje udova. NAPOMENA: Pri koritenju rosopasa strogo se moramo pridravati propisanih koliina.

RUSA TRAVA - ROSOPAS ( CHELIDONIUM MAJUS) NARODNA IMENA: ZUTA TRAVA I ZMIJINO MLEKO, A U STARIM KNJIGAMA: MILOST GOSPODA, MARIJINA TRAVA, BOZIJI DAR, ZLATNI KOREN I KOREN ZA OCI. Razgranata biljka visine 30- 80 cm ,koja cveta od maja do kraja leta i u jesen. Mahom raste na juznim obroncima suma, na potpornim zidovima, tarabama i na sutu. Koliko god da je leto susno a juzne padine suma isusene, iz biljke uvek tece velika kolicina gustog narandzastog soka. Rusa se moze naci i zimi kada sneg prekrije sve, ako je prethodno otkriveno njeni staniste. Ima sposobnost da prociscava krv i da stvara crvena krvna zrnca. Marija Treben je preporucuje za lecenje leukemije, pomesanu sa koprivom i izdancima zove, minimum dnevno 2l mesavine. Pouzdani je lek protiv teskih oboljenja jetre ako se upotrebi u homeopatskoj formi. Odlicna je i za metabolizam jer prociscava krv i jetru. Sa uspehom upotrebljava se za lecenje oboljenja zuci, bubrega i jetre. Preporucuje se i kod hemoroida pracenih peckanjem u zavrsnom crevu i kod probadanja i bolova pri mokrenju,kao i kod zujanja u usima. Tad se moze dnevno piti 2-3 solje caja,u gutljajevima (caj ne treba kuvati, samo ga popariti) Spolja se upotrebljava protiv zlocudnih bolesti koze, kurjeg oka, bradavica i neizlecivih lisajeva. Od ovog caja postepeno nestaju siva mrena i roznate mrlje na ocima. Sok od rosopasa pomaze cak i kada dodje do odvajanja roznjace i krvarenja iz roznjace. List se opere,pa se meka peteljka smrvi trljanjem izmedju navlazenog palca i kaziprsta. Ovako dobijenom tecnoscu kaziprstom se premazu uglovi zatvorenih ociju.Iako oci nisu direktno namazane, tecnost ce dospeti u njih. Ovo se odnosi na sivu mrenu, oslabljeni vid, i preventivno na zdrave oci ako se mnogo naprezu. Maljavost lica i pojacana maljavost nogu i ruku kod zena ukazuje na poremecaj rada bubrega.Pogodjena mesta treba mazati sokom od ruse koji se dobija cedjenjem u sokovniku (u frizideru, svezi sok moze da se cuva i do pola godine); sok se nekoliko sati ostavi na kozi da ga ona upija, a posle se ispere blagom sapunicom, pa kozu namazati nevenovom mascu ili kamilicinim ili kantarionovim uljem. Uz to valja sprovesti kuru cajem od koprive. VINO OD RUSE: 30GR RUSE, ZAJEDNO SA KORENOM, PRELITI SA POLA LITRE BELOG VINA I OSTAVITI DA ODSTOJI 2-3H. ONDA PROCEDITI I PITI GUTALJ PO GUTALJ. VEOMA BRZO LECI ZUTICU.

MASLACAK NARODNI NAZIVI: VETROKAZ, ZUCANICA, MILOSAVKA, MLECAC, POPINO GUVNO I TALIJANSKA SALATA. Cveta u aprilu i maju na svim padinama,livadama i travnatim povrsinama. Ne raste samo na veoma vlaznim mestima.Odlikuju ga 2vazne osobine: pomaze kod oboljenja zuci i jetre. Listovi maslacka se skupljaju pre nego sto on procveta, koren u prolece ili u jesen,a stabljike u vreme cvetanja biljke. Svi njegovi delovi su lekoviti. Ako se dnevno pojede 5-6 sirovih svezih stabljika maslacka, brzo donose olaksanje kod hronicne upale jetre (kod zestokih bolova do ispod desne lopatice). Pomazu i kod secerne bolesti. Dijabeticari bi trebalo dnevno da pojedu do 10 stabljika maslacka, i to sve vreme dok on cveta. Stabljike se peru zajedno sa cvetovima.a potom se cvetovi otklone a stabljika polako zvace.U pocetku je pomalo gorkog ukusa, hrskava je i socna i jede se kao list salate. Bolesljivi ljudi, koji su stalno potisteni i umorni, trebalo bi da sprovedu 14-dnevnu kuru sa svezim stabljikama maslacka. Stabljike pomazu i kod drugih tegoba.Otklanjaju svrab koze, lisajeve i osipe, popravljaju sastav zeludacnog soka a zeludac ciste od svakojakih stetnih materija. Mogu bezbolno da rastvore kamen u zuci, podsticu rad jetre i zuci. Osim mineralnih soli, u maslacku se kriju i vazne lekovite i gradivne materije koje su veoma bitne u lecenju poremecaja metabolizma. Pomaze kod gihta i reume;otok zlezda se povlaci ako se 3-4 nedelje drzi kura sa svezim stabljikama. Koren maslacka, ako se jede svez ili se osusen upotrebi za caj, prociscava krv, podstice varenje, izaziva znojenje i deluje diureticki i osvezavajuce. Posto od njega krv postaje tecnija, smatra se odlicnim sredstvom protiv guste krvi. Spada u lekovito bilje koje ne miruje ni zimi, i tera izdanke i u hladnim godisnjim doboma. PRIPREMA CAJA: 1 PUNA MALA KASIKA KORENA MASLACKA STAVI SE U CETVRT LITRE HLADNE VODE,A SLEDECEG DANA SE GREJE DO KLJUCANJA,I PROCEDI. OVU KOLICINU CAJA TREBA PITI POLA SATA PRE I POLA SATA POSLE DORUCKA, GUTALJ PO GUTALJ. SIRUP OD MASLACKA: 2pune pregrsti cvetova maslacka stavite u hladnu vodu koju postepeno treba zagrevati dok ne provri. Tada se sud skloni sa vatre i ostavi da stoji preko noci. Sledeceg dana voda se procedi kroz sito a cvetovi rukama dodatno izgnjece. U ovaj sok se umesa 1kg nerafinisanog secera i pola limuna isecenog na kriske (ako je prskan bez kore). Vise limuna bi sok cinio previse kiselim. Sud se, nepoklopljen, stavi na vatru. Da bi se zadrzali svi vitamini, vatra ne treba da je jaka. Tako ce tecnost da isparava bez kuvanja.Masu ostaviti da se ohladi jednom ili dvaput kako bi se postigla prava gustina sirupa. On ne sme da bude ni previse gust jer bi se posle duzeg vremena kristalizovao; ali ni previse redak jer bi tada poceo da se kiseli. Sirup mora da bude optimalno gust kako bi bio ukusan kada se namaze na zemicku ili na hleb sa maslacem.