Tusnica TUST

[tut i je najbolje koristiti sirov

. Dok je mlad, moete ga jesti u cijelosti jer je cijela biljka
mekana. Kod lobode se lie jede sirovo, ali sjemenke morate obavezno skuhati. ]

- Juer sam za ruak kuhala blitvu i tut, a danas za marendu napravila salatu od tuta,pome i
jaja utvrdo,posolila,zainila maslinovim uljem i kvasinom;svi guti su u toj salati! Berite i jedite
tut,to je fantastina hrana i lijek!

- jedan odlian recept za tut, biljku koja je u 2.sv.ratu spaavala dalmaciju od gladi! tada se jeo
"podulje", tj.skuhan i zainjen maslinovim uljem i paprom, a ovo je radila moja none kad smo bile
male sestra i ja: prokuhati tut u slanoj vodi i dobro ga ocijediti, napraviti gustu smjesu kao za
palainke, ubaciti tut i dobro promjeati! vaditi oicom u vrelo ulje, prigati, ocijediti na salvetu i
"gnjezda" su spremna! mogu se sluiti uz majonezu ili tartar umak!

- Svaka pohvala za lanak i bravo na komentarima. Neki dan sam brala paruge a usput sam
nabrala i jaglace (primule) obine. One male kakve rastu u umama relativno blizu mora. Onda
sam ila akati po net-u i otkrila kako da ih suim i dalje koristim za aj (izvrsno protiv kalja).
Nabrala sam i iricu (mislim da se zove crkvina ili tako nekako). Onaj korov koji se lijepi za robu
- tako smo se kao klinci igrali s time. Ta je biljica nenadmana protiv bakterija u mokrai (i
vjerojatno za jo masu toga). Nabrala sam i maslaak za aj (sve:i list i korjen - jer sam si
prekopala jedan mali vrti u kojemu u eksperimentirati...). Koprivu koristim godinama uglavnom
za aj, tu i tamo ju pomijeam s blitvom (pa uvalim ukuanima koji ne vole neto to nije klasino
povre). I s njom pravim keksie za moju pasonju. Imam pitanje: budui da u mojoj okunici raste
samo irokolisni trputac (kako ga mi zovemo: ROPOTAC) da li se i on moe pripravljati kao
uskolisni?? Do sada sam ga koristila jedino kod uboda komaraca - malo zgnjeenim listom se
protrlja ubod i stvarno bre proe) I drugo pitanje: da li se korijen ioke moe suiti za npr. aj??
Meni se ioka ba ne svia - ima mi neki udan okus i frka mi ju guliti. ekam odgovore :)

- Za trputac znam uskolisni i irokolisni.Uskolisni je moja majka uvijek brala i suila za aj, koji je
koristila jer je bila asmatiar i puno joj je pomogao.Uskolisni trputac sam koristila za svjei za
ubode, ireve.Svjei list sam malo potucala i stavila namjesto gdje sam se ubola na trn.List se
osuio ,a trn je izaao van.Za tut nisam znala da je toliko ljekovit,a imam problema sa zloestim
kolesterolom,ak me je doktorica htjela staviti na tablete ali nisam se dala ve sam se okrenula
prirodnom ljeenju protiv toga. Hvala vam na toj spoznaji jer tuta imam po vrtu koliko hoe i
svake godine se borim s njim, a nisam znala da imam lijek i to prirodni za moju boljku. .Molim
vas ako tko zna neto o jo jednom (nazovi korovu),a rije je o piriki.ula sam da lijei 7 vrsta
bolesti,pa ako netko neto zna o tome da mi napie.Jo jednom sve pohvale alternativi na ovim
lancima,jako puno mi pomau.

- Tut(tuac) mi je poznat od malih nogu jer je mati u paradaiz salatu esto stavljala suzolike
listie a putujui po bliskom istoku, saznao sam da se odavnina tuac koristi kao lek protiv
zamaene krivi (holesterola). Na Kipru postoje farme koka koje se prihranjuju tucem i
nose jaja sa kvalitetnijim masnoama ( naravno, duplo skuplja). Trenutno ivim u Kaliforniji i
naravno, svakodnevno koristim Tuac, samonikao u lejama cvea.

1
Tut je jednogodinji, ali vrlo uporan korov koji, kada nam se jednom nastani u bati ili
dvoritu, teko ga se moemo reiti (najee se nastanjuje ispod paradajza potraite ga
prvo tamo).

Biljka koja se esto smatra korovom zapravo je i besplatna hrana i neverovatan prirodni lek!
Zato izaite napolje i pogledajte ta se sve skriva u vaem dvoritu.

Tut (portulaca oleracea) ete prepoznati po mesnatim, sonim listovima i utim cvetovima.
Njegova reputacija da je samo korov proizilazi iz injenice da raste u razliitim uslovima, od
plodnog batenskog ubriva do pustih delova i kamenja.

Otpornost ove biljke se ogleda u injenici da njeno seme moe opstati u zemljitu ak 40
godina. Tut potie iz Persije i Indije, ali danas raste irom sveta. Postoje dokazi koji
potvruju da se moe koristiti za tretiranje raznih zdravstvenih problema.

Istraivai su otkrili da tut sadri vie antioksidanata od spanaa i da je koncentracija omega

3 masnih kiselina vea od koliine koja se moe nai u nekim ribljim uljima. injenica da je
prikladna za vegetarijance i vegane takoe ide u prilog ovoj biljci.

1. Ima ak est puta vie vitamina E od panata

2. Sedam puta vie beta-karotena nego argarepa
3. 25 mg vitamina C (20% preporuenog dnevnog unosa) magnezijum, kalcijum, gvoe,
vitamin B2, kalijum, fosfor i mangan

Antioksidanti poboljavaju generalno zdravlje i pospeuju imunitet. Oni se smatraju glavnim

pomagaima kod sranih bolesti, arteroskleroze, karcinoma, gubitka pamenja i gubitka vida
usled starosti.

Omega 3 masne kiseline smanjuju rizik od reumatskog artritisa, Alchajmerove bolesti i

demencije, astme, sranih bolesti i depresije.

Tut je bogat vitaminom A koji spreava pojedine vrste karcinoma i poboljava vid.

100 g tuta prua 44% preporuenog dnevnog unosa vitamina A. Takoe je bogat
vitaminom C i B vitaminima, ukljuujui i riboflavin, piridoksin i niacin, karotenoide i tragove
minerala poput gvoa, magnezijuma i kalcijuma.

Deluje na podizanje imuniteta, poboljava rad i jaanje srca i krvnih sudova te vrlo blago
deluje protiv nervoze i stresa, poboljava probavu, zdravlje i elastinost koe. Deluje
antibakterijski i protivgljivino, a moe pomoi i kod depresije. Osueni listii tuta imaju 16%
aktivnih antidepresivnih supstanci. U tu svrhu kuva se kao aj.

2
 Kao svea biljka tut je u isto vreme i diuretik i blagi laksativ, pa je savrena biljka za
mravljenje.

Tut je vrlo koristan za mokrane ili probavne tegobe. Ima antigljivino i antimikrobno
delovanje. Koristan je i kod konih bolesti pozitivno deluje na akne, psorijazu i dr.

Zapamtite da tut brzo poinje da gubi svoju hranljivu vrednost odmah nakon branja,
ukoliko vam je bata previe mala ili mislite da e zauzeti celu batu, moete ga gajiti i unutra
kao kunu biljku.

Uzmite praznu posudu ili ta god vam odgovara, zemlju i organsko seme tuta. Posadite
seme i odravajte vlanost zemlje (pazite da ne zalivate previe) i osetite radost kako va
mini-tut raste.

Na Bliskom istoku se tut prodaje u snopovima i ljudi ga koriste za pripremanje raznih jela.
esto se smatra osveavajuom hranom u toplim krajevima. Takoe se koristi za
pripremanje nekih tipinih mediteranskih jela.

Tut ima blago slankast, pomalo neutralan, sluzav ukus koji mnogima jako prija, pogotovo
ako se jede kao salata. No, od njega se moe, kao i od bilo kojeg zelenog lisnatog povra,
pripremiti supa, varivo, rioto, kajgana, moete ga zapei u rerni i sl.

Izdinstajte ga sa belim i crnim lukom i paradajzom ili pripremite zdravu salatu sa malo
maslinovog ulja i limunovog soka. Tut je savren i zdrav sastojak za pripremu vaih
omiljenih supa i ejkova.

Sastojci
4 osobe
1/2 kg ili vie trave zvane "tut"
5 renjeva enjaka
-- maslinovo ulje
-- kvasina
-- sol i papar
Priprema
1. 1.
Naberite dosta mladih izdanaka tuta , samo pazite na kojem mjestu berete, mora biti isto i
neprskano. Obino ova trava raste u kukuruzu, te vrtovima i u navodnjavanim predjelima sa

3
 povrtnim kulturama. Ima je u cijelom priobalju, obino je dosadan korov.

2. Operite u cjedilu i obarite tut u slanoj vodi, izvadite ga u zdjelu.

3. Dodajte nasjeckani enjak i polijte maslinovim uljem i kvasinom, posolite i popaprite.
4. Dobro promijeajte i jedite ga kao salatu ili prilog.

Saznajte vie o kuhanju sa samoniklim biljem

Posluivanje

U naim junim krajevima tut je ljeti omiljen u salatama. To je samonikla biljka blagog
kiselkasto-slanog okusa, aromatian je, a koristi se na razne naine, od pripreme svjeih sirovih
salata do kiseljenja u octu. U Njemakoj i Engleskoj tut se tradicionalno koristi ukiseljen za
zimnicu, kao pikantan zain dodaje se raznim jelima, i to uvijek svje, jer suenjem gubi svoju
vrijednost
Tut (Portulaca oleracea L. sativa) pripada obitelji tunjeva (Familiae Portulacaeae). Ova je
biljka prirodni antihelmetik, antipiretik, antiskorbut, depurativ, dermetik, diuretik, laksativ,
regulator, roborans, tonikum i vermifug. Druga imena za tut su tuanj, tuac, tunjak i
portulak.(Novi list online)
Tut ima veoma ljekovita svojstva u lijeenju zatvora kao i upala bubrega i mjehura, a
suvremena medicina ga koristi u pripravcima koji djeluju laksativno. Vrlo je lijepog blago
kiselkastog okusa, a u njegova ljekovita svojstva sam se uvjerila.
Posveujem recept prijatelju Mariju Radatu (1970-2007), koji je oboavao ovako pripremljen
tut i uvijek govorio. ;... Nema veeg guta od tuta! i bio je u pravu. Portulaca oleracea
(tut). Puno puta je spomenut, kuhan, dinstan, u finim juhama i jo finijim salatama.
Nalazimo ga ak i na trnicama i polako ga upoznaju ljudi i koje ne zanima samoniklo jestivo
bilje. Ipak, tut je odigrao daleko, daleko veu ulogu koja je na alost ostala do dananjeg
dana iskljuivo intimna. Svi smo uli za "francuski paradoks": francuska kuhinja je bogata
zasienim masnim kiselinama i ivotinjskim masnoama te kolesterolom, ali je postotak
krvoilnih bolesti manji zbog polifenola vina, ali i povra. Otac francuskog paradoksa je Serge
Renaud, lijenik, nutricionist i specijalist za krvoilne bolesti (1927-2012). No malo je poznato
kako je Serge bio i otac pojma kretske prehrane. Svi smo uli kako postoji mediteranska
prehrana i kako je ona zdrava. Koncept koji je tek niknuo osamdesetih nije bio zavren kao
ideja. Analizom podataka o uestalosti krvoilnih bolesti Serge je uoio kako su tada
mediteranske zemlje imale nii postotak (Francuska, Italija, Grka, ex-Jugoslavija) no kako
meu svima njima dramatino odskae Kreta koja je bila apsolutni rekorder u vrlo malom
pobolu. Najvie ga je intrigirala velika razlika izmeu Grke i Krete - teoretski grci imaju

4
relativno slinu prehranu otoanima-kreanima i htio je nai razlog to to ini Kretu
razliitom od Grke. Briljivom analizom prehrane (u to doba) pronaao je biljku koja ini
razliku. To je tut. Tut je biljka iznimno bogata biljnom omega-3, alfa linolenskom kiselinom.
Sve drugo je bilo slino - povre, maslinovo ulje, redovni riblji obroci Zaintrigiran, zajedno s
kolegom De Lorgerilom dizajnirao je dvije studije koje su potvrdile vanost ovakvih namirnica
u prehrani kao izvoru alfa linolenske kiseline. Naglasio je njihovu vanost i iznad razine
uzimanja obinih ribljih omega-3 , EPA i DHA i neovisno o njima. To je slavna Lyonska
studija. Tu poinje i crni dio prie. U to doba je vrijedilo pravilo kako su zasiene masne
kiseline opasne (ivotinjske masnoe, putar) a kako su polinezasiene masne kiseline
super . Lobi prehrambene industrije koji je inzistirao na ulju poput sucokreta pokrenuo je
skriveno diskreditiranje Serge-a ; prestao je biti pozivan na predavanja, zaustavili su proces
financiranja njegovih istraivanja. Serge, premda i dalje cijenjen i za utjehu dobio je orden
asti, ali je dobio i neoekivani udarac. Njegovi kolege lijenici tada jedva da su prihvaali
vanost ribljih omega-3 a kamoli vanost biljnih omega-3 . I dalje su sugerirali ulja
umjesto zasienih masnoa bez obzira na sastav ulja (tipa, svejedno koje). Didier, njegov
prijatelj, kae kako se on nije od toga oporavio do kraja ivota. Tek kasnije je pod pritiskom
drugih neovisnih istraivaa uoilo se kako je Serge bio vizionar. Svata danas znamo: kako u
prehrani moraju biti zastupljene i zasiene masne kiseline i kako one nisu glavni bauk
krvoilnih bolesti; kako je mediteranska prehrana dobra jer dominira ulje masline koje je
siromano linolnom, omega 6 kiselinom; kako moderna prehrana kraja XX stoljea je dovela
do lanog osjeaja kako su sve polinezasiene masne kiseline super ; kako je upravo
poveana konzumacija ulja bogatih omega-6, linolnom kiselinom loa po krvoilni sustav i
zdravlje openito ; kako je potreban povean unos ulja i namirnica biljnom omega-3, alfa
linolenskom kiselinom.. I uzimamo to zdravo za gotovo. A ta pria kotala je jednog vizionara
jako puno. Zato trebamo zahvaliti prije svega tutu koji je stvorio sasvim drugaiji koncept.
Njegova planetarna rasprostranjenost je antropogena iliti napravljena od strane ljudi. Stari
ljudi su bili pametniji od puno kasnijih lobija. Kada govorimo o mediteranskoj prehrani, dan
danas nitko ne spominje kako je to kretska prehrana koja je idealna. Taj je pojam kod nas
nepoznat. Rekao bih, barem djelomino i prehrana samoniklim jesitivim biljem - upravo je
Serge uoio kako je vaan dio prehrane (tada) kreana bilo i samoniklo bolje meu kojima se
istie tut. Ne moramo to nazivati prehranom Krete, to je i naa prehrana i prehrana naih
predaka. Dan danas ete dobiti od veine medicinskih djelatnika savjet kako treba izbjegavati
zasiene masnoe; dan danas od njih neete (mahom) uti kako treba smanjiti ulja bogatih
linolnom kiselinom i kako treba poveati unos zaboravljenih biljaka bogatih biljnim omega-3
kiselinama. I koliko god je to tek dio slagalice zdravlja ovjeka, a ne jedina bitna pria, toliko
su gospodin Tut i gospodin Serge zasluni za dio te slagalice. Kada ga vidite i prije nego ga
uberete, dajte tutu svoj orden asti. On je na neki nain i glavni junak nae grupe. I zato
dijelim priu, kako ne bi bila zaboravljena. Jer jo nije ni zavrena.
<>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>
Zbog svog brzog rasta, brzog razmnoavnja velikom koliinom sjemenki i prilagodljivosti svim
vrstama tla veina ljudi smatra ovu biljku korovom. Brzo raste i brzo se regenerira. to se vie
trga, to vie raste. Ne smetaju mu niti niske niti visoke temperature. Ovu biljku treba s punim
pravom svrstati u povre. Radi se o izdanoj i vrlo ljekovitoj hrani. U dananje vrijeme kada je

5
sve prepuno genetski modificiranog povra, ova divlja biljka ima veliku prednost. Praktino
vam izraste sama, lako se razmnoi, a prava je riznica ljekovitih sastojaka.
Portulak ima izraeno veliki udio omega-3 masnih kiselina. Nijedno drugo povre nema tog
sastojka u toj koliini. Omega-3 masne kiseline su upravo onaj sastojak koji manjka u
dananjoj ishrani i koji se smatra vrlo vanim u ljeenju i spreavanju karcinoma. Sadri
znaajne koliine vitamina A i C, kao i kalcija, eljeza, magnezija, kalija.

Tut je najbolje koristiti sirov. Dok je biljka mlada, moete ga jesti u cijelosti jer je sve sasvim
mekano. Pripremate ga kao to i inae pripremate sirove salate. Ako se odluite na
kuhanje, onda ga samo kratko prokuhajte. Moete ga spremati s krumpirom na isti na nain
kao to radite blitvu. Od ove biljke moete raditi variva, umake, priloge...esto ga ubacim u
kaaste sokove. Okusom i ljekovitim svojstvima zauzima istaknuto mjesto u mom jelovniku.
Nedavno sam ak primjetila vezice tuta na trnici.
Definitivno biljka koju ne treba odbacivati kao korov. Treba gledati kako ga to vie proiriti u
vrtu i uzgojiti. Ako vam izraste u vrtu, to nije korov nego poklon!
24.06.2017.
- Imam tuta pun vrt, do nedavno sam ga upala i bacala ali kad sam na Vaoj stranici
proitala o njegovoj ljekovitosti polako ga uvodim u prehranu. No negdje sam proitala da ga
ne smiju koristiti trudnice, da li je to istina?

Tut
Tut (lat. Portulaca oleracea) je zvijezda samoniklog bilja i prava riznica omega-3 masnih kiselina.

Velika je vjerojatnost da ova biljka upravo sada raste i u vaem dvoritu - jer, prema statistici, to je
najraireniji "korov" na svijetu.

Tut je minijaturna biljka sa sonim, mesnatim listovima i crvenkastim stabljikama.

Raste u dvoritu, uz rijeke, potoke, kanale i rubove uma. Otporan je na visoke i niske temperature te
na suu, a uspijeva ak i na loem zemljitu.

Druga imena za tut su tuanj, tuac, tunjak i portulak.

Tut je odlian izvor antioksidansa, vitamina C, A, B i E te omega-3 masnih kiselina.

Biljni izvori Omega-3 masnih kiselina

salata kristalka,1 alica - 53 mg tut, 1 alica - 300 - 400 mg

laneno ulje, 1 lica - 7196 mg brokula sirova, 1 alica - 147 mg

6
 chia sjemenke, 30 g - 4915 mg cvjetaa,1 alica - 208 mg

orah, 30 g - 2542 mg pinat, 1 alica - 41 mg

Osim obilja omega-3 masnih kiselina, tut sadri:

est puta vie vitamina E od pinata

sedam puta vie beta-karotena nego mrkva
25 mg vitamina C po alici (20% preporuenog dnevnog unosa)
magnezij, kalcij, eljezo, vitamin B2, kalij, fosfor i mangan

Tut je vrlo koristan za mokrane ili probavne tegobe. Ima antigljivino i antimikrobno djelovanje.

Koristan je i kod konih bolesti - pozitivno djeluje na akne, psorijazu i opekline.

Njegovo mlado lie i stabljike idealni su u salatama i sendviima.

Salata od tuta:

Naberite dosta mladih izdanaka tuta.

Operite tut, kratko prokuhajte u slanoj vodi, procijedite i stavite u zdjelu.
Dodajte nasjeckani enjak i prelijte maslinovim uljem i jabunim octom, posolite i popaprite.
Dobro promijeajte i konzumirajte kao salatu ili prilog.

Maslaak

Maslaak je jedna od najpoznatijih biljaka. Ne postoji dvorite u kojem nije niknuo maslaak
ili dva.

Obino ga doivljavamo samo kao cvijee, no svaki dio maslaka je jestiv i pun nutrijenata.

Tako je maslaak jedan od

Sadri flavonoide, etiri Jedan je od najboljih biljnih
najbogatijih izvora beta
puta vie beta karotena od izvora vitamina K 1 (ak
karotena (ak 338%
brokule, lutein, zeaksantin i 650% preporuenog
preporuenog dnevnog
kriptoksantin. dnevnog unosa).
unosa).

Sadri vitamine, ukljuujui Odlian je izvor minerala, Odlian je izvor minerala,

7
 i folnu kiselinu, riboflavin,
ukljuujui magnezij, kalcij, ukljuujui magnezij, kalcij,
piroksilin, niacin i vitamine
kalij, mangan i eljezo. kalij, mangan i eljezo.
E i C.

Lie i cvijet maslaka moete osuiti i koristiti kao aj. Korijen moete osuiti i ispei, te
upotrijebiti kao zamjenu za kavu, dok se od cvijea pravi maslakovo vino.

Maslaak ima antioksidativna svojstva i sadri brojne spojeve koji mu daju snana ljekovita
svojstva:

djeluje kao prirodan laksativ i diuretik

pomae kod nadutosti i edema
normalizira razinu eera i kolesterola u krvi
potie apetit i stimulira rad eluca
isti i regenerira jetru
pomae kod opeklina i uboda

Maslaak posjeduje antivirusna svojstva i moe biti koristan u borbi protiv herpesa.

Loboda

Postoji nekoliko vrsta lobode, neke od njih su jestive, dok druge nisu.

Bijela loboda (lat. Chenopodium album) je europski roak pinata i cikle.

Pronai je moete uz rubove ceste, u poljima, na gradilitima, a vjerojatno raste i u vaem

dvoritu.

Bijela loboda moe narasti do 6 metara.

Ova biljka ima listove u obliku dijamanta, koji su pokriveni bijelim prahom, zbog ega je i
dobila svoj naziv.

Loboda sadri:
nevjerojatnih 11.600 IU beta-karotena u pola alice (puno vie nego blitva i pinat)

8
 300 mg kalcija u pola alice (blitva sadri 88 mg, a pinat 93 mg)
folnu kiselinu, magnezij, kalij, vitamine C, E, B6, B2 i B1

Moete je pripremiti na isti nain kao i pinat. Njezin okus je vrlo slian pinatu, dok je
sadraj nutrijenata puno vei.

Trputac (ili bokvica)

-Listovi trputca se jedu sirovi (kao salata) ili se dodaju omletu, nabujku, kai i pireu.Moze se
pripremati i kao aj,sueni ili svijei. 1 lica sjeckanog bilja prelije se s 2 dcl vrele vode i ostavi
poklopljeno stajati oko 10 minuta.Vano je napomenuti da postoje 3 vrste trputca a ovdje se
pisalo o Plantago lanceolata iliti uskolisnom.

Trputac (lat. Plantago lanceolata) je biljka koja raste na livadama, u poljskim meama, uz
rubove putova, u jarcima i na vlanom plodnom tlu.

Mladi listovi trputca mogu se jesti sirovi ili kuhani. Osobito su vrijedni zbog provitamina A,
vitamina C i K, limunske kiseline, kalija, enzima i glikozida aukubina.

Listovi trputca kuhanjem poprimaju ugodan miris i imaju okus na vrganje.

Ova biljka se jo od antikog doba upotrebljava kao lijek. Njegova primjena je vrlo iroka, pa
se tako trputac naziva "lijekom za sve bolesti".

Trputac sadri glikozid aukubin, poznati antitoksin.

Ovaj "korov" sadri i mnoge druge ljekovite tvari, ukljuujui askorbinsku kiselinu, apigenin
(fitonutrijent sa snanim antioksidativnim svojstvima), benzojevu kiselinu, oleanolinu
kiselinu i salicilnu kiselinu.

Zahvaljujui svom bogatom sastavu, trputac ima snana protuupalna svojstva, te djeluje kao
protuotrov i diuretik.

Potvreno je da trputac moe pomoi kod mnogih bolesti, ukljuujui:

astmu, kaalj, upalu

sinusa, bronhitis, probleme s
groznicu hipertenziju
tuberkulozu, mjehurom, cistitis
emfizem

reumatizam dijabetes proljev, dizenteriju, alergiju i peludnu

gastritis, peptiki groznicu
ulkus, sindrom

9
 iritabilnog crijeva,
hemoroide i zatvor

krvarenja iz manjih
ovisnost upalu koe, irove ugriz zmije
rana

Kopriva

Jo jedna samonikla i svima dobro poznata biljka je kopriva (lat. Urtica dioica).

Ispod njezinih prekrasnih listova kriju se arnici dlaice koje sadre mjeavinu spojeva
ukljuujui histamin, serotonin i acetilkolin. Ako ih dotaknete, dlaice izliju ovaj sok na kou
to izaziva arenje.

Zbog toga se prije konzumiranja kopriva uglavnom kuha.

No moe se koristiti i sirova, a kemijske tvari koji izazivaju arenje potrebno je prvo odstraniti
namakanjem u hladnoj vodi.

Kopriva ima visoki udio eljeza, kalija, mangana, kalcija i vitamina A, C, D i K. Jedna alica
koprive sadri nevjerojatnih 1.790 IU vitamina A, to je ak 300% preporuenog dnevnog
unosa.

Dijelovi koprive koji se najee konzumiraju su lie i korijen.

Ljekovito djelovanje koprive:

Zbog visokog sadraja eljeza i klorofila

Ublaava artritis, bol u zglobovima i giht.
pomae kod anemije i kroninog umora.

Korijen koprive je provjereni prirodni lijek

Zaustavlja krvarenje (lokalna primjena).
za poveanu prostatu.

Pomae kod infekcija mokranog sustava. Pomae otapanju bubrenih kamenaca.

Prui olakanje kod peludne groznice i Lijei osip, koprivnjau i druge kone
sezonskih alergija. alergijske reakcije jer sadri prirodni

10
 antihistamin.

Jaa kosu i ubrzava njezin rast. Smatra se da je kopriva prirodni afrodizijak.

U literaturi je opisano nekoliko tisua samoniklih biljaka, a najpoznatije u naim krajevima su

paroge, iak, tavalj, boraina i vlasac.

Preporuujemo da novu hranu u jelovnik uvodite postepeno. Nauite dobro raspoznavati

samonikle biljke prije nego ih ponete koristiti. A kada ih dobro upoznate - nee biti kraja
matovitim i zdravim jelima na vaim stolu.

11