R

RRe
ees
ssC
CCu
uuI
IIa
aat
tto
oor
rr v
vv1
11.
..0
00
Upute za koristenje programa
Informacije o otpornicima
Autor: Davorin Vlasic
Sadrzaj prirucnika
Koristenje aplikacije te njeno sucelje...
SUCELJE............................................................................... lV
PRSTENl U BOJl .................................................................... V
NUMERlCKl UNOS VRlJEDNOSTl ....................................... Vl
OSVJETLJENJE DlSPLEJA.................................................. Vll
Pokoja rijec o otpornicima...
VRSTE OTPORNlKA ............................................................ Vll
KARAKTERlSTlCNA VRlJEDNOST OTPORNlKA................ lX
NAZlVNA SNAGA................................................................... X
OZNACAVANJE OTPORNlKA............................................... Xl
SPAJANJE OTPORNlKA...................................................... Xll
PREDMETCl (PREFlKSl).....................................................XlV
SuceIje

Program ima vrlo jednostavno sucelje. Na vrhu je pokazivac (display) koji

oponasa LCD pokazivac stvarnog mjernog instrumenta (ohm-metra). Na
njemu mozete procitati iznos otpornika, nazivnu velicinu i klasu tolerancije.
lspod pokazivaca su tipke kojima odabirate nazivnu velicinu

Liquid Crystal Display

Pokazivac s tekucim kristalima koji se temelji na svojstvu da
odredeni kristal pod utjecajem elektricnog polja mijenja refleksiju svijetla
sto rezultira efekatima svijetlijih i tamnijih povrsina na pokazivacu.

U ovom okviru je iznos otpornika sa slike izrazen rijecima.

Program sam odreduje padezne nastavke. Iznos je izrazen
u ohmima i mili ohmima. Na primjer:
jedna tisuca ohma i deset mili ohma
Auto Nazivna velicina se automatski prilagodava iznosu otpora
otpornika
MegaOhm lznos otpornika ce se ispisivat iskljucivo u M

KiIoOhm lznos otpornika ce se ispisivat iskljucivo u M
Ohm lznos otpornika ce se ispisivati iskljucivo u

Slijedi podrucje koje graficki prikazuje otpornik i prstenove koji oznacavaju
iznos otpora otpornika koji vidite na pokazivacu.

Na kraju je traka sa tipkama (toolbar) kojima upravljate programom. Ako ne
zelite koristiti program na neko vrijeme, klikom na tipku za smanjenje
programa (tzv. minimize), program se smjesta pokraj sistemskog sata kako
prikazuje doljnja slika.



Ako Vam u bilo kojem trenutku zatreba, dva puta kliknite na ikonu ili kliknite
desnom tipkom misa na ikonu te odaberite "Otvori program" iz menija.

lzbor tipke rezultira izlaskom iz programa.

Prsteni u boji

1k =1 000
1M =1 000k =1 000 000
Sredisnji dio glavnog sucelja predstavlja otpornik sa svojima obojenim
prstenovima koji odreduju njegovu vrijednost. Zelite li promjeniti boju
pojedinog prstena jednostavno dodite iznad prstena i kliknite misem na
njega. Pojaviti ce se padajuci izbornik sa bojama koje mozete dodjeliti
prstenu. Zavisno o polozaju prstena boje imaju razlicita znacenja koja su
ispisana na pojedinoj boji (kao i naziv boje). Boja koja nema objasnjenje
nema znacanje u pojedinom prstenu ali ju vi mozete izabarati.i tom slucaju
vasa kombinacija boja i iznos otpora na pokazivacu nisu vjerodostojini, lsto
tako ovaj nacin dozvoljava da postavite bilo koju vrijednost otpora bez
obzira sto takva vrijednost nije podrzana u odgovarajucem Renardovom ili
E-nizu.
Numericki unos vrijednosti
Mod numerickog unosa aktivira se pritiskom na tipku u traci sa
alatom.
Nakon toga izgled pokazivaca se promjeni i na njemu vidite padajuce
izbornike za slijedece vrijednosti:
E-niz lzbor odgovarajuceg Renardovog ili E-niza.
Vrijednost lzbor bazne vrijednosti otpora. Standarne vrijednosti i
mogucnost izbora ovise o odabranom E-nizu.
MnoziteIj Koeficijent sa kojim mnozimo odabranu vrijednost i tako
stvaramo stvarnu vrijednost otpora.
ToIerancija Klasa tolerancije (tocnosti) izbranog otpornika koja se
automatski postavlja uzimajuci u obzir odabrani E-niz.
Pritiskom na tipku vracamo se u glavno sucelje.


OsvjetIjenje pokazivaca
Pritiskom na tipku biramo "pozadinsko osvjetljejne" pokazivaca:
Vrste otpornika
Otpornici kojima se stvarna vrijednost otpora neznatno mijenja pod razlicitim radnim
uvjetima i ne moze se podesavati nakon sto je otpornik proizveden zovu se staIni
otpornici. Osim njih postoje i otpornici kojima se vrijednost moze mijenjati
(podesavati) mehanickim putem (zakretanjem osovne ili pomicanjem klizaca) pa ih
nazivamo promjenjivim otpornicima iIi potenciometrima, ako zbog namjene
treba njihov otpor cesto mijenjati pri radu, ili poIupromjenjivim (trimerskim)
otpornicima, ako se pri ugadanju elektricnog sklopa njihov otpor podesi i vise se
ne mijenja.
Oznake otpornika, potenciometara i trimerskih otpornika u shemama

Jednostruki i visestruki slojni (ugljeni) otpornici

Klasicni , precizni viseokretni potenciometar (10 ili 3 okretaja) i "slider"
potenciometar

Klasicni i viseokretni trimerski otpornici

Stalni i promjenjlijivi (reostat) otpornici snage

Stalni i trimerski otpornik u SMD izvedbi
Surface Mounted Design je nacin kada se elementi lijepe i leme na
stampanu plococu bez busenje rupica. SMD elementi su upola manji od
standardni i zahtjevaju slozeniji alat za montazu i lemljenje ali imaju
prednost sto su uredaji visestruko manji.
Postoje i otpornici koji su proizvedeni tako da im se otpor znatno mijenja
promjenom nekog vanjskog faktora.
Otpornik ciji se otpor mijenja ovisno o temperaturi naziva se NTC, ako mu se otpor
smanjuje s povecanjem temerature (negativni temperaturni koeficijent) i PTC, ako
mu se otpor povecava s povecanjem temperature (pozitivni temperaturni
koeficijent).
Otpornik kojemu se otpor mijenja ovisno o prikljucenom naponu naziva se varistor
(VDR) a otpornik kojemu se otpor mijenja s osvijetljenjem naziva se foto-otpornik
(LDR)
.
NTC, VDR (varistor) i LDR (foto) otpornici
Karakteristicna vrijednost otpornika
Nazivna vrijednost otpora otpornika izrazava se u omima ( )

a otpornici vecih
vrijednosti izrazavaju se u kiloomima (k ) i megaomima (M ). pri tomu je:
1k =1000 i 1M =1 000 k =1 000 000 .
ToIerancija je dozvoljeno odstupanje od nazivne vrijednosti otpor otpornika
izrazeno u postocima nazivne vrijednosti a ujedno je i mjerilo tocnosti izrade
elemenata. Ovisno o vrsti otpornika tolerancija se krece od 0,05% do 20%. Da se
ne bi morale proizvoditi sve vrste otpornika, kojih zapravo ima bezbroj, otpornici se
proizvode u odredenim standardnim vrijednostima. Standardne vrijednosti za
odredenu toleranciju odreduje medunarodno prihvacen Renardov iIi E-niz kod
kojeg se susjedne nazivne vrijednosti otpora razlikuju za dvostruki iznos tolerancije,
pri cemu se dobivene vrijednosti zaokruzuju na cijele brojeve. Standardne

Ako kroz otpor tece istosmjerna struja od

i na njemu stvara pad napona od kazemo
da otpornik ima otpor od (ohma)
vrijednosti E-nizova prikazane su u tablici:
E6 ( tolerancija 20 % )
100, 150, 220, 330, 470, 560, 680, 820
E12 ( tolerancija 10 %)
100, 120, 150, 180, 220,270, 330, 390, 470, 560, 680, 820
E24 ( tolerancija 5 %)
100, 110, 120, 130, 150, 160, 180, 200, 220, 240, 270, 300, 330, 360, 390, 430,
470, 510, 560, 620, 680, 750, 820, 910
E48 ( tolerancija 2 %)
100,105,110, 115,121, 127,133, 140, 147, 154, 162, 169, 178, 187, 196, 205, 215,
226, 237, 249, 261, 274, 287, 301, 316, 332, 348, 365, 383, 365, 402, 422, 442,
464, 487, 511, 536, 562, 590, 619, 649, 681, 715, 750, 787, 825, 866, 909, 953
E96 ( tolerancija 1 %)
100, 102, 105, 107, 110, 113, 115, 118, 121, 124, 127, 130, 133, 137, 140, 143,
147, 150, 154, 158, 162, 165, 169, 174, 178, 182, 187, 181, 196, 200, 205, 210,
215, 221, 226, 232, 237, 243, 249, 255, 261, 267, 274, 280, 287, 294, 301,
309,316, 324, 332, 340, 348, 357, 365, 374, 383, 392, 402, 412, 422, 432, 442,
453, 464, 475, 487, 499, 511, 523, 536, 549, 562, 576, 590, 604, 619, 634, 649,
665, 681, 698, 715, 732, 750, 768, 787, 806, 825, 845, 866, 887, 909, 931, 953,
976
Nazivna snaga
Kad otpornikom otpora protjece struja efektivne vrijednosti na njemu se u
toplinu pretvara snaga
Nazivnom snagom iIi disipacijom otpornika oznacavamo onda najvecu
dozvoljenu elektricnu snagu koju moze otpornik, pri sobnoj temperaturi, isijati u
obliku topline. Dozvoljena disipacija snage ovisi vrsti otpornika, u prvom redu o
velicini njegove povrsine, te o temperaturi okoline. Prema tome vec su i same
dimenzije otpornika mjere njegove opteretljivosti, dakle prema velicini otpornika
mozemo procijerniti njegovu snagu.
Za orijentaciju odredivanja snage disipacije otpornika s ugljenim slojem iz njegovih
dimenzija moze posluziti tablica:
Snaga Promjer tijeIa DuIjina tijeIa
1/8 W 2 mm 6 mm
1/4 W 2,5 mm 8 mm
1/2 W 4 mm 10 mm
1 W 6 mm 15 mm
2 W 8 mm 20 mm
Oznacavanje otpornika
Na svakom bi se otporniku trebalo nalaziti nekoliko podataka i to : nazivna
vrijednost njegova otpora, tolerancija, dozvoljena disipacija snage , tip otpornika,
znak proizvodaca te tvornicka oznaka. Obicno ih ne nalazimo sve nego samo prve
dvije, tri velicine.
Oznacavanje nazivne vrijednosti i tolerancije otpora otpornika izvodi se
alfanumerickim oznakama ili kodom pomocu obojenih prstenova. Kod
alfanumerickog oznacavanja otpora otpornika, kao i kod naznacavanja njihove
vrijednosti u shemama, cesto se koriste slova R i E umjesto a samo k i M
umjesto k .i M Takode vrijednost moze biti navedena bez slovnog znaka npr:
270 (270 ) ,560 (560 ) , i to za vrijednosti do 999 ohma. Slovcane oznake ,
R,E, k i M se takoder vrlo cesto koriste umjesto decimalnog zareza (tocke) npr: 3k7
(3,7k ), M1(0,1 M =100 k ), 3E3 (3,3 )
Kod ovakog oznacavanja tolerancija se izrazava slovima pri cemu je
ToIerancija Iznos
F 1 %
G 2 %
J 5 %
K 10 %
M 20 %

Potencijometri se redovito oznacavaju alfanumerickim oznaka, trimerski otpornici
uglavnom alfanumerickim oznakama ali ponekad bojama, po istom pravilu kao i
stalni otpornici, dok se termistori , VDR i LDR oznacavaju i alfanumerickim i
oznakama s bojama ovisno proizvodacu.
Kod oznacavanja vrijednosti otpora otpornika obojenim prstenovima koriste se 3, 4
ili 5 prstena ovisno o klasi tolerancije doticnog otpornika. Pri tomu se prva tri
prstena koriste kao oznake brojcanih vrijednosti dok se cetvrti koristi kao oznaka
faktora mnozenja. Peti prsten, koji se prepoznaje po tome sto je najblizi izvodu
otpornika, oznacava klasu tolerancije. Znacenje boja pojedinih prstenova naci ce te
u tablici:
Boja A B C D E
Crna
0 0 0 x 1 ( x 10e0) -
Smeda
1 1 1 x 10 (x 10e1) 1 %
Crvena
2 2 2 x 100 (x 10e2) 2 %
Nranacasta
3 3 3 x 1000 (x 10e3) -
Zuto
4 4 4 x 10000 (x 10e4) -
Zelena
5 5 5 x 100000 (x 10e5) 0,5 %
Plava
6 6 6 x 1000000 (x10e6) 0,25 %
Ljubicasta
7 7 7 - 0,1 %
Siva
8 8 8 - 0,05 %
Bijela
9 9 9 - -
Zlatna
- - - x 0,1 (x 10e-1) 5 %
Srebrna
- - - x 0,01 (x 10e-2) 10 %
- Bez boje - - - - 20 %
Oznacavanje bojama varistora i termistora
Spajanje otpornika
U slucaju da nemamo otpornik odredene vrijednosti mogu nam posluziti dva ili vise
otpornika spojenih medusobno ali pri tom moramo imati u vidu slijedeca pravila:
Serijski spoj otpornika
Kazemo da otpornike spajamo serijski onda kada kraj jednoga spajamo na pocetak
drugoga i pri tome vrijedi ova formula:
Dakle konacna vrijednost otpora izmedu krajeva ovako spojenih otpornika bit ce
algebarski zbroj pojedinacnih otpora svih otpornika , te iz toga proizilazi da ce
ukupni otpor biti veci i od najveceg otpornika u nizu.
ParaIeIni spoj otpornika
Paralelni spoj otopornika je onaj spoj kada sve krajeve otpornika spajamo u jednu
tocku odnosno pocetke u jednu a krajeve u drugu tocku. Rezultantni otpor ovako
spojenih otpornika daje formula:
Dakle reciprocna vrijednost

konacnog otpora jednaka je algebarskom zbroju

reciprocnih vrijednosti svakog pojedinacnog otpornika. Valja napomenuti da ce
rezultantni otpor biti manji od najmanjeg pojedinacnog otpora ovako spojenih
otpornika. Naravno ovako racunanje nije najzgodnije pa ako imamo dva paraleleno
spojena otpornika mozemo se posluziti formulom:

Reciprocna vrijednost otpora naziva se jos i

elektricna vodljivost i oznacava se sa G
Jedinica za vodljivost je Siemens.
Valja primjetiti da u ovom slucaju ako spajamo dva ista otpornika dobijemo upola
manji rezultantni otpor
Mjesoviti spoj
Ako nam je potrebna sto tocnija vrijednost otpornika mozemo se posluziti
takozvanim mjesovitim spojem kada otpornike spajamo kombinirajuci gore
navedene metode i formule.
Predmetci (prefiksi)
Da bi se pojednostavilo pisanje nazivnih velicina u nauci i tehnici uvode se
predmetci (prefiksi) kao oznake faktora mnozenja osnovnih velicina:
Predmetci veci od nazivnih velicina
Naziv Oznaka Faktor mnozeja
fota Y 10e24
:eta Z 10e21
eksa E 10e18
peta P 10e15
tera T 10e12
giga G 10e9
mega M 10e6
kilo k 10e3
hekto h 10e2
deka da 10e1
Predmeci manji od nazivnih velicina
Naziv Oznaka Faktor mnozenja
deci d 10e-1
centi c 10e-2
mili m 10e-3
mikro 10e-6
nano n 10e-9
piko p 10e-12
femto f 10e-15
ato a 10e-18
:epto z 10e-21
fokto y 10e-24
O programu
Vecina amatera i hobista elektronicara (pa i poneki profesionalac) muku
muce sa citanjem (desifriranjem) vrijednosti otpornika u elektronickim
uredajima i sklopovima. Svi oni cesto posezu za kojekakvim rucnim
"racunarima otpornickih prstenova" pa smo odlucili naparaviti programsku
verziju toga. Program nije zamisljen megalomanski ali se nadamo da ce
ispuniti svoju svrhu a posebno da ce pocetnici nesto i nauciti.
Ugodan i uspjesan rad zeli Vam tim Quercus Software-a.
http://www.ipel.hr/davorin