Monitor je obino postavljen na radnu plohu te je potrebno omoguiti podeavanje poloaja kako bi se ostvario poeljan kut gledanja.

-2-

Monitor moe biti postavljen i znatno nie od pravca horizontalnog pogleda operatera (ugraen u radni stol)

-3-

Osnovne karakteristike
Radni stol, odnosno radna povrina mora: biti dovoljno velika imati slabo reflektirajuu povrinu (ne smiju bljetati) omoguiti primjeren razmjetaj zaslona, tipkovnice, mia, pisaeg pribora i ostale opreme omoguiti dovoljno prostora za rukovanje miem biti stabilna i, ako je to mogue, podesiva po visini. biti izraena od materijala koji na dodir nije hladan Dovoljno velike radne povrine su dimenzija 1600 mm x 800 mm (irina x dubina). Ispod stola mora biti dovoljno slobodnog prostora za udobno sjedenje.

-4-

Na stol dubine 800 mm moe se bez problema postaviti zaslon maksimalne dubine od 450 mm (s kablovima).

-5-

Radna povrina irina mm 1200, 1600 Dubina mm 800, 900, 1000

Visina radne povrine (mm) regulacija visine za sjedee 680-760 stojee 950-1180 sjedee i stojee 680-1180 nepomino za sjedee 720 stojee 1030-1060

-6-

Prostor za noge
Kod razliitih kombinacija radnih povrina treba u prostoru izmeu potpornih elemenata (noga stola) osigurati mjesto za koljena u duljini od 450 mm, mjereno od prednjeg ruba stola.

-7-

Oblici radnih povrina

Mogue su razne kombinacije etvrtastih i drugih oblika radnih povrina.

Ukupna radna povrine ne smije biti manja od 1,28 m2, a njena dubina ne smije biti manja od 800 mm.

-8-

Organizacija radne povrine

Radni dohvat protee se u centralnom vidokrugu do dubine stola od 300 mm . Podloge za rune zglobove ispred ureaja za unos podataka (tipkovnica, mi) trebaju biti 100 do 150 mm udaljene od prednjeg ruba stola.

100-150 mm

-9-

300 mm

- 10 -

- 11 -

Osnovne karakteristike
Radni stolac mora: biti stabilan omoguiti korisniku udoban poloaj i neometano pomicanje imati podesiva visinu imati naslon podesiv po nagibu i visini, koji mora biti oslonac za cijela lea

- 12 -

Ergonomski oblikovane su uredske stolice kod kojih se vodilo rauna i o slijedeim zahtjevima: mogunosti reguliranja udaljenosti naslona za lea od osi stolice mogunosti podeavanja povrine za sjedenje i naslona stolice jednog prema drugome izvedbi draa za ruke

- 13 -

Dinamino sjedenje
Dinamino sjedenje podrazumijeva konstantno nagnut naslon, koji treba i kod sjedenja u nagnutom poloaju prema naprijed osigurati vrsto podupiranje u predjelu kria. Poloaj pri dinaminom sjedenju:

PREDNJI

SREDNJI

STRANJI

- 14 -

- 15 -

Osnovne karakteristike
Oslonac za noge mora biti osiguran svakom radniku koji to eli. Treba ga upotrebljavati, ako se bez njega ne moe postii ergonomski povoljan radni poloaj. Oslonac za noge mora: biti dovoljno visok i stabilan omoguiti udoban poloaj stopala i nagib nogu imati povrinu koja nije skliska

- 16 -

Zapea se ne smiju naslanjati i pritiskati na stol. Mogu se koristiti i podloci za zapea da bi se olakao neutralan poloaj. Po prestanku tipkanja odmoriti ake u krilu ili ih pustiti uz tijelo. Mi postaviti to blie tipkovnici i na jednakoj visini, kako se (ljudsko) tijelo ne bi krivilo kod njihova istovremenog koritenja Mi treba postaviti blizu tipkovnice. Dobro je koristiti podloak za zapee.

- 17 -

Osnovne karakteristike
Stalak za dokumente mora biti stabilan i podesiv te postavljen tako da smanji to je mogue vie neudobno pomicanje vrata, glave i oiju. Jako zamarajui poloaj glave moe se sprijeiti tako da stalak za dokumente postavimo u nagnut poloaj s kutom izmeu 15 i 75. Izvedba i oblik radnih obrazaca trebaju osigurati dobru itkost.

- 18 -

- 19 -

Osnovne karakteristike
Ako su najvia odlagalita na visini veoj od 180 cm, korisnicima treba staviti na raspolaganje ljestve i redovito ih koristiti. Sastavni dijelovi (npr. ladice) moraju biti tako izvedeni i osigurani da se kod nekontroliranih rukovanja ne mogu izvui ili ispasti. Moraju biti tako postavljeni da mogu teinu odloenih stvari sigurno podnijeti.

- 20 -

Elektrine instalacije u uredskom namjetaju

Na elektrinoj instalaciji u uredskom namjetaju moraju biti provedene mjere zatite od indirektnog i direktnog dodira dijelova pod naponom. Vodovi u namjetaju moraju biti tako provedeni da nisu nigdje pritisnuti, da ne idu preko otrih bridova ili preko pokretnih dijelova namjetaja, gdje bi mogli biti oteeni. Kabel za prikljuka na mreu kao i unutarnji vodovi moraju biti fleksibilni i troilni (sa zatitnim vodiem).

- 21 -

- 22 -

Osnovne karakteristike
Ergonomski oblikovani i za upotrebu intuitivni ureaji pridonose produktivnosti i zadovoljstvu korisnika. Moraju biti tako izraeni da su prilikom upotrebe bezopasni za zdravlje i ivot korisnika. Potencijalni rizici: mehanika opasnost opasnost od djelovanja elektrine struje zraenje buka opasni materijali

- 23 -

Osvjetljenje radnog mjesta mora biti odgovarajue, tako da omoguuje radniku brzo i tono opaanje te sigurno obavljanje svih zadaa uz to manji zamor oiju. Osim to se odgovarajuom zatitom titi vid zaposlenika, direktno se sprjeavaju i drugi oblici povreda na radu, koji bi mogli nastati zbog loe vidljivosti.

- 24 -

Osvjetljenje je koliina svjetla koja pada na odreenu povrinu, a mjeri se luksmetrom (u luxima). Osvijetljenost pada sa kvadratom udaljenosti. Sjajnost (luminacija) jest koliina svjetla koja dolazi sa promatrane povrine. Mjeri se mjeraem sjajnosti, u kandelima po kvadratnom metru (cd/m2). Sjajnost ne opada s udaljenou nego je uvijek konstantna. Paljivim ureenjem radnog mjesta na kojemu se koristi zaslon, odgovarajuim osvjetljavanjem se sprjeava pojava zasljepljivanja, reflektiranja te zrcaljenja na ekranu i drugim sredstvima za rad.

- 25 -

Loe osvjetljenje izaziva preoptereenje oka, koje moe prouzroiti glavobolje, suze te peckanje i treperenje pred oima. Dovoljna jaina osvjetljenja na radnom mjestu s zaslonom je najmanje 300 luxa. Sloenija situacija je u tvrtkama koje rade u smjenama jer dobro ergonomski namjeten ured za jednog zaposlenika, moe biti totalno neergonomski za njegovog kolegu koji dolazi na rad u drugoj smjeni. Isto tako, jednom ezdesetogodinjaku treba deset puta vie svjetla nego dvadeset godinjem radniku. Problem u veini dananjih ureda je da su oni konstruirani kada su djelatnici veinom radili gledajui u papire na stolu dok je danas veina poslova dvojaka, jednim dijelom se radi jo uvijek s papirima (unos podataka) dok se vei dio posla ipak odvija tako da je radnik veliki dio radnog vremena gleda u ekran. Dakle, uredi koji su konstruirani da bi omoguili povoljan rad s papirima, nisu ergonomski prihvatljivi za rad s osobnim raunalima.

- 26 -

- 27 -

Zasljepljivanja se moraju ograniiti, bilo da nastaju od umjetnog osvjetljenja ili dnevnog svjetla (direktna) ili kroz zrcaljenja jako svijetlih ili sjajnih povrina (reflektirajua). Postavljanje ekrana ispred prozora ili ispred jako svijetlih povrina moe izazvati direktno zasljepljivanje radnika. Visoki nivo rasvijetljenosti uzrokovan dnevnim svjetlom se moe ograniiti upotrebom zavjesa, aluzina ili trakastih zavjesa na prozorima. Upotrijebljeni zatitni materijali za zavjese moraju proputati svjetlost.

- 28 -

Reflektiranja na ekranu izazvana zbog poloaja prozora, lampi ili ostalih sjajnih povrina mogu uzrokovati smanjenje kontrasta na ekranu.

Poloaj sjedenja radnika mora biti paralelan s redovima stropnih rasvjetnih armatura.

- 29 -

Problem

Rjeenje problema

Pogled u prozor

Prejako unutranje svjetlo

- 30 -

Buka predstavlja svaki zvuk ija izmjerena razina na odreenom mjestu u radnoj prostoriji prelazi doputenu razinu propisanu pravilnikom. Najei izvor buke na radnim mjestima s raunalima su iglini pisai, tipkovnice, zvuni signali ugraeni u programske sustave, ventilatori, ureaji za klimatizaciju i sl. Prosjeno raunalo emitira buku razine 35 do 50 dB. Dvije vrste mehanikih naprava proizvode najvei dio buke kod raunala. To su diskovi i ventilatori. Buka kod njih nastaje zbog vibracija. Preostali dio buke proizvode CD, DVD i disketne jedinice. Tenja za smanjenjem buke je u protutei s tendencijom da se toplina koju proizvode komponente izbaci iz raunala.

- 31 -

- 32 -

Nepovoljno djelovanje buke oituje se kroz jakost, frekvenciju, trajanje i sloenost zvuka. Osim to moe dovesti do nagluhosti i gluhoe, nepovoljno djelovanje buke moe uzrokovati smanjenu produktivnost radnika (smanjena koncentracija, umor, razdraljivost). Takoer, dovodi do stresa i negativnog utjecaja na zdravlje. Buka inducira osjeaj bespomonosti nalik onom kod depresivnih osoba. Osobe dugotrajno izloene buci imaju veu frekvenciju svakodnevnih pogreaka, poremeaje pamenja i panje, smanjenu sposobnost procjenjivanja i integriranja informacija. Buka moe dovesti i do nerealnih procjena. Osim to utjee na komunikaciju, buka poveava agresiju i dovodi do drutvene izolacije. Zanimljivo je napomenuti da ne postoji adaptacija na buku.

- 33 -

Openito se posljedice buke mogu podijeliti na auditorne i neauditorne Audiotorne posljedice su oteenje sluha, a neaditorne su psiholoki problemi i poremeaji spavanja. Buka raunalne opreme prvenstveno izaziva neauditorne posljedice. To znai da se kod ovog tipa buke reakcija ne odnosi na svjesno poimanje buke kao uzronika nelagode ve znai nesvjesnu reakciju organizma na buku niskog intenziteta. Pozor, nedavno je dokazano da dugotrajno sluanje muzike pomou slualica (mp3 player) moe znaajno otetiti sluh. Razlog je u podcjenjivanju djelovanja akustinih ureaja malih snaga koji, meutim, zvuk unose u uho skoro direktno na bubnji.

- 34 -

Buka opreme i drugih izvora u prostoriji ne smije ometati rad i ne smije biti vea od 60 dBA. ak i zvukovi unutar dozvoljenih granica mogu ometati rad, posebno koncentraciju , vrijeme donoenja odluka i razumijevanje govora. Razina buke na radnom mjestu: kod mentalnog rada (posebno s raunalima) < 55 dB kod jednostavnijih uredskih poslova < 70 dB

- 35 -

Mjere za smanjivanje utjecaja buke

koritenje radnih sredstava koja prave malo buke prostorno odjeljivanje radnih mjesta od izvora buke zvuno izoliranje podova, stropova, zidova i zidnih pregrada upotreba zastora ispred prozora odgovarajua izvedba podloga i povrina prekrivanje izvora buke

- 36 -

Mikroklimatske uvjete odreuje temperatura i vlanost zraka te brzina kretanja zraka. Mikroklimatski uvjeti na radnom mjestu moraju odgovarati zahtjevima za toplinsku udobnost pri radu bez fizikog naprezanja (temperatura 2024 C). U radnoj prostoriji klima je ugodna kada su temperatura zraka, vlanost zraka, kretanje zraka i toplinsko zraenje u prostoriji usklaeni sa potrebama zaposlenika.

- 37 -

Osjeaj ugode je individualan osjeaj i varira od osobe do osobe, ovisi fizikoj aktivnosti na radnom mjestu, o odjei, o vremenu zadravanja u radnoj prostoriji, o dnevnim promjenama temperature i o godinjim dobima. Previsoka temperatura moe dovesti do neugodnog znojenja ak i pri poslovima koji ne iziskuju posebno povienu fiziku aktivnost (npr. rad za raunalom), a osobito je izraena u ljetnim mjesecima. Previsoka temperatura prostorije u zimskim mjesecima kada je prostorija umjetno grijana, moe dovesti do prevelikog isuivanja zraka i smanjivanja postotka vlage u zraku koja bi trebala iznositi 40-60%.

- 38 -

Vlanost zraka odreena je koliinom vodene pare u zraku. Relativna vlanost zraka je koliina vodene pare u zraku usporeena sa potrebnom koliinom vodene pare da se zrak dovede u zasienje pri odreenoj temperaturi. to je via temperatura to je vie vlage u zraku. Vlanost zraka u zatvorenim prostorijama obino varira izmeu 5 g/m3 i 26 g/m3. Vlaga u zatvorenim prostorima je esto manja od minimalne granice. Visoka vlanost moe doprinijeti osjeaju umora. Zrak se u zatvorenim prostorijama ovlauje ovlaivaima zraka.

- 39 -

Suhi zrak u radnom prostoru moe dovesti do suhoe grla i oiju, ali i do pojave elektrostatikog naboja na predmetima i tijelu, nakon ega moe doi do neugodnog pranjenja u dodiru s uzemljenim predmetima. Mogue rjeenje ovog problema je zagrijavanje prostorije u hladnom periodu na niu temperaturu i osiguravanje dotoka svjeeg zraka, ali pri tome se ne smije nainiti propuh. Brzina protoka zraka ne bi trebala prelaziti 0.2 m/s. Svakako je potrebno osigurati ulaenje novog, svjeeg zraka u prostoriju, a ne samo kruenje onog starog. - 40 -

Kada je temperatura u radnom prostoru preniska, dolazi do smanjene sposobnosti koncentracije jer se smanjuje tjelesna temperatura i sve se tjelesne funkcije usporavaju. Ovo je pogotovo izraeno kod poslova gdje se osoba vrlo malo kree (kao to su, npr. poslovi programera). Istraivanja su pokazala da je optimalna temperatura zraka u uredskom radnom okruenju: zimi od 18 oC - 24 oC, ljeti od 20 oC - 26 oC.

- 41 -

Obino uredi s raunalnom opremom imaju instalirano grijanje, ventilaciju i/ili klimatizacijske ureaje koji su dizajnirani tako da osiguraju zrak povoljne temperature i vlanosti. Difuzore ovih ureaja bi trebalo postavljati tako da njihovi otvori ne puu direktno u radnika na radnom mjestu. Zrak koji se nalazi u zgradi i u sustavu ventilacije u odreenom trenutku, je mjeavina zraka koji se nalazio u zgradi i novog zraka koji se dovodi izvana pri emu se mora paziti da u radnim prostorima ne bude velika koliina ugljinog dioksida.

- 42 -

Dovodi zraka trebaju biti dalje od zagaivaa zraka kao to su prometnice, deponije smea i parkiralita. Odvodi zraka trebaju biti smjeteni to dalje od zgrade kako se kontaminirani zrak ne bi dovodio natrag u zgradu. Radno vrijeme ventilacijskih i klimatizacijskih ureaja mora biti due od radnog vremena zaposlenika, kako bi se zaposlenicima u svakom trenutku osigurali optimalni uvjeti za rad. Treba voditi rauna o filtrima i ispravnosti navedenih sustava kako se ne bi pojavile bolesti kao legionarska bolest ili sindrom bolesne zgrade.

- 43 -

Raunala i raunalna oprema mogu biti izvor zagaenja zraka. Raunalna oprema moe stvarati ozon (fotokopirni ureaji), izbacivati razne estice u okolni prostor (matrini i laserski pisai) te dodatno zagrijavati sobu. Raunala, odnosno ekrani, kao i tv prijemnici, ija se kuita i komponente koje se dodaju na matinu plou napravljeni od plastike, emitiraju kemijske spojeve koji se unose u na organizam te bi ih trebalo drati u sobi koja se dobro provjetrava na prirodan ili umjetan nain. Kvaliteta zraka se moe poboljati biljkama u radnom prostoru poput palme, paprati i brljana. Provjetravanje zimi predstavlja veliki gubitak toplinske energije. Problem se moe rijeiti ugradnjom sustava sredinjeg provjetravanja. Taj sustav radi tako da zaguljivi zrak izbaci iz prostorije, a novi zrak koji se dovodi izvana se zagrijava s istroenim zrakom. Sustav troi malo elektrine energija pa je puno isplativiji od otvaranja prozora zimi.

- 44 -

Ljeti, u klimatiziranim prostorima, posebno je potrebno paziti da temperatura ureda ne bude preniska, jer tada dolazi do malog toplotnog udara, kada se izae iz ureda van gdje temperatura moe biti osjetno via. U toplom razdoblju temperatura prostorije bi smjela biti najvie za 7C nia od temperature vanjskog zraka.

- 45 -

Istraivanja su pokazala da je omjer negativnih i pozitivnih iona u zraku koji nas okruuje bitan inilac zdrave i za ivot pogodne klime. U istoj prirodi najpovoljnije stanje ionizacije zraka je nakon nevremena, olujnih i grmljavinskih pljuskova kada dolazi do atmosferskih pranjenja kada je omjer pozitivnih i negativnih iona izmeu 0.6 i 0.9, (negativnih iona je vie). Kod nekih ljudi promjena stanja ionizacije zraka dovodi do smanjenje tjelesne snage i koncentracije, pojave nervoze, bezvoljnosti, loeg sna, glavobolje, a posebne potekoe imaju nervni i srani bolesnici. Kod labilnih i preosjetljivih osoba poveava se agresivnost i razdraljivost, a poveava se i broj kriminalnih djela, broj prometnih nesrea i slino

- 46 -

U zatvorenim prostorima, kao to je ured, postoji stalno pomanjkanje negativnih iona, osobito ako se nalazi u jako urbanoj i industrijom oneienoj atmosferi, armiranobetonskim graevinama, klimatiziranim prostorijama, automobilima i slinim objektima. te posebno za vrijeme zimskog grijanja. Prirodni proizvoai negativnih iona su otvoreni plamen (svijee), prskanje vode (tu, vodoskok). Zato se ugodno osjeamo uz otvoreni plamen kamina ili uz kaljeve pei. Takoer se dobro osjeamo uz slapove, tokove rijeka, na bazenima, u kupaonicama, za vrijeme tuiranja i slino.

- 47 -

Za lijepa vremena u prirodi je omjer pozitivnih i negativnih iona 1.2 (pozitivnih je neto vie) U velikim gradovima je zbog oneiene atmosfere, omjer negativnih i pozitivnih iona uvijek nepovoljan. Pri ispitivanjima u Budimpeti, prosjek omjera iona je bio 1.1 do 1.5 uz Dunav, dok je u sreditu grada bio izmeu 2 i 5. Ti se podaci odnose na tipian zimski dan.

- 48 -

Praina, bakterije te ostale lebdee estice bitno neutraliziraju negativne ione, ali na taj nain postaju tee jer se veu s pozitivno nabijenim i neutralnim esticama te stvaraju grozdove molekula i padaju na tlo ili se lijepe uz predmete i zidove. Zbog pozitivnih utjecaja negativno ioniziranog zraka, u uredima su se poeli koristiti ionizatori zraka. Ionizirani zrak pridonosi boljem raspoloenju osoblja, a time i boljoj produktivnosti. Pogotovo je njihova uporaba preporuljiva u uredima koji se nalaze u urbanoj sredini gdje je oneienje zraka veliko. Ova svojstva ionizatora zanimljiva su u bolnicama, prehrambenoj i farmaceutskoj industriji, te u svakodnevnoj primjeni, osobito za vrijeme zimskih epidemija.

- 49 -

Pojam zraenje i pojam polje se esto mijeaju te se govori o poljima kod niih frekvencija, a o zraenju kod viih frekvencija. Elektromagnetsko zraenje moe biti ionizirajue i neionizirajue. Kada elektromagnetsko zraenje ima malu valnu duljinu reda veliine stotinjak nanometara govori se o ionizirajuem zraenju, dok se za vee valne duljine govori o neionizirajuim zraenjima Kod CRT monitora bi eventualno tetno djelovanje mogle izazvati UV zrake, koje se gotovo potpuno apsorbiraju u staklu monitora, dok je tetnost preostalog zraenja beznaajna. UV zrake se nastaju kada snop elektrona udari u fosforni sloj na unutranjoj povrini zaslona. Uz njih se proizvodi i nevidljivo infracrveno zraenje koje je, takoer, zanemarivo. UV zraenje monitora predstavljaju UVA zrake (velike valne duljine), a mnogo tetnije UVB i UVC se i ne generiraju. Iako je iznos zraenja mali, problematino moe biti to to zraenje gledamo direktno Zraenje mora biti (uz izuzetak vidljivog elektromagnetskog spektra), u skladu s pozitivnim propisima, odnosno tako nisko da je njegov utjecaj na sigurnost i zdravlje korisnika raunala zanemariv.

- 50 -

Zanemarivo u radmom okruenju s raunalom osim na samoj povrini CRT i to samo kao rendgensko zraenje.

- 51 -

Zakon odreuje da se kao neionizirajua zraenja podrazumijevaju elektromagnetska polja i elektromagnetski valovi frekvencije nie od 3.000.000 GHz ili ultrazvuk frekvencije nie od 500 MHz.

U meudjelovanju s tvarima ovo zraenje ne stvara ione. Za radna mjesta s zaslonom s aspekta sigurnosti i utjecaja na zdravlje vana su samo: statika polja (statiki naboj zaslona ) niskofrekventna polja (napajanja elektrinom energijom) visokofrekventna polja

- 52 -

Gdje god elektrina struja protjee kroz vodi uzrokuje pojavu magnetskog polja. Jasno je tako da e i u raunalnim uredima postojati magnetska polja. U sluaju izmjenine elektrine struje, javljaju se izmjenina magnetska polja. Kod videoterminala ovo polje nastaje u deflekcionim svicima za otklon elektronskih zraka koji su smjeteni na vrhu katodne cijevi. Da bi se postigli eljeni horizontalni i vertikalni otkloni katodne zrake oba magnetska polja moraju imati pilasti napon. Magnetska polja na ovim frekvencijama prolaze kroz tijelo operatera, ali je iznos elektrine struje koji se tako stvara ustvari zanemariv. Jakost magnetskog polja vrlo blizu monitoru iznosi nekoliko mT, i ono se smanjuje kubino s poveanjem udaljenosti od monitora. U normalnim okolnostima na radnom mjestu izmjenina magnetska polja uzrokovana elektrinom mreom se kreu od 10 nT do 1 mT. Otprilike istom gustoom magnetskog toka pridonosi i videoterminal, ali su inducirane struje koje nastaju u tijelu operatera jae pri utjecaju videoterminala jer su brzine promjene magnetskog toka su relativno velike.

- 53 -

U radnom prostoru izvori ovog polja su uglavnom elektrini kabeli koji se nalaze u prostoru ugraeni u zidove, stropove, razvedeni po podu, te polja koja stvaraju monitori. Jakost tih polja je otprilike 100 V/m. Velik problem u uredima je to to se na vodu koji je poznat kao nula zbog loeg uzemljenja javlja odreen napon. Ova pojava se, uz duan oprez moe, eliminirati tako da se ureaji uzemlje na vodovodnu instalaciju. U sluaju da nemamo dobro uzemljenje, poveava se zraenje okolnih vodova, koje moe dovesti do tetnih posljedica. to se tie samih monitora, jakost polja kojim oni zrae se moe dovesti na razinu zraenja normalnih okolnih polja, to se raznim standardima od proizvoaa i zahtijeva.

- 54 -

Najbolja zatita od emisije elektrikog polja je staklo monitora. Zato je najbolje da operateri sjede ispred monitora. Elektromagnetsko zraenje je izraeno uglavnom sa stranje strane jedinice i uz mree kablove, a ne s prednje strane. Iako je zraenje malo, vano je da ljudi sjede blie ekranu svog monitora, nego stranjim stranama ili bonim stranama monitora drugih operatera. Najmanji razmak izmeu dva usporedna monitora ne bi smio biti manji od 30 cm, a udaljenost susjednog operatera od stranje strane monitora ne manja od 50 cm. Takoer kablovi trebaju biti zatieni gdje god je to mogue.

- 55 -

Elektrini ureaj Suilica za kosu Elektrini brija Aparat za kavu Aparat za kavu Mikser Mikrovalna penica TV u boji

Jakost magnetskog polja u mT 30 10 0,7 7 20 0,7

1T = 10000 Gauss

- 56 -

Krut vrat

Uvuena prsa

!
Napetost u ramenima

Problemi zglobova

! ! ! ! ! !

Utrnuli prsti

Bol donjeg dijela lea

Tendinitis podlaktice

! - 57 -

Nateena stopala

U svrhu stvaranja sigurne i udobne radne sredine, treba potivati slijedee principe prilikom rada na raunalu:

NAMJETAJTE SE
Namjestite poloaj tijela i radne opreme Ne postoji odreeni ispravan poloaj Pronaite svoje podruje udobnosti, esto obavljajte korekcije namjetanja

KREITE SE
Mijenjate zadatke kako biste se mogli kretati Nemojte sjediti u jednom poloaju cijeli dan Obavljajte zadatke koji ukljuuju hodanje

- 58 -

OPUSTITE SE
Budite svjesni i nastojte smanjiti fizike napetosti poput naprezanja miia i slijeganja ramenima Uzimajte kratke, ali este stanke Izgradite pozitivne odnose na poslu i kod kue

SLUAJTE
Sluajte svoje tijelo Posvetite pozornost svim napetostima, neudobnostima ili boli koju osjeate i odmah poduzmite neto da se toga rijeite

- 59 -

ZAPAMTITE
Redovito obavljajte vjebe i odravajte dobro stanje organizma (tako ete pomoi tijelu da svlada napore sjedeeg radnog dana). Duboko i redovito udiite svjei zrak, jer naporna umna koncentracija vezana uz uporabu raunala moe prouzroiti smanjenje ili prekid disanja. Potujte sva medicinska stanja koja moda imate ili ostale poznate zdravstvene imbenike te prilagodite radne navike tim stanjima.

- 60 -