Professional Documents
Culture Documents
OSNOVI PEDAGOŠKE PSIHOLOGIJE Skripta
OSNOVI PEDAGOŠKE PSIHOLOGIJE Skripta
DUNP April,2010
ta je pedagoka psihologija?
Posebna disciplina sa sopstvenim teorijama, istraivakim metodama, problemima i tehnikama Izuava ta ljudi misle, oseaju i rade tokom uenja i poduavanja odreenog programa u odreenom okruenju PP se fokusira na svakodnevne probleme obrazovanja (i vaspitanja), iz kojih izdvaja principe, modele, teorije, procedure poduavanja, praktine metode, istraivake metode itd. Da li nam je potrebna posebna nauka o uenju u poduavanju?
Teorije motivacija
1. Teorija potreba (motivisano ponaanje je uzrokovano odreenim stanjem napetosti koje nastaje zbog fizioloke ili psiholoke neravnotee u organizmu) glavni cilj ponaanja je ukloniti ili ublaiti nepovoljno delovanje spoljanjih inilaca 2. Kognitivistike teorije (motivi se shvataju kao stabilno steene dispozicije, koje se temelje na saznanju o sopstvenim mogunostima u razliitim situacijama postignua) npr. atribucijske teorije ili socijalno-kognitivne teorije
I. Teorije potreba
1. Teorije nagona 2. Teorija socijalnih potreba 3. Maslowljeva teorija hijerarhije potreba 4. Teorije uslovljavanja
1. Teorija nagona
Nagoni su unutranje sile koje nastoje da odre homeostatsku ravnoteu u organizmu potrebnu za preivljavanje; Nagonski usmereno ponaanje je odreeno naelom izbegavanja neprijatnosti i postizanjem prijatnog stanja; Unutranju ravnoteu moe da narui npr. nedostatak hrane, vode, temperatura...itd.
1. Teorija nagona :
4.Teorije uslovljavanja
Teorije uslovljavanja pripadaju bihejvioristikoj struji i motivaciju odreuju u okvirima odnosa stimulacija-reakcija. Prema tim teorijama ponaanje je izazvano nekim spoljanjim stimulusima koji u odreenim uslovima dovode do reakcije (klasino uslovljavanje) ili se pojavljuje u oekivanju nekog stimulusa (instrumentalno uslovljavanje). Kod instrumentalnog uslovljavanja motivacija se ogleda u veoj verovatnoi pojave nekog ponaanja u oekivanju odreene vrste stimulusa koju osoba doivljava kao nagradu; Da bi se pojavio neki odgovor jeste upotreba prikladnog potkrepljenja koji e dovesti do eljenog ponaanja; Tu dolazimo ponovo do unutranjih faktora, odnosno do subjektivne vanosti koju ljudi pridaju pojedinoj vrsti potkrepljenja; Prema Premackovom naelu, najuspenije deluje ono potkrepljenje za koje znamo da ga osoba ceni (npr. detetu koji voli kompjutere kao obeanu nagradu dati da se igra na kompjuteru...itd.
Kritike:
Danas veina autora smatra da t. uslovljavanja imaju samo deskriptivnu vrednost u teorijskom smislu (ograniena praktina vrednost koja se odnosi na mogunost neposrednog spoljanjeg manipulisanja ponaanja); Ne omoguuje dublje razumevanje sloenih ponaanja usmerenih prema dugoronim ciljevima kao ni delovanje na razvoj trajnijih motivacionih usmerenja.
2. Teorija oekivanja
a) Teorija motivacije za postignuem b) Teorija sopstvene vrednosti 3. Teorija atribucije
2. Teorija oekivanja
Kognitivisti (Tolmann; kognitivne mape ivotinje ue zbog oekivanja tj.verovatnoe da e dobiti potkrepljenje; a ne zbog potkrepljenja; nagrada stvara oekivanje) Oekivanje zamenjuje koncept nagona i navike Koje e se ponaanje manifestovati zavisi od percipirane verovatnoe da e ponaanje dovesti do cilja i subjektivne vrednosti cilja.
to je vea percipirana verovatnoa da emo postii cilj i to je podsticajna vrednost ciljeva vea, vea e biti i motivaciona tendencija da se angaujemo u adekvatnom instrumentalnom ponaanju.
NIZAK VISOK
Kritike:
Prigovor pojmu motivacije za postignuem kao optoj crti linosti je da se taj motiv retko javlja jednoobrazno u svim podrujima kolskog postignua. U nekim podrujima uenik moe da ima izraeniji motiv za postignuem nego u drugima. Nicholls: podelio dve ciljne orijentacije 1. Zaokupljenost sa sobom 2. Zaokupljenost zadatkom
5. Teorija atribucije
Kako deluju uspeh i neuspeh u najveoj meri zavisi od toga koje uzroke neko smatra odgovornim za sopstveno postignue. Ako se nedostatak sposobnosti smatra uzrokom, neuspeh e imati drugaije posledice, nego ako se uzrocima smatraju peh ili teki zadaci. Weiner i saradnici (1971) su predloili shemu klasifikacije u kojoj kauzalni faktori deluju sa jedne strane prema vremenskoj stabilnosti, a sa druge prema tome da li se radi o faktorima osobe (internalno) ili faktorima okoline (eksternalno). O vremenskoj stabilnosti uzroka zavisi oekivanje kakav e se uspeh u budunosti postii (onaj ko neuspeh objanjava sa vremenski stabilnim faktorima, dakle sa manjom sposobnou ili sa veom teinom zadataka, nee oekivati da e u sledeem pokuaju reiti zadatak; ako se neuspeh objanjava vremenski varijabilnim faktorima, kao to su peh ili slabi napori, tada e
to manje tetno da utie na oekivanje uspeha: moe se malo vie napregnuti u sledeem pokuaju, pa e biti i uspeha).
Nauena bespomonost:
Fenomen nauene bespomonosti prvi put je primeen u eksperimentima sa ivotinjama (Overmier, Seligman, 1967): psi su bili izloeni elektrinim okovima, koji su bili najavljivani signalom. Na poetku eksperimenta, psi su bil vezani u Pavlovljevim posudama, nisu mogli da izbegnu neprijatan stimulus. U drugom delu eksperimenta, ivotinje su mogle slobodno da se kreu. One su i dalje pretrpele ok, jer nisu nauile da ga izbegnu. Za razliku od njih, ivotinje koje nisu imale takvo prethodno iskustvo, bre su nauile da izbegnu ok. Seligman (1975) objanjava spomenuti fenomen time, da su ivotinje u prvoj fazi eksperimenta nauile, da se neprijatni dogadjaji ne mogu kontrolisati, znai pojavljuju se nezavisno od sopstvenih, voljnih reakcija. To opaanje je u drugoj fazi eksperimenta dovelo do oekivanja, da su dogadjaji i tada van kontrole. ivotinja je na osnovu prethodnog iskustva bespomona.
Naini reagovanja u odnosu na nivo oekivanja ishoda i samoefikasnosti po Banduri Oekivanje pozitivnog ishoda
Nisko Visoko
Samoefikasnost
Visoka Niska
Telesni rast deteta se usporava Oko 9.godine se devojice i deaci izjednaavaju u rastu na kratko Specifian je bol rasta za taj uzrast Ogleda se u nemogunosti da due vreme miruju Do 12. godine devojice su tee i vilje od deaka Karakteristian izgled deteta: neproporcionalnost nespretnost i nekoordiniranost pokreta
Kognitivni razvoj
Kognitivni razvoj obuhvata razvoj sloenih misaonih procesa : rasuivanje miljenja, uoavanje i reavaje problema,kreativno stvaranje...itd. 2 struje koje su se bavile faktorima koji utiu na razvoj: Nativistiki pristup Empirijski pristup (rani kognitivni razvoj U misaonom razvoju je posledica kljunu ulogu imaju meudelovanja odnosi deteta sa biolokog sazrevanja odraslim osobama nervnih struktura i u njegovoj okolini, spontanog detetovog koji mu pomau u delovanja i istraivanja uenju i tumaenju pojava u svetu i oko njega deavanja (Piaget) (Vigotski)
Zato se mentalne sposobnosti menjaju u funkciji vremena? Odgovor: uzrok je detetov aktivan odnos prema okolini. Kako se odvija proces kognitivnog razvoja? Odgovor: odvija se kroz etiri stupnja, pri emu je prelaz izmeu stupnjeva odreen specifinim misaonim procesima. Postoje dva osnovna faktora koji odreuju kognitivni razvoj:
Piagetovi razvojni stupnjevi (razvojne faze) Senzomotorna faza (od 0 do 2 godine) Predoperativna faza (od 2 do 7 godina) Faza konkretnih operacija (od 7do11 godina) Faza formalnih operacija (12 godina do odrasle dobi)
Transduktivno rasuivanje = detetova nemogunost da meusobno povezuje i uporeuje poznate pojmove; Ne postoji logiko zakljuivanje, koje se zasniva na naelima konzervacije.
1. Prepoznavanje znaenja (prvi korak u razvoju samostalnog razmiljanja dete se oslanja na unutranji govor) 2. Razvoj misoanih struktura i pokuaj upravljanja sredinom (pruanje ruke male bebe...) 3. Samostalno upotrebljavanje simbola prilikom procene, zakljuivanja i reavanja problema (internalizovani socijalni govor unutranji govor,koji je prvo glasan, kasnije postaje neujan, privatni govor-unutranji govor). 4. Prepoznavanje znaenja (prvi korak u razvoju samostalnog razmiljanja dete se oslanja na unutranji govor) 5. Razvoj misoanih struktura i pokuaj upravljanja sredinom (pruanje ruke male bebe...) 6. Samostalno upotrebljavanje simbola prilikom procene, zakljuivanja i reavanja problema (internalizovani socijalni govor unutranji govor,koji je prvo glasan, kasnije postaje neujan, privatni govor-unutranji govor).
Razvoj govora__
U sledea dva ili tri meseca naue jo desetak rei; Krajem dvadesetog meseca renik obuhvata 50 rei; Holofraze = izraavanje celovitih misli pojedinanim reima; Sa 18 meseci izgovaraju se prve reenice koje se sastoje od dve rei (telegrafski govor); Nakon navrene 2. godine deca postepeno proiruju reenice; U 3. godini poinju da upotrebljavaju gramatike oblike (moina, rod, glagolska vremena); Tokom predkolskog perioda (2-4 g.) renik se svakih 6 meseci udvostruuje i deca uivaju u izmiljanju novih rei; Oko 5. i 6. g. deca su ovladala maternjim jezikom; Polaskom u kolu dete je ovladalo veinom glasova; Dosta dobro vladaju sintaksom (red rei u reenici); Imaju potekoa prilikom sklapanja zavisno-sloenih reenica; Dete od 6 godina raspolae sa oko 8.000 do 14.000 rei; Izmeu 9 i 11 g. renik se obogauje sa jo 5.000 rei; Pri kraju O deca su sposobna da razgovaraju o odreenoj temi, iznose svoje miljenje, sopstvena oseanja i saoseaju sa drugima.
Govor i miljenje
U kojoj meri se govor razvija nezavisno od miljenja? Chomsky raamo se predispozicijama, meutim, istraivanja su pokazala, da socijalne povratne veze imaju znatno veu ulogu, nego to se to inilo nativistima; Razvoj renika i funkcionalnog govora delimino je odreen na kom nivou roditelj i ostale znaajne osobe razgovaraju sa decom; Piaget jezik je potpuno podreen mislima; govor i jezik su sredstvo za izraavanje misli, a ne proces koji je izvor misli ili koji mu prethodi; Deterministi jezik odreuje nain gledanja na svet i razmiljanja o njemu; Vigotski u senzmotornoj i predoperacionalnoj fazi govor I miljenje se razvijaju odvojeno miljenje je predgovorno,a govor je predmisaoni. U ranom detinjstvu jezik se najee koristi kao sredstvo komunikacije,ali retko kao sredstvo razmiljanja; Povezanost jezika i miljenja u kasnijim fazama razvoja miljenja omoguava pojavu metakognitivnog uvida, logikog razmiljanja na konkretnom i apstraktnom nivou, primenu strategija uenja i reavanja problema; Sposobnost sluanja i razumevanja jezika je naprednija od mogunosti proizvodnje govora.
Moralni razvoj
Neprihvaenost: naputanje kole, delinkventno ponaanje, emocionalni i psihiki problemi u adolescenciji i u odraslom dobu; agresivnost, nedostatak prosocijalnog ponaanja;
Samopoimanje i samopotovanje
Pojam o sebi ima 3 dimenzije: 1. 2. 3. Znanje o sebi (ko sam ja?) Oekivanje od sebe (idealno ja i oekivano ja) Vrednovanje sebe (rezultat ovih procena je samopotovanje)
Samopotovanje i kolski sastav Naglasak savremenog kolskog sistema je na kognitivnom aspektu obrazovanja, dok su afektivna i socijalna komponenta uglavnom zanemarena; Posledice: Nisko kolsko i nisko opte samopotovanje; Uenik koji se ne prihvata, smatra da nema vrednosti i pokazuje znake neprilagoenosti i neuspenosti; Slika osebi najvie je pod uticajem roditeljskog vaspitanja,ali znaajnu ulogu u tome imaju i nastavnici; Manje prihvatanje odgovornosti za svoj kolski uspeh (ne vide vezu izmeu svog truda i postignutog uspeha,nego se i uspeh i neuspeh pripisuju srei); Lake se poputa pritisku vrnjaka; Lako odustajanje od reavanja zadataka; Visoka korelacija sa delinkvencijom; Emocionalni i motivacioni problemi (depresivnost, anksioznost, neki oblici zavisnosti);
Vreme provedeno sa vrnjacima je znaajno due; Oni koji imaju skladne odnose sa vrnjacima imaju i vee samopotovanje; Samootvaranje, bliskost, lojalnost meu prijateljima; Konformizam pritisku vrnjaka je najvei izmeu 11. i 13. godine, kasnije znatno opada;
5.
Identitet-konfuzija identiteta
6.
Intimnost-izolacija
Postizanje stabilnog i zadovoljavajueg oseaja identiteta i usmerenosti (zasnovano na linom iskustvu uspeha i zadovoljstva u kombinaciji sa socijalnim prihvatanjem i priznanjem) Razvoj sposobnosti odravanja bliskih linih odnosa (zasnovanih na linoj otvorenosti i poverenju, koje je praeno konzistentnim zadovoljavajuim iskustvima u odnosu sa bliskim osobama)
Ne treba svakoga potkrepljivati: potkrepljenje nezainteresovanih uenika ima efekta, dok potkrepljenje ve motivisanih moe da ima negativno dejstvo (tj. da smanji interes za aktivnost) Pri tom je bitno kako se potkrepljenje tumai od strane uenika: ako se protumai kao znak napredovanja u datom predmetu, onda deluje pozitivno iako je postojala unutranja motivacija.Ako se doivi samo kao put do nagrade, onda deluje negativno.
VRSTE UENJA KOJE OBJANJAVA KOGNITIVISTIKI PRISTUP 1. Uenje uvianjem (smisleno uenje, reavanje problema) 2. Verbalno uenje 3. Trostepeni model pohranjivanja (kao model obrade informacija) 4. Model dubine obrade informacija
2.
1. UENJE UVIANJEM Potie iz Getalt psihologije Getaltisti su smatrali da uenje nije stvaranje novih asocijacija izmeu starih i novih elemenata ve kognitivni proces koji ukljuuje percepciju stvari, ljudi i dogaaja na nov nain Sistematski i empirijski su prouavali mehanizme produktivnog miljenja (tj. reavanja problema) U osnovi reavanja problema je uenje uvianjem, iza kojeg naglo dolazi do spoznaje o reenju Glavni problem u reavanju problema je funkcionalna fiksiranost tj. nesposobnost da se neko sredstvo upotrebi na drugi nain ili da se u nekoj strukturi prepozna novi sklop elemenata VERBALNO UENJE
Temelji se na asocijacionistikim teorijama Ove teorije pretpostavljaju da zapamivanje novih sadraja zavisi o vrsti i snazi asocijacija izmeu novog i starog znanja Temelje se na Ebinghausovim istraivanjima uenja besmislenih slogova
NALAZI EBINGHAUSOVIH ISTRAIVANJA Uenje je uspenije ako se pri uenju gradivo glasno ponavlja, umesto da se ita u sebi Uenje je uspenije ako se gradivo podeli na manje celine koje se ue posebno (raspodeljeno uenje) nego ako se odjednom ui vea koliina gradiva (globalno uenje ili uenje celine) Pri uenju niza besmislenih slogova, bre se ue slogovi sa poetka i kraja niza, nego oni iz sredine (tzv. serijalni efekat)
to se due ui, to se vie materijala moe nauiti, meutim, taj odnos nije linearan. Posle izvesnog vremena dolazi do tzv. platoa u uenju Kako izgleda kriva zaboravljanja: kod besmislenog gradiva, najbre je zaboravljanje u vremenu neposredno nakon uenja, a zatim dolazi do usporavanja Da na lakou i brzinu uenja deluju tri znaajna inioca: smislenost materije, slinost meu gradiva i duina razdoblja izmeu zasebnih pokuaja uenja KASNIJA ISTRAIVANJA VERBALNOG UENJA Serijalno uenje (uenje nizova) Npr. pri uenju azbuke, hemijskih elemenata u periodnom sistemu, nazivi meseca... Uenje uparenih estica (dra u paru sa nekom drugom drai) Npr. pri uenju rei stranih rei, drava i njihovih glavnih gradova, itd Slobodno priseanje ( otkrivena pojava kategorijalnog grupisanja) npr kod uenja razliitih nabrajanja, npr. zemalja EU, morskih sisara, kosti u telu... VERBALNO UENJE I ZABORAVLJANJE Pretpostavka da se zaboravljanje deava zbog gubitka tragova pamenja u mozgu usled neobnavljanja Meutim, kasnija istraivanja pokazala da do zaboravljanja dolazi zbog istiskivanja jednih starih informacija drugima, tzv. inferencije (ili inhibicije) Dve vrste inhibicije: -Retroaktivna (novo znanje oteava priseanje starog) - Proaktivna (staro znanje oteava usvajanje novog) 3. TEORIJA OBRADE INFORMACIJA Atkinson&ifrin Analogija sa raunarom... Model je sastavljen od tri podsistema: 1. senzorni registar (primalac drai) 2. kratkorona i 3. dugorona memorija Takoe, u uenju uestvuju i sledei procesi: 1. percipiranje i panja 2. uvanje i dozivanje informacija, koji povezuje kratkorono i dugorono pamenje 3. metakognitivni proces, koji kontrolie celokupan protok informacija PANJA Panja je proces izbora nekih drai iz mnotva onih koje nas okruuju Brodbent: teorija filtera u selekciji ta emo propustiti na dalju obradu, uestvuje tzv predpanja Panja je svesna, namerna aktivnost Predpanja: opte stanje pobuenosti nervnog sistema, posebno ula Mesto gde se odvija proces predpanje i gde se pohranjuje, prihvata dra je senzorni registar Za vidne drai, vreme pohranjivanja u senzornom registru je oko pola sekunde; za sluh je oko 2 sekunde
1. Usmeravanje panje
2. Zadravanje panje
Postoje znaajne razlike meu pojedincima u mogunostima upravljanja panjom Uzroci tekoa? Umor, hiperaktivnost, uzrast, tekoe u uenju, slabija mentalna sposobnost, emocionalni problemi, stres.. Ali i spoljanji: buka, monotoni glas uitelja, teina gradiva... ta uiteljica moe da uradi pa da usmeri panju uenika? ta uiteljica moe da uradi pa da zadri panju uenika? U parovima, vreme za rad: 5 min Koritenje zapovednih izraza (npr. Pazite! Ovo je vano! Ovo u da pitam!) Promena u fizikim karakteristikama drai: menjanje jaine glasa, menjanje poloaja tela, menjanje boje krede...)
Uvoenje neobinih ili neoekivanih drai (npr muzika uz uenje geografije) Upotreba emocionalno obojenih drai (imena, ale...) Motivisanje uenika objanjavanjem svrhe uenja nekog gradiva i linu korist koju e imati od uenja istog Predavanja novog kada su deca odmorna Menjanje aktivnosti tokom asa Uvoenje pauza i odmora (mogu se uvesti i lake telesne vebe) Ono ega smo svesni da smo opazili Informacije se zadravaju kratko osim ako ih ne ponemo preraivati, tj. ako ne aktiviramo proces uenja Informacije u podsistem radne memorije ulazi i iz senzornog registra, ali i iz dugorone memorije Ogranien kapacitet 7 (+ -2) Ukrupnjavanje (grupisanje informacija u blokove) pomae Koje bi se preporuke mogle izvui za nastavu? Razmislite! Vreme za razmiljanje: 3 min Jedan nastavni as ne treba opteretiti sa mnogo novih informacija Pri tom, nove pojmove uvoditi tako da su dobro povezani sa onim to dete ve zna Nakon uvoenja novog pojma, deci treba dati vremena da ga temeljno obrade u kratkoronom pamenju (npr. da navedu primer, da se sete slinog pojma....) Poduiti decu kako da organizuju pojedinane informacije tako da im ostane vie mesta u kapacitetu radne memorije (blokovi, uvebavanje neega do automatizma...) Strategije uenja slue zapravo da se informacije iz kratkoronog pamenja pohrane u dugorono Taj proces se naziva kodiranjem: osmiljavanje novih informacija i integracija sa ve postojeim informacijama Ako se to ne radi, onda uimo mehaniki, bubamo Strategije uenja: ponavljanje, organizacija, elaboracija informacija... Vizuelno znanje Verbalno znanje: - Deklarativno znanje Proceduralno znanje - Metakognitivno znanje Npr, kod uenja geografije, uenici usvoje sledeu emu u koju ubacuju podatke o nekoj zemlji: - geografski poloaj: - reljef: -klima: - prirodni izvori: - stanovnitvo: - privreda: - kultura i jezik: Odnosi se na poznavanje izvoenja odreenog misaonog postupka ili aktivnosti Npr. poznavanje koraka u matematikim operacijama, poznavanje pravila slaganja vremena u stranom jeziku... Deklarativno znanje je preduslov da se neka procedura primeni
Dugorono pamenje
Proceduralno znanje
Deklarativno znanje je formulisano u nepromenjive izjave (npr. prilikom uenja postoji plato uenja ), dok proceduralno znanje moe da se razvija i da se izvedba menja (npr, slaganje novih reenica na stranom jeziku) Doseanje deklarativnih injenica je sporo i pretstavlja svestan napor, dok je proceduralno znanje lako i brzo dostupno, automatski Odnosi se na spoznaju o mogunostima sopstvene spoznaje Znanje o znanju Ukljuuje poznavanje uslova pod kojima se neka operacija moe uspeno izvesti Sposobnost samomotrenja sopstvenih misaonih aktivnosti Razumevanje kada i zato treba upotrebiti pojedine oblike deklarativnog i proceduralnog znanja Svest o razlikovanju opaanja od uenja Svest o dostupnosti pojedinih strategija uenja (tj. znanje da postoje razliite strategije uenja ponavljanje, organizacija, elaboracija gradiva) Kondicionalno znanje: sposobnost procene kada i zato pojedinu strategiju uenja primeniti Sposobnost praenja sopstvenog napredovanja u uenju Govori o kvalitetu obrade informacija u radnom pamenju Rei, pojmovi... se mogu obraivati na nekoliko nivoa, od povrinske (ulne) pa do semantike analize znaenja to se vie misaonih operacija sprovodi sa drai, do emo je bolje zapamtiti Procena na afektivnom planu, evaluacija
Metakognitivno znanje
Nivoi metakognicije
Uenje po modelu
Promene u ponaanju pojedinca koje su rezultat posmatranja ponaanja drugih, oponaanja drugih Npr. deca ustaju kad se svira himna zato to vide da njihovi roditelji to ine Davanje negativnih primera: npr. puenje, laganje... iako im se usmeno govori da to nije dobro Direktno modelovanje: uenik pokuava oponaati ponaanje modela (npr. pisanje slova na isti nain kao to to radi uiteljica) Simboliko modelovanje: oponaanje modela koji je prikazan u knjigama, filmovima, TV (npr. oblaenje poput glavnih junaka serije Korak napred ) Sintetizovano modelovanje: razvijanje ponaanja kombinovanjem delova opaenih akcija (npr. nakon to je dete videlo svog brata kako se penje na stolicu da bi dohvatio knjigu, i majku kako iz ormaria vadi pekmez, ono se penje na stolicu da bi dohvatilo pekmez) Apstraktno modelovanje: stvaranje sistema pravila opaanjem primera u kojima se ta pravila vide (npr. uenik zakljuuje o redosledu prideva i imenica u reenici opaajui primere razliitih reenica)
Stoga je bitno da se ponaanje za koje se eli da ga dete usvoji ponaanjem (npr. ljubaznost) istovremeno potkrepi (npr. da se na detetovu ljubaznost odgovori ljubaznou) Modelovanje i zadravanje ponaanja Oponaanje modela i kada model vie nije prisutan bie olakano ako uenik koristi verbalno kodiranje kako bi simboliki uskladitio ponaanje u svom pamenju tj. ako je dete u stanju da to ponaanje opie reima
Vikarijsko uenje
Uenje posmatranjem kako su drugi ljudi nagraeni ili kanjeni za svoje ponaanje Npr. potkrepljivanje pohvalom uenika koji marljivo rade zadatke da bi oni koji ne rade, putem vikarijskog uenja, promenili ponaanje i poeli i oni marljivo da rade
NEDOVOLJNA POSTIGNUA uenika, nezainteresovanost TEKOE U UENJU (senzorni, fiziki, komunikacijski uzroci, poremeaji uenja, nedovoljne sposobnosti) NASILJE U KOLI (zlostavljanje, iznuivanje, seksualni prestupi) ZLOUPOTREBA PSIHOAKTIVNIH SUPSTANCI DAROVITI UENICI i ta sa njima ZLOSTAVLJANJE u PORODICI ADOLESCENTI iji se roditelji RAZVODE... PROFESIONALNA ORIJENTACIJA
PROBLEMI U PONAANJU
Primer: uenik drugog razreda srednje kole, ima ve 24 neopravdana izostanka i ukore. Nekoliko puta je vien da donosi mini palicu za bejzbol u kolu, verbalno agresivan. Ne reaguje na pokuaje nastavnika da koriguju izostajanje i ponaanje. Dve nedovoljne ocene. Drui se samo sa dvojicom deaka, koji se slino ponaaju: bee sa asova ali se i suprostavljaju profesorima, loe ue (mnogo slabih ocena), uestvuju u tuama. Kako bi trebalo da postupi kolski psiholog? ta je potrebno ispitati?
1. PROBLEMI U VLADANJU
Agresivnost, Destruktivnost, Neposlunost, nesaradljivost Psovanje profesora Ometanje nastave Izostajanje sa asova Uporni u svom ponaanju Vie puta kanjavani za ponaanje, bez uspeha Neomiljeni i od nastavnika a esto i od uenika
2. ANKSIOZNOST
Povuenost, Stidljivost,
Depresivnost, Preosetljivost Lako zaplau Nisko samopouzdanje Trema prilikom odgovaranja Vrlo slabe socijalne vetine i malo prijatelja Intervencija: direktno poduavanje socijalnim vetinama
5. SOCIJALIZOVANA AGRESIJA
6. PSIHOTINO PONAANJE
Bizarno, neobino ponaanje (poev od oblaenja, pa do crtanja, veoma neobinih i bizarnih ideja...) Nekad je mogue ustanoviti i postojanje halucinacija (auditivnih, vizualnih) Strah, povlaenje u sebe, izolovanost, nekomunikativnost Intervencija: prepoznati psihotini proces i uputiti mladu osobu (u dogovoru i u pratnji roditelja) kod klinikog psihologa ili psihijatra, to pre
IZOSTAJANJE SA NASTAVE
Jedan od najeih razloga upuivanja na razgovor kolskom psihologu u srednjoj koli Jako je bitno imati dobru saradnju sa nastavnicima, tako da vam oni na izostajanje ukau NA VREME Po propisima u koli, neopravdani izostanci se kanjavaju ukorima (razrednog stareine, odeljenskog vea, direktora, nastavnikog vea) vie od 35 izostanaka se smatra teom povredom obaveza uenika i mogue je ak i iskljuenje iz srednje kole
Psihiko nasilje
Ponaanje koje dovodi do trenutnog ili trajnog ugroavanja psihikog ili emocionalnog zdravlja i dostojanstva uenika ili zaposlenog
Socijalno nasilje
Iskljuivanje deteta/mlade osobe iz grupe vrnjaka razliitih oblika socijalnih aktivnosti ustanove Diskriminacija (takoe oblik socijalnog nasilja): neposredno ili posredno, otvoreno ili prikriveno iskljuivanje i ograniavanje prava i sloboda, nejednako postupanje ili proputanje injenja, omalovaavanje, izdvajanje, ugroavanje na osnovu rasne, nacionalne, verske, polne pripadnosti, fizikih i psihikih svojstava, smetnji u razvoju i invaliditeta, zdravstvenog stanja, porekla, imovnog stanja, politikog opredeljenja...
Kanjavanje nasilja
Predviene su rigorozne mere iskljuenje iz srednje kole bez prava na nastavak kolovanja u istoj koli ili premetaj u drugu osnovnu kolu uz saglasnost roditelja
Sveprisutna upotreba raznih psihoaktivnih supstanci oteava mladima odupiranje njihovom koritenju Odrasli koji pue, uzimaju lekove za smirenje, ne mogu bez kafe da zaponu dan... Nikotin je takoe psihoaktivna supstanca! Puenje je veoma rairena pojava u srednjim kolama U porastu: zloupotreba narkotika (marihuana, lepak, aerosoli, ali i heroin! ) i alkohola (koji je u nekim sredinama smatran gotovo normalnim)
Primer iz prakse:
Grupa mladia dolazi pod dejstvom alkohola u kolu, pravdajui se time da su ili da proslave udaju sestre jednog od njih Ne uviaju zato su nastavnici i psiholog u tome videli neki problem : pa valjda je normalno da proslavimo!?
Drugi za kliniki tretman uenika kao pojedinaca Trei su videli svoju ulogu kao strunjaka za inoviranje nastave Borislav Stevanovi je 1959 uveo i: - kolsku i profesionalnu orijentaciju - Upotrebu testova postignua - Upuivanje uenika u metode racionalnog uenja - Ispitivanje odnosa uenika i nastavnika - Saradnju sa nastavnicima - Saradnju sa roditeljima Razvoj kolske psihologije 70-ih god 1970. prof Ivan Ivi u lanku Sadanji trenutak kolske psihologije kod nas istie dva osnovna pravca razvoja kolske psihologije: 1. Pomo u zatiti mentalnog zdravlja (klinika orijentacija) 2. Pomo u poboljavanju kolskog uspeha (pedagoka orijentacija) Razgraniavanje uloge psihologa od uloge pedagoga u koli: Prosvetni glasnik, 1970 Uvoenje psihologa u specijalne kole, strune kole 1970. Formiranje Sekcije za kolsku psihologiju u Drutvu psihologa Srbije Razvoj kolske psihologije u 80-im god 1979: Pravilnik o stepenu strune spreme strunih saradnika u osnovnoj i srednjoj koli 1981: normativno regulisanje rada kolskih psihologa i pedagoga (do 24 odeljenja jedan struni saradnik, do 32 odeljenja i pedagog i psiholog, preko 32 i drugi profili strunih saradnika) Jako razliita zastupljenost kolskih psihologa po razliitim delovima zemlje 1981: prof.Lajo Genc 35 kolskih psihologa u Vojvodini 1987: nove Osnove za rad pedagoga i psihologa u srednjim kolama Karakter delatnosti kolskog pedagoga-psihologa operativni: programireanje, organizovanje, praenje i unapreivanje vaspitno-obrazovnog rada savetodavno-instruktivni: u radu sa nastavnicima, uenicima i njihovim roditeljima analitiko-istraivaki: prouavanje i istraivanje aktuelnih problema V-O rada, efikasnosti i racionalizaciji rada, ispitivanje sposobnosti i drugih osobina linosti i socijalnih odnosa uenika preventiva: prevencija razvojnih tekoa, nepravilnih uticaja ire i ue drutvene sredine, ublaavanje ispoljenih tekoa kod uenika
2009. novi Zakon o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja: uvoenje pedagokih asistenata, inkluzivnog obrazovanja (tj. ukljuivanja dece sa smetnjama u razvoju u redovan sistem obrazovanja), spreavanje nasilja u kolama, vii standardi obrazovanja, unapreenja kvaliteta nastave, unapreivanje socijalizacijske uloge kole, poboljanje kvaliteta rada nastavnika... U skladu sa vizijom kvalitetno obrazovanje za sve i drutva zasnovanog na znanju. U svemu ovome, struni saradnici imaju veoma vanu ulogu...
SARADNJA SA NASTAVNICIMA
Saradnja kolskog psihologa i nastavnika u koli
Jedna od oblasti rada kolskog psihologa Zasniva se (ili bi trebalo da se zasniva) na principima uvaavanja, razmene znanja, razumevanja specifinosti, potovanja i stalnog profesionalnog razvoja Ogleda se u: - individualnom radu sa nastavnicima - grupnom radu sa nastavnicima - posetama asovima Nastavnici se mogu sami obratiti kolskom psihologu sa nekim problemom/izazovom kolski psiholog moe i samoinicijativno da pojedinim nastavnicima predlae inovacije, poboljanja, itd. Oblasti u kojima se radi: disciplina na asu, atmosfera na asu, problemi u ponaanju i emocionalni problemi pojedinih uenika, tekoe u uenju itd. Ali takoe i: nastavne metode i tehnike, pomo pri kreiranju testova znanja i evaluaciji uenikih postignua itd (unapreenje nastavnog procesa - uglavnom zaduen pedagog kole) Predavanja i radionice za nastavnike poetnike Radionice i predavanja za sve nastavnike, na neke relevantne teme Planiranje asova odeljenskog stareine Prisustvo sednicama odeljenskih i nastavnikih vea, savetodavno (bez prava odluivanja) Itd. Uglavnom posao pedagoga, ali i kolski psiholog poseuje asove Svrha: evaluacija i unapreenje nastavnog procesa Pripremiti se i najaviti dolazak nastavniku Protokol za posmatranje asa obino se razlikuje od kole do kole... Nakon posmatranog asa, razgovor sa nastavnikom: razmatranje pripreme i realizacije asa, davanje konstruktivne povratne informacije, predloga za unapreenje...
Poseta asovima
Nastavnik
Deo obrazovne trijade: Nastavnik
Uenik
Obrazovni program
Odgovoran za kvalitet nastave Pod lupom uenika, roditelja, direktora, prosvetnih savetnika, javnosti Odgovoran za ispunjavanje itavog niz novih zahteva Odgovoran za uspeh reforme obrazovnog sistema Profesionalac sa kompleksnim ulogama i sve veim oekivanjima u smislu kompetencija Tipologije linosti nastavnika Uloge nastavnika Nastavnike kompetencije
Oslonac, agens razvoja, mentor, ocenjiva (u odnosu na pojedinog uenika) Rukovodilac, trener, model, arbitar, simbol (u odnosu na odeljenje kao grupu) lan timova kole, strunjak za nastavu, istraiva, saradnik, drutveni aktivista... (u odnosu na kolu kao organizaciju i spoljanje okruenje kole).
Kompetencije nastavnika
Set znanja, vetina, vrednosti i sposobnosti, kao i efikasnog delovanja u kompleksnim situacijama savremene kole, koje se temelje, ali ne i ograniavaju, na steenim znanjima (Kostovi, S.2008., ) Evropska Komisija: nastavnici treba da razvijaju sledee grupe kompetencija: Rad sa znanjem, tehnologijom i informacijama Rad sa ljudima Rad sa i unutar drutva
KOMPETENCIJA I:
Nastavnik poznaje i razume opte principe i ciljeve sistema obrazovanja i vaspitanja, a posebno iz predmetne oblasti koja mu je poverena, sposoban je da ih ostvaruje u nastavi i doprinosi njihovom razvoju
KOMPETENCIJA II:
Nastavnik poseduje znanja, vetine, vrednosne stavove i sposobnosti da analizira postojee resurse, planira aktivnosti i stvara uslove za realizaciju nastave
KOMPETENCIJA III:
Nastavnik poseduje znanja, vetine, vrednosne stavove i sposobnosti da realizuje nastavni proces
KOMPETENCIJA IV:
Nastavnik poseduje znanja, vetine, vrednosne stavove i sposobnosti da prati, meri, vrednuje i analizira postignua uenika i preduzima mere u cilju poboljanja rezultata rada uenika i nastavnog procesa
KOMPETENCIJA V:
Nastavnik se kontinuirano profesionalno usavrava i razvija svoja znanja, vetine, vrednosne stavove i sposobnosti
UENJE I PODUAVANJE
Neka pitanja za poetak:
Kakva je veza izmeu uenja i poduavanja (nastave)?
Koje su prednosti i nedostaci pojedinih pristupa u poduavanju (nastavi)? Kakvi su specifini zahtevi u nastavi itanja, matematike i prirodnih nauka?
Stavovi nastavnika/2
Roders, 1998: ak i do 20% kolskog uspeha uenika moe da se objasni nastavnikim oekivanjima od uenika Dvek, 2000.: Glavne komponente otvorenog stava prema uenju uenika su: - pokazivanje entuzijazma i zanimanja za predmet poduavanja - izraavanje jasnih ciljeva i oekivanja u vezi sa uenjem - podsticanje usmerenosti na zadatak - jasno pokazivanje uverenja u uenike mogunosti savladavanja gradiva
3. vetine upravljanja razvojem kao socijalnom zajednicom Gud i Brofi (1995): 4 vrste bazinih nastavnikih vetina: 1. jasno komuniciranje dobro strukturiranih informacija 2. primereno oblikovanje pitanja za proveru razumevanja 3. praenje uenikog napredovanja i davanje konstruktivnih povratnih informacija 4. individualizovani pristup poduavanju i uenju, dobre metodike vetine
Pauza Pauza Pauza Pauza Pauza Pauza Pauza Pauza Pauza Pauza
2.Mehanizam diferencijacije (neki primarni stav se uklopi u nova podruja,time se diferencira i stvara nove stavove); 3.Mehanizam traume (trajni stav moe da se formira kao rezultat prinude organizacije u mentalnom polju, koja sledi iza jednog jedinog intenzivnog emocionalnog doivljaja); 4.Mehanizam imitacije (ponekad se oponaanjem drugih osoba npr. deca roditelje ili drugove prihvataju gotovi stavovi). Od tridesetih godina prolog veka, naunici su pokuavali da izdvoje najznaajnije i najobjektivnije stavove roditelja prema deci. U jednom od prvih pokuaja podela, izdvojena su etiri vaspitna stava roditelja: 1. prihvatanje i ljubav, 2. javno odbacivanje, 3. preterani zahtevi i 4. preterana briga U narednim godinama, razraene su i nove podele stavova, ali znaajniji doprinos razvoju modela vaspitnih stavova, dali su efer i njegovi saradnici (Schaefer, 1959). Analizirao je povezanost izmeu 32 aspekta brige majke i pronaao da se oni mogu svesti na dve osnovne, nezavisne dimenzije.
S obzirom na dinamiku istraivanja i dobijene podatke, vrlo brzo je efer ovim stavovima dodao jo neke dimenzije i time stvorio hipotetiki kruni model ponaanja roditelja prema deci.
Pojedinane dimenzije u postojeem modelu su bile poreane u krunom, a ne u hijerarhijskom redosledu, te su susedni stavovi u modelu oznaavali i najslinije stavove.
Ono se, u stvari,na sve mogue naine sputava i roditelj stalno naglaava da se rtvuje za dete. To izaziva stalan oseaj grie savesti kod deteta i ono reaguje agresijom,ali nema mogunosti da je iskae. Tako nastalu agresiju okree prema sebi, te mogu nastati i ozbiljne neurotske smetnje. Ovakva atmosfera razvija pasivnost,nepoverenje prema odraslima, sklonost ka samoubistvu i nesreama. Opisane mogue posledice vaspitnih stavova na razvoj linosti lako je dovesti u vezu sa saznanjima koja su utvrena u nekim teorijama linosti,naroito sa Eysenckovom teorijom. Kombinacijom dimenzija ektraverzija-introverzija i neuroticizam (emocionalna stabilnost/emocionalna labilnost) Eysenck razlikuje sledee vrste linosti: 1. Ekstravertno-stabilnu 2.Ekstravertno-labilnu 3.Introvertno-stabilnu i 4.Introvertno-labilnu Od eferovih dimenzija vaspitanja odgovaraju sledei tipovi linosti po Eysencku : ekstravertno-stabilnoj linosti odgovara topao-popustljiv vaspitni stav; Ekstravertno-labilnoj linosti odgovara hladan-popustljiv stav; Introvertno-stabilnoj linosti odgovara topao-ograniavajui stav; Introvertno-labilnoj linosti hladan-ograniavajui vaspitni stav. Zakljuak: hladni vaspitni stavovi razvijaju emocionalno labilnu, topli emocionalno stabilnu, ograniavajui introvertnu, a popustljivi ekstravertnu linost Ljudi sa ozbiljnim neurotskim smetnjama spadaju u introvertno-labilne linosti,koje su odrasle u hladno-ograniavajuim porodicama. Delinkventi su obino ekstravertno-labilne linosti,koje su rasle u hladno-popustljivoj atmosferi. Kada uzmemo u obzir Eysenckovo shvatanje, da struktura nervnog sistema odreuje sklonost ka introverziji,odnosno ekstraverziji, te saznanja o tome da su introverti osetljiviji na kaznu,a ekstraverti na nagradu, zbog razlika u klasinom uslovljavanju, nije teko izvesti zakljuak, da su poeljni diferencijalni vaspitni postupci s obzirom na tip linosti deteta. Introvertima vie odgovara vaspitanje sa manje ogranienja, Ekstravertima treba vie pravila da ne bi postali nesocijalizovani (Genc, 1988).
Termin popustljivost nije jednoznano odreen i dobija drugaije znaenje u zavisnosti od toga da li se vezuje za toplu ili za hladnu atmosferu. Uz toplu atmosferu, popustljivost ima znaenje demokratinosti,a uz hladnu atmosferu znai laissez-faire, nezainteresovano ponaanje. Razliiti autori ispunjavaju termin kontrola (ograniavanje-popustljivost) nejednakim sadrajem. Neki je definiu kao sredstvo diktature,dok drugi pod kontrolom podrazumevaju usmeravanje,voenje deteta. U prvom sluaju je poeljno da kontrole ima malo, a u drugom da je ima puno. Dvodimenzionalni modeli previe naglaavaju socijalno-psiholoki aspekt vaspitanja i to ine na raun razvojno-psiholokog aspekta. Razvoj linosti jeste proces socijalizacije,ali je ipak prvenstveno razvojni proces. Zato ne treba gubiti iz vida da se na razliitim uzrastima menja i primerenost odreenog vaspitnog postupka, njegovi efekti, tj. model treba shvatiti dinamiki a ne statiki. Terminoloki nedostatak kada govorimo o toplom roditelju, moe se podrazumevati i onaj koji je suportativan i onaj koji ima minimalne zahteve. Treba imati na umu da je stvarno ponaanje mnogo sloenije nego to se podrazumeva u opisu osnovnih tipova roditeljskog ponaanja.
Pored druge, kognitivne dimenzije, kako ju je Kozeki nazvao, trea dimenzija se odnosila na efikasnost vaspitanja i nazvao ju je moralnom dimenzijom (Kozeki, prema: Genc, 1988). Kombinacijom ekstremnih taaka navedenih dimenzija, dobilo se osam vrsta ili tipova vaspitanja: 1. toplo otvoreno jako, harmonino vaspitanje 2. toplo otvoreno slabo, liberalno vaspitanje 3. toplo zatvoreno jako, ambiciozno vaspitanje 4. toplo zatvoreno slabo, protektivno vaspitanje 5. hladno otvoreno jako, hladno demokratino vaspitanje 6. hladno otvoreno slabo, zapostavljajue vaspitanje 7. hladno zatvoreno jako, autokratsko vaspitanje 8. hladno zatvoreno slabo, disharmonino vaspitanje Relevantna istraivanja su potkrepila injenicu, da prethodno navedeni vaspitni postupci u velikoj meri doprinose razvojnim promenama deteta, ali da se ti podsticaji i efekti ne javljaju u istom obliku. Ono to svakako ne smemo da zaboravimo kada su vaspitni postupci u pitanju, jesu uzrasne specifinosti, koje u velikoj meri utiu na roditeljsko ponaanje i doprinose promeni i znaaju pojedinih podsticaja.
Za razliku od Symondsa, Roth je smatrao, da su odbacivanje, prezatiavanje i prepopustljivost vidovi neprihvatanja, dok je Symonds sve etiri dimenzije posmatrao kao odvojene i iste stavove (Roth, 1961). Rothova dimenzija privatanje neprihvatanje sadri pozitivnu i negativnu polarnost, a stavovi majki se nalaze du ovog kontinuuma. Mnogi istraivai smatraju, da majina oseanja prema detetu tokom vremena variraju, est je sluaj, da ona istovremeno osea i neprijateljstvo i da prihvata svoje dete, ali se taj odnos razlikuje od onog gde majka sve vreme osea neprijateljstvo i neprihvatanje prema svom detetu (Roth, 1961, prema: Budinevi, 2006).
vie su ukljueni u vaspitanje (Voydanoff & Donnelly, 1998.) i ree pribegavaju telesnom kanjavanju deteta (Jackson et al., 1998.)
Npr. mnoga deca koja su se ranije uvrstila u kategoriju blage intelektualne zaostalosti, sada se prepoznaju kao uenici sa posebnim potekoama u uenju. Danas se manji broj dece prepoznaje kao kategorija telesna invalidnost, ve kao viestruke smetnje u razvoju. Nadarena deca 4-6% u populaciji Ukupni procenat dece sa posebnim potrebama u populaciji (10-15%)
Mentalna zaostalost
Ona se prepoznaje i javlja pre 18. godine Nivoi mentalne zaostalosti: - Laka mentalna retardacija (kvocijent inteligencije 55 do 70) - Umerena mentalna retardacija (kvocijent inteligencije 40 do 55) - Teka mentalna retardacija (kvocijent inteligencije 20 do 40) - Najtea mentalna retardacija (kvocijent inteligencije ispod 20)
Tekoe u uenju
Odnose se na specifine smetnje u psihikim procesima koje onemoguavaju razumevanje i upotrebu jezika i na smetnje u govoru, itanju, pisanju ili raunanju; U pozadini tekoa u uenju nalaze se specifine razvojne smetnje koje valja na vreme uoiti. Disleksija Disgrafija Diskalkulija
Razvojne tekoe Smetnje panje/ smetnje u miljenju i pamenju/ tekoe u govoru/ perceptivne i motorne smetnje