You are on page 1of 9

DODACI STOČNOJ HRANI

1

amino kiseline i minerali). zakiseljivači) pri čemu se neposredno povećava njihova hranjiva i energetska vrijednost Djelovanje dodataka u stočnoj hrani je pozitivan utjecaj na zdravstveno stanje životinja. fizičko-kemijsko i tehnološka svojstva dodataka vrstu životinje kojoj je namijenjen. Dok pri nestručnoj primjeni prekomjerne količine mogu imati negativne učinke na zdravlje čovjeka. Prema načinu djelovanja i fiziološkoj funkciji u organizmu životinja pojedini dodaci stočne hrane smo podijelili na: imaju karakter hranjivih tvari ( vitamini. a pospješuju njihovu međusobnu pravilnu uravnoteženost u obroku pojačavaju organoleptičku kvalitetu obroka ( boje. emulzifikatori. Za dobivanje dozvole o upotrebi pojedinih dodataka prethodno je potrebno utvrditi: kemijsko. stimulirajući pojačanu konzumaciju obroka neki dodaci djeluju u pravcu bolje razgradnje i raspodjele hranjivih tvari obroka ( enzimi. uz običajne komponente-krmiva koriste mnoge hranjive. na osnovu čega se postiže neposredna materijalna korist nastala smanjenjem troškova proizvodnje. te njihove rezidue u proizvodima metabolizam dodataka tolerantnost prema patogenim mikroorganizmima 2 . kao konzumata namirnice životinjskog porijekla. zajednički nazvane dodaci stočnoj hrani. proteini. biološko-djelotvorne i ljekovite tvari. arome.Pri pravilnom komponiranju obroka i krmnih smjesa glede svih bitnih hranjivih tvari. konzervansi). kvalitetno i kvantitetno povećavanje proizvodnje. te količina i vrijeme davanja metode kvantitete i kvalitete određivanja u hrani. gotovo se neizostavno.

Svi dodaci stočne hrane prema nutritivnom značenju mogu se svrstati u: a) esencijalni dodaci - vitamini mikroelementi aminokiseline NPN-spojevi b) neesencijalni dodaci probiotici antibiotici enzimi hormoni emulgatori antioksidansi Aditivi stočne hrane proizvode se za tržište uglavnom u praškastom stanju. 3 .

Prvo otkriveni antibiotik je penicilin (1929. Nadalje antibiotici istodobno imaju i baktericidno djelovanje. Njihova primjena u proizvodnji stočne hrane počinje četrdesetih godina prošlog stoljeća. Antibiotici uništavaju patološku mikrofloru probavnih organa. Njihovom aktivnošću sprječava se stvaranje toksičnih spojeva nastalih metabolizmom bakterija. Primarna uloga antibiotika je terapeutska svrha pri liječenju ljudi i životinja. a danas imaju isključivo terapeutski značaj. Ipak antibiotik kao komponente hrane ne mogu biti opravdanje za lošije uvjete držanja.ANTIBIOTICI Do danas je poznato do 4000 prirodnih i 3000 polusintetskih antibiotika. Antibiotici utječu također i na stanjivanje sluznice probavnog organa. Poboljšava iskorištenje hranjivih tvari obroka pozitivno se odražava na rast i razvoj. i time oslobađaju prostor za djelovanje pozitivne flore. odnosno tvari s antibiotskim djelovanjem. 4 . god) zatim Steptomicin. te na opće zdravstveno stanje životinjskog organizma. Upotreba antibiotika kao: - nutritivne doze su od 30-70 mg aktivne tvari na 1kg hrane terapeutske doze su više od 100 mg/kg Povoljan učinak antibiotika izraženiji je kod mladih kategorija životinja ili pri lošijim uvjetima uzgoja. povećavajući tako apsorpcijsku sposobnost hranjivih tvari.

a uočena je i manja sklonost obolijevanju i uginuća. bjelančevina). a inhibiranje patogenih mikroorganizama u probavnom sustavu životinja. mliječnosti i nesivosti Održavanje dobrog zdravlja Probiotici se tretiraju kao kvalitetna alternativa antibioticima. Neki manji probiotici. uz poboljšanje kakvoće mlijeka (mliječne masti. Dodavanje probiotika u krmne smjese svinja povećava se dnevni prirast i smanjuje iskorištavanje hrane. Probiotici imaju izraženu sposobnost proizvodnje i drugih korisnih metabolita i enzima i vitamina. Oni ne izazivaju nikakve štetne nuspojave. timusa.5 %. rađeni kao kombinacija sa emulgatorima doziraju se u gotove smjese čak i u koncentrate od 0. smanjujući pH i smanjujući razvoj korisnih. a time i jeftiniji. Kod mliječnih krava probiotici dovode do povećanja mliječnosti. 5 . ekološki su prihvatljivi. probiotici kod mladih kategorija preživača mogu u značajnoj mjeri spriječiti česte pojave proljeva. Uz povećanje prirasta i bolje iskorištavanje hrane. sposobnih da brzim razmnožavanjem na šećerima luče produkte poput mliječne i octene kiseline. ali umrtvljenih mikroorganizamabakterije i kvasca. promjenu mikrobnog metabolizma stimulacija imuno sustava organizma pospješuju resorpciju mineralnih tvari i vitamina B-kompleksa smirujuće djeluju u stresnim situacijama Stimulativno djeluju na pravilan razvoj velikih vitalnih organa (kao nadbubrežne žlijezde.PROBIOTICI Probiotici su specijalne vrste uglavnom živih. limfnog sustava) Povećanje intenziteta rasta. Probiotici kod prasadi povećavaju dnevni prirast za oko 10 %. pankreasa. Uloga probiotika: inaktiviranje razvoja i razmnožavanja specifičnih mikroorganizama sprječavanje transformacije žučnih soli i masnih kiselina u štetne i toksične produkte.

Uglavnom svako krmivo ima više. Primjenom aromatičnih preparata kod mliječnih krava rezultira povećanjem mliječnosti za oko 8. zbog čega životinje smanjuju konzumiranje takve hrane. Uz to.AROME – KORIGENSI MIRISA I OKUSA Iako kvalitetu stočne hrane prvenstveno opisuje energetska i hranjiva vrijednost. gorak okus. odnosno manje prihvatljiv okus za životinje. izravno utječe i na veću produktivnost životinja. Dodavanjem korigensa mirisa i okusa u stočnu hranu. ali ipak neke komponente kao soli magnezija. Aromatiziranje hrane opravdava se samo u slučajevima kada se radi o zdravoj hrani. korištenje arome za neutraliziranje nepoželjnog mirisa i okusa pokvarene hrane može samo pojačati neželjene posljedice za zdravstveno stanje organizma. Iz ovog proistječe da je ulaganje u arome ekonomski vrlo isplativo. bakterijostatično. jer inače.3 %. PIGMENTI-BOJE 6 . te antifertilacijsko svojstvo aromatičnih tvari. kod kokoši nesilica je uočeno povećavanje krupnoće jaja. pojačava se apetit životinja i stimulira konzumiranje hrane. koji bitno utječe na njenu hranjivu vrijednost. za životinje je vrlo važan njen miris i okus. Poznato je baktericidno. urea i fosfati imaju nepoželjan.

sa jakim baktericidnim svojstvima. EMULZIFIKATORI 7 . smanjenjem pH inhibiraju rast patogenih bakterija kao što su E. boja žumanjka jajeta i meso riba) svoju marketinšku vrijednost opisuju poželjnom žutom. Istovremeno. Najviše se koriste pri siliranju svježih krmiva. većinom mliječnoj. koja potječe od prirodnih pigmentnih tvari. ZAKISELJIVAČI ILI ACIDIFIKANTI Zakiseljivači su tvari temeljene na organskim kiselinama. a količina dodataka pigmenata ovisi o pigmentiranosti osnovnih krmiva u smjesi. meso peradi. Koncentracija konzervansa ovisi o vlažnosti krmiva i duljini skladištenja. a kao konzervansi služe propionska kiselina ili mješavina propionske i octene kiseline. Colli i Salmonella vrsta. crvenom ili ružičastom bojom. Dodavanje zakiseljivača u hranu stimulira se sniženje pH vrijednosti želuca. KONZERVANSI Konzervansi su svojevrsni stabilizatori hranjivih vrijednosti stočne hrane. u smjesu za kokoši nesilice treba dodati 30-50 mg/kg crvenog karofila. Za poželjnu boju žumanjka. a u krmne smjese za tovne piliće dodaje se 100-200 mg/kg žutog karofila. karotenoida. Upotreba konzervansa je opravdana kod pojedinih krmiva s povećanom vlažnošću. a dodaju se u hranu životinja sa enzimatskim tipom probave.Pojedini animalni proizvodi (maslac.

poboljšana je i resorpcija vitamina topivih u mastima. Na ovaj način neposredno se povećava i ukupna probavljivost obroka kao i njegova vrijednost. FITOBIOTICI Fitobiotici se mogu predstaviti kao noviji dodaci stočnoj hrani. Pomiješani u krmnim smjesama preveniraju. kao i njihovih mješavina sa izraženim stimulativnim. kako sa preventivnom. što se odražava kroz povećani prirast tjelesne mase. tako i sa terapijskom funkcijom. IONSKI IZMJENJIVAČI 8 . Osim toga. purića). kokcidiostatici i antihelmintici su dozvoljeni dodaci stočne hrane ljekovitog djelovanja. te razvoj i razmnožavanje crijevnih parazita. Kokcidiostaticu su gotovo redoviti sastojak obroka peradi (pilića. zajednički se još nazivaju terapeutici. ili svode do ekonomski podnošljivih granica pojavu kokcidioze. preventivnim i terapeutskim učinkom na organizam životinje.U cilju poboljšavanja probavljivosti masti iz obroka monogastričnih životinja daju se emulzifikatori. osobito kod mladih životinja. a proizvode se na bazi izlučevina ili dijelova biljaka. KOKCIDIOSTATICI I ANTIHELMINTICI Uz antibiotike.

Kao prirodni anorganski ionski izmjenjivači za potrebe hranidbe domaćih životinja rabe se zeoliti i betoniti. U ostale dodatke stočne hrane ubrajamo: o Alkohol o Kokcidiostatici o Bentonit o Zeoliti o Antacidi o Antioksidansi 9 . vezanje prekomjernih količina amonijaka i ureje iz buraga preživača). OSTALI DODACI STOČNE HRANE Uz sve ove nabrojane dodatke stočnoj hrani. bakterijski toksini. Karakterizira ih vrlo velika sposobnost relativno brzog vezanja vode i brojnih štetnih tvari iz hrane ili probavnog sustava životinja (mikotoksini. postoji još čitav niz tvari koje mogu imati pozitivan proizvodni učinak na životinje.