2. Prema klasifikaciji WHO što uključuje GMO hrana?

a) Hrana koja se sastoji od živog organizma ili koja sadrži živi organizam
b) Hrana koja sadrži sastojke ili je izvedena od sastojaka dobivenih genetičkom
modifikacijom
c) Hrana koja sadrži pojedinačni sastojak ili aditiv proizveden pomoću genetički
modificiranog
Mikroorganizma
d) Hrana koja sadrži sastojke prerađene enzimima koji su proizvedeni pomoću
genetički modificiranih mikroorganizam

3. Zašto se hrana genetski modificira?

Cilj je povećati količinu i poboljšati kakvoću i zdravstvenu ispravnost namirnica, te
omogućiti lakšu preradu namirnica.
Poboljšati agronomska i kvalitetna svojstva:
 prehrambena vrijednost
 sastav
 okus
 miris
 rezervne tvari
 otpornost na bolesti i štetnike
 snošljivost na stresne uvjete

4. Objasni tri načina genetske modifikacije (gene-gun metoda, metoda koristeći

bakterijski plazmid i metoda uz pomoć bakterije Agrobacterium tumefaciens).
GENE-GUN METODA
Uređaj veličine prosječne kutije osobnog računala
• potrebno je prirediti veliki broj kopija željenog gena (pomoću plazmida bakterije E.
coli)
• iz plazmida se izreže dio (pomoću endonukleaza) koji se želi ugraditi u biljni genom;
velik se broj kopija veže reverzibilno za sitne zlatne ili volframove čestice
• te se čestice stave u cijev uređaja i jednostavno ispucaju pod visokim pritiskom na
pripremljeno biljno tkivo (stanice)
• tijekom prolaska čestica kroz tkivo, u nekim stanicama željeni geni dospiju u jezgru,
te ih stanični enzimi zaduženi za popravak DNK ugrade u genom
• nakon toga se iz takvih stanica regeneriraju biljke
5. Objasni razliku između tradicionalne biotehnologije i genetičkog inženjeringa.
TRADICIONALNA BIOTEHNOLOGIJA - Međusobno se mogu križati samo
organizmi iste ili vrlo srodnih vrsta (održavanje organizama u prirodi)
Raznolikost osobina koje se mogu križati ograničena je obujmom onih koji prirodno
postoje unutar vrste
Proces zahtijeva mnogo generacija seletivnog križanja da bi se dobio željeni rezultat
GENETIČKI INŽENJERING - Može se kombinirati DNK iz organizama različitih
vrsta (dobivanje “novog organizma”)
Raznolikost je osobina koje se mogu križati gotovo neograničena
Metoda uvođenja neke osobine u drugu vrstu omogućuje brži željeni rezultat

6. Zašto genetski modificirana rajčica ima dulji vijek trajanja

Jer je uklonjen gen za truljenje.

7. Objasni koncept funkcionalne hrane.

Funkcionalna hrana – hrana koja ima neku funkciju.
Funkcionalna hrana može biti cjelovita, obogaćena ili pojačana namirnica, mora imati
djelotvoran učinak na zdravlje i konzumira se kao dio raznovrsne prehrane.
Funkcionalna hrana može biti funkcionalna za sve ili za pojedine segmente populacije
ovisno o dobi ili o spolu
Probiotici, prebiotici – dobre bakterije u crijevima
FAKTORI KOJI UTJEČU NA RAZVOJ KONCEPTA FUNKCIONALNE HRANE:
 znanstveni dokazi o povezanosti prehrane i zdravlja
 zahtjevi potrošača za sigurnom hranom koja može unaprijediti zdravlje
 konkurencija na tržištu prehrambenih proizvoda
 starenje populacije
 rastući troškovi zdravstvene zaštite
 napredak prehrambene tehnologije, biotehnologije i nutrigenomike
 prilagođavanje zakonodavstva
TRENDOVI NA TRŽIŠTU FUNKCIONALNE HRANE:
 proizvodi usmjereni na smanjenje rizika od pojave bolesti
 proizvodi koji pokazuju „dnevne pozitivne učinke”
 mliječni proizvodi uglavnom se obogaćuju probioticima i prebioticima
 bezalkoholni napici najčešće se obogaćuju vitaminima C, A, E
 žitarice (zob i ječam)
 masnoće (namazi obogaćeni omega-3 masnim kiselinama)
 meso i mesne prerađevine (dodavanjem raznih funkcionalnih sastojaka)
 jaja (omega-3 masne kiseline, vitamini D, E, B)

8. Što su biološki aktivni spojevi

Biološki aktivni spojevi = fitokemikalije = fitonutrijenti • uloga u biljkama: boja i
okus, zaštita od štetnika (npr. fenoli, glukozinolati)
Antocijani - u prirodi su najčešći glikozidi cijanidina, delfinidina, malvidina,
pelargonidina, peonidina i petunidina
• izvori antocijana: crno grožđe, borovnica, trešnja, višnja, brusnica, crni ribizl
Karotenoidi - spadaju u najrašireniju skupinu pigmenata koja određuje crvenu,
narančastu i žutu boju voća (citrusi, breskva, jagode, trešnje…)
karakteristični po netopljivosti u vodi (već u mastima), velikoj zastupljenosti u prirodi,
strukturnoj raznolikosti, važnosti za zdravlje organizma

9. Razlika između konvencionalne i ekološke poljoprivrede.

Konvencionalna poljoprivreda koja podrazumijeva primjenu mjera i postupaka koji
koriste sintetska (mineralna) i organska gnojiva uz primjenu pesticida.
Ekološka (organska) poljoprivreda – proizvodnja hrane bez pomoći bilo kojeg
sintetskog proizvoda.

10. Ciljevi ekološke poljoprivrede.