DODACI STONOJ HRANI

Pri pravilnom komponiranju obroka i krmnih smjesa glede svih bitnih hranjivih tvari, gotovo se neizostavno, uz obiajne komponente-krmiva koriste mnoge hranjive, bioloko-djelotvorne i ljekovite tvari, zajedniki nazvane dodaci stonoj hrani. Prema nainu djelovanja i fiziolokoj funkciji u organizmu ivotinja pojedini dodaci stone hrane smo podijelili na: imaju karakter hranjivih tvari ( vitamini, amino kiseline i minerali), a pospjeuju njihovu meusobnu pravilnu uravnoteenost u obroku pojaavaju organoleptiku kvalitetu obroka ( boje, arome, konzervansi), stimulirajui pojaanu konzumaciju obroka neki dodaci djeluju u pravcu bolje razgradnje i raspodjele hranjivih tvari obroka ( enzimi, proteini, emulzifikatori, zakiseljivai) pri emu se neposredno poveava njihova hranjiva i energetska vrijednost Djelovanje dodataka u stonoj hrani je pozitivan utjecaj na zdravstveno stanje ivotinja, kvalitetno i kvantitetno poveavanje proizvodnje, na osnovu ega se postie neposredna materijalna korist nastala smanjenjem trokova proizvodnje. Dok pri nestrunoj primjeni prekomjerne koliine mogu imati negativne uinke na zdravlje ovjeka, kao konzumata namirnice ivotinjskog porijekla. Za dobivanje dozvole o upotrebi pojedinih dodataka prethodno je potrebno utvrditi: kemijsko, fiziko-kemijsko i tehnoloka svojstva dodataka vrstu ivotinje kojoj je namijenjen, te koliina i vrijeme davanja metode kvantitete i kvalitete odreivanja u hrani, te njihove rezidue u proizvodima metabolizam dodataka tolerantnost prema patogenim mikroorganizmima

Svi dodaci stone hrane prema nutritivnom znaenju mogu se svrstati u:

a) esencijalni dodaci

vitamini mikroelementi aminokiseline NPN-spojevi

b) neesencijalni dodaci probiotici antibiotici enzimi hormoni emulgatori antioksidansi

Aditivi stone hrane proizvode se za trite uglavnom u prakastom stanju.

ANTIBIOTICI
Do danas je poznato do 4000 prirodnih i 3000 polusintetskih antibiotika, odnosno tvari s antibiotskim djelovanjem. Prvo otkriveni antibiotik je penicilin (1929. god) zatim Steptomicin, a danas imaju iskljuivo terapeutski znaaj. Njihova primjena u proizvodnji stone hrane poinje etrdesetih godina prolog stoljea. Primarna uloga antibiotika je terapeutska svrha pri lijeenju ljudi i ivotinja. Antibiotici unitavaju patoloku mikrofloru probavnih organa, i time oslobaaju prostor za djelovanje pozitivne flore. Njihovom aktivnou sprjeava se stvaranje toksinih spojeva nastalih metabolizmom bakterija. Antibiotici utjeu takoer i na stanjivanje sluznice probavnog organa, poveavajui tako apsorpcijsku sposobnost hranjivih tvari. Poboljava iskoritenje hranjivih tvari obroka pozitivno se odraava na rast i razvoj, te na ope zdravstveno stanje ivotinjskog organizma. Nadalje antibiotici istodobno imaju i baktericidno djelovanje. Upotreba antibiotika kao:
-

nutritivne doze su od 30-70 mg aktivne tvari na 1kg hrane terapeutske doze su vie od 100 mg/kg

Povoljan uinak antibiotika izraeniji je kod mladih kategorija ivotinja ili pri loijim uvjetima uzgoja. Ipak antibiotik kao komponente hrane ne mogu biti opravdanje za loije uvjete dranja.

PROBIOTICI
Probiotici su specijalne vrste uglavnom ivih, ali umrtvljenih mikroorganizamabakterije i kvasca, sposobnih da brzim razmnoavanjem na eerima lue produkte poput mlijene i octene kiseline, smanjujui pH i smanjujui razvoj korisnih, a inhibiranje patogenih mikroorganizama u probavnom sustavu ivotinja. Probiotici imaju izraenu sposobnost proizvodnje i drugih korisnih metabolita i enzima i vitamina. Uloga probiotika: inaktiviranje razvoja i razmnoavanja specifinih mikroorganizama sprjeavanje transformacije unih soli i masnih kiselina u tetne i toksine produkte, promjenu mikrobnog metabolizma stimulacija imuno sustava organizma pospjeuju resorpciju mineralnih tvari i vitamina B-kompleksa smirujue djeluju u stresnim situacijama Stimulativno djeluju na pravilan razvoj velikih vitalnih organa (kao nadbubrene lijezde, pankreasa, timusa, limfnog sustava) Poveanje intenziteta rasta, mlijenosti i nesivosti Odravanje dobrog zdravlja

Probiotici se tretiraju kao kvalitetna alternativa antibioticima. Oni ne izazivaju nikakve tetne nuspojave, ekoloki su prihvatljivi, a time i jeftiniji. Uz poveanje prirasta i bolje iskoritavanje hrane, probiotici kod mladih kategorija preivaa mogu u znaajnoj mjeri sprijeiti este pojave proljeva. Kod mlijenih krava probiotici dovode do poveanja mlijenosti, uz poboljanje kakvoe mlijeka (mlijene masti, bjelanevina). Dodavanje probiotika u krmne smjese svinja poveava se dnevni prirast i smanjuje iskoritavanje hrane, a uoena je i manja sklonost obolijevanju i uginua. Probiotici kod prasadi poveavaju dnevni prirast za oko 10 %. Neki manji probiotici, raeni kao kombinacija sa emulgatorima doziraju se u gotove smjese ak i u koncentrate od 0,5 %.
5

AROME KORIGENSI MIRISA I OKUSA

Iako kvalitetu stone hrane prvenstveno opisuje energetska i hranjiva vrijednost, za ivotinje je vrlo vaan njen miris i okus, koji bitno utjee na njenu hranjivu vrijednost. Uglavnom svako krmivo ima vie, odnosno manje prihvatljiv okus za ivotinje, ali ipak neke komponente kao soli magnezija, urea i fosfati imaju nepoeljan, gorak okus, zbog ega ivotinje smanjuju konzumiranje takve hrane. Dodavanjem korigensa mirisa i okusa u stonu hranu, pojaava se apetit ivotinja i stimulira konzumiranje hrane. Uz to, izravno utjee i na veu produktivnost ivotinja. Aromatiziranje hrane opravdava se samo u sluajevima kada se radi o zdravoj hrani, jer inae, koritenje arome za neutraliziranje nepoeljnog mirisa i okusa pokvarene hrane moe samo pojaati neeljene posljedice za zdravstveno stanje organizma. Poznato je baktericidno, bakterijostatino, te antifertilacijsko svojstvo aromatinih tvari. Primjenom aromatinih preparata kod mlijenih krava rezultira poveanjem mlijenosti za oko 8,3 %; kod kokoi nesilica je uoeno poveavanje krupnoe jaja. Iz ovog proistjee da je ulaganje u arome ekonomski vrlo isplativo.

PIGMENTI-BOJE

Pojedini animalni proizvodi (maslac, meso peradi, boja umanjka jajeta i meso riba) svoju marketinku vrijednost opisuju poeljnom utom, crvenom ili ruiastom bojom, koja potjee od prirodnih pigmentnih tvari, karotenoida. Za poeljnu boju umanjka, u smjesu za kokoi nesilice treba dodati 30-50 mg/kg crvenog karofila, a u krmne smjese za tovne pilie dodaje se 100-200 mg/kg utog karofila, a koliina dodataka pigmenata ovisi o pigmentiranosti osnovnih krmiva u smjesi.

KONZERVANSI
Konzervansi su svojevrsni stabilizatori hranjivih vrijednosti stone hrane, sa jakim baktericidnim svojstvima. Najvie se koriste pri siliranju svjeih krmiva, a kao konzervansi slue propionska kiselina ili mjeavina propionske i octene kiseline. Koncentracija konzervansa ovisi o vlanosti krmiva i duljini skladitenja. Upotreba konzervansa je opravdana kod pojedinih krmiva s poveanom vlanou.

ZAKISELJIVAI ILI ACIDIFIKANTI

Zakiseljivai su tvari temeljene na organskim kiselinama, veinom mlijenoj, a dodaju se u hranu ivotinja sa enzimatskim tipom probave. Dodavanje zakiseljivaa u hranu stimulira se snienje pH vrijednosti eluca. Istovremeno, smanjenjem pH inhibiraju rast patogenih bakterija kao to su E. Colli i Salmonella vrsta.

EMULZIFIKATORI

U cilju poboljavanja probavljivosti masti iz obroka monogastrinih ivotinja daju se emulzifikatori. Osim toga, poboljana je i resorpcija vitamina topivih u mastima. Na ovaj nain neposredno se poveava i ukupna probavljivost obroka kao i njegova vrijednost, to se odraava kroz poveani prirast tjelesne mase.

FITOBIOTICI
Fitobiotici se mogu predstaviti kao noviji dodaci stonoj hrani, a proizvode se na bazi izluevina ili dijelova biljaka, kao i njihovih mjeavina sa izraenim stimulativnim, preventivnim i terapeutskim uinkom na organizam ivotinje.

KOKCIDIOSTATICI I ANTIHELMINTICI
Uz antibiotike, kokcidiostatici i antihelmintici su dozvoljeni dodaci stone hrane ljekovitog djelovanja, zajedniki se jo nazivaju terapeutici. Pomijeani u krmnim smjesama preveniraju, ili svode do ekonomski podnoljivih granica pojavu kokcidioze, te razvoj i razmnoavanje crijevnih parazita, osobito kod mladih ivotinja. Kokcidiostaticu su gotovo redoviti sastojak obroka peradi (pilia, puria), kako sa preventivnom, tako i sa terapijskom funkcijom.

IONSKI IZMJENJIVAI

Kao prirodni anorganski ionski izmjenjivai za potrebe hranidbe domaih ivotinja rabe se zeoliti i betoniti. Karakterizira ih vrlo velika sposobnost relativno brzog vezanja vode i brojnih tetnih tvari iz hrane ili probavnog sustava ivotinja (mikotoksini, bakterijski toksini, vezanje prekomjernih koliina amonijaka i ureje iz buraga preivaa).

OSTALI DODACI STONE HRANE

Uz sve ove nabrojane dodatke stonoj hrani, postoji jo itav niz tvari koje mogu imati pozitivan proizvodni uinak na ivotinje. U ostale dodatke stone hrane ubrajamo: o Alkohol o Kokcidiostatici o Bentonit o Zeoliti o Antacidi o Antioksidansi