Sadraj 1.Uvod ................................................................................................................... 3 2. Zvuk ..................................................................................................................

4
2.1. Openito o zvuku ................................................................................. 4 2.2. Kako ovjek uje .................................................................................. 5 2.3. Zvuni val ............................................................................................... 5

3. Digitalna obrada zvuka .................................................................... 6

3.1. Ugraeni zvunik ................................................................................. 6 3.2. Zvuni podsustav ................................................................................. 7

4. Raunalna pohrana zvuka ............................................................. 7

4.1. Pretvorbe signala .................................................................................. 7 4.2.Kvantitizacija signala ........................................................................... 8

5. Zvuna kartica ......................................................................................... 9

5.1.Pojam i definicija .................................................................................. 9 5.2.Vrste zvunih kartica ........................................................................... 9

6. Zvukovne datoteke .............................................................................. 9

6.1.Vrste zvukovnih datoteka ................................................................... 9 6.2.Prikljuci na kartici .............................................................................. 9 6.3.Datoteke valnog oblika ....................................................................... 10 6.4.MIDI datoteke ....................................................................................... 10

7.Saimanje audio datoteka .............................................................. 10

7.1.MP3 datoteke ........................................................................................ 11 7.2.WMA datoteke ..................................................................................... 11

8.Audacity ......................................................................................................... 12
8.1.Openito ................................................................................................. 12 8.1.Mogunosti programa Audacity ....................................................... 13

9.Zakljuak ...................................................................................................... 14 10.Literatura ................................................................................................... 15

1. Uvod
Kako ve neko vrijeme ivimo u razdoblju intenzivnog razvoja informatike i njoj srodnih znanosti, nastanak novih tehnologija i otkria doivljavamo kao neto sasvim oekivano i potpuno normalno. Moemo rei da se daljnji napredak smatra neophodnim i nunim. U velikom broju inovacija neke odjeknu jae, dok je nekima uinjena nepravda. Poznato je da ovjek stvara percepciju svijeta kombinirajui informacije koje dobiva pomou svojih osjetila. Razvoj raunala i informatike u svojim poecima fokusirao se iskljuivo na osjetilo vida. Daljnji napredak omoguio je i reprodukciju zvuka, a na pretvaranju mirisa u digitalni zapis jo se radi, te e to nedvojbeno biti velika atrakcija i golema poslovna prilika u bliskoj budunosti. Danas smo svjedoci brojnih naprava koje reproduciraju zvuk. Naviknuti smo na to i rijetko kada se upitamo kako one rade. Kako bismo mi mogli uivati, primjerice u glazbi, u raunalu se odvija itav niz operacija koje za rezultat daju jasne kombinacije zvukova. Na je cilj pribliiti vam i pojasniti kako nastaje zvuk u raunalu. Taj proces nazivamo digitalna obrada zvuka.

2. Zvuk
2.1.Openito o zvuku Kad govorimo o zvuku potrebno je reci da zapravo govorimo o zvunim valovima. Ljudsko uho ih registrira kao promjenu pritiska na bubnjiu u nekom vremenu. Na slici jedan prikazan je sinusni signal konstantne amplitude.

( http://pvprm.zesoi.fer.hr/2002-2003-web/studenti-rad/dcmuk/Seminar_web/seminar.htm - 16.04.2008 )

Najvanije svojstvo takvog vala u naim primjerima je da je on kontinuiran i neprekinut u svakom trenutku bez obzir koliko ga zumirali po bilo kojoj osi. On je dakle neprekinut i u nekom trenutku moe imati samo jedan iznos amplitude. Najvea frekvencija signala koju moe uti ovjek je oko 20 kHz, dok je za prosjene ljude ta granica na oko 17kHz. Ljudskom uhu nije lako detektirati fazu zvuka.

2.2.Kako ovjek uje? Kad zvuni val doe do ljudskog uha, djeluje na dio koji se zove bubnji. Bubnji zbog toga zatitra. Titraji se prenose do organa sluha (punica) koji se nalazi u unutranjem dijelu uha, gdje se pretvaraju u signale koji mogu putovati ivcima sve do mozga.

2.3. Zvuni val Zvuk nastaje titranjem izvora zvuka. To se titranje prenosi na susjedne molekule zraka, zatim na idue molekule zraka i tako redom. Tako nastaje zvuni val.

Zvuk je po svojoj prirodi val koji se iri zrakom u odreenom intenzitetu i odreenom brzinom. Uobiajena tehnologija koja omoguava prijenos/pohranjivanje zvunih sadraja temelji se na preslikavanju ovih pojava na odreeni medij zadravajui i dalje oblik vala, odnosno i dalje je zadravan analogni oblik. Informacije predstavljene kontinuiranim valom predstavljaju analogni skup podataka. Svaki zvuni sadraj sastavljen je u osnovi od tri dijela koji tvore temeljnu strukturu zvunog vala. Povezivanje ovih elemenata i njihovih odnosa pomoglo je u definiranju postupka njihove pretvorbe u digitalni oblik, pa ak i umjetno proizvoenje zvunih sadraja (sintetski zvuk).

(info.biz.hr/Typo3/typo3_01/dummy-3.8.0/uploads/media/11raczvu.ppt - 16.04.2008)

3. Digitalna obrada zvuka

3.1.Ugraeni zvunik Svako raunalo unutar kuita ima ugraeni zvunik. Ugraeni zvunik je ogranienih sposobnosti. Moe proizvoditi jednostavne zvukove upozorenja ili reproducirati jednostavne melodije. U dananje doba multimedijalnih sadraja takve mogunosti zvuka nisu dovoljne.

(http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/7/7a/XLS_10_Zoll.jpg/200px-XLS_10_Zoll.jpg - 16.04.2008)

3.2.Zvuni podsustav Za sloeniju raunalnu obradu zvuka, potrebno je u raunalo ugraditi odgovarajui zvuni podsustav.Takav podsustav treba obraditi i reproducirati zvuk. Sloenost zvunog podsustava ovisi o eljenim svojstvima, pogotovo o kvaliteti rezultata obrade zvuka. Raunalo moe proizvesti zvuk na temelju digitalnih podataka. Za stvaranje zvuka potrebne su dvije pretvorbe. Najprije je potrebno pretvoriti digitalni podatak u analogni elektrini signal, a zatim taj signal pretvoriti u zvune valove (npr. pomou zvunika, slualica ili elektrinog glazbala).

(httpahyco.ffri.hrseminari2004zvuksiteimagesdigitalni_zvuk2.gif 16.4.2008.)

4. Raunalna pohrana podataka

4.1.Pretvorbe signala Poto raunalo razumije samo digitalne, binarne signale, potrebno je zvuni val najprije pretvoriti u elektrinu veliinu (npr. pomou mikrofona), a zatim tu analognu elektrinu veliinu pretvoriti u digitalni, binarni oblik.

(httpahyco.ffri.hrseminari2004zvuksiteimagesdigitalni_zvuk2.gif 16.4.2008.)

Kod analognog sustava zvuk koji je primljen preko mikrofona se pretvara u kontinuirano promjenjiv elektrini signal koji je potpuno vjeran tonskoj pobudi. Kod digitalnog sustava zvuni signal se prikazuje pomou odgovarajuih znakova stvaranjem nekog koda. Osnova tog koda su dva stanja (binarni kod) kojim se pojednostavljuje obrada signala. 4.2.Kvantitizacija signala Da bi se analogni signal mogao pretvoriti u digitalni, potrebno ga je takoer kvantitizirati, to jest utvrditi vrijednosti signala do prihvatljive granice tonosti. Digitalni signal definiran je samo kod pojave vertikalne linije. Visina svake pojedinane vertikalne linije nosi odreenu vrijednost koja se moe pretvoriti u digitalni broj - signal je digitaliziran primjenom modulacije s kodiranim signalom (PCM - Pulse-Code Modulation). Razlike izmeu tako dobivenog digitaliziranog signala u odnosu na izvorni analogni signal predstavlja pretvorbeni um koji prati odreeni signal. Poveanjem broja bitova za kvantitizaciju PCM (digitalnog) signala, dobiva se manje uma to jest digitalni zvuni sadraj postaje sve ii, jasniji i vjerodostojniji izvornom analognom signalu. Ovi procesi provode se u sklopovima za pretvorbu analognih u digitalne (ADC) i digitalne u analogne (DAC) signale. ADC sklop preuzima analogni zvuni zapis, uzima isjeak u vremenu, utvruje uzorak i proizvodi odreeni broj koji ostali strojni i programski sklopovi u raunalu prihvaaju i prevode digitaliziranu sliku zvunog zapisa. DAC izvodi obrnuti proces, preuzima odreene brojeve iz programskog sklopa, pretvara ih u odgovarajue elektrine signale koje alje na izlazni sklop (u drugo raunalo, zvunike itd.).

Pretvorba analognog u digitalni signal

5. Zvuna kartica
5.1.Pojam i definicija Zvuna kartica je ureaj ili ip integriran na matinu plou koji se sastoji od niza A/D sklopova koji omoguuju snimanje i reprodukciju zvunih signala na raunalu. Glazbene kartice za osobna raunala proizvode zvuk na dva bitno razliita naina: Sintezom zvuka na nain poput onog kako rade glazbeni sintesajzeri - reprodukcijom MIDI zapisa (*.mid, *.rmi, *.kar, itd.) te reprodukcijom PCM zapisa audio signala (*.wav, *.au, itd.). Elektroniki sklop (pretvornik) koji pretvara analogne signale u digitalne i obratno, naziva se zvuna kartica (sound card). 5.2.Vrste zvunih kartica Zvuna kartica moe biti: Ugraena (integrirana) u matinu plou Zasebni elektroniki sklop (kartica) Zasebni elektroniki snop (kartica)

(http://www.orbiter-g.com/slike/CMP-SOUNDCAR20.jpg - 16.04.2008)

6. Zvukovne datoteke
6.1.Vrste zvukovnih datoteka Zvuna kartica moe, s obzirom na nain pohrane zvuka, stvarati i reproducirati dva oblika zvukovnih datoteka, to su: Valni oblik (wave) MIDI oblik 6.2.Prikljuci na kartici Svaka kartica posjeduje barem tri prikljuka: Linijski ulaz Mikrofonski ulaz Audio izlaz
(http://www.dansdata.com/images/newbox/au10440.jpg - 16.04.2008)

Mikrofonski ulaz Linijski ulaz Audio izlaz

MIDI prikljuak

Na linijski ulaz se spaja izvor zvuka, analogna elektrina veliina relativno visoke razine. Izvor zvuka moe biti ureaj za reprodukciju CD audio diskova (CD player), rado aparat, kazetofon ili neki drugi audio ureaj.

Mikrofonski ulaz Na mikrofonski ulaz spaja se izvor zvuka, analogna elektrina veliina relativno niske razine poput mikrofona Audio izlaz Na audio izlaz spajaju se ureaji za reprodukciju zvuka, analogne elektrine veliine koja predstavlja rezultat obrade zvuka. To su slualice, zvunici, pojaala ili neki drugi ureaji za reprodukciju zvuka. Dodatni prikljuci Na kartici se mogu nalaziti i dodatni prikljuci MIDI prikljuak, za MIDI sukladne instrumente Prikljuci za digitalni izlaz i digitalni ulaz 6.3.Datoteke valnog oblika Nastaju mjerenjem amplitude analognog elektrinog signala koji predstavlja zvuni val, u odreenim vremenskim razmacima. Izmjerene vrijednosti se pretvaraju u brojane i tako nastaje datoteka valnog oblika. Dodaje im se produetak .wav. Zauzimaju vie mjesta od MIDI datoteka. 6.4.MIDI datoteke (musical instrument digital interface) Dogovor za razmjenu podataka izmeu raunala i elektronikih glazbala. Sadri normirane kodove za razliite vrste glazbala. Nije pogodan za pohranu glasa niti bilo kojeg drugog zvuka osim ako ga ne proizvodi elektroniko glazbalo. Dobivaju produetak .mid.

7.Saimanje audio datoteka

Saimanje smanjuje kvalitetu audio zapisa. Ovisno o razini saimanja, smanjenje kvalitete e biti vie ili manje primjetno. Prilikom saimanja, iz zvunog se zapisa izostave manje vani podaci, u koje spadaju zvukovi koje ljudsko uho ionako ne bi mogli uti ili razlikovati i zvukovi koji bitno ne utjeu na doivljaj pri reprodukciji zvunog zapisa. Najee koriteni oblici saimanja su: MP3 kodiranje WMA kodiranje

7.1.MP3 datoteke MP3 kodiranje je jedan od najpogodnijih i najpopularnijih naina saimanja audio datoteka. MP3 je krai naziv za algoritam kodiranja zvuka punog naziva MPEG-1 layer3. Korisnik sam bira stupanj saimanja i tako odreuje odnos izmeu veliine datoteke i kvalitete zapisa. Stupnjem saimanja zadaje se koliina bitova kojom se zapisuje jedna sekunda glazbe (bit rate). Broj bitova ovisi o tome koliko e se uzoraka svake sekunde snimiti i koliko e se bitova utroiti za pohranu jednog uzorka. Manje bitova znai manje zauzee memorije ali i manju kvalitetu zvuka. Stupnjevi saimanja su normirani i izraavaju se u kbps (brojem kilobita u sekundi). Uobiajene vrijednosti su 48, 64, 96 128 kbps. Iako se moe podesiti stupanj saimanja sve do 320 kbps (kvaliteta CD-a), veina zapisa je zbog manjeg zauzea memorije saeta sa stupnjem saimanja 128 mbps. Reprodukcija MP3 Mnogi komercijalni i besplatni programi mogu reproducirati MP3 datoteke, a najpopularniji su: WinAmp

(http://attheweekend.erewashsound.co.uk/winamp.png - 16.04.2008)

Windows Media Player (dio Windowsa)

(http://www.thejumbosound.com/images/WMP_copy.jpg - 16.04.2008)

7.2.WMA datoteke

10

WMA (Windows media Audio), saeti format audio datoteka, razvio je Microsoft. Namijenjen je za uporabu uz Windows Media Player. Ovaj program nije rairen kao MP3 program, ali nudi CD kvalitetu zvuka s veliinom datoteke koja je upola manja od MP3 formata. Jedan od mnogih programa za pretvorbu zvuka

8.Audacity
8.1.Openito Jedan od mnogih programa za pretvorbu zvuka
Audacity je besplatni digitalni ureiva zvuka koji se moe pokrenuti na Linuxu/Unixu, Mac OS 9/Mac OS X i Microsoftovim Windows operativnim sustavima. Audacity je vrlo popularan u svijetu obrade audio zapisa jer nudi sve osnovne funkcije potrebne amaterskom korisniku, podran je na svim platformama i besplatan je.

(http://www.linuxdevcenter.com/linux/2005/04/14/graphics/audacity_osx.jpg - 16.04.2008)

11

8.1.Mogunosti programa Audacity

Neke od mogunosti ovog programa ukljuuju:

unos i iznoenje WAV, MP3, Ogg Vorbis i drugih audio formata snimanje i reproduciranje zapisa obraivanje Cut, Copy i Paste naredbama s neogranienom mogunou Undo-a multi-track mixing odnosno paralelno spajanje audio zapisa i njihovo preklapanje digitalne uinke i podrku za plug-in, tj. dodatne uinke obradu zapisa pomicanjem amplitude zapisa uklanjanje buke i umova.

12

9.Zakljuak
I na kraju eljeli bi vam rei kako bez obrade zvuka ivot ne bi bio isti. Svi smo mi navikli da zvuk dolazi iz ureaja, ali nikada se nismo zapitali kako zvuk izlazi iz tih kutija, zvunika, mp3 playera itd. To nije sve ova obrada zvuka nije ni blizu kakva e biti za 10 , 15 , 20 godina. Obrada se jako velikom brzinom razvija i to je dobro za ovjeka koji nije svjestan koliko mu je potreban zvuk. Danas imamo jako puno programa i ureaja za obradu , sluanje zvuka. Mi se nadamo da e ih u budunosti biti jo vie i da e taj napredak koristiti ovjeanstvu. I na kraju >Fama volat1<.

Latinska uzreica: Dobar glas(zvuk) brzo se iri!

13

Literatura:
http://pvprm.zesoi.fer.hr/2002-2003-web/studentirad/dcmuk/Seminar_web/seminar.htm http://www.carnet.hr/referalni/obrazovni/imme/mmelem/audio2 http://web.vip.hr/gbjelan.vip/ER10.pdf

14