Fizioloka i sluna

akustika
vjebe
Mr.sc. Ivana imi anti

Razvoj sluha
ovjek moe uti puno prije nego to moe
vidjeti.
Uho je osjetilni organ koji se prvi razvija: ve u 4.
mjesecu trudnoe beba u majinom trbuhu moe
primati akustine signale.
U posljednja tri mjeseca trudnoe sluh se razvija
u potpunosti neroene bebe uju, dakle, ve
mjesecima prije nego to prvi puta otvore oi i
ugledaju svjetlo ovoga svijeta.

Prvo osjetilo ovjeka

Zbog toga kaemo da je sluh prvo
osjetilo ovjeka.
S obzirom na to da smo zahvaljujui
tom prvom osjetilu jo u majinoj
utrobi mogli uti otkucaje srca i
umirujui majin glas, sluh je ujedno i
jedna od najvanijih poveznica prema
drugim ljudima i to tijekom cijelog
ivota

 Veina podraaja iz okolnog svijeta dopire do ovjeka

preko osjetilnog organa uha.
Uho neprekidno prihvaa zvukove tonove, umove,
rijei obrauje ih i vodi podraaje dalje do mozga.
90 % svih informacija koje dolaze do mozga idu preko
uha.
Ako je taj kanal prema vanjskom svijetu prekinut ili
teko prohodan, mozgu nedostaje velik dio podraaja
koji su mu potrebni za dobar razvoj i uinkovit rad.
To vrijedi od novoroenake pa sve do najstarije
ivotne dobi.

Screening sluha
Oteenja sluha kod djece mogu imati
posebno teke posljedice za njihov razvoj
ali samo ako se ta sluna oteenja ne
otkriju i ne lijee.
Zbog toga se jo u rodilitu svoj
novoroenadi provjerava sluh

screening sluha
novoroenadi

 Veina tekih oteenja sluha nastaje ve prije ili

tijekom roenja. Kod takve djece se utvruje
stupanj i vrsta oteenja te se na temelju toga
dodjeljuje sluni aparat ili operativno ugrauje
kohlearni implant.

 Znatno vei postotak oteenja sluha javlja se

tijekom ivota. Najee ta oteenja nisu toliko
teka kao uroena ali tim osobama mogu stvarati
velike probleme u svakodnevnom ivotu.
Jedino pravovremena i rana detekcija oteenja
sluha mogu sprijeiti trajno oteenje i
propadanje sluha.

Prag ujnosti i neugode

Mlada osoba moe uti frekvencije u rasponu od 16 Hz do 20
kHz

Sluanje nije jednako za sve frekvencije.

Najvea osjetljivost nalazi se u podruju oko 3 kHz.
Na ovom frekvencijama prag ujnosti moe biti ak ispod 0
dB ( oko -5 dB) u gluhoj komori , a u tihoj sobi 5 do 10 dB.

 Na fizioloki najnioj kao i na najvioj ujnoj

frekvenciji prag sluha ja znatno vii i potreban je
jaki podraaj od 75 dB da bi zamijetili te
frekvencije.
Osim praga ujnosti vaan je i prag neugode
kada zvuk postaje neugodan za sluanje a to je
na razini od oko 90 dB i priblino je jednak na
svim frekvencijama.

Ispitivanje sluha

SLUNI PRAG I AUDIOMETRIJA

Audioloko ispitivanje sluha moe se vriti na vie
naina:
Tonalnom audiometrijom
govornom audiometrijom,
evociranim potencijalima i sl.

Tonalna audiometrija
ispituje donji ili najnii prag ujnosti uha
provodi se najee na sljedeim frekvencijama:

125 Hz,
250 Hz,
500 Hz,
1 kHz,
1,5 kHz,
2 kHz,
3 kHz,
4 kHz,
6 kHz i
8 kHz

Tonalna audiometrija
Postupak audiometrije provodi se tako da se u
vrlo tihoj kabini preko slualica reproduciraju
tonovi navedenih frekvencija
Ton se reproducira od najtieg prema glasnijem.
U trenutku kada ispitanik zamijeti zvuk, biljei se
taj intenzitet zvuka u decibelima kao prag
ujnosti ili sluni prag za tu frekvenciju.

 U tonalnoj audiometriji ispitanik najee daje

znak da li uje ili ne uje signal (npr. dizanjem
ruke ili pritiskom na dugme koje ispitivau
signalizira odgovor)
Obino se prvo daje zvuk koji je najtii a koji se
zatim postupno pojaava do granice kada
ispitanik signalizira da uje. Nakon toga intenzitet
signala se smanjuje sve dok ispitanikvie ne uje
ton te ponovo poveava.
Osim naina s postupnim poveanjem intenziteta
ispitivanje se moe raditi i na suprotan nain tako
da se zapoinje s dovoljno glasnim tonom kojega
ispitanik uje a zatim se ton stiava do donje
granice ujnosti.

Audiogram
Rezultati se biljee u poseban dijagram koji se
naziva audiogram.

Stupanj oteenja sluha

Stupanj oteenja
1. Uredan sluh:

gubitak sluha
od 0 do 20 dB

2. Blaga nagluhost:

od 21 do 40

dB
3. Umjerena nagluhost:
4. Teka nagluhost:
5. Gluhoa:

od 41 do 60 dB
od 61 do 80 dB

vei od 81 dB

Izraunavanje gubitka
sluha
Gubitak sluha odreuje se za svako uho
pojedinano.
U izraunavanju prosjenog gubitka sluha
uzimaju se 4 frekvencije i to one koje su
najbitnije u razabirljivosti govora: 500, 1000,
2000 i 4000 Hz.
Na navedenim frekvencijama se zbroje
pragovi sluha i podijele s 4.

Izraunavanje gubitka sluha

Prvo oitavamo zabiljeene najnie decibelske vrijednosti

na kojima smo zvuk osjetili kao npr.:
500 Hz: 65 dB
1000 Hz: 60 dB
2000 Hz: 40 dB
4000 Hz: 55 dB

zatim izraunamo srednju vrijednost:

65 + 60 + 40 + 55
= 55 dB
4

Rezultat: prosjeni gubitak sluha iznosi 55 dB to bi znailo

da se radi o umjerenom oteenju sluha.

Teko oteenje sluha

D uho
70+75+75+80
4
L uho
65+70+75+80
4

= 75 dB

= 71 dB

Umjereno oteenje sluha

D uho
50+55+55+60 = 55 dB
4
L uho
55+55+55+60 = 56 dB
4

Blago oteenje sluha

D uho
25+25+30+45 = 31 dB
4
L uho
25+30+30+60 = 36 dB
4

Normalan sluh
D uho
5+0+0+5 = 2 dB
4
L uho
5+5+0+0 = 2 dB
4

Vjebe

Ispitivanje vodljivosti

Ispitivanje vodljivosti
zrana vodljivost
vodljivost

kotana

tako da se preko posebnog

vibratora koji je priljubljen uz
Kada se tonovi
mastoidnu kost iza uha ponovo
reproduciraju preko
reproduciraju zadane
slualica u zvukovod
frekvencije. Ovi se podraaji
uha
prenose kao vibracije putem
kostiju glave da srednjeg i
unutranjeg uha te tako
izazivaju osjet zvuka
Usporedba rezultata zrane i kotane vodljivosti
omoguava precizno postavljanje dijagnoze o lokalizaciji i
vrsti oteenja.

 usporedba zrane (puna linija na audiogramu) i

kotane vodljivosti (isprekidana linija na
audiogramu) pokazuje ima li ili nema provodne
nagluhosti.
Kako je i za desno i lijevo uho kotana vodljivost
bolja od zrane postoji provodna nagluhost.

Vrste oteenja sluha

Prikuplja
zvukove iz
okoline koji se
ire zrakom

Pojaava i
prenosi zvune
vibracije do
unutrnjeg uha

Pretvara zvune
vibracije u
elektrine
impulse

 U unutarnjem uhu se mehanika energija zvuka

pretvara u elektrini impuls, koji se zatim provodi
putem slunog ivca do modane kore.
U mozgu zapravo razlikujemo i prepoznajemo zvukove
koje smo uli uhom.

Uhom ujemo mozgom

sluamo
Uho je aparat za
prihvat, obradu i prijenos
Pomou mozga sluamo

Vrste oteenja sluha

Konduktivno (provodno)
Senzoneuralno (perceptivno)
Mjeovito

Provodni (konduktivni) gubitak

sluha
javlja se zbog potekoa u prijenosu zvuka
kroz vanjsko i srednje uho do unutarnjega.
najei i najlake rijeivi uzrok
nakupljanje cerumena (une smole) u
vanjskom zvukovodu.
Ostali su uzroci ovoga oblika gubitka sluha
razliite akutne i kronine upale vanjskoga
i srednjega uha koje mogu uzrokovati
perforaciju bubnjia (rupicu) i oteenje

Perceptivni (senzoneuralni)
gubitak sluha
javlja se zbog oteenja slunih stanica
unutarnjega uha.
Najei su uzroci: akustina ozljeda (buka, npr.
sluanje preglasne muzike, MP3 player),
barotraume, ozljede glave, razliiti lijekovi, neke
bolesti (loa cirkulacija, eerna bolest,
hematoloke bolesti, bolesti bubrega).
mogui uzroci iznenadnoga gubitka sluha su i
tumori slunoga ivca (neurinomi).
Do gubitka sluha mogu dovesti i infekcije
razliitim virusima, kao primjerice hereps

Uzroci

 Nakon to se utvrdi stupanj i vrsta oteenja

sluha na temelju toga se dodjeljuje sluni aparat
ili operativno ugrauje kohlearni implant.
sluno pomagalo

se sastoji od mikrofona,
pojaala i slualice te
funkcionira na principu
prijenosa zvuka zranom
vodljivou

kohlearni implant

pretvara zvuk iz okoline u

elektrine signale te ih putem
ugraene elektrode,
zaobilazei oteene slune
stanice, prenosi unutarnjem
uhu i slunim ivcem dalje do
dijela mozga zaduenog za
percepciju sluha i govora

Kako radi sluno pomagalo

Kako radi kohlearni implant

Oteenje sluha i percepcija govora

osobe s oteenjem sluha imaju velike potekoe
u percepciji govora jer se gubitak sluha javlja
upravo u govornom frekvencijskom podruju.

kako umjereni gubitak sluha utjee

na percepciju glasova
vidimo da gotovo svi konsonanti ostaju u podruju
koje je izvan mogunosti sluanja bez dodatnih
pomagala. Tim osobama jedino vokali i sonanti
ostaju zamjetljivi.

Blaga nagluhost na visokim

frekvencijama

D uho teka nagluhost

L uho gubitak sluha na visokim frek.

Komunikacijska
pomagala za osobe
oteena sluha

Komunikacijska pomagala za
osobe oteena sluha
U javnim prostorima i ustanovama osim
nesmetanog pristupa graevinama, potrebno
omoguiti komunikaciju osobama s oteenjem
sluha.
To se postie postavljanjem komunikacijskih
pomagala odnosno induktivnih petlji
Glavna je svrha ovakvih komunikacijskih
pomagala de se osobama s oteenjem sluha
omogui primanje zvunog signala beinim
putem direktno u sluno pomagalo (bilo da se radi
o klasinim slunim aparatima ili novijim

Zato se koriste ovakvi sustavi kad

svaki sluni aparat ve ima
ugraen mikrofon?
Osnovni je razlog to u veini prostorija postoji
znatna ambijentalna buka, amor i reverberacija
koje maskiraju koristan zvuk pa je nagluhoj osobi
u takvim uvjetima esto nemogue razumjeti
govor.
Stoga se koristan zvuk (npr. razliite govorne
informacije) nastoji prenijeti u sluni aparat
korisnika direktno s usta govornika, bez
okolinske buke.

Tri razliite tehnologije za beini

prijenos zvuka
Audio-frekvencijski sustav induktivne petlje
(AFILS Audio Frequency Induction Loop
System)
Infracrveni sustav IC (IR Infra Red
System)
Frekvencijsko-modulacijski sustav (FM
System).

INDUKTIVNA PETLJA
Ovaj je sustav najstariji (primjenjuje se ve oko 60
godina) i ujedno je i najee upotrebljavan
sustav.
Sustav se esto skraeno naziva ''Telecoil'' i
meunarodno je prihvaena oznaka slovom ''T', a
znak:

Princip rada induktivne

petlje

Princip rada kod kue

Infra crveni sustav (IC)

Infracrveni sustav funkcionira tako da se audio signal
pretvara u infracrvene zrake svjetlosti .
Infracrvene zrake se zatim emitiraju u prostor a sluni
aparat mora imati poseban IC prijemnik koje prima te
zrake i pretvara ih u elektrini signal
Infracrveni sustav se danas koristi vrlo malo jer ima puno
nedostataka a najvei je da izmeu predajnika i
prijemnika ne smije biti prepreka jer signal ne prolazi
kroz prepreke.
Na istom principu rade dananji daljinski upravljai za
TV, audio i video tehniku

FM SUSTAV
FM Sustav radi na principu radio signala
(poput radio i TV stanica).
Audio signal se frekvencijski modulira (''FM'')
i emitira u prostor (frekvencije na kojima se
signal emitira uglavnom su izmeu 150
250 MHz).
FM sustav zahtijeva poseban predajnik i
poseban prijemnik.

Cochlear Mini microphone

Cochlear Phone clip

Komunikacijska pomagala za
osobe oteena sluha

Prednosti
FM sustav ne zahtijeva posebnu instalaciju.
Ima dobru kvalitetu zvuka.
Jeftiniji je od sustava induktivne petlje.
Fizike barijere ili izvori elektromagnetskog
signala ne ometaju FM signal.
Vrlo je pogodan za kunu uporabu

Nedostaci
Najvei i glavni problem je tehnika inkompatibilnost
meu proizvoaima i razliitim modelima.
U svijetu ima oko desetak poznatijih proizvoaa
slunih pomagala i kohlearnih implanata. Svaki od
njih ima i do deset razliitih modela predajnika koji
rade na razliitim frekvencijama i isto toliko razliitih
prijemnika.
Svaki je prijemnik dizajnerski prilagoen za odreeni
model i tip slunog aparata tako da ih nije mogue
kombinirati.

Telecoil
Trend razvoja slunih pomagala
pokazuje sve iru uporabu induktivne
petlje (TELECOIL) kao jedinog sustava
koji je standardiziran, jedinstven i
kompatibilan u cijelom svijetu.
Svi vodei svjetski proizvoai slunih
pomagala i kohlearnih implanata sve
vie ugrauju Telecoil u svoje proizvode.

Telecoil i CI

Pitanja

Kako se ispituje sluh novoroenadi?

Na kojoj je frekvenciji najvea sluna osjetljivost?
Koliki je prag ujnosti na frekvenciji od 3 kHz u tihoj sobi?
Koliki je prag ujnosti na najvioj i najnioj ujnoj frekvnciji?
Na kojoj je decibelskoj razini prag neugode?
Na kojoj je decibelskoj razini prag boli?
Na koje naine se moe vriti audioloko ispitivanje sluha?
ta ispituje tonalna audiometrija?
Kako se zove dijagram na kojem se biljee rezultati audiometrije?
Navedi stupanj oteenja sluha ako je gubitak sluha: 41-60 dB? Vie od 90 dB?...
Kako se izraunava stupanj oteenja sluha?
Kako se ispituje kotana, a kako zrana vodljivost i kakve nam podatke daju?
Kako se prikazuje na audiogramu kotana, a kako zrana vodljivost?
Kako se dijeli uho i od ega se satoje pojedini dijelovi?
Koja je uloga pojedinog dijela uha?
Nabroji vrste oteenja sluha i u kojim dijelovima uha nastaju?
Koji su dijelovi slunog pomagala a koji kohlearnog implanta?
Kako na percepciju govora utjee oteenje sluha u visokim frekvencijama a kako u
niskim?
Nabroji 3 tehnologije za beini prijenos zvuka?
Za to se koristi induktivna petlja i koji joj je znak?