ZAGAENJE OKOLIA BUKOM

Marko Fili
Mario Germ
Branimir Ivi
Mia Suhanek
1

1. UVOD

U dananje doba tehnolokog napretka i

urbanizacije, koliko god se modernom ovjeku
olakava nain ivota i komunikacije, ipak se
javljaju mnogi neeljeni uinci.
Problem buke svakako spada u te neeljene
uinke i treba mu posvetiti potrebnu panju.
Buka se danas nalazi na svakom koraku - na
ulici, u industrijskim postrojenjima i sve vie u
kuanstvima.
Buka djeluje na ivani sustav, kodi
koncentraciji i smanjuje radnu sposobnost, a
dugorono moe uzrokovati i razne bolesti i
poremeaje u organizmu.
3

2. OPI POJMOVI O BUCI

2.1. VRSTE BUKE

buka prirodnih izvora (grmljavina, um
vjetra, um vode)
buka koju stvara ovjek
u praksi, pod bukom se podrazumijevaju
umjetno stvoreni zvukovi, budui da
prirodni zvukovi rijetko ostavljaju tee
posljedice

Podjela buke u urbanim sredinama

a)

Buka u radnoj sredini

b)

buka koju stvara ureaj kojim radnik direktno rukuje

buka koju stvaraju ostali ureaji za rad
buka koju stvaraju tzv. neproizvodni izvori npr. ureaji za
ventilaciju i klimatizaciju te zvuk okoline npr. promet

Buka u ivotnoj sredini

prometna buka
buka koja se uje iz industrijskih postrojenja
ulina buka raznog porijekla (npr. zvuk iz kafia, igralita i sl.)
buka u domainstvima (od elektrinih i elektronikih ureaja, iz
susjednih stanova i sl.)

Ljudi razliito reagiraju na buku

2.2. PROUAVANJE BUKE

a)
b)
c)

Fizikalno - tehniki pristup

Medicinsko - zdravstveno pristup
Socijalno - pravni pristup

Jaina buke se mora izmjeriti i ocijeniti te se na

kraju poduzimaju odgovarajue mjere
tehnoloke i zdravstvene zatite.
Primjena tehnolokih rjeenja vezana je za
investitorske trokove, a zabrana rada izaziva
materijalne gubitke to neposredno utjee na
ekonomiju, socijalno stanje i politiku.
8

2.3. GDJE SE SVE JAVLJA BUKA?

a) Na radnim mjestima raznih profila pa sve do
kola i bolnica
postoji dozvoljena gornja granica jaine buke pri
kojoj nee nastupiti trajna oteenja organizma
kad je osoba izloena buci tokom radnog
vremena doi e do prolaznih promjena
(smanjena osjetljivost organa sluha, neto
ubrzan puls, povean krvni pritisak)
ukoliko nakon izloenosti buci ne uslijedi
normalan period odmora posljedice postaju
trajne i ozbiljno naruavaju zdravlje pojedinca
9

b) Izvan radnog mjesta

ljudi su psiholoki osjetljiviji na buku u razdoblju
odmora, to je osobito izraeno nou zbog
osjetljivosti ljudskog sna
najvei i dosad nerjeivi problem predstavlja
neposredna blizina prometnica mjestima za ivot
i odmor
postoje mnoge zakonske odredbe koje reguliraju
glasnou, meu ostalim i prometnih sredstava,
no to zasada ne pokazuje potpuni uspjeh

10

Buka ugroava ljude i izvan radnog mjesta

11

2.4. IZVORI I IRENJE BUKE

Zvuk se stvara na odreenom mjestu koje se
naziva izvorom zvuka.
Izvoru buke odreuju se karakteristike:
prostorne, vremenske i isto akustike.
Putanje zvuka predstavljaju sljedeu kariku u
prostiranju i prenoenju buke i odreuju se za
svaki pojedini sluaj posebno.
Posljednja karika u lancu prenoenja zvuka je
prijemno mjesto. U krajnjoj liniji to je uvijek
organ sluha.
12

2.5. OBRANA OD BUKE

Postojanje buke direktno utjee na rezultate rada jer
zahtjeva poveanu koncentraciju, a time izaziva bre
zamaranje, smanjuje kvalitetu rada, javljaju se vee i
ozbiljnije greke
Djelovanje buke na ljudski organizam je kumulativno,
tokom izloenosti taj se utjecaj superponira i poveava u
ovisnosti od vremenu ekspozicije.
Ljudi koji ive i rade na bunim mjestima su se izjasnili
da im vie smeta buka doma nego na poslu iako je buka
u domovima bila znatno manja.
Stoga je potrebna djelotvorna obrana od buke.

13

Noni mir je noni mir

14

Postoje tri naina zatite od prekomjerne

buke:
fizioloki
tehnoloki
socijalno-pravni

15

fizioloka obrana obuhvaa promjenu fizikih

karakteristika srednjeg uha i neuroloke
fenomene adaptacije i zamora
ako se uho izloi neprestanom zvunom
podraaju, doi e do tzv. slune adaptacije
pri tome pada osjeaj glasnoe i praga ujnosti
ne moe se uvijek uspostaviti direktna zavisnost
slune adaptacije i oteenja sluha

16

u tehnoloku obranu od buke spadaju razliite

metode kojima se sluimo poueni iskustvom za
smanjivanje utjecaja buke(npr. ugraivanje
ureaja u stabilno kuite smanjuje buku,
dvostruka pregrada prua bolju izolaciju od
buke, itd...)
skup iskustava o nainu kako se tehnolokim
sredstvima smanjuje buka osnova su za
tehnike propise koji predstavljaju socijalno
pravnu obranu od buke
najbolja obrana od buke je viestruka

17

3. OSNOVNI FIZIKALNI PARAMETRI

BUKE

3.1. OSNOVNI PARAMETRI

BUKE

3.1.1. Definicija buke

Po definiciji, buka je neeljeni zvuk. Ocjena je li neki zvuk buka ili
nije, prema tome, sasvim je subjektivna: ono to je jednom ovjeku
buka, to nekom drugom ne mora biti, iako se radi o istom zvuku.
Slino, ono to je buka za veinu, pojedinac ne mora tako shvatiti, i
obrnuto.
tetno djelovanje ne zasniva se samo na tome shvaa li se zvuk
kao buka ili ne. Ako se prekorai odreena granica razine zvuka,
doi e do oteenja sluha, bez obzira smatra li se zvuk bukom ili
ne.
Meutim, ispod ove granice, ako je zvuk shvaen kao buka, tada
on-zato jer je neeljen-djeluje kao smetnja, pa moe imati posljedica
po zdravlje. No, ako je zvuk ispod odreene granice razine, te nije
shvaen kao buka, ve je eljen i oekivan, tada ne pokazuje
nikakve tetne posljedice.

19

3. 1.2. Osobine razina buke

Fizikalno gledano, razina buke je isto to i razina zvuka, pa se i ona
izraava u decibelima u odnosu na istu referentnu veliinu zvunog
tlaka od 20 mikropaskala. Meutim, kada je promjenjiva, uoeno je
da razina ima razliito djelovanje na ovjeka i da to ovisi o nainu na
koji se razina mijenja. Zbog toga se kod buke govori i o vremenskim
karakteristikama razina.
Ako zbrojimo sve trenutne razine zvuka, uzimajui ih dovoljno gusto,
i podijelimo ih njihovim brojem, dobivamo srednju razinu buke, koja
se uvijek odnosi samo na promatrani vremenski interval u kojem
smo brojali i mjerili trenutne razine.

20

a nivo sporo promjenjive buke i njezina srednja

vrijednost;
b odgovarajua krivulja sa sreditem na 50%

21

3.1.3. Trajanje buke

Buka moe biti vrlo razliita po nainu na koji se javlja i
traje. Trajanje buke vezano je uz vremenski oblik njene
razine. Najjednostavniji oblik je kada je razina konstantna
u vremenu (npr. zujanje transformatora).
Kod svih oblika promjenjive buke radi se razlika ovisno o
tome mijenja li se razina ritmiki ili nepravilno. Kae se
jo da se razina mijenja u sporom ili brzom ritmu. Udari
su spori ili brzi, ritmiki ili nepravilnog ritma.
Klasifikacija buke prema vremenskom obliku njene razine
izgraena je na osnovi subjektivnog osjeaja buke.
ovjek drugaije reagira na konstantnu buku, a drugaije
pak na onu koja se mijenja.
22

3.1.4. Spektar buke

Ne ulazei u finese, moe se smatrati da postoji trenutni i
srednji spektar buke.
Trenutni spektar je onaj koji postoji u jednom trenutku. Pri
tome pojam trenutka je vezan za osobine ureaja kojim
mjerimo spektar, a predstavlja vrlo kratki vremenski
interval.
Srednji spektar sada se moe lake definirati: to je srednja
vrijednost trenutnih spektara za dui vremenski interval.
Prema tome kada se govori o spektru buke smatra se da
je on u principu promjenjiv s vremenom.
23

Razlikujemo tri vrste spektara:

(1) Linijski (diskontinuirani) spektar, koji sadri
samo osnovne periodike komponente
(2) Kontinuirani spektar, koji sadri sve mogue
komponente u odreenom frekvencijskom
intervalu
(3) Kombinirani spektar, koji predstavlja
kombinaciju prva dva

24

3.1.5. Oblik spektra buke

Pokazuje pogodnosti podjele frekvencija na tri opsega:
-niske frekvencije(ispod 100Hz)
-srednje frekvencije(100-5000Hz)
-visoke frekvencije(iznad 5000Hz)
Prema ovoj podjeli, spektar moe imati izraen bilo koji
opseg. Ako su sva tri opsega priblino jednako
zastupljena, govorimo o ujednaenom spektru.

25

Spektri buke dobiveni mjerenjem: a-izraene niske frekvencije,

b-izraene visoke frekvencije,
c-ujednaen spektar.

26

3.2 IZVORI BUKE

Prema suvremenom shvaanju, zvuni izvori dijele se na
dvije ope grupe. U prvoj grupi su svi izvori koji se
nalaze u tzv. divljoj prirodi. To su zvuci koji se stvaraju u
prirodi. U drugoj grupi nalaze se izvori zvuka koji nastaju
uslijed ljudske djelatnosti.
Poznata je injenica da zvuk proizveden ljudskom
djelatnou moe biti tetan po zdravlje ovjeka, to
gotovo nikad nije sluaj sa zvukom koji se stvara u
prirodi.
Mjesto gdje nastaje zvuk koji se prima kao buka naziva
se izvorom buke.
Izvor buke ne mora biti samo jedan, ve ih moe biti
nekoliko, ak i jako mnogo.
27

O izvoru buke potrebno je znati najmanje dvije veliine:

razina zvune snage i usmjerenost.
Razina zvune snage je mjerilo ukupne energije koju
izvor zrai u jedinici vremena u svim pravcima. Razina
zvune snage obino se iskazuje u treinama oktava ili
oktavama.
Takoer, izvor buke obino ne zrai zvuk podjednako na
sve strane, pa se i usmjerenost mora uzeti u obzir.
Usmjerenost ovisi o frekvenciji.
Razina zvune snage definira se kao:
Lp = 10 log (P/Po) , gdje je Po = 10-12W ref.
zvuna snaga.

28

4. DJELOVANJE BUKE NA OVJEKA

4.1. AKTUALNOST PROBLEMA BUKE

Doi e dan kad e buka

postati jedan od velikih
neprijatelja ovjeka, tako da
emo se boriti s njom kao
nekad protiv kuge i kolere.
(Robert Koch)
30

Danas, kada smo izloeni automobilima,

industrijskim postrojenjima i raznim
elektronikim napravama koje uzrokuju
buku pogotovo u gradovima, problem
buke se sve vie poveava.
Problemu buke se danas ipak posveuje
relativno malo pozornosti, moda
prvenstveno zato jer buka ne djeluje
trenutano na ovjeka osim u ekstremnim
sluajevima.
31

4.2. REAKCIJA OVJEKA NA BUKU

Sve zvune pojave prvenstveno djeluju
preko organa sluha, no ne oituju se samo
na njemu ve se prenose i na ostale
dijelove tijela.
Organ sluha (uho) se tokom milijuna
godina ovjekova obitavanja na Zemlji
prilagodio uvjetima ivota u relativnoj tiini.
Svi jai zvuci bili su prirodni (npr.
grmljavina), sve do industrijskih revolucija.
32

Nakon industrijske revolucije pa sve do danas ljudsko

uho je sve vie optereeno raznim umjetnim zvukovima
na koje se nije stiglo evolucijski prilagoditi.
Buka koja nastaje prenosi se na ivani sustav, a preko
njega i na ostatak organizma, dugorono uzrokujui
poremeaje u organizmu.
Zbog te dugoronosti djelovanja ljudi esto ne reagiraju
pravovremeno.
Na buku reagira prvo vegetativni ivani sustav,
prvenstveno simpatikus, te se reakcije prenose dalje po
organizmu.
Reakcije su vidljive iznad 60 dB, a osobito iznad 80 dB.

33

Djelovanjem buke
raste krvni tlak,
poveava se razina
eera u krvi, dolazi
do nesanice,
razdraljivosti i
smanjenja
koncentracije te u
konanici i do
poremeaja sluha i
ivanog sustava.
34

4.3. TETNO DJELOVANJE BUKE NA

OVJEKA
razlikujemo auditivna, ekstraauditivna i
psiholoka djelovanja buke
prema frekvencijskim karakteristikama se
razlikuju efekti buke ujnog spektra,
infrazvuka, ultrazvuka i vibracija
buka ujnog spektra praktiki je
najznaajnija i najee se susree u
industriji, gradovima i kuanstvu te je
njeno djelovanje najrairenije
35

Buka ujnog spektra djeluje na:

sredinji ivani sustav
glas, govor i komunikaciju
lijezde
sustav za ravnoteu
organ vida
sastav krvi
ravnoteu elektrolita
probavni sustav

36

Auditivno djelovanje buke ujnog

spektra
organ sluha se kod ivih organizama
poeo razvijati tek u fazi prelaska ivotinja
iz vode na kopno, jer tek na kopnu zvuk
kao podraaj dobiva svoj puni znaaj
taj razvoj bio je prilino nagao i brz te nije
bio popraen odgovarajuom opskrbom
krvlju tako da je uho relativno slabo
prokrvljeno
37

Dio punice uha koji registrira

visoke tonove od 3-6 kHz naroito
je slabo prokrvljen, a s druge strane
jo je i tako smjeten da je prvi
izloen djelovanju zvunih valova.
Jaki zvuni impuls oteuje direktno
mehaniki taj dio punice, a slabiji
e djelovanjem na sredinji ivani
sustav uzrokovati grenje krvnih ila
i i tu e opet trpjeti najslabije
prokrvljeni dio.

38

Stoga je spektar
frekvencija od 3-6
kHz kritian za
ljudsko uho a
najkritinija je
frekvencija ona od 4
kHz, to je takoer
uzrokovano
specifinostima grae
punice uha.

39

Uslijed dugotrajne izloenosti buci dolazi do

razvoja nagluhosti i do gluhoe, a taj razvoj
poinje upravo oko tih kritinih frekvencija, dok
se gluhoa na niskim frekvencijama razvija
neto sporije.
Kod iznimno jakih zvukova, npr. eksplozije,
uslijed mehanikog djelovanja zvuka moe se
doslovno razoriti organ sluha-moe doi do
puknua bubnjia i prekida lanca slunih koica
to u ekstremnijim sluajevima dovodi i do
trenutane gluhoe!

40

Infrazvuci su zvuci koji su ispod granice ujnog

spektra(20 Hz), a ujni su ukoliko su dovoljno jakog
intenziteta.
tipini infrazvuci se javljaju kod grmljavine, vulkanskih
erupcija, aviona, raketa, klima ureaja
mogu uzrokovati nestabilnost, vrtoglavicu i manjak
koncentracije
takoer, moe doi i do rezonancije s vlastitim
frekvencijama pojedinih organa
ipak, buka infrazvunog spektra rijetko dolazi
samostalno (bez buke ujnog spektra ili vibracija),
obino je relativno male amplitude, te uglavnom nema
nekih veih dugotrajnih uinaka na ovjeka
41

Ultrazvuk, ako je dovoljno jakog intenziteta (iznad 100

dB), dovodi do glavobolja, vrtoglavica, pospanosti,
razdraljivosti, sporijih refleksnih reakcija, povienja
temperature, bljedila koe itd. Ipak, on se relativno teko
prenosi zrakom pa je lagano zatititi se od njega.
Vibracije su oscilacije na niskim frekvencijama i obino
se javljaju uz infrazvuk (npr. pneumatska builica) a
prenose se direktnim dodirom.
Kod veih oscilacija mogu nastati oteenja na kostima,
miiima i krvnim ilama, te rezonancija s organima.
Pri duem izlaganju vibracijama moe doi do tzv.
vibracijske bolesti iji su simptomi bolovi u miiima i
zglobovima, gubitak osjeaja boli i dodira na prstima ili, u
teem sluaju, atrofija miia.

42

4.4. GUBITAK SLUHA USLIJED BUKE

oteenja sluha javljaju se prvenstveno na
visokim tonovima i time utjeu na razumijevanje
govora, pogotovo samoglasnika koji imaju
izraene dijelove u visokim frekvencijama
u poetku su oteenja reverzibilna, a
dugotrajnim izlaganjem buci postaju definitivna i
mogu dovesti do potpunog gubitka sluha
za preciznije odreivanje jakosti oteenja sluha
i njegovu lokalizaciju slue razni testovi
najpoznatiji testovi su Fowlerov, Lscherov,
Langenbeckov i drugi
43

4.5. DOPUTENI INTENZITETI BUKE

Openito se smatra da
oteenja sluha poinju kod
visokih frekvencija pri
intenzitetu od 80 dB a kod
niskih i srednjih kod 90 dB,
te se u teoriji te vrijednosti
radnicima preporuaju kao
maksimalne.
To ipak pretpostavlja da e
se radnik buci izlagati samo
tijekom radnog vremena dok
e mu se sluh izvan toga
odmarati u mirnoj sredini.
44

Preporuljive razine buke

u stanovima do 35 dB
na ulicama do 45 dB s tim da um uslijed
prometa ne traje cijeli dan i da ne prelazi 60-70
dB
u kolama do 40 dB
u bolnicama do 30 dB
detaljniji kriteriji o doputenim intenzitetima
propisuju se posebnim pravilnicima i propisima o
zatiti od buke i razlikuju se od zemlje do zemlje
45

Jedna praktina metoda za mjerenje

jaine buke

Ako se na udaljenosti od 1m teko

normalno razgovara, radi se o jakoj buci!

46

5.ZATITA OD BUKE

47

5.1. UVOD U ZATITU OD BUKE

U Republici Hrvatskoj problematika zatite
od buke je u nadlenosti Ministarstva
zdravstva, a temeljni propis za provedbu
zatite od buke jest Zakon o zatiti od
buke (NN br. 17/90). Mjerama zatite od
buke mora se sprijeiti nastajanje buke,
odnosno smanjiti postojea buka na
doputene razine.
48

Mjere zatite od buke obuhvaaju:

odabir i uporabu manje bunih strojeva,

ureaja, sredstava za rad i transport
promiljeno uzajamno lociranje izvora buke ili
objekata s izvorima buke (emitenata) i
podruja ili objekata sa sadrajima koje treba
tititi od buke (imitenata)
izvedbu odgovarajue zvune izolacije
graevina u kojima su izvori buke, radni i
stambeni prostori
49

primjenu akustikih zatitnih mjera na temelju

mjerenja i prorauna buke na mjestima
emisije, na putovima irenja i na mjestima
imisije buke
akustika mjerenja radi provjere i stalnog
nadzora stanja buke
povremeno ograniavanje emisije zvuka

50

Prioritetni ciljevi projekta Strategije zatite od

buke Republike Hrvatske su:

izraditi karte emisija buke

izraditi karte konfliktnih podruja ugroenih bukom
ustanoviti kritina podruja i broj stanovnika ugroenih
prevelikom razinom buke
predloiti smjernice akcijskih planova sanacije razina
buke na ugroenim podrujima
predloiti izvore financiranja za realizaciju akcijskih
planova sanacije razina buke.

51

Nacionalna strategija zatite okolia i

nacionalni plan djelovanja za okoli
trebaju biti temeljeni na najnovijim EU
dokumentima koji se odnose na zatitu od
buke.

52

5.2. PRINCIPI ZATITE OD BUKE

Mjere zatite od buke se poduzimaju s
ciljem zatite ovjeka od neeljenog
uinka buke. Skup svih ekonomski
opravdanih mjera i sredstava kojima se
uinak buke smanjuje na prihvatljivu
razinu naziva se zvunom zatitom.

53

Vidi se da je prihvatljiva vrijednost uinka buke

jako promjenjiva veliina i budui da ovisi o
subjektivnim initeljima, podlona je
subjektivnim ocjenama. Iz tih razloga mnoge
tehnike norme preutno zaobilaze ovu
vrijednost i propisuju samo vrijednost zvune
zatite (npr. propisuje se da zvuna izolacija
zida izmeu dva stana mora biti najmanje 52 dB,
bez obzira kolika je buka u susjednom stanu).
Vrijednost zvune izolacije je fizikalna veliina
koja se uvijek moe izmjeriti, pa prema tome ne
ovisi o subjektivnim utjecajima.
54

Efikasnost ili sposobnost neke prepreke

(barijere) u spreavanju prolaska zvunog
vala naziva se zvuna izolacija ili
izolacijska mo (prema ISO/DIS140/V iz
1976.) i mjeri se u decibelima .

55

Pri odreivanju izolacijske

moi pregrade potrebno
je izmjeriti razinu zvunog
tlaka na strani zvunog
izvora ispred prepreke
(prostorija izvora), a zatim
iza prepreke (prostorija
prijema). Uz to, potrebno
je poznavati i vrijeme
odjeka ili apsorpciju u
prostoriji prijema zvuka.

56

ZVUNA IZOLACIJA=L1 - L2 + 10 log(S/A) dB

L1 = razina zvuka u prostoriji izvora

L2 = razina zvuka u prostoriji prijema
S = povrina prijemne prostorije
A = apsorpcija prijemne prostorije
10 log (S/A) = ispravak zbog apsorpcije

57

1.
2.
3.

Smanjenje tetnog uinka zvuka moe

se postii na tri naina:
Zvunom zatitom na samom izvoru
Zvunom zatitom na putanji izmeu
izvora i prijemnika
Poduzimanjem zatitnih mjera na mjestu
prijema zvuka

58

5.2.1. Zvuna zatita na izvoru zvuka

a) Smanjenjem pobudnih sila
Uglavnom obuhvaa smanjenje sila udara i sila trenja,
balansiranje pokretnih masa (kod rotacijskih strojeva), ili
magnetskih sila (kod elektromotora), centriranje i podmazivanje
leita, osovina, prijenosa i slino.
b) Priguenjem elemenata na koje djeluju pobudne sile
Poduzima se zbog toga to ti elementi mogu postati vrlo jaki
sekundarni izvori zvuka. Priguenje se postie uglavnom na dva
naina: promjenom vlastitih frekvencija rezonantnog elementa i
poveanjem elastinih gubitaka tog elementa.
c) Promjenom reima, naina, pa ak i principa rada izvora buke
Kada se npr. radi o motorima, poduzimaju se konstruktivne
izmjene, poevi od promjene broja okretaja, pa sve do promjene
principa rada motora (umjesto klipnih koriste se turbinski motori i
sl.).
59

5.2.2. Zvuna zatita na putanji zvuka

Zvuna zatita na putanji zvuka spada,
uglavnom, u domenu arhitekture i
graevinarstva.
Potrebno je razlikovati dva osnovna sluaja:

kad se zvuni izvor nalazi u otvorenom prostoru

kada je zvuni izvor u nekoj prostoriji.

U prvom sluaju direktni zvuk je dominantan, a u

drugom sluaju se radi o kombinaciji direktnog i
reflektiranog zvuka.
60

Zvuni izvor na otvorenom prostoru

a) Urbanistiko rjeenje kojim se svi izvori buke
postavljaju to je dalje mogue od svakog mjesta
prijema zvuka.
Npr. izbjegava se gradnja stambenih zgrada u blizini
magistralnih puteva, eljeznikih pruga, autobusnih
kolodvora i sl.
b) Urbanistiko rjeenje kojim se koriste akustiki
zakloni izmeu izvora i prijemnika. Akustiki zakloni
mogu biti prirodni, kao to su brda, ume, parkovi i
sl., ili mogu biti umjetni, ve postojei ili specijalno
graeni.

61

c) Urbanistiko rjeenje kojim se izbjegavaju tetne

refleksije zvuka. Ovdje se prvenstveno misli na
reflektiranje zvuka od fasada dugih i visokih zgrada.
d) Arhitektonsko rjeenje rasporeda prostorija, kojim
su bune prostorije locirane tako da ine zatitni
pojas prema vanjskom izvoru buke. Zatita
postignuta na ovaj nain vrlo je velika i ekonomina.
e) Arhitektonsko rjeenje prozora i vrata za
odgovarajui objekt u odgovarajuem okruenju.
Prozori i vrata predstavljaju najslabija mjesta u
pogledu zvune izolacije prema vanjskom prostoru.

62

63

Zvuni izvor na otvorenom prostoru

a) Postavljanje zvunog izvora u najnii nivo zgrade, u
prizemlje ili podrum, kako bi samo tlo smanjilo
vibracije i time smanjilo njihov prijenos na ostatak
zgrade.
b) Grupiranje bunih i tihih prostorija u jednom objektu.
c) Spreavanje prenoenja buke kroz sve vrste
instalacija. Buka instalacija, naroito klimatizacije,
kanalizacije, vodovoda pa i liftova u posljednje
vrijeme privukla je veliku panju ne samo u
prouavanju nego i u standardizaciji.

64

d) Izbor graevinskih elemenata, zidova i meukatnih

konstrukcija.
e) Zatvaranje zvunih izvora u komore. Izraena razina
buke moe se u velikoj mjeri smanjiti ako se zvuni
izvor stavi u zatitnu komoru. Cijela konstrukcija
komore, zajedno sa priguivaima zvuka, treba biti
odvojena od konstrukcije zgrade.
f) Poveanje apsorpcije. Pored komponente direktnog
zvuka, u zatvorenim prostorijama postoji i
komponenta koja potjee od mnogobrojnih refleksija
od graninih povrina i povrina stvari. Poveanjem
apsorpcije, ova druga komponenta znatno se
smanjuje.

65

5.2.3. Zvuna zatita na mjestu prijema zvuka

Zatitne mjere na mjestu prijema zvuka
poduzimaju se kako bi se zatitio ovjek. Kao
prijemnik zvuka ovjek se titi pomou tzv.
osobnih sredstava zatite.
Zatita se moe postii i na drugi nain, kao to
je obavjetavanje stanovnitva o npr.
eventualnim javnim skupovima.
Praktini zakljuak je taj da se na bunim radnim
mjestima radnici trebaju to ee smjenjivati.
Regenerativno svojstvo duih odmora takoer je
potvreno, pa bi i raspored odmora spadao u
zvunu zatitu na mjestu prijema zvuka.
66

6. ZAKLJUAK
Vidljivo je, dakle, koliko je problem buke sloen, i
koliko moe prouzroiti posljedica na ovjeka.
S jedne stane, moramo biti svjesni da drutveni
napredak zahtjeva uvoenje novih tehnologija i
da je to nunost vremena, no ipak, potrebno je
uiniti sve kako bismo bili informirani o
potencijalnim rizicima koji su posljedica tih novih
tehnologija i upoznati mehanizme njihovog
djelovanja na ovjeka kao i pronai
odgovarajue mehanizme zatite.
67

7. LITERATURA
M. Simonovi, D. Kali, P. Pravica: Bukatetno djelovanje, mjerenje i zatita; Ni,
1982. poglavlja 1, 2, 4 i 7

68