METODIKA NASTAVE JEZIKA I KNJIEVNOSTI Nastavna interpretacija pripovjetke Ruke Ranka Marinkovia Motivacija: Sa uenicima u razgovarati o pojmu ruke

i tome ta one za njih predstavljaju. Nastojati u razgovorom i raznim asocijacijama doi do pojma drugosti, otuenosti i razlika, jer je i sutina ove prie prikazati suprotnost i razliitost. Samim tim to je Marinkovi koristio sinegdohu kao stilsko izraajno sredstvo, time to je cjelinu zamjenio dijelovima, odnosno tijelo kao cjelinu rasparao na dijeove od kojih svaki ima to za rei, govori nam se o stvarima, ili dijelovima stvari koje se razlikuju, imaju razliite poglede i stavove. Natojat u uenike navesti da razmisle o svim onim stavrima koje kaemo ili ne kaemo, o onome to mislimo i onome to inimo. Takoe, u razgovarati sa uenicima o pojmu bajke i basne, kao mogunou svrstavanja ove prie u te knjievnu vrstu. PRVI NASTAVNI SAT 1. Interpretativno itanje Poetak pripovjetke Ruke nastavnik bi trebao itati umjereno bez pretjerane dramatinosti, staloeno i jasno, jer se opisuje kompatibilnost dvije ruke. Nakon tog dijela poinje dijalog, kada nastavnik pojaava svoj ton i ubrzava ga, jer gotovo cijela pripovjetka prikazuje raspravu ili ak svau dvije ruke. Te ruke su razliite, sa nepomirljivim stavovima, jedna je njena i umiljata, a druga je gruba i surova. Pri itanju dijaloga potrebno je, takoe, mijenjati ton glasa kada govori lijeva i kada govori desna ruka. 2. Provjeravanje doivljaja uenika Nakon itanja pripovjetke, ostaviti u uenicima dovoljno vremena da sakupe svoje utiske u jednu cjelinu i stvore odreeno miljenje o prii. Nakon pauze, poet u razgovor pitanjima tipa: ta ste osjeali dok sam ja itala priu? Kakva su vaa miljenja o desnoj i lijevoj ruci? Kakva je desna ruka, a kakva je lijeva (pri tome je potrebno nai citat iz prie u kojem se opisuju obje ruke). Kakve su uloge ruku u ulozi ivota jednog ovjeka? Kakve principe imaju desna i lijeva ruka?
1

3. Zanivanje problemske situacije U toku razgovora sa uenicima o principima koje predstavljaju ruke; odnosno lijevoj kako onoj njenoj, sestrinskoj, onoj koja ne podrava desnu koja voli ovjeka, a koja dobiva malo zasluga, i desnom koja je gruba i sirova, opet portvovana i spremana na sve da poslua ovjeka i osluhne njegove elje, pa ak i da podigne ruku na njega; razgovarati emo i o tome kako te ruke imaju razliite stavove, a pripadaju istom ovjeku.. Uenike u zatim uputiti na pitanje: Vode li se u ovjeku kao pojedincu i ovjeanstvu kao globalnoj zajednici vrebalni i fiziki sukobi slini onima koje predsavljaju lijeva i desna ruka iz pripovjetke Ruke? 4. Definiraje problema iskazivanje teze Nakon odgovora i razgovora o odgovorima na dato pitanje (Vode li se u ovjeku kao pojedincu i ovjeanstvu kao globalnoj zajednici vrebalni i fiziki sukobi slini onima koje predtavljaju lijeva i desna ruka iz pripovjetke Ruke?) postaviti u tezu o kojoj u razgovarati s uenicima: ovjekova mo ima lice i nalije! (u emu se to ogleda?) Simbolika ruku? U prii su ruke autonomne, neovisne, a simboli ruku mogu se podijeliti na simboliku Lijeve i simboliku Desne ruke. Lijeva je ruka, dakle, simbol iskonskoga porijekla, umjenosti i osjeajnosti, ali u samoj je radnji podreena Desnoj, kao pomonica i kao paravan. Desna ruka s druge strane predstavlja formu, civilizaciju i razum, odnosno Demiurga i ljudski ponos

5. Samostalni istraivaki rad uenka Za samostalni rad, uenike u podijeliti u tri grupe koje e obraivati tri razliite teze, pri tome e svaki uenik napisati svoj stav o problemu i izraziti svoje miljenje: I grupa: Zvuk ironije u pripovjeci Ruke, pri tome definirati ironiju kao stilsko izrajno sredstvo i navesti primjer (loe maskiran ivot, dvije ruke potpuno razliite, ali potpuno uklapaju jedna u drugu Ruka ruku mije)

II grupa: Konvencionalnosti i drutvene predrasude koje sputavaju ljude! (miljenja koja stvaramo na osnovu nekih povrnih informacija, miljenje spram lijeve i spram desne ruke i da li se to miljenje mijenja tokom prie) III grupa: Metonimija i sinegdoha, kao osnovni stilski postupak! (pri tome objasniti i definirati ove stilska figure i navesti primjer) 6. Analiza rezultata istraivanja Kod analize rada vano je da uenici ravijaju svoje sposobnosti razmiljanja i raspravljanja, jer pri svakom izlaganju, uenike u poticati da kau svoje miljenje o temi ili izlaganju drugih uenika. Uenike u poticati na kreativno miljenje, argumentiranje, citiranje, debatiranje, a pri tome kao nastavnik, pazit u na tok, razgovor uenika, njihov nain izgovora i eventualnog usmjeravanja uenika na daljni rad i razgovor. 7. Davanje domaeg zadatka za samostalan rad Vjebanje izraajnog itanja pripovjetke i napisati sastav na temu : Kada ruke progovore? DRUGI NASTAVNI SAT 1. Produktivno ponavljanje zapaanja sa prethodnog nastavnog sata Na poetku ovog asa sa uenicima u ponoviti ono o emu smo razgovarali na prethodnom asu, s tim da u posebnu panju postvetiti odnosu i razliitosti stavova desne i lijve ruke. Tako emo razgovarati o zadai koju su imali, jer se direktno tie tematike koje emo obraivati na ovom asu. Pojedini uenici e itati svoje sastave? Takoe emo razgovarati i o pojmu drame, kao knjievne vrste, jer cjela pripovjetka ima dijaloku, tj. dramsku komponentu.

2. Projiciranje sheme ta je dramski tekst /drama? Prevedeno s grkog jezika, drama znai radnja. Ona obuhvaa sve knjievne vrste namijenjene izvoenju na pozornici, a koje svoj pravi smisao dobivaju u kazalinoj predstavi. Odnos likova u pripovjeci Ruke kao dramskom tekstu? Navesti karakteristike drame pronaenje u prii Ruke! Kompozicija drame:

uvod ili ekspozicija - dio u kojem se upoznaju likovi i okolnosti radnje zaplet ili komplikacija - dio u kojem poinje sukob; naziva se jo i toka bez povratka vrhunac ili kulminacija - dio ispunjen napetou koja proizlazi iz dramskog sukoba preokret ili periptija - trenutak kad se u radnji dogodi neto suprotno od onoga to se oekuje rasplet - zavrni dio drame

ematsko prikazivanje kao nastavna metoda jako je korisno za uenika, ali e isto tako uticati nja njihovu panju koju u nastojati odrati crtanjem iste na table:

POJEDINAC LIJEVA RUKA DRUTVO Zadatak uenika pri radu na shemi jeste da iznose svoja miljenja o odnosima dijelova iz sheme, npr. odnos lijeve ruke spram pojedinca i drutva, odnos desne ruke spram pojedinca i drutva, odnos lijeve ruke spram desne i odnos pojedinca spram drutva. Razgovarat emo i o ulozi dijaloga u slubi stvaranja napetosti i iskazivanja razlika (desna i lijeva ruka)!
4

DESNA RUKA

3. Zasnivanje problemske situacije na etikom naelu Uenike u podijeliti u dvije grupe, jedna grupa e biti na strani lijeve ruke, a druga na strani desne ruke. U emu se ogleda mo lijeve (mo govorenja, uvjeravanja, krije se iza rijei), a u emu mo desne ruke (radi no to eli, beskompromisna je i direktna)? Zato mislite da je desna ruke u pravu sa svojim ponaanjem? Zato mislite da je lijeva ruka u pravi sa svojim ponaanjem? 4. Stavljanje glavnog problema u kontekst Poto smo obradili svaki aspekt prie, sa strane strukture i sa strane interpretacije, u daljnji razgovor uvest i u tezu: ruke u funkciji neverbalne komunikacije, i koliko neverbalna komunikacija utie na razgovor. Pri tome je vano i naglasiti snagu ruku, koje u ovoj prii imaju sposobnosta samostalnog odluivanja, ruku kao graditeljske ali i ruilake snage ljudi. 5. Lokalizacija pisca u kontekst pieva opusa Ranko Marinkovi jedan je od onih pisaca koji su u hrvatsku knjievnost uli sa malim brojem djela, tj. pripovjedakom prozom sakupljenom u dvjema knjigama: Proze, prvi put objavljene 1948. i Ruke, prvi put objavljene 1953. Zapravo sve je prijeratne proze, novelistikog karaktera, zajedno s dramom Albatros objavio u Prozama. 6. Jeziko-stilske karakteristike pripovjetke Ruke Leksiki nivo: Jezik je u prii knjievni, ali i ekonomian, jer bez pretjeranosti monotonije zapaa i opisuje pojedine detalje. Cjlokupni tekst je idilian, bez ikakvih viaka i repova, a to se tie nepoznatih rijei, leksika je uobiajena. Demijurg: rije je sastavljena od dviju grkih rijei: demos (svijet, narod) i ergon (djelo). Rije demijurg znai tvorac, stvaralac. Po grkom filozofu Platonu, demijurg je ime boga tvorca. Kod Hegela je, proces miljenja, demijurg stvarnost
5

Stilske figure (definirati i nai primjere): Metonimija: (gr. meta = promjena, -numia = sufiks za figure, izveden od onoma = ime; metnumia = promjena imena) uporaba je rijei u prenesenom znaenju, ali se znaenje ne prenosi po slinosti kao kod metafore, nego prema odreenim stvarnim odnosima, dodirivanju ili povezanosti u prostoru ili vremenu, odnosno, prema logikoj vezi. Ironija: je trop kod kojeg je forma iskaza u suprotnosti sa sadrajem iskaza, te se znaenje moe shvatiti pomou neverbalnih sredtsva ili intonacije, te pomou konteksta Sinegdoha: se moe shvatiti kao samostalan trop ili podvrsta metonimije, budui da funkcionie takoer na brisanju konteksta, na zamjeni cjeline dijelom, na upotrebi jednine umjesto mnoine i obratno. 7. Zadavanje domaeg zadatka Napisati esej na temu: Pria Ruke kao basna ili kao bajka!