UNIVERZITET U ISTONOM SARAJEVU Saobraajni fakultet Doboj

TELEMATIKA

Profesor: Danimir Mandi Asistent: Goran Jauevac

Studenti: Nina Zari Lejla ogi Melisa Halilovi Darko Todorovi

Doboj 2011.

Seminarski rad

SADRAJ

UVOD.......................................................................................................................................3 1. DEFINICIJA TELEMATIKE.............................................................................................4 2. STRUKTURA I VRSTE TELEMATSKIH SISTEMA......................................................4 2.1. Osnovne komponente telematskih sistema..............................................................5 2.2. Vrste telematskih sistema........................................................................................6 2.2.1. Telematski sistemi za prikuplanje podataka o vozilu i vozau.........................6 2.2.2. Telematski sistemi za praenje vozila...............................................................7 2.2.3. Praenje prikljunih vozila................................................................................9 2.2.4. Tekstualne poruke...........................................................................................10 2.2.5. Informacije o realizaciji transportnog procesa i isporuci robe........................10 2.2.6. Sistemi informisanja o uslovima saobraaja...................................................11 2.2.7. On-board navigacija........................................................................................12 3. MOGUNOSTI PRIMJENE TELEMATSKIH SITEMA I POTENCIJALNE KORISTI............................................................................................14 3.1. Telematika i transportni proces.............................................................................14 3.2. Koristi od primjene telematskih sistema...............................................................16 4. PRIMJERI PRIMJENE TELEMATSKIH SISTEMA Fleet Board sistemi............................................................................................................19 ZAKLJUAK.........................................................................................................................21 LITERATURA........................................................................................................................22

Seminarski rad

UVOD
Telematski sistemi predstavljaju trenutno najvee dostignue u primjeni raunarske i telekomunikacione tehnologije. Ovi sistemi pruaju mogunost povezivanja sa tahografima, itaima broja obrtaja, mjeraima potronje goriva i razliitim senzorima koji se postavljaju na vozilo u cilju dobijanja svih potrebnih podataka. Svi ti podaci se, uz primjenu ovih sistema, mogu beinim putem prenositi do baze. Time se stvara mogunost nadgledanja tehnikog stanja vozila za vrijeme obavljanja transportnog zadatka, preduzimanje odreenih mjera u sluaju pojave nepredvienih sitacija, te se prua mogunost unoenja unoenja odreenih izmjena vezanih za transportni proces koje mogu nastati tokom obavljanja transporta. Ovi sistemi imaju sposobnost odreivanja najbolje varijante prevoznog puta na osnovu trenutnih uslova u saobraaju sa aspekta potronje goriva, vremena putovanja i trokova. Telematski sistemi pruaju sve potrebne informacije sa velikom pouzdanou na osnovu ije analize se mogu donijeti odgovarajue upravljake odluke u cilju poveanja proizvodnosti voznog parka, a samim tim i minimiziranja cijene kotanja transporta to je i osnovni cilj pri obavljanju transportnih usluga. Inteligentni transportni sistemi (ITS), iji je podsistem telematika, imaju za cilj da potpomognu upravljanje distribucionim i prevoznim procesima. Ovi sistemi obezbjeuju potrebene alate i mehanizme kojima se ostvaruje bolje upravljanje na transportnoj mrei, bezbjednost vozila, pomae vozaima prije i za vrijeme trajanja prevoza i ini putovanje puno prijatnijim. Telematika objedinjuje informacione i telekomunikacione tehnologije u cilju ostavrivanja velikih mogunosti koje nudi savremeno drutvo. Primjena savremenih telematskih sistema ima veoma vanu ulogu u obezbjeivanjuopte mombilnosti i tako omoguava savremenom poslovanju da zadovolji zahtjeve konkurentnog trita. Njarazvijeniji telematski sistemi doprinose razvoju transportnih procesa pruajui mogunost za efikasnijim upravljanjem istim. Primjena telematskih sistema nee dovesti do rjeavanja svih problema koji se pojavljuju tokom obavljanja transporta ali e ukazati na one probleme kojima se mora posvetiti posebna panja u cilju njihovog otklanjanja.

Seminarski rad

1. DEFINICIJA TELEMATIKE
Telematika je nauka o slanju, primanju i uvanju informacija uz pomo telekomunikacionih ureaja, odnosno koritenje raunara za kontrolu i nadziranje udaljenih ureaja ili sistema. Telematika (TELEkomunikacije + inforMATIKA) objedinjuje informacione i telekomunikacione tehnologije u cilju ostavrivanja velikih mogunosti koje nudi savremeno drutvo. Njihova osnovna uloga je obezbjwivanje podataka vezanih za transportni proces ili za rad vozila i vozaa, memorisanje, obrada i prenos tih podataka do korisnika. Analizom ovih podataka dobijaju se informacije znaajne za donoenje odgovarajuih upravljakih odluka u cilju poboljanja efikasnosti sistema i iskorienja raspoloivih resursa.

2. STRUKTUTRA I VRSTE TELEMATSKIH SISTEMA

Telematika je pojam koji ima razliite definicije u zavisnosti od trita ili sektora u kome se koristi. Ipak, postoji opta definicija koja obuhvata sve oblasti primjene: Koritenje kompijutera za kontrolu i nadziranje daljinskih ureaja ili sistema. U drumskom transportu pod pojmom daljinski ureaji koji se kontroliu i nadziru podrazumijevaju se solo, vuna i prikljuna vozila. Telematski sistemi u vozilima se mogu iskoristiti za razliite svrhe, kao to su prikupljanje podataka o vonji, upravljanje prevoznim procesiam, praenje lokacije vozila, pronalaenje ukradenih vozila, pruanje usluge davanja informacija vozaima o putanjama kretanja vozila i sl.

Seminarski rad

2.1. Osnovne komponente telematskih sistema

Postoji veliki broj razliitih telematskih sistema. Svaki od tih sistema predstavlja razliite kombinacije tri osnovne komponente: Hardwer ureaji koji su fiziki postavljeni na vozilu i u slubi u kojoj se vri prikupljanje podataka; Prenos podataka naina na koji se svaki podatak koji je prikupljen prenosi sa vozila do slube za prikupljanje podataka; Upravljaki softver nain na koji se ovi prikupljeni podaci pretvaraju u niz korisnih informacija neophodnih za uspjeno poslovanje samog preduzea.

Slika 1. Dijagram naina funkcionisanja telematskih sistema

Seminarski rad

2.2. Vrste telematskih sistema

Postoji irok opseg raspoloivih mogunosti za kombinvanje razliitih gledita na osnovne komponente sistema, pa je podjela izvrena na sljedee specifine primjene: prikupljenje podataka o vozilu i vozau; praenje vozila; praenje prikljunih vozila; tekstualne poruke; informaicje o realizaciji transportnog procesa i isporuci robe; informacije o uslovima u saobraaju; navigacija pomou on-board kompijutera.

2.2.1. Telematski sistemi za prikupljanje podataka o vozilu i vozau

Osnovna funkcija ureaja za on-board prkupljanje podataka je da se obezbijede informacije vezane za rad vozila i vozaa. Na taj nain e se poboljati rad vozila u pogledu potrnje goriva i ostvariti odreene koristi kao to su smanjenje trokova odravanja, poveanje bezbjednosti kretanja vozila na putevima, kao i smanjenje trokova osiguranja. Ovo je jedna od on-board tehnologija kao podrka upravljanju voznim parkovima koja je najranije razvijena, ak i prije nego to se rije telematika poela koristiti. Veina proivoaa vozila danas obezbjeuje ovu vrstu proizvoda kao sasavni dio originalne opreme. Telematski sistemi za prikupljanje podataka o radu vozila i vozaa fiziki su povezani sa taografima, itaima broje obrtaja, mjeraem potronje goriva i vrlo esto sa razliitim elektronskim davaima ulaznih signala sa kabine ili asije vozila.Podaci o vozaima se mogu dobiti preko ureaja za identifikaciju. Najbolji nain je identifikacija preko kartice (slika 2.) ili odgovarajueg kljua.

Slika 2. Kartica za identifikaciju vozaa

Seminarski rad
Postoji nekoliko mogunosti za prenos podataka sa vozila na raunar, smjetenog u slubi za prikupljanje podataka : laptop ili slini ureaji koji se mogu prikljuiti na jedinicu za prikupljanje podataka o vozilu; koritenje odgovarajueg kabla u vozilu u preocesu punjenja gorva; preko ureaja za identifikaciju vozaa; automatski beinim putem; preko mree mobilnih telefona ili satelita.

Nain na koji se podaci o vozilu i vozau prikazuju preko softvera sistema predstavlja krajnji cilj proizvoda. Mogunosti koje prua ovaj sistem su sljedee: spreavanje pokretanja vozila ak i u sluaju kada je motor upaljen; hands-free rukovanje (bez kodova ili kljueva); identifikacija vozaa upravljanje vozilom mogu vriti samo ovlateni vozai; datum i vrijeme poetka/zavretka koritenja vozila; datum i vrijeme otvaranja tovarnog prostora; ukupan preeni put po vozau; ukupan preeni put po vozilu; prosjena i maksimalna brzina kretanja vozila;

2.2.2. Telematski sistemi za praenje vozila

Sistem za praenje vozila se pojavio prije mnogo godina, a posljednjih godina je posebno razvijen u interesu pveanja bezbjednosti i efikasnosti kontrole. Cilj je zatita vozaa, tereta i vozla od provale i krae, praenje i registrovanje putnog pravca zbog osiguranja i statistike, kao i hitna intervencija u sluaju neispavnosti na motornom vozilu, nekog tehnikog problema ili pogoranja zdravstvenog stanja vozaa. Ova tehnologija omoguava da se vozilo lokalizuje sa dosad nezamislivom tanou. U okviru sistema za praenje vozila se obino nalaze tri komponente: on-board kompijuter, prijemnik satelitskog signala (GPS) i komunikacioni modul. Za razliku od sistema za prikupljanje podataka o vozilu i vozau, standardni sistem za praenje vozila ne prikuplja p odatke direktno sa vozila. Bilo koji podatak o brzini vozila se obino proraunava preko podataka sa GPS prijemnika. Koriste se za razliite metode utvrivanja lokacije vozila i slanje tekstualnih poruka. Najee se primjenjuje jedna od velikih mrea mobilne telefonije ( GSM ili njegovog dijela SMS koji je omoguen uz primjenu SIM kartice).

Seminarski rad
Od upravlajkih softvera kod ove vrste telematskoh sistema se koristi obino softver za mape. Skoro svaka od ovih elektronskih mapa ide u paketu sa veoma atraktivnim i korisnim alatima ako to su zumiranje, pronalaenje odreene lokacije i planiranje prevoznih puteva. Veoma je vano da je softver jednostavan za koritenje. Postje dva osnovna tipa mapa koje se koiste u telematskim sistemima : 1. raster mape 2. vektor mape Raster mape predstavljajju mape koje su opete poznate i koje se sastoje iz mape puteva u koloru i mape koja prikazuje terenske uslove.

Slika 3. Raster mape Vektor mape su sastavljene od pravih podataka koji se dobijaju iz baze podataka, ukljuujuii imena ulica i koordinate raskrsnica u geografskoj irini i duini. Ove mape sadre stvarne podatke koji su potrebni, koo to su lokacije autobuskih stajalita, telefonskih stubova, prilaza depoima i niskih nadvonjaka.

Slika 4. Vektor mape

Seminarski rad
Tipine zatite koje nudi ovaj sistem su: dugme alarma koje daje mogunost vozau da signalizira svojoj autobazi odmah i diskretno u sluaju ozbiljnog problema vezanog za linu bezbjednost i bezbjednost robe. Svako zaustavljanje vozila se daljinski moe utvrditi na osnovu promjene uslova rada vozila, npr. brzine, prevoznog puta, vremena putovanja. Svako otvaranje vrata moe biti zabiljeeno i praeno informacijama o vremenu i lokaciji na kojoj je do toga dolo. Praenje ukradenog vozila, na taj nain to se sistemi za praenje detektuju u sluaju da se vozilo kree izvan odreenog voznog parka za vrijeme obavljanja prevoznog procesa. Ureaji za identifikaciju vozaa, spreavaju pokretanje vozila od strane nepoznatog lica i na taj nain u velikoj mjeri oteavaju krau vozila.

2.2.3. Praenje prikljunih vozila

Sistemi za praenje vozila u poetku su bili fokusirani samo na solo ili vuna vozila. Metim, ubrzo je shvaeno da je potreban odvojen sistem koji bi prato prikljuna vozila. Primjena ovog sistema omoguava: Dobijanje podataka o prikljunom vozilu kao to su kontrola povezanosti prikljunog vozila, informacije vezane za ostavljanje i preuzimanje preikljunog vozila, praenje njegovog kretanja po ulinoj mrei; Poveanje iskoritenosti prikljunih vozila na taj nain to su podaci o zauzetosti pojedinog prikljunog vozila dostupni u svakom trenutku; Poveanje produktivnosti vunog vozila i vozaa tako to prua podatke koji pokazuju da je prikljuno vozilo pravilno prikljueno za vuno, kao i da je to vozilo ostavljeno na odgovarajueoj lokaciji; Poboljanje kvaliteta usluge za klijente i bezbjednosti tereta kroz praenje vremena podizanja robe i praenje lokacije prikljunog vozila.

Seminarski rad

2.2.4. Tekstualne poruke

Slanje tekstualnih poruka je daleko jeftinije od standardnog telefonskog poziva. Takoe predstavlja sigurniji nain komuniciranja pri emu su ove poruke kratke i jasne i ostaju zabiljeene da su poslate i primljene. Veina sistema za prenos tekstualnih poruka ima listu unaprijed definisanih tekstova poruka, sauvanih ili snimljenih za potebe i vozaa i baze u cilju minimiziranja broja tipinih zahtjeva. Ovo predstavlja pogodnost obzirom na to da vozai ne mogu toliko brzo da ispisuju svoje poruke. Dok e se telefonski razgovori i dalje koristiti tokom prevoznih aktivnosti, komuniciranje preko tekstalnih poruka e postati sve vie u upotrebi kao nain poveanja hardverske i softverske podrke u cilju daljeg smanjenja trokova.

2.2.5. Informacije o realizaciji transportnog procesa i isporuci robe

U praksi nije rijedak sluaj da vozai sa svojim vozilima naputaju autobazu sa po greno upisam podacima u putnom nalogu. U tom smislu mogu se ostvarit znaajne koristi upotrebom elektonskog sistema koji se odnosi na dokumentaciju o prevozu i dokaz o obavljenoj isporuci. U okviru ovog sistema vozai koriste runi terminal ili terminal koji je trajno instaliran u vozilu. Primjena ovog ureaja u svrhu dobijanja dokaza o obavljenoj isporuci je ograniena na taj nain to je potrebno da klijenti budu u interakciji sa terminalom bilo preko elektronskog potpisa ili PIN koda. Ovi sistemi su pogodni za preduzea koja se bave zbirnim prevozom robe, kao to su kune isporuke ili razvoenje robe na vie lokacija. Dokumentacija o prevozu obino sadri vrijeme kada je potrebno izvriti istovar robe u okviru planiranih prevoznih puteva. Na mjestima isporuke vozai potvruju da je obavljena ispravna isporuka ili unose elektronskim putem informacije o razlozima neuspjele ili nekompletne isporuke. Prijem ovakvih podataka u bazu omoguava da saobraajna sluba bude obavijetena o rasporedu rada vozaa kao i o stanju svake isporuke. Time je omogueno da se preuzmu trenutne akcije u cilju otklanjanja nedostataka ili greaka.

10

Seminarski rad

2.2.6. Sistemi informisanja o uslovima saobraaja

Ovi sistemi ne spadaju direktno u definiciju klasinih telematskih sistema u vozilima. S druge strane, informacije o saobraaju su od velikog uticaja na kvalitetno obavljanje transportne usluge i predsavljaju jedan veoma vaan element telematike. Sistemi informisanja o uslovima saobraaja su u sutini sofisticiraniji metod pruanja informisanja vozaima o zaguenjima na putevima. Oni se, takoe, mogu povezati sa on-board navigacionim sistemom kako bi se obezbijedili pojedini detalji vezani za izmjenu putanja kretanja vozila u cilju izbjegavanja zaguenja, ali ovakva vrsta primjene se prvenstveno koristi kod automobila dok kod tekih teretnih vozila treba prethodno provjeriti prije nabavke istih. Mnogi automobili danas imaju u graen sistem o informisanju o saobraaju kao dio standardne opreme. Informacije o saobraaju su direktno dostupne vozaima u cilju ostvarivanja odreenih koristi prilikom vonje pa zato i ne postoji poseban upravljaki softver ve odluke donose sami voazai. Ukoliko u vozilu nije ostvarena veza izmeu sistema za informisanje i on-board navigacionog sistema vozaima je u cilju izbjegavanja zaguenja potrebna mapa puteva ili poznavanje lokalne mree puteva. Vodei dobavlaji u ovoj oblasto pruaju usluge navigacije ili sarauju sa proizvoaima navigacionih proizvoda u cilju pruanja takve vrste usluge. Osnovne mogunosti koje prua ovaj sistem su: Automatsko odreivanje lokacije vozila i pravca njegovog kretanja na mrei puteva; Ekran koji je prilagoen potrebama korisnika prua mogunost manuelnog pomjeranja slike na ekranu, zumiranja, kao i ispisivanje tekstualnih poruka vezanih za podatke u saobraaju; Prikazivanje podataka vezanih za brzinu kretanja kolone vozila i vrijeme kanjenja;

Slika 5. Ekran za prikazivanje informacija o uslovima saobraaja

11

Seminarski rad

2.2.7. On-board navigacija

Najee koriteni oblik on-board navigacije jo uvijek je primjena razdvojenih mapa puteva. Navigacioni sistemi su sastavni dio luksuznih automobila, a takoe su raspoloivi i kao dodatna oprema. Najrazvijniji sistemi omoguavaju direktno usmjeravanje ka odreenoj lokaciji. Jedini hardverski ureaj koji je potreban je ekran u kabini vozila ili elektronski modul koji obezbjeuje vozau instrukcije vezane za dolazak na odredite bilo grafikim putem, verbalnim ili koritenjem oba metoda.

Slika 6. Navigacioni sistem

Postoje dva osnovna tipa navigacionih sistema: Off-board (zasnovan na srveru u bazi) On-board (zasnovan na ekranu i CD ureaju).

Osnovne prednosti sistema zasnovanog na serveru su te to su ovi sistemi u mogunosti da odmah ukljue informacije o trenutnim uslovima u saobraaju u proces planiranja prevoznih puteva i to su trokovi ovih sistema nii. Ogranien broj navigacionih sistema koji se trenutno koriste prenise podatke kombinacijom ili GPS i mobilnih telefona ili GPS i RDS-TMC sistema.

12

Seminarski rad
Kao primjer on-board navigaionog sistema moemo navvesti Smartnav sistem koji pomae da se putovanje uini brim, lakim i bezbjednijim to je vie mogue. Ovaj sistem radi tako to voza unosu eljenu adresu, a sistem zatim odreuje rutu za putovanje izmeu taaka A i B, na osnovu trenutnih informacija o uslovima saobraaja, koji se dobijaju preko velikog broja senzora koji su postavljeni pored puteva.

Slika 7. Proraun i slanje informacija vezanih za stanje na putu

Raunar koji vri proraun optimalne rute se nalazi izvan vozila, tako da je u mogunosti da vri stalno auriranje povezanih vezanih za mape. Ovaj sistem autmatski reaguje u sluaju pojave neke iznenadne situacije na putu i daje alernativne putanje kretanja vozila jednostavnim pritiskom na dugme u vozilu.

Slika 8. Voenje vozila tokom putovanja (Smartnav sistem)

13

Seminarski rad

3. MOGUNOSTI PRIMJENE TELEMATSKIH SISTEMA I POTENCIJALNE KORISTI

Primjena savremenih telematskih sistema prua veoma razliite mogunosti korisnicima istih koje mogu doprinijeti boljem iskorienju raspoloivih resursa i kvalitetnijem upravljanju transportnim procesima. Prije svega misli se na mogunost dobijanja odreenih podataka u cilju ostvarivanja koristi kao to su smanjenje ukupnih trokova, poboljanje kvaliteta usluge klijentima, bolje iskoritenje resursa, poveanje bezbjednosti vozaa i robe i dr. Primjena telematskih sistema doprinosi bezbjednijem, pouzdanijem i efikasnijem transportu tako to: pomae prevoznicima da izbjegavaju kanjenja, zaguenja u saobraaju i nepotrebnih prevoza; preusmejrava saobraaj sa preoptereenih puteva na larnativne vidove saobraaja kao to su elejznica i vodeni saobraaj; smanjuje broj saobraajnih nezgoda; poveava produktivnost; bolje iskoriava kapacitet raspoloive infrastrukture; pomae inteligenciji transporta; smanjuje potronju energije; smanjuje zagaeniost ivotne sredine.

3.1. Telematika i transportni proces

Osnovna uloga telematike u transportnim sistemima je obezbjeivanje odreenih podataka vezanih za transportni proces ili za rad vozila i vozaa, memorisanje, obrada i prenos tih pdataka do korisnika. Time se stvara mogunost dobijanja informacija na osnovu kojih se donos odgovarajue odluke znaajne za poboljanje kvaliteta funkcionisanja transportnog sistema. Telematski sistemi predtavljaju sastavni dio informacionog sistema u transportnim sistemima. Kao takvi omoguavaju dobijanje odreenih podataka potrebnih za izraunavanje rada i vremena na osnovu kojih se ocjenjuju rezultati rada rupe vozila ili ukupnog uoznog parka u cilju donoenja odgovarajuih odluka koje e dovesti do poveanja kvaliteta transportnih usluga.

14

Seminarski rad
Za dobijanje tih podataka mogu se koristiti razliiti izvori. Prije svega misli se jna ureaje koji predstavljaju sastavni dio standardne opreme vozila kao to su topografi i itai broja obrtaja. Pored ovih ureaja, na vozilu mogu biti ugraeni i mjera potronje goriva, CAN-BUS mrea za dobjanje razliitith podataka vezanih za rad vozila, ili razni drugi elektronski davaoci ulaznih signala sa kabine ili asije vozila (npr. senzori ). Povezivanjem ovih ureaja sa on-board kompijuterom postavljenim u vozilu omoguava se precizno sakupljanje i povezivanje svih podataka koji sa njih raspoloivi. Prebacivanjem ovako dobijenih podataka u slubu za njihovu obaradu, najee preko GSM mree, dobija se itav niz izvjetaja znaajnih za donoenje odgovarajuih odluka vezanih za upravljanje voznim parkom. Topografi, kao jedan od moguih izvora podataka, imaju mogunost prikazivanja sljedeih veliina: trenutna brzina kretanja vozila; trnutan broj obrtaja motora; brojanik odometra; vrsta radnog vremena vozaa i suvozaa;

Sa analognog zapisa topografa, po prekidu ili zavrtku vonje, mogu se dobiti sljedei podaci: promjena brzine tokom vonje; promjena broja obrtaja motora tokom vonje; vrijeme kada su registrovane vrijednosti posmatrane veliine; broj preenih kilometara; vrijeme vonje i drugih aktivnosti.

Veina ovih podataka moe biti dostupna u realnom vremenu preko sistema koji koriste GSM mreu za prenos podataka. Meutim, ako je vea koliina podataka koji se prenose preko ovog sistema vei su i trokovi, pa se s toga biraju samo podaci koji su zaista trenutno potrebni a ostali se mogu preuzeti po dolasku vozila u bazu. Znaajan broj podataka moe se dobiti ugraivanjem senzora na vozilo koji se postavljajuna zahtjev korisnika kao dodatna oprema na vozilu. Podaci se sa ovih senzora prenose na on-board kompijuter gdje se memoriu za potrebe dalje analize. Sve ovo dovodi do smanjenja ukupnih trokova, poveanje kvaliteta usluge i boljeg iskorienja raspolivih resursa ime se poveava kvalitet transportnog sistema a samim tim se ostvaruje i vei profit to predstavlja krajnji cilj svakog poslovnog sistema.

15

Seminarski rad

3.2. Koristi od primjene telematskih sistema

Na osnovu podataka dobijenih sa senzora ili nekih drugih ureaja na vozilu, mogu se kroz njihovu obradu i analizu, ostvariti znaajne koristi u procesu upravljanja. Prije svega misli se na smanjenje ukupnih trokova kroz utedu u gorivu, samnjenje trokova odravanja i osiguranja. Sistem za praenje rada vozaa i vozila omoguava mjrenje potronje goriva i faktora koji se odnose na stil vonje vozaa kao to su brzina, ubrzanje, rad motora u praznom hodu i nagla koenje pri emu svaki od njh utie na potronju goriva, trokove odravanja i bezbjednost. Na taj nain se moe pomoi u ostvarenju nekih od sljedeih koristi: smanjenje potronje goriva kroz biljeenje koliine potroenog goriva u cilju utvrivanja gubitaka i otklanjanja uzroka njihove pojave; smanjenje broja nezgoda koje dovode do smanjenja trokova osiguranja; smanjenje trokova odravanja kroz kvalitetnije upravljanje vozilom od strane vozaa; odreivanje pojedinaca kojima je potrebna obuka;

Koritenje sistema za praenje vozila omoguava dinaminije, on-line upravljanje vozilima i vozaima. Najznaajnije koristi od koritenja ovog sistema su sljedee: smanjenje trokoeva goriva i dugih trokova vozila eliminisanjem nepotrebno preenih kilometara; smanjenje trokova prekovremenog i nonog rada boljim posmatranjem aktivnosti vozila i vozaa; podaci o vremenu rada vozaa se mnogo preciznije kompletiraju; obavjetavanje klijenata o vremenu isporuke smanjuje se vrijeme ekanja; poboljanje kvaliteta usluge klijentima na taj nain to se prikazuje stvarno vrijeme dolaska i odlaska i utvruje probleme na prevoznom putu; obezbjeivanje podataka za odreivanje nivoa kvaliteta usluge; obezbjeivanje podataka za poreenje trenutnog plana rada sa predvienim; poveanje sigurnosti tereta i vozaa preko alarmnih ureaja; smanjenje vremena stajanja i poveanja broja usluga; smanjenje trokova telefonskih razgovora za poterebe lociranja vozaa.

16

Seminarski rad
Telematski sistemi za praenje prikljunih vozila omoguavaju efikasnije upravljanje prikljunim vozilima kao individualnim sredstvima, kvantifikaciju njihove iskorienosti, omoguava trenutno odreivanje njihovog poloaja i posmatranje njihovog rada u prethodnom periodu. Oni omoguavaju bolje integrisanje prikljunih vozila u prevozne operacije pri emu se osvaruju sljedee koristi: smanjenje veliine voznog parka prikljunih vozila na optimalnu vrijednost; poveanje iskoritenosti preostalog voznog parka prikljunih vozila; poveanje kretanja visokotarifne robe; praenje ukradene robe i prikljunih vozila; daljinsko utvrivanje temperaure bez obzira gdje se prikljuno vozilo nalazi; praenje poslate robe ak i kada je ona isporuena od strane prevoznika.

Koritenjem tekstualnih poruka umjesto verbalnog komuniciranja poveava se bezbjednost kretanja vozila na putevima jer upotreba mobilnih telefona nije bezbijedna tokom vonje za razliku od tekstualnih poruka koje se vozau saoptavaju preko ekrana u vozilu i koje vozai mogu ispisivati za vrijeme dok se vozilo nalazi u stanju mirovanja. Koristi od primjene ove vrste sistema su: smanjenje visokih trokova verbalnog komuniciranja razgovora); smanjenje greaka verbalnog komuniciranja; poveanje bezbjednosti putevima. (naroito meunarodnih

Primjena sistema vezanih za dokumentaciju o prevozu potrebna dokumentacija i dokaz o isporuci se obezbjeuje u elektronskoj formi. Koristi od primjene ove vrste sistema su: smanjenje papirologije i administrativnih trokova; smanjenje greaka vezanih za isporuke i obraune; obezbjeivanje informacija o stanju porudbine i praenje poslat robe; smanjnje propusta u vezi sa isporukom robe; mogunost dobijanja trenutnog obrauna.

Telematski sistemi za informisanje o uslovima saobraaja mogu u velikoj mjeri doprinijeti efikasnijem obavljanju prevoza. Osnovne koristi od njegove primjene su: pruanje mogunosti da vozai utvrde i kvantifikuju zaguenje u saobraaju koje je pred njima kako bi pronali alternativnu putanju kretanja; smanjenje kotanja, naroito u sluaja komuniciranja sa navigacionim sistemom u vozilu; smanjenje vremena putovanja.

17

Seminarski rad
Sistemi navigacije, bilo oni zasnovani na serveru u bazi ili on-board sistemi, imaju ogranienu primjenu u komercijalnim prevoznim procesima u poreenju sa ostalim telematskim sistemima . Osnovne koristi od koritenja ovog sistema su sljedee : Upuivanjem vozaa na osnovu adresa odredia eliminiu se gubici vremena potrebnog za oitavanje mape i traenje ulica; Smanjenje vremena putovanja ime je mogue ostvariti vie isporuka; Smanjenje potrebe za prekovremenim radom; Smanjenje pritiska na vozae.

Sve navedene koristi od primjene ovih sistema mogu se ostvariti samo u sluaju da se dobijeni podaci i izvjetaji od pojedinih upravljakih softvera pravilno iskoriste u cilju utvrivanja onih dijelova prevoznog procesa gdje je potrebno ostvariti odreena poboljanja.

18

Seminarski rad

4. PRIMJERI KORITENJA TELEMATSKIH SISTEMA Fleet Board sistemi

Fleet Board sistem predstavlja telematski internet servis razvijen u svrhu kvalitetnijeg upravljanja voznim parkom. Ovaj sistem prua sljedee mogunosti i usluge svojim korisnicima: Praenje vozila: - obavjetavanje o redovnim servisima; -upravljanje sistemom u sluaju pojave otkaza; -operativne analize; -tekstualno komuniciranje; -biljeenje podataka vezanih za putovanje; -utvrivanje lokacije vozila. -plana rada za pojedine prevozne puteve; - upravljanje poiljkama -obavjetavanje klijenata; -praenje odvijanja transportnog zadatka; -analizu obavljenog transporta

Obavljanje transporta:

Osnovne komponente Fleet Board sistema su: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. Telefonski aparat; Komunikacioni model; Prekidai za promjenu funkcije Fleet Board sistema; GPS antena; Fleet Board GPS antena; GSM primopredajni ureaj; Fleet Board kontrolna jedinica; Kompijuter povezan sa terminalom za vozaa; Terminal za vozaa: ekran/tastatura;

19

Seminarski rad

Slika 9. Osnovne komponente Fleet Board sistema

Za napajanje ovog sistema koristi se standardni izvor napajanja na vozilu 12V. Za obavljanje funkcija kontrole i upravljanje radom pojedinih elemaenata vozila koristi se veliki broj elektromagneta, senzora, davaa i dr. Upravljanje cjelokupnim sistemom se obavlja elektronskim putem. Svi podaci koji se odnose na trenutno stanje vozila prikupljaju se na CAN-BUS mreu i dalje preko komunikacionog modula alju na Fleet Board kompijuter (slika 10.).

Slika 10. Prekidai za promjenu funkcije Fleet Board sistema

20

Seminarski rad

ZAKLJUAK

Ovi sistemi predstavljaju jedan od osnovnih uslova za uspjeno i kvalitetno odvijanje transportnog procesa tako to vre prikuplajnje, memorisanje, obradu i prenos podataka do korisnika ijom se anlizom dobijaju informacije znaajne za donoenje znaajnih odluka u cilju poveanja efikasnosti transportnog sistema i boljeg iskorienja raspoloivih resursa. Pored toga primjena telematskih sistema prua veliki broj potencijalnih koristi. Pomou ovih sistema mogu se komtrolisati vozai i korz sistem nagraivanja mogu se ostvariti znaajne utede, smanjenjem trokova goriva i kvalitetnijim upravljanjem vozila. Utede u potronji goriva mogu se ostvariti i kroz praenje koliine utroenog goriva po vozilu. Kvalitetnijim upravljanjem vozila mogu se smanjiti i trokovi odranja vozila. Uz pomo ovih sistema klijenti su u mogunosti da dobiju informacije o vremenu isporuke, ime se smanjuje njihovo vrijeme ekanja, a samim tim i poveava nivo usluge. Telematski sistemi poveavaju bezbjednost i tereta i vozaa preko odgovarajuih alarmnih ureaja. Komuniciranje sa vozaima se moe obavljati tekstualnim putem, to predsavlja mnogo jeftiniji nain komuniciranja. Takoe, ovi sistemi omoguavaju dobijanje informacija o uslovima saobraaja i pomou njh je mogue izvriti voenje vozila uz ostvarenje to manjih trokova, kao i usmjeravanje vozila na alternativne putanje u sluaju nekog zaguenja u saobraaju. Sve ovo utie na smanjenje ukupnih trokova poslovanja jednog preduzea, ime se opravdava nabavka ove ne ba jeftine dodatne opreme u vozilima. Telematski sistemi imaju mogunost prikazivanja odreenih podataka i izvjetaja. Pravilnim i potpunim koritenjem ovih sistema moe dovesti do eljenih poboljanja u poslovanju. Na osnovu svega navedenog moemo zakljuiti da primjena telematike doprinosi ostvarenju osnovnih ciljeva transportnog sistema tako to: doprinosi poveanju efektivnosti transportnog sistema na taj nain to omoguava vei intenzitet koritenja ponuenih kapaciteta (obim rada), vii kvalite njihovog koritenja i bolje upravljanje raspoloivou vozila; omoguava ostvarenje vieg kvaliteta sistema na taj nain to doprinosi boljem iskorienju resursa, boljem kvalitetu usluge, niim trokovima, ostvarivanju veeg transportnog rada.

21

Seminarski rad

LITERATURA

1) http://www.telematika.web.id/research.shtml - Telematics 2) http://www.mikrokom.rs/index.php/vmchk/GPS-Navigacioni-sistem/View-all-products.html 3) http://www.dw-world.de/dw/article/0,,5099887,00.html 4) http://sh.wikipedia.org/wiki/Globalni_pozicioni_sistem#Osnovni_navigacioni_signali 5) http://en.wikipedia.org/wiki/Telematics 6) http://www.bmvbs.de/cae/servlet/contentblob/29440/publicationFile/284/transporttelematics-developments-and-success-stories-in-germany.pdf 7) http://www.google.ba/search?q=onboard+computer&hl=bs&biw=888&bih=647&prmd=ivns&tbm=isch&tbo=u&source=univ& sa=X&ei=2mTITfOLMcrIsgb7pOipAw&ved=0CFYQsAQ 8) http://www.sf.bg.ac.rs/downloads/katedre/dgt/odtr/telematika2006-2007.pdf

22