Nakladnik: Hrvatska zajednica tehnike kul-

ture, Dalmatinska 12, P. p. 149, 10002 Zagreb,

Hrvatska/Croatia
Izdavaki savjet: akademik Marin HRASTE -
predsjednik, Dubravko MALVI - tajnik, Borko
BORANI, arko BONJAK, Stanislav GOVE-
DI, Branko HRPKA, dr. Zvonimir JAKOBO-
VI, Zdenko JUREA, Marelo MARI, eljko
MEDVEEK, dr. Vladimir MULJEVI
Urednitvo: Borko BORANI, akademik Marin
HRASTE, dr. Zvonimir JAKOBOVI, Zoran
KUAN, Ivan LUI, Dubravko MALVI,
eljko MEDVEEK, Miljenko OURA
Glavni urednik: Dubravko MALVI
Urednik: Zoran KUAN, ing.
Tehniki urednik: Hinko BOHR
Administrator: Sandra HAVLIEK
Broj 6 (502), veljaa 2007.
kolska godina 2006./2007.
Naslovna stranica: Poetak izgradnje nove
istraivake postaje na Antarktici
Urednitvo i administracija: Dalmatinska 12,
P.p. 149, 10002 Zagreb, Hrvatska/Croatia;
telefon i faks (01) 48 48 762 i (01) 48 48 641;
www.hztk.hr; e-pota: abc-tehnike@hztk.hr
ABC tehnike na adresi www.hztk.hr
Izlazi jedanput na mjesec u kolskoj godini
(10 brojeva godinje)
Rukopisi, crtei i fotografije se ne vraaju
Cijena pojedinanog primjerka je 7,50 kuna
Godinja pretplata za 10 brojeva je 75 kuna za
Hrvatsku, odnosno 150 kuna za inozemstvo
Pretplata za tuzemstvo i inozemstvo moe
se uplatiti u kunama u korist iro-rauna:
Hrvatska zajednica tehnike kulture 2360000-
1101559470 (za ABC tehnike, poziv na broj
05 + JMBG). Pretplata za inozemstvo moe se
uplatiti na devizni raun: Hrvatska zajednica
tehnike kulture, Zagreb, Dalmatinska 12,
Zagrebaka banka d.d. 2500-3222764 swift-
code: ZABAHR2X
Pretiskivanje je doputeno samo uz naznaku
izvora, a proizvodnja uz odobrenje urednitva
asopisa ABC tehnike
Upisan u Upisnik Hrvatske gospodarske ko-
more o izdavanju i distribuciji tiska 8. stu-
denoga 2004. pod brojem 189
Potarina plaena u potanskom uredu
10000 Zagreb
Tisak i otprema: DENONA d.o.o. - 10000
Zagreb, Ivanigradska 22
asopis se tiska uz novanu potporu Mini-
starstva znanosti, obrazovanja i porta Repub-
like Hrvatske
Ministarstvo obrazovanja odobrilo je uporabu ABC tehnike u osnovnim i srednjim kolama
U OVOM BROJU
Nova istraivaka postaja na Antarktici . . . . 3
Vjetrenjaa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5
Jednostavni elektroniki termometar . . . . . . 8
Tehnika dokumentacija
na obveznom obrascu. . . . . . . . . . . . 12
Herman Mattes . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13
Model amca za vaenje ljunka. . . . . . . . 14
Ponovno na Mjesec . . . . . . . . . . . . . . . . . 18
Konji-ljuljaka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20
kolski didaktiki robotii ABC tehnike . . 23
Telefoniranje internetom. . . . . . . . . . . . . . 25
Podmornica se slui Sunevom energijom. 27
3-D skulptura od svjetlosnih toaka. . . . . . 27
Svjeica za paljenje Otto motora . . . . . . . . 28
Odabir dodataka za stolno raunalo. . . . . . 29
Staleko druenje na japanski nain . . . . . 31
Robotika i umjetne neuronske mree (1) . . 32
Minijaturni player . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 34
Punjenje akumulatorskih baterija . . . . . . . . 34
Spajanje cijevi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 35
PRILOG
Model amca za vaenje ljunka
Konji-ljuljaka
Zbirka zadataka
NATJECANJA MLADIH TEHNIARA
Hrvatska zajednica tehni-
ke kulture izdala je II. proire-
no izdanje Zbirke zadataka
za natjecanja mladih tehnia-
ra, koja njima i njihovim
mentorima moe posluiti u
pripremama za kolska, grad-
ska, upanijska i dravna nat-
jecanja mladih tehniara.
U Zbirci se nalaze pisani i
praktini zadaci i toni odgo-
vori iz strojarstva (82), roboti-
ke (74), graditeljstva (71), prometne tehnike (64), elek-
trotehnike (30) i opeg tehnikog znanja (43) i pravila
natjecanja mladih tehniara.
Cijena Zbirke je 35 kuna.
Uiteljima-naruiteljima vie primjeraka odobrava-
mo rabat od 20 posto.
U skladu s Pravilima za ovogodinja natjecanja mla-
dih tehniara u ovom broju asopisa ABC tehnike
objavljen je izgled i sadraj OBRASCA koji je obvezno
priloiti uz svaki izradak koji se prijavljuje na ovogodi-
nja natjecanja mladih tehniara na svim razinama
(kolska i gradska 16. veljae 2007., upanijska 30.
oujka 2007. i 49. dravno natjecanje u Dubrovniku
od 25. do 29. travnja 2007.).
Detaljna pravila i nacrte natjecateljskih staza za vo-
nju robota na ovogodinjim natjecanjima mladih teh-
niara moi e se uskoro nai na naoj web stranici.
02.qxd 24.1.2007 9:08 Page 1
3
Pribliava se kraj njemake antarktike posta-
je, koja je ve dvanaest godina u pogonu na le-
denom sprudu Ekstrmu*. Najkasnije 2008.
njezina elina konstrukcija vie nee moi izdr-
ati optereenje pokrova od snijega i leda. Zato
sada Institut Alfred-Wegener (AWI) u Bremerha-
venu planira gradnju postaje-nasljednice, koja
KLIMATOLOGIJA
Nova istraivaka
postaja na
Antarktici
e deset kilometara dalje poeti s radom u an-
tarktiko ljeto 2008./2009. Za AWI ta je antar-
ktika postaja vana, jer se prije 25 godina ute-
meljen institut snano ukljuio u meunarodno
istraivanje.
Postaja Neumayer II. smjetena je na obali at-
lantskog dijela Antarktike. Tamo svake godine
padne u prosjeku 80 cm snijega, koji se zadrava
i iz godine u godinu sve se vie nagomilava. Za vi-
e od desetak stalnih istraivakih postaja u tom
dijelu polarnoga kontinenta to je veliki problem.
One polagano tonu u snijeg i stoga se moraju ob-
navljati u relativno kratkim vremenskim razmaci-
ma. Britanci planiraju ve svoju estu postaju Hal-
ley na ledenom sprudu Bruntu, a Junoafrika
Republika stigla je do svoje etvrte postaje.
Njemaka postaja ve je u meuvremenu se-
dam metara ispod povrine i mogu joj se vidjeti
jo samo ulazni tornjevi. Zato e na udaljenosti
od deset kilometara uskoro poeti gradnja nove
postaje. AWI e za novogradnju utroiti oko 26
milijuna eura, a trokovi ruenja postojee pos-
taje procjenjuju se sa 2,5 milijuna eura. U me-
unarodnoj polarnoj godini 2007./2008. treba-
la bi postaja Neumayer II. biti spremna za rad.
Ona je polazna toka opsenog njemakog is-
traivakog programa i imat e vanu ulogu u
meunarodnoj logistikoj mrei istraivanja na
Antarktici.
* Ekstrm je ledena ploa na Antarktici povrine 8700
km
2
. Podruje je ubiljeavano na zemljovidu od 1949.
do 1952. i nazvano je prema vedskom inenjeru Bertilu
Ekstrmu. Bridovi toga ledenog spruda visoki su 160 m i
stre 15 m iznad morske povrine.
Postaja Neumayer III., zgrada na dva kata i duine 82 m, stoji na 20 hidraulinih postolja i trebala bi 2008. zamijeni-
ti sadanju njemaku postaju, koja sve vie tone u led
ABC_502_prelom.qxd 22.1.2007 10:38 Page 3
4
- Postaja e se lake nositi s nataloenim sni-
jegom i zato raunamo sa znatno duljim radnim
vijekom od 25 godina - objanjava ef za logisti-
ku u AWI-ju Hartwig Gernandt. Postaja Neu-
mayer III. bit e sagraena u obliku podija na
stupovima, a ne u obliku cijevnog sustava kao
njezina prethodnica. Zgrada postaje, duine 82
m i irine 26 m, stajat e na 20 stupova, jeda-
naest metara iznad temelja. Podnoje stupova
e biti u jami od leda dubine pet metara i u iz-
mjerama kao i postaja. Bit e pokrivena i sluit
e kao spremite za vozila i za ureaje postaje.
Postaja na stupovima nije nikakva novost na An-
tarktici, a i sadanja britanska postaja Halley V.
graena je na isti nain. Neumayer III. bit e
svakako novost u tome da e joj se stupovi mo-
i izvlaiti hidrauliki i tako e se dizati cijela
postaja.
- Dakako, hidrauline pree
omoguuju samo ogranienu
visinu dizanja - objanjava Diet-
rich Ens, tehniki savjetnik
AWI-ja. Zato e se izvueni stu-
povi redovito jedan za drugim
ponovno uvlaiti i njihova pod-
noja postavljat e se na povi-
eni temelj od leda i snijega.
Umjesto da polagano tone u
led, postaja e moi svladati
oklop ledenog spruda Ek-
strma, koji se svake godine
podigne za 80 centimetara.
Hidraulika e tako znatno pro-
duljiti trajnost istraivake pos-
taje.
Nova postaja imat e pod
jednim krovom radne i skladi-
ne prostore. ak i ekspedicije u
antarktiko ljeto, koje se pone-
kad pojavljuju u skupinama od
40 i vie lanova, vie nee mo-
rati noiti u crvenim igluima na
ledu, nego u za to predvie-
nom dijelu postaje. U zimi, kad
u postaji boravi samo devet la-
nova posade, taj e dio postaje
mirovati. Strogi propisi o ou-
vanju okolia obvezuju korisni-
ke postaje na to manje zahva-
te u okoli. Zato e se i materijal sadanje pos-
taje Neumayer II. uporabiti to je mogue vie
pri gradnji nove postaje. Preostali dio stare gra-
evine konzervirat e se i prepustiti tonjenju u
led, jer je tako manji utjecaj na prirodu, nego
njegovo iskopavanje i uklanjanje.
Budui da ledeni sprud Ekstrm nezadrivo
klizi oko 200 m svake godine, sve su postaje po-
lagano noene u smjeru mora i jednom e za-
jedno s otkinutim ledom pasti u ocean. Najsta-
rija postaja je od vremena svoje gradnje 1981.
godine ve prevalila oko 4,5 km i jo je samo
deset kilometara udaljena od ruba ledenog
spruda. Kad jednom doputuje donde, bit e to
jo samo zgnjeena limenka; ve sada je ta pos-
taja zakopana 20 metara duboko u ledu.
Izvornik: Die Welt, 15. VII. 2006.
Pripremio eljko Medveek
ABC_502_prelom.qxd 22.1.2007 10:38 Page 4
5
RADOVI MLADIH TEHNIARA
Vjetrenjaa
Uvod
Prolo stoljee s razlogom se naziva stoljeem
nafte. Ali kako cijena nafte posljednjih godina
rapidno raste, sve vie se trae alternativni izvo-
ri energije, pa se ovo stoljee moe nazivati i
stoljeem alternativnih izvora. Alternativni izvo-
ri su esto u poetku mnogo skuplji od tradicio-
nalnih, ali na due staze su isplativiji, ponajprije
zbog vee ekoloke prihvatljivosti.
Kao jedan od tih alternativnih izvora esto se
spominje i vjetar, kojega se energija moe upot-
rijebiti za proizvodnju elektrine energije. To se
obino radi tako da vjetar pokree elise vjetre-
njae, koja pokree rotor elektrinog indukcij-
skoga generatora.
Generator radi na naelu elektromagnetske
indukcije, to je otkrio britanski znanstvenik
Michael Faraday 1831. godine. On je ustanovio
da kroz vodi, na primjer kroz bakrenu icu,
ako ga gibamo unutar magnetskog polja tee
elektrine struja. Vrijedi i obratno. Gibamo li
magnetsko polje (tako da gibamo magnet - ro-
tor) u blizini vodia, ica na statoru, i tada se u
njima inducira elektrini napon. Gibanjem se
postiglo promjenljivo magnetsko polje. Kae se
da promjenljivo magnetsko polje u vodiu indu-
cira elektrini napon, kojega je posljedica elek-
trina struja.
Funkcionalni opis izratka
Okretanjem rotora namotani bakreni vodii
sijeku magnetske silnice, tj. magnetsko polje. U
vodiima koji se gibaju u magnetskom polju na
principu se elektromagnetske indukcije inducira
elektrini napon.
Elektromagnetska indukcija jest pojava indu-
ciranog napona u vodiu, izazvanog promje-
nom magnetskog toka. Tim vanim otkriem ut-
vreno je da se i elektrine pojave javljaju kao
posljedice magnetskih pojava, dok je otprije bi-
lo poznato da se magnetske pojave javljaju kao
posljedica elektrinih. Definicija Faradayeva za-
kona elektromagnetske indukcije glasi:
Inducirani elektrini napon javlja se u vodiu
(zavojnici) pri svakoj promjeni magnetskog toka
u vodiu, a po vrijednosti je razmjeran negativ-
noj brzini promjene magnetskog toka.
Ili, jednostavnije, napon U
in
koji se inducira u
zavojnici s N zavoja razmjeran je brzini promje-
ne magnetskog toka :
Um = - N/t
Polaritet induciranog napona je takav da se
on, po tzv. Lentzovu pravilu, suprotstavlja uzro-
ku koji ga proizvodi. Zbog toga se i u navedenoj
formuli nalazi negativan predznak.
Smjer struje koja je posljedica induciranoga
napona moemo odrediti pravilom desne ruke.
Zavojnicu treba obuhvatiti desnom rukom tako
da palac pokazuje u smjeru suprotnome od
magnetskog polja kad se tok toga polja pojaa-
Autor sa svojim radom
ABC_502_prelom.qxd 22.1.2007 10:38 Page 5
6
va, odnosno, u istom
smjeru kad se tok
smanjuje. Prsti savije-
ni oko zavojnice po-
kazuju smjer struje.
Magnetski se tok
moe mijenjati na raz-
ne naine: pomica-
njem vodia u mag-
netskom polju, vr-
tnjom zavojnice, pro-
laskom izmjenine
struje zavojnicom i dr.
U ovom radu magnet-
sko polje se mijenja
vrtnjom zavojnice (ro-
tora) u magnetskom
polju statora.
Crtei i sheme, popis
i specifikacija materi-
jala
Vjetar pokretanjem
elise preko prijenos-
nih zupanika pokre-
e rotor generatora.
Sl. 1. Principijelna shema rada generatora
Sl. 2. Izgled i popis dijelova vjetrenjae
ABC_502_prelom.qxd 22.1.2007 10:38 Page 6
7
4. Nosa elise, aluminijski lim
5. Osovina, promjera 6 mm
6. Obujmica, aluminij, promjera 15 mm
7. Veliki zupanik, plastika, promjera 50 mm
8. Mali zupanik, plastika, promjera 7 mm
9. Generator, rotor i stator
10. Nosa generatora i zupanika
11. Svjetlee diode
12. Stabilizator, perploa, 410 mm 100
mm 3 mm
Upute za uporabu
Pokretanjem elise vjetre-
njae pokree se zupanik
rotora i dolazi do inducira-
nja napona. Kako je induci-
rani napon razmjeran brzini
promjene magnetskog po-
lja, to e biti to vei to je
brzina okretanja elise vea.
Induciranje napona i samu
jakost struje moemo pri-
mijetiti na postavljenima
svjetleim diodama, ija
svjetlost se poveava pove-
anjem brzine vrtnje elise
vjetrenjae.
Upotreba vjetrenjae
potpuno je neopasna i jed-
nostavna. U njezinu radu
nema nikakvih nusproduka-
ta, te je stoga vjetrenjaa
ekoloki prihvatljiv izvor
energije. U Europi i svijetu
sve se vie uvia mogunost
iskoritavanja vjetrenjaa,
pa tako i u Hrvatskoj. Posto-
je mnoge studije za izradu
vjetroelektrana. Jedini prob-
lem kod vjetrenjaa jest taj
da one nisu pouzdan izvor
elektrine energije zbog to-
ga to ovise o vremenskim
prilikama, tj. o vjetru.
Mateo krobot
II. osnovna kola
Bartola Kaia, Zagreb
Rotor generatora sastoji se od osovine i kotve ili
eljeznog tijela na kojem je namotana bakrena i-
ca. Stator generatora sastavljen je od kuita u ko-
jem su smjeteni trajni magneti sa svojim magnet-
skim poljem.
Dijelovi vjetrenjae prikazani su na sl. 2. To su:
1. Postolje, drvo, 200 mm 150 mm
2. Nosei stup, drvo, 290 mm 25 mm 25
mm
3. Krila elise, aluminijski plastificirani lim, isko-
riten od stare rolete, 270 mm 50 mm
3 mm
Sl. 3. Uvrsni dio za pera elise
Sl. 4. Jo neki dijelovi vjetrenjae
ABC_502_prelom.qxd 22.1.2007 10:38 Page 7
8
Karakteristike veine elektronikih elemenata
ovise o temperaturi. Tako e se pad napona na
silicijevoj diodi s porastom napona smanjivati,
pojaanje tranzistora e rasti, mijenjat e se vri-
jednosti otpora i sl. Promjene ponekad mogu
izazvati lanane reakcije: kroz zagrijani tranzis-
tor potei e jaa struja, doi e do jo veeg
zagrijavanja i, konano, tranzistor moe pregor-
jeti.
Temperaturne promjene odrazit e se i na
ponaanje elektronikih sklopova u koje su ele-
menti ugraeni, o emu projektanti i te kako
moraju voditi rauna. Tu im esto pomau ba
isti efekti koji su i uzronik problema! Tako se,
npr., na hladnjak nekog pojaala pored snanih
izlaznih tranzistora postavlja i mali tranzistor kao
temperaturni senzor. Zagrijavanjem snanih
tranzistora povisit e se i temperatura tranzisto-
ra-senzora pa e se promijeniti i njegove karak-
teristike. Ako je ova promjena spretno ukompo-
nirana u elektroniki sklop, promjena karakteris-
tika tranzistorskog senzora uzrokovat e smanje-
nje pobude izlaznih tranzistora i nee doi do
njihova pregrijavanja. Slina rjeenja nalazimo i
u mnogim integriranim krugovima, gdje su sna-
ni tranzistori i senzori izraeni na zajednikoj,
vrlo maloj ploici. Malom ploicom se tempera-
turne promjene vrlo brzo ire, pa su svi elemen-
ti na istoj temperaturi - stoga je temperaturne
promjene unutar integriranih krugova lake kon-
trolirati.
Osim problema koje uzrokuje, temperaturna
se ovisnost elektronikih elemenata moe pone-
kad i korisno upotrijebiti. Dobar primjer je in-
Jednostavni
elektroniki
termometar
ELEKTRONIKA
tegrirani krug LM335, prikazan u jednostavnom
sklopu elektronikog termometra na slici 1. Pri
sobnoj temperaturi je pad napona na integrira-
nom krugu oko 3 V, pa otpornikom R
2
prolazi
struja neto vea od 1 mA. Manji dio te struje
skree u R
1
, vei kroz LM335. Ovdje je intere-
santno to pad napona na LM335 nee ovisiti o
jaini struje koja kroz njega tee (ako je ta stru-
ja u granicama 0,4-5 mA) - pad napona bit e
odreen iskljuivo temperaturom na kojoj se in-
tegrirani krug nalazi. Sklop unutar LM335 tako
je projektiran da je ta temperaturna ovisnost li-
nearna u rasponu od -40 C do 100 C. Za
odabrane primjerke s oznakom LM135 (koje je
teko nai u trgovinama) temperaturni raspon je
jo vei: -55 C do 150 C. Porast napona je 10
mV/C a krivulja poinje kod apsolutne 0 (=
-273,15 C). Drugim rijeima, pri apsolutnoj bi
0, kada bi integrirani krug na njoj mogao raditi,
pad napona na LM335 bio 0 V i zatim bi sa sva-
kim stupnjem porastao za 10 mV. Zbog takva
ponaanja, sklop sa slike 1. je temperaturni sen-
zor koji mjeri apsolutnu temperaturu (apsolutna
temperatura mjeri se Kelvinima (K) a promjena
od 1 K jednaka je promjeni od 1 C).
Sl. 1. Mjerenje temperature u kelvinima
R
1
R
2
2,7 k
10 k
IC
1
LM335
+6 V
ABC_502_prelom.qxd 22.1.2007 10:39 Page 8
9
elimo li izmjeriti apsolutnu temperaturu,
preciznim voltmetrom emo izmjeriti pad napo-
na na LM335 i oitanje u mV podijeliti s 10:
Npr., pri uobiajenoj sobnoj temperaturi od
25 C (=298,15 K), izmjerit emo pad napona
oko 2,98 V. Tonost se moe poboljati ugaa-
njem trimer-potenciometra R
1
. Dovoljno je to-
nim termometrom izmjeriti temperaturu u blizi-
ni LM335, neka ona bude:
t = 20 C
Zatim temperaturu preraunamo u kelvine:
T/K = t + 273,15 = 293,15
Dobivenu apsolutnu temperaturu pomnoi-
mo s 10 pa emo dobiti potreban pad napona
na LM335:
U = 10 T = 2931,5 mV
Ako oitanje odstupa od oekivanog, ugaa-
mo trimer R
1
dok ne postignemo to toniju vri-
jednost. Nakon ugaanja postiemo tonost od
0,5 C u itavom mjernom podruju. Poeljno
je da je R
1
precizni vieokretni (multiturn) tri-
mer.
10
/mV
/K
U
T =
Sl. 2. Mjerenje temperature u C
Opisani sklop je jednostavan i dovoljno toan a
upotrijebljeni elementi su jeftini - to je lijepo, ali
mi temperaturu ne mjerimo u kelvinima nego u
C ... Sreom, preraunavanje nije komplicirano:
od dobivenog rezultata dovoljno je oduzeti
273,15 i dobit emo temperaturu u C. Modifika-
cijom prema slici 2. ovo oduzimanje e za nas od-
raditi elektroniki sklop! Dodali smo jo jedan in-
tegrirani krug, TL431, i nekoliko otpornika. TL431
je stabilizator napona, integrirana Zenerova dio-
da. Za razliku od obine zenerice, radni napon
TL431 se pomou dva vanjska otpornika (R
3
i R
4
na sl. 2.) moe naravnavati u rasponu od 2,5 do
36 V. Dodatno, TL431 je temperaturno vrlo stabi-
lan i maloga unutarnjeg otpora, to znai da e
mu izlazni napon biti znatno stabilniji nego da
smo na istome mjestu upotrijebili obinu Zenero-
vu diodu. Napon koji mi trebamo je 2,7315 V i
usklaujemo ga vieokretnim trimerom R
3
(toliku
tonost nemamo na obinim digitalnim vol-
tmetrima, bit e dovoljno namjestiti 2,73 V). Isti
toliki je i pad napona na LM335 pri temperaturi
od 0 C. Spojimo li voltmetar izmeu toaka +
i -, mjerit emo razliku padova napona na LM335
R
2
2,7 k
R
5
U
U
U
U
U
U
2,7 k
R
3
2,2 k
R
1
10 k R
4
10 k
IC
1
LM335
IC
2
TL431
+6 V
ABC_502_prelom.qxd 22.1.2007 10:39 Page 9
10
Napon napajanja /V R
2
, R
5
/k
5-8 2,7
9-11 5,6
12-14 8,2
15-17 10
18-20 12
i TL431, odnosno odstupanje temperature od 0 C.
Oitanje u mV trebamo samo podijeliti s 10:
Elektroniki termometar izradit emo na ko-
madiu univerzalne tiskane ploice prema slici
3. Najbolja je ploica s ve izbuenim rupicama
i bakrenim otoiima koji povezuju po tri ru-
pice. Elemente postavljamo na stranu ploice
bez bakra. Jo je potrebno povezati pojedine
otoie, za to e nam dobro posluiti komadii
ice nastali skraivanjem izvoda otpornika. Spa-
jamo li dva susjedna otoia, to emo najlake
uiniti ako spoj izvedemo s donje strane ploi-
ce. Spajamo li otoie koji su udaljeniji ili zahti-
jevaju koso postavljanje poveznih ica, ice e-
mo postaviti s gornje strane ploice i oblikovati
tako da krajevi ice prolaze kroz odgovarajue
rupice do bakrenog otoia. U naem primjeru
nije nuno izolirati povezne ice jer se ne prek-
lapaju. Vieokretni trimeri moraju biti okomite
izvedbe; ako su drukiji, trebat e prilagoditi
ploicu. Potronja senzora je oko 3 mA pa za
napajanje moemo rabiti baterije, akumulatore
ili stabilizirani mreni ispravlja. Napon napaja-
nja moe biti u rasponu 5-20 V; kod viih napo-
na poeljno je korigirati vrijednosti otpornika R
2
i R
5
prema tablici:
10
/mV
C /
U
t =
Sl. 3. Elektroniki termometar moemo izraditi na
komadiu univerzalne tiskane ploice
Ako je potrebno mjeriti temperaturu na uda-
ljenom ili nepristupanom mjestu, npr. izvan
stana ili unutar hladionika, zgodno je tempera-
turni senzor odvojiti od ploice. U tom sluaju,
senzor LM335 neemo zalemiti direktno na plo-
icu, nego na jedan kraj troilnog oklopljenoga
kabela (moemo upotrijebiti tanki etveroilni
mikrofonski kabel i ostaviti jednu icu neiskori-
tenom). Drugi kraj kabela zalemit emo na plo-
Sl. 4. Usporedbom napona na IC
1
i IC
2
zapravo usporeujemo st
mo alarm
R
5
2,7 k
R
7
2,2 M
4,7 k
R
3
R
4
10 k
R
6
10 k
IC
2
IC
3
IC
3a
TL431
U
U
Time smo pri svim radnim naponima postavi-
li radne struje IC
1
i IC
2
na oko 1 mA i osigurali
dugi radni vijek baterije, ako se radi o baterij-
skom napajanju. Pri napajanju iz drugih izvora
potronja je manje vana, no pri veim strujama
dolazi do unutarnjeg zagrijavanja senzora
LM335 a to uzrokuje pogreku mjerenja. Pro-
bajte, porastom napona napajanja izmjerena
temperatura e blago rasti! Vodite pritom rau-
na kako je najjaa doputena struja kroz IC
1
10
mA, pa napon napajanja ne smije biti vii 30 V.
ABC_502_prelom.qxd 22.1.2007 10:39 Page 10
11
mo stvarnu i zadanu temperaturu i, kada se izjednae, ukljuuje-
Izlaz A Izlaz B
"+" < "-"
0 V
LED
1
ne svijetli
U
LED
2
svijetli
"+" > "-"
U
LED
1
svijetli
0 V
LED
2
ne svijetli
icu umjesto senzora, a oklop kabela lemimo na
mjestu gdje je spojen - pol izvora napajanja, ali
samo na ploici. Kabel skuplja smetnje iz oko-
line pa s duljinom ne treba pretjerati - razumna
duljina je 1-2 metra. Obloimo li paljivo
LM335 i njegov kraj kabela silikonskim kitom ili
nevodljivim ljepilom, dobit emo senzor kojim
emo moi mjeriti i temperaturu tekuina.
Osim kao termometar, sklop sa slike 2. moe
posluiti i za aktiviranje alarma kada temperatu-
ra senzora postane via ili nia od zadane. Do-
dat emo integrirani krug IC
3
prema slici 4., ko-
ji radi u sklopu komparatora i usporeuje napo-
ne prikljuaka + i -:
ako je napon prikljuka + nii od napo-
na prikljuka -, izlaz IC
3
a (izlaz A) bit e
na 0 V (LED
1
ne svijetli);
ako je napon prikljuka + vii od napona
prikljuka -, izlaz IC
3
a (izlaz A) bit e na
naponu napajanja U (LED
1
svijetli);
izlaz B je uvijek u obrnutom stanju od izla-
za A.
2,2 k
2,2 k
R
8
R
9
R
11
R
10
47 k
220 k
7
M
C
3a
IC
3b
LED
1
LED
2
Temperaturne promjene su spore i postoji
mogunost da oba ulazna prikljuka budu prib-
lino jednakog napona tijekom dueg vremena.
Kako bi se sprijeilo nekontrolirano prebaciva-
nje komparatora, ostvarena je pozitivna povrat-
na veza preko otpornika R
6
i R
7
. Ona osigurava
da prebacivanje iz jednoga u drugo stanje, ako
je ve zapoeo, trenutno zavri. Takoer, pad
napona na R
6
(oko 15 mV) osigurava da pre-
bacivanje stanja 0->U i U->0 ne nastupa kod
iste temperature nego postoji temperaturna raz-
lika (histereza) od 2 do 3 C. To znai da e se
jednom ukljuen alarm iskljuiti tek kad se tem-
peratura koja ga je uzrokovala smanji za 2-3 C.
Napon napajanja U integriranog kruga IC
3
moe ali ne mora biti jednak naponu napajanja
temperaturnog senzora (IC
1
, IC
2
). Odabrat
emo ga prema onome to smo spojili na izlaze
A i B: osim LED-ice, male aruljice ili zujalice za
svjetlosnu i zvunu signalizaciju, moemo spoji-
ti relej kojim pak moemo ukljuiti ventilator,
grijalo ili to ve elimo. Izlazom A posluit
emo se ako elimo da se alarm aktivira iznad
namjetene temperature, izlaz B ako se alarm
treba aktivirati ispod te temperature. Najvee
doputeno optereenje izlaza je oko 25 mA.
U sklopu temperaturnog senzora trebamo
poveati vrijednost trimera R
3
na 4,7 k. To e
nam omoguiti podeavanje aktiviranja temper-
aturnog alarma u rasponu od -23 C (= 2,5 V)
do 95 C (= 3,68 V). Temperaturu kod koje se
alarm aktivira preraunavamo u napon
sljedeom formulom:
Ako je to, npr., 60 C, treba namjestiti napon
od:
2732+1060 = 3332 mV.
Mr. sc. Vladimir Mitrovi
C / 10 2732 /mV + = t U
Sve je to pregledno opisano u tablici:
ABC_502_prelom.qxd 22.1.2007 10:39 Page 11
12
U skladu s Pravilima za ovogodinja natjeca-
nja mladih tehniara (koja su objavljena u Zbir-
ci zadataka za natjecanja mladih tehniara, a
koju moete nabaviti po cijeni od 35 kuna u na-
em urednitvu), Hrvatski je savez pedagoga
tehnike kulture izradio obrazac koji je obvezno
priloiti uz svaki izradak koji se prijavljuje na na-
tjecanja mladih tehniara na svim razinama
(kolska i gradska 16. veljae 2007., upanijska
30. oujka 2007. i 49. dravno natjecanje u
Dubrovniku od 25. do 29. travnja 2007.).
Tehnika dokumentacija za svaki izradak
mladih tehniara treba biti upisana u obrazac
koji ima est stranica izmjera A4. Izgled i sadraj
1. stranice obrasca objavljujemo uz ovaj tekst, a
na 2. stranici upisuju se Opis, svrha i namjena
izratka, na 3. stranici Crtei i sheme, na 4.
stranici Popis i specifikacija materijala, na 5.
stranici Funkcionalni opis izratka, a na 6. stra-
nici Upute za rukovanje.
NAJTECANJA MLADIH TEHNIARA
Tehnika
dokumentacija na
obveznom obrascu
Autori testova na dravnim natjecanjima mladih tehniara: Stjepan
ANDROLI, Andrija GREGURI, Branko HRPKA, Drago LABA i
Marelo MARI pripremili su u redakciji Borka BORANIA zbirku koja
mladim tehniarima i njihovim mentorima slui u pripremi za kolska,
gradska, upanijska i dravna natjecanja mladih tehniara.
U proirenom II. izdanju (s ovogodinjim Dopunama) nalaze se broj-
ni novi zadaci i test iz opetehnikih znanja.
Sve podrobnije obavijesti o ovogodinjim na-
tjecanjima mogu mladi tehniari dobiti od svog
uitelja tehnike kulture, a uitelji ih mogu
dobiti u Hrvatskoj zajednici tehnike kulture od-
nosno u Hrvatskom savezu pedagoga tehnike
kulture (Zagreb, Dalmatinska 12) na telefon
01/48 48 760.
Uiteljima-naruiteljima vie primjeraka odobravamo rabat od 20 posto.
Cijena je 35 kuna.
ABC_502_prelom.qxd 22.1.2007 10:39 Page 12
13
Roen je 17. lipnja 1909. u Osijeku. Osnov-
nu koli i realnu gimnaziju zavrio je u Zagrebu.
Studirao je na Visokoj tehnikoj koli u Dar-
mstadtu u Njemakoj. Diplomirao je 1939. go-
dine na Tehnikom fakultetu Sveuilita u Zag-
rebu. Te je godine nastupio slubu u Zagreba-
kom elektrinom tramvaju (ZET), gdje je radio
na projektiranju tramvajske gradske mree.
Od 1941. do sredine 1945. godine aktivno je
sudjelovao u NOB-u. Te je godine demobilizi-
ran i postavljen za direktora Gradske elektrine
centrale (GEC) u Zagrebu. Na toj je dunosti ra-
dio do svibnja 1946., kada odlazi na struno
usavravanje u SAD gdje ostaje do oujka 1947.
godine.
Herman Mattes
(Osijek, 1909. - Zagreb, 1976.)
HRVATSKA TEHNIKA POVIJEST (82)
Po povratku
u Zagreb stupio
je u radni od-
nos u Glavnoj
upravi za elek-
trifikaciju grada
Zagreba.
Nakon osni-
vanja Saveznog
ministarstva za
elektroprivredu
u Beogradu
prelazi u to mi-
nistarstvo 1947.
godine. Ondje
radi na organizaciji Elektrobiroa za velika raz-
vodna postrojenja Savezne elektrine mree.
Ujedno je bio i urednik Biltena Ministarstva ko-
ji je kasnije postao asopisom Elektroprivre-
da. Od sijenja do kolovoza 1948. bio je pred-
stavnik Ministarstva za elektroprivredu pri Ju-
goslavenskoj vojnoj misiji u Berlinu.
Nakon povratka u Beograd radio je u Minis-
tarstvu za elektroprivredu. U travnju 1949.
premjeten je u Elektroinstitut Milan Vidmar
u Ljubljani. U rujnu 1949. ponovno je u Beog-
radu u Saveznoj upravi za unapreenje proiz-
vodnje, gdje radi na strunoj dokumentaciji.
Po nalogu Predsjednitva Vlade NR Hrvatske
preuzeo je u veljai 1951. rukovoenje grad-
njom Instituta Ruer Bokovi u Zagrebu, pa
je na dunosti tehnikog direktora bio do rujna
1953. godine.
Na traenje Elektroprivrede Hrvatske preu-
zeo je dunost direktora novoosnovanog Insti-
tuta za elektroprivredu u Zagrebu. Na toj je
dunosti ostao do lipnja 1965. godine kada od-
lazi u mirovinu. I nakon toga vrlo je aktivno ra-
dio kao glavni urednik asopisa Elektrotehni-
ka, glavni tajnik JUNAKA-CIGRE i predsjednik
Drutva za irenje znanstvenih saznanja Niko-
la Tesla u Zagrebu.
Objavio je niz strunih lanaka u strunim
asopisima Elektroprivreda, Elektrotehnika,
Energija i Tehnika.
Za svoj rad dobio je mnoga priznanja od Re-
publike, Grada Zagreba, strunih drutava i ud-
ruenja.
Dr. sc. Vladimir Muljevi
ABC_502_prelom.qxd 22.1.2007 10:39 Page 13
14
ljunak, pijesak odnosno usitnjeni kamen
vani su graditeljski i graevni materijali. Upot-
rebaljvaju se od samih poetaka graenja kame-
nom. U graditeljstvu vani su za pripremu teme-
lja kue, za izradu buke za zidanje, buke za
izravnavanje kamenih povrina. U graevinar-
stvu se gradnja cesta, pruga, mostova ne moe
izvesti bez tih materijala.
Posebnu vanost ti materijali dobivaju upot-
rebom cementa i pijeska za izradu betona. Be-
ton i armirani beton danas su najvaniji kon-
strukcijski graevni materijali. Gradnju dana-
njih cesta i autocesta ne moemo zamisliti bez
asfaltnog sloja. Za izradu asfaltne mase potreb-
ne su uz velike koliine bitumenske smole i ve-
like koliine usitnjenoga kamena.
Do toga vanoga graevnoga materijala dola-
zi se na razliite naine. Danas ljudi raspolau
privrednim eksplozivima za lomljenje stijena i
monim stojevima za njihovo usitnjavanje. Sto-
SAMOGRADNJA
Model amca za
vaenje ljunka
(Nacrt u prilogu)
ga se velike koliine materijala proizvode u ka-
menolomima, gdje se kamen usitnjava i prosija-
va u mlinovima na eljenu veliinu.
Drugi je nain upotreba prirodnog mlina i
uzimanje iz prirode gotovih materijala. Milijuni-
ma godina led i sunce lome stijene a rijeke ih
kotrljaju svojim tokom i usitnjavaju u rijeni lju-
nak. Njega treba samo pokupiti i prosijavanjem
odvojiti krupnije i sitnije sastojke, prema potre-
bi ih upotrebljavati u gradnji.
Jedna od djelatnosti u poizvodnji graevnog
materijala je vaenje pijeska iz rijenoga korita.
U nedavnoj prolosti to je bio naporan posao
koji se esto obavljao runo, iz amaca i manjih
brodova. Najjedostavnije se vadio runo, tada
se ljunak iz amca zahvatao lijevkom i slinim
alatom na dugoj motki i ubacivao u amac.
Taj teki rad zamijenjen je danas radom sna-
nih strojeva. Model takva stroja za vaenje pi-
amac za prjevoz ljunka na Kupi
ABC_502_prelom.qxd 22.1.2007 10:39 Page 14
15
jeska moete i sami nainiti i poigrati se vae-
njem pijeska iz neke kutije u svoj amac. Model
je nainjen prema veem amcu koji je upot-
rebljavan na rijeci Kupi nizvodno od Karlovca.
Dizelski motor pokretao je traku s koarama ko-
je su zahvatale ljunak sa dna rijeke i ubacivale
ga u amac.
Na prvi posao je izrada amca. Za izradu
upotrijebite deblji furnir za korito amca, boni-
ce i dno. Pregrade i ostale dijelove nainite od
letvica debljine tri milimetra. Dijelove spojite li-
jepljenjem ljepilom za drvo ili univerzalnim lje-
pilom (UHU-hart).
Prema nacrtu izradite
rezbarskim alatom boni-
ce i druge dijelove amca.
amcu moete dati oblik
jednostavno tako da u
modelarsku meku dasku
na izmjerenim dimenzija-
ma zabijete kose avle na
krmi i pramcu, a u sredini
sa svake strane po dva ko-
sa avla. U taj kalup savi-
nete bone strane amca
pa zalijepite pramane i
krmene dijelove te preg-
rade i klupe. Kada je ljepi-
lo vrsto, izvadite avle,
oslobodite amac i zalije-
pite podnice palube. Ok-
renite model dnom pre-
ma gore i zalijepite pop-
reno podnice dna. Time
je korito amca zavreno,
spremno za bruenje i
zavrnu obradu.
Slijedi konstrukcija
stroja. Za izradu postolja
za pogonski dio upotrije-
bite elemente iz konstruk-
torske kutije; odabrane
elemente spojite vijcima i
maticama.
Za pogonski motor mo-
e vam posluiti elektro-
motor i reduktor okretaja
Br. Pozicija Kom. Materijal Dimenzije (mm)
1 Rijeni amac 1 Drvo 600x100x40
2 Postolje Elem. konstr. kutije
3 Nosa elevatora 1 Elem. konstr. kutije
4 Remenice 2 Elem. konstr. kutije
5 Runi granik 1 Elem. konstr. kutije
6 Elektromotor i reduktor 1 Iz djeje igrake (auto)
7 Traka elevatora 1 Gumirano platno 300x10
8 Koara elevatora 6 Tanki lim 10x40
9 Sito za ljunak 1 Lim 150x50
10 Ograda 2 ica i drvo
11 Mikrosklopka 1
12 Baterije 1,5 V 2
13 Vodii 3 Izol. bakr. ica
14 Vijci i matice 20 Elem. konstr. kutije M4
Elementi iz konstruktorske
kutije
Skica runog graninika
ABC_502_prelom.qxd 22.1.2007 10:39 Page 15
16
REDUKTOR
SITO
M
A
B
C
Korpa elevatora
Mikrosklopka
Elementi iz konstruktorske kutije
A - nosa
B - gumirana traka
C - korpa za zahvat
Pogonski komplet iz
elektroautomobilia
Shema elevatora
Skica nosive konstrukcije naprave
za vaenje pijeska
ABC_502_prelom.qxd 22.1.2007 10:39 Page 16
17
iz oteenog elektrinog automobila ili iz neke
druge igrake. Elektromotoru dodajte strujni
krug s baterijom od 1,5 V kao izvorom energije,
izoliranim vodiima i mikrosklopkom za ukljui-
vanje i iskljuivanje ureaja. Bateriju moete
ugraditi i sakriti ispod poklopca pramane klu-
pe. Postolje stroja s pogonskim dijelom privrsti-
te vijcima za drvo na pod palube.
Sada pristupite izradi radnog dijela stroja: pos-
tavite nosa elevatora tako da je pomian i da
moe zahvatiti pijesak s razliitih dubina. Nosa
sastavite od dijelova konstruktorske kutije.
Od dijelova konstruktorske kutije - gumene
cijevi izradite dvije remenice irine 10 milimeta-
ra. Pogonsku remenicu uvrstite na gornje, po-
gonosko vratilo. Donja remenica moe biti ve-
eg promjera.
Traku elevatora irine 10 mm izreite od gu-
miranog platna. Na nju spojnicama za papir pri-
vrstite koare za pijesak. Njih izradite od tan-
kog lima, koji izreete i savijete u eljeni oblik.
Rubove moete zalemiti da budu vri.
Traku elevatora s koarama stavite na remeni-
ce i odreenom duinom osigurajte njezinu na-
petost. Kada ukljuite elektromotor sklopkom,
traka e se pokrenuti. Koare e u donjem dije-
lu zahvatiti pijesak, podizati ga i ubacivati na ko-
so postavljeno sito kojim e pijesak kliziti u a-
mac i usput se prosijati u sitniji i krupniji.
Za pretovarivanje pijeska moete sastaviti i
mali runi graninik. Dijelove graninika moe-
te pronai u konstruktorskoj kutiji i uz malo
mate sastaviti ih u napravu kojom ete prazniti
amac. (Vidi skicu u nacrtu.)
Sada se moete igrati modelom. Prijateljima
se moete hvaliti da ste u njegovoj izradi obavi-
li poslove graditelja drvenih plovila, bili ste kon-
truktor metalnih konstrukcija, obavili ste poslo-
ve stojara, strojarskog elektiara i drugih majsto-
ra, a to nije mala stvar.
Josip Tomas
Elektrina shema
Prihvatno sito za pijesak
M
5
5 40
50
1
5
0
1,5 V
ABC_502_prelom.qxd 22.1.2007 10:39 Page 17
18
NASA je objavila plan: u 2020. godini poet e
jednotjedna misija na Mjesec, s ljudskom posadom.
Za to e se izgraditi dva sustava raketa - za teret i
posadu. Potisak za to preuzet e raketa ARES V. du-
gaka 355 metara, nosivosti 70 tona. Dvije dodatne
buster rakete sa vrstim gorivom i glavna s teku-
im gorivom dovest e sustav u orbitu, odakle e
startali vitka 280 metara duga raketa ARES I. s orbi-
talnom stanicom ORION na vrhu, koja je sljednik
problematinog sustava Space shuttle, s raketom
za spaavanje. ORION e biti iskuan u misiji orbi-
talne stanice ISS koja poinje 2014. godine.
Cijeli postupak tei e ovako: u Zemljinoj puta-
nji ORION e se spojiti s ARES-om I., koji e tada
aktiviranjem drugog stupnja potiska krenuti k Mje-
secu. Posada e se spustiti na Mjeseevu povrinu
Mjeseevim modulom, s raketom za koenje, a
ORION e kruiti u Mjeseevoj putanji. Astronauti
e se spustiti u blizini junog pola Mjeseca, gdje se
moda nalazi voda iz koje se moe dobiti kisik.
Tamo e posada izgraditi Mjeseevu stanicu, iz ko-
je e poslije krenuti trogodinja misija na Mars s
ljudskom posadom. Nakon obavljenog posla posa-
da e se s dijelom modula vratiti na ORION i kre-
nuti na povratak Zemlji.
Taj projekt, koji stoji 100 milijardi dolara, pred-
vien je da prevozi astronaute dvaput u godini.
Izvor: www.nasa.gov
Raketa ARES V. dobiva potisak za
zemaljsku orbitu od dvije rakete
sa vrstim gorivom (sivo) i glav-
nom s tekuim gorivom (crveno).
Ispod tita: Mjeseev modul.
Ponovno na Mjesec
ASTRONAUTIKA
ABC_502_prelom.qxd 22.1.2007 10:39 Page 18
19
ABC_502_prelom.qxd 22.1.2007 10:39 Page 19
20
SAMOGRADNJA
Konji - ljuljaka
(Nacrt u prilogu)
Tradicionalna igraka a danas pomalo zabo-
ravljena bio je konji-ljuljaka. Izraivao se od
razliitih materijala i razliitim nainom gradnje
- ve prema vremenu i mogunostima. Oivimo
lijepe uspomene i uvijek radosno njihanje mla-
ih lanova obitelji. Prionite izradi ove igrake
koja se u pravilu nasljeivala i darivala unutar
obiteljskih veza i na kraju postala ukras u domu.
U radu neka vam pomognu i maliani kojima e
konji biti namijenjen. Osnovnih je veliina: vi-
sine oko 85 cm duine 110 cm i irine oko 25
centimetara.
Alat je stolarski uz dodatak ubodne - povrat-
ne elektrine pile. Dakako, dobro e doi i raz-
liita druga elektrina pomagala. No ako ih ne-
ma, uz malo vie strpljivog rada i vremena us-
pjeh nee izostati. Uz nekoliko snimaka koje
prouite nee biti potekoa.
Tradicionalna djeja igraka bio je konji-ljuljaka. Iz-
raivan je na razliite naine a prema mogunosti na-
bave materijala. Na model izraen je od laminirane
ploevine debljine 18 milimetara. Visok je oko 85 cm,
dugaak 110 cm i irok oko 25 centimetara.
Za toniju i bru izradu nainite odgovarajue uzorke,
mustre ili ablone. Izrezujte po konturi elektrinom
ubodnom - povratnom pilom ...
Materijal je laminirana ploa, panel-ploa ili
daska debljine 18 milimetara.
Crte je nacrtan u mjerilu 1 : 5. Nacrt je na
kvadratnoj mreici ija stranica iznosi 100 mili-
metara te u tlocrtu. Veliinu moete i promije-
niti i prilagoditi ju svojim eljama. Za lake uo-
avanje pojedinih dijelova i naina ugradnje
prouite sastavnicu.
Nainite uzorke, mustre ili ablone pojedinog
dijela konjia. Tako e rad biti uredniji i bri, uz
manje dorada pa i popravaka koji nisu nikada
poeljni. Na tvrem kartonu ili na to tanjoj
perploi odnosno lesonitu nacrtajte kvadratnu
mreicu veliine stranice kvadrata 100 mm (10
cm). U nju ucrtajte dijelove konjia. Krenite od
tijela, koje je najvee.... Uzorke uskladite jedan
prema drugom, pogotovo na mjestima spajanja
ABC_502_prelom.qxd 22.1.2007 10:39 Page 20
21
unutarnjih umetaka nogu.
Oznaite mjesta sredita
poprenih uvrta za ruke -
drke i oslonce nogu. Uzorke
izreite alatom koji je primje-
ren materijalu. Brusnim papi-
rom doradite bridove. Napi-
ite oznake dijela da se kasni-
je u radu lake snalazite jer su
neki dijelovi zrcalnih obli-
ka.
Na materijal ocrtajte kon-
ture - oblik pojedinog dijela.
Tijelo ine etiri jednaka di-
jela - komada na koji se lije-
pe bokovi: po dva sa svake
strane. Noge su sastavljene
od tri dijela: vanjskog umetka
i dvaju unutarnjih umetaka.
Svaki oslonac - smuk sas-
tavljen je od dva jednaka di-
jela. Spone su dvije.
Dijelovi se izrezuju ubod-
nom - povratnom pilom.
Odaberite pravilan list pile i
brzinu rada prema tvrdoi i
debljini materijala. Paljivo
vodite pilu, pogotovo pri oblikovanju glave i vra-
ta konjia. Izrezivanje je mogue i tranom pi-
lom - kod onih snanijih odjednom i dva koma-
da.
Dijelove zalijepite bijelim - vodenim ljepi-
lom. Viak ljepila odstranite vlanom krpom.
Ljepilo nanosite kistom. Rabite
stege dok se ljepilo na osui.
Prema mogunosti i veliini
stega odredite broj komada
koji e biti odjednom lijepljeni
te kasnije zalijepljeni u cjelinu.
Na stezna mjesta podmetnite
komadi daice ili perploe
da se ne oteti povrina. U ne-
dostatku velikih stega posluit
e i prikladno odabran teret.
Krajnje oblikovanje dijelova
izvedite rapom pa doradite
brusilicama s razliitim grada-
cijama brusnog papira. Dobro
e posluiti runa glodalica,
naroito pri oblikovanju nogu i oslonaca - smu-
kova. Uha su nainjena od punog materijala,
opet strpljivom obradom, bruenjem i doraiva-
Obrada tijela pomou elektrine brusilice. Vidljivi sas-
tavni dijelovi.
Bona obrada noge pomou elektrine rune glodalice
KONJI - LJULJAKA
Kom. Naziv Materijal
4 Tijelo
4 Bokovi tijela
2 Prednja noga
4 Umetak unutarnji, prednje noge
2 Stranja noga
4 Umetak unutarnji, stranje noge
4 Oslonac - smuk
2 Spone
Laminirana ploa (daska)
debljine 18 mm
4 Ruke i oslonci za noge
Okrugla letvica promjera
18 mm
Ue za grivu i rep, drveni zatici promjera 8 milimetara za spajanje spona,
oslonaca i nogu, komad daice za uha, bijelo vodeno ljepilo, boje, kit za
drvo, brusni papir razliitih gradacija
ABC_502_prelom.qxd 22.1.2007 10:39 Page 21
22
njem na oblik i veliinu. Zaoblite ih na svim
mjestima, i to podosta da ne bude neeljenih
ozljeda. Zalijepite sve dijelove u cjelinu.
Spone su izrezane krunom pilom. Predvie-
ne su duine od 180 milimetara, no mogue su
i due, to e poveavati stabilnost konjia od
bonog prevrtanja.
Na tijelu zabuite uvrte kako je vidljivo iz cr-
tea: za umetanje pramenova grive promjera 12
mm, za ruku i oslonce 18 mm, a za umetanje
repa 30 milimetara. Rabite glodala navedenih
promjera. Builicu tijekom rada drite vrsto, ali
ne suvinim pritiskom. Sam zahvat glodala odre-
diti e mogunosti rada. Uvrti za grivu i rep ne
trebaju biti duboki a za ruku i oslonce neka bu-
du oko 30 milimetara.
Doradite spojna mjesta na nogama (donji dio
kopita) da sastav sa sponama bude toan. to ta-
njim - kolarskim - avliima spojite noge i spo-
ne. Tako ste oznaili i sredita uvrta za spojne
zatike. Ocrtajte mjesta sastava spona i oslonaca
- smukova. Za laki i toniji rad posluite se
stegama kojima spojite dijelove u cjelinu.
Paljivo i tono zabuite provrte i uvrte kod
spona i oslonaca. Veliinu svrdla odaberite prema
promjeru spojnih zatika.
Posluite se avliima kojima ste odrezali glave
ili posebnim oznaivaima sredita koji se rabe za
takve namjene. Dakle, sredita uvrta s jednog os-
lonca moraju biti prenesena na drugi a poslije i
na spone. avlie poslije prijenosa oznake izvadi-
te i spremite za iduu uporabu. Iskustvom ete
doi do veliina koje vire iz materijala a dovoljne
su za prijenos oznake na drugi dio u paru.
Ispilite ruke i oslonce od okrugle letvice prom-
jera 18 milimetara.
Sastavite konjia. Ljepilo nanosite po stvarnoj
potrebi a eventualni viak obriite mokrom krpom,
kako je ve spomenuto. Iz sigurnosnih razloga spo-
jeve oslonaca, spona i nogu privrstite jo i vijcima.
Kada je ljepilo suho i sastavi vrsti, prionite zav-
rnoj obradi i pripremi za bojenje. Ako je potreb-
no, pojedina mjesta prijeite kitom te poslije obra-
dite brusnim papirom. Izmeu pojedinog bruenja
prainu odstranite vlanom krpom ili spuvom pa
ete ujedno osloboditi i vlakna, koja odstranite
naknadnim bruenjem.
Nanesite kistom sloj razrijeene temeljne boje.
Povrine doradite za bojenje te kasnije za lakiranje.
Najljepi sjaj postie se prskanjem boje.
Boje i njihov raspored na konjiu preputamo
vaem ukusu i eljama. No i o tome porazgovaraj-
te s malianom, buduim vlasnikom konjia. Nacr-
tajte detalje.
Za zavran rad ostaju griva i rep. Izradite ih od
ueta ili vune, to po elji i obojite. Ulijepite ih u
uvrt te privrstite U-spojnicama koje nainite od i-
ce za zavarivanje. Na oslonce zalijepite gumenu
vrpcu da se ne oteuje pod.
Pomognite malianima pri svladavanju vjetine
ljuljanja.
elimo vam veselje u radu a jo vie u igri!
Ilustracije: Selbst VI./95.
Pripremio Miljenko Oura, prof.
Griva i rep nainjeni su od tanjeg ueta ili vune
Lijepljenje prednjih nogu na tijelo. Rabite stege.
ABC_502_prelom.qxd 22.1.2007 10:39 Page 22
23
MIKROKONTROLERSKI MODUL
ABC KIT - R1
Slui za voenje robotia mikrokontrolerom
AT89S8252. Pomou ugraenog programatora
mogue je programiranje mikrokontrolera u sis-
temu. Veza s
r a unal om
potrebna je
samo za vri-
jeme progra-
miranja i os-
tvaruje se pe-
toilnim kabelom. Na kartici su ugraena dva
drivera, svaki za pogon po jednog DC motora.
Omogueno je jednostavno spajanje velikog
broja senzora izravno na prikljunice mikrokon-
trolera, kao i drugih sklopova za dogradnju i po-
veanje broja funkcija kolskog robotia. Za vri-
jeme kretanja robotiu nije potrebna iana ve-
za s raunalom.
180,00 kn
PRIMOODAILJAKI VF MODULI
ABC KIT - R2
Omoguuj e
daljinsko uprav-
ljanje roboti-
em. Kit sadra-
va tri modula:
VF- oda i l j a,
VF-prijamnik i
malu tipkovni-
cu. Robotiem
se moe uprav-
ljati pomou
male tipkovni-
ce koja se prik-
ljuuje na VF
odailja.
Odailja se moe i izravno prikljuiti na prik-
ljuak za pisa osobnog raunala, pa se tako ro-
boti moe voditi i programom iz memorije ra-
unala. Nije potrebna iana veza s raunalom.
430,00 kn
IZLAZNO SUELJE ZA PC
ABC KIT - R3
Prikljuuje se izravno na pisa osobnog rau-
nala i omo-
guuje up-
r a v l j a n j e
roboti em
programom
iz raunala.
Na ploici
su dva tran-
z i s t o r s k a
drivera u H-mostu, kojima je mogue pokre-
tanje dvaju DC motora ili jednoga koranog mo-
tora, kad je suelje spojeno s raunalom. U kitu
se isporuuje i mala tipkovnica, koja spojena s
izlaznim sueljem omoguuje runo voenje ro-
botia s dva DC motora bez prikljuka na rau-
nalo. Roboti se spaja sa sueljem pomou e-
tveroilnoga kabela potrebne duljine.
110,00 kn
ULAZNO-IZLAZNO SUELJE ZA PC
ABC KIT - R4
Prikljuuje se izravno na prikljuak za pisa
osobnog raunala i omoguuje povratnu vezu
od robotia
prema rau-
nalu, te tako
samostalno
voenje ro-
botia pro-
gramom iz
r a u n a l a .
Na ploici
su ugraena
dva integrirana kruga. Jedan slui kao driver za
dva DC motora ili za jedan korani motor. Dru-
gi omoguuje spajanje do etiri senzora, npr.
dva senzora dodira i dva svjetlosna senzora. Ro-
boti se spaja sa sueljem pomou desetoil-
noga plosnatog kabela potrebne duljine.
130,00 kn
SAMOGRADNJA ROBOTA
kolski didaktiki
robotii
ABC_501_prelom.qxd 22.1.2007 8:46 Page 11
24

KOLSKI KOMPLET ROBOTIA ABC tehnike

ABC KOMPLET - K1
kolski komplet robotia ABC tehnike sadr-
ava tri donja postroja (robotska kolica), svaki sa
po dva motora s redukcijom i sve potrebne mo-
dule za njihovo voenje: mikrokontrolerski mo-
dul (ABC KIT - R1), primoodailjaki VF-moduli
(ABC KIT - R2), izlazno suelje (ABC KIT -R3) i
ulazno-izlazno suelje (ABC KIT - R4).
1800,00 kn
ABC_501_prelom.qxd 22.1.2007 8:46 Page 12
25
Mnogi strepe i-
ekujui telefonski
raun na kraju mje-
seca. Za one koji
esto zovu inozem-
stvo, iznenaenje
je vee i neugodni-
je. Moe li jeftinije?
TO JE SKYPE?
Skype je raunalni
program koji omo-
guuje pozivanje
drugih Skype-koris-
nika bilo gdje u
svijetu, potpuno
besplatno, a ako preko njega zovete fiksne ili
mobilne mree platit ete mnogo manju cijenu
od one koju biste platili da se sluite svojim fik-
snim prikljukom.
Da se radi o vrlo profitabilnom projektu shva-
tili su njegovi osnivai, prodavi ga eBayu za 1,5
milijarde dolara.
Iako se u posljednjih godinu dana na hrvat-
skom tritu pojavilo nekoliko novih fiksnih ope-
ratora, i cijene telefoniranja su objektivno snie-
ne 20-ak posto, svi ti operatori ovise o infras-
trukturi (do)sadanjeg monopolista - T-Coma,
koji tu infrastrukturu svojata, iako je to zapravo
dravna imovina. Prema tome, svi bi se pod jed-
nakim uvjetima trebali sluiti tom infrastruktu-
rom. Naalost, to jo uvijek nije rijeeno, o e-
mu emo pisati neki drugi put. Upravo je ovo
jedan od razloga zato novi fiksni operatori ne
mogu drastinije sniziti cijene, jer u sadanjim
uvjetima kada plaaju previsoku cijenu interko-
nekcije T-Comu, to naprosto nije mogue.
Za obinoga korisnika koji rijetko zove ino-
zemstvo, trenutane cijene se moda i nee i-
Telefoniranje
internetom
KOMUNIKACIJE
niti previsokima, ali za sve ostale, poput poslov-
nih ljudi, ili onih koji imaju rodbinu u drugim
zemljama, te su cijene zaista previsoke.
Internet
No postoji alternativa postojeim telekom-
operatorima koja se zove Skype, da se uspjeno
sluite tom uslugom treba posjedovati raunalo
i internetsku vezu.
Skype je raunalni program koji omoguuje
pozivanje drugih Skype-korisnika bilo gdje u svi-
jetu potpuno besplatno, a ako preko njega zo-
vete fiksne ili mobilne mree, platit ete mnogo
manju cijenu od one koju biste platili da ste
upotrijebili svoj fiksni prikljuak. Od 2003. godi-
ne kada je pokrenut, broj registriranih Skype-ko-
risnika dosegao je brojku od impresivnih 113
milijuna, a u prvom tromjeseju 2006. ukupno
su razgovarali 6,9 milijardi minuta. Skype sada
ostvaruje vie od 7 posto svjetskih meunarod-
nih telefonskih razgovora, a prosjean broj ko-
risnika koji razgovaraju u istom trenutku iznosi
oko sedam milijuna.
Osim Skype to Skype-razgovora, taj program
nudi videofunkcionalnost, konferencijske razgo-
vore, pozivanje fiksnih i mobilnih telefona, sla-
nje SMS poruka, chat, razmjenu datoteka, go-
vornu potu i jo mnogo toga. Danas postoji ver-
zija za pametne mobilne telefone, gdje se glas
prenosi putem GPRS-a ili EDGE-a, ime se tedi
novac i u mobilnoj telefoniji. Bitno je napome-
nuti da je sam program besplatan i moe se ski-
nuti sa slubenih stranica.
ABC_502_prelom.qxd 22.1.2007 10:39 Page 25
26
Zarada
Da se radi o vrlo profitabilnom projektu,
shvatili su njegovi osnivai prodavi ga eBayu za
1,5 milijarde dolara.
Poslovni ljudi e posebno cijeniti mogunost
da se na poslovnom putu sa svojim prijenosnim
raunalom poveu na internet i besplatno raz-
govaraju sa svojom tvrtkom ili s obitelji. Takoer
mogu pozivati i inozemstvo.
Iako nije jedini program za internetsku telefo-
niju, Skype je zasigurno najpopularniji te je dob-
ra alternativa koja omoguuje postizanje znaaj-
nih uteda na telefonskom raunu pa ga svaka-
ko preporuujemo.
Instalacija programa
Za poetak idite na adresu www.skype.com i
kliknite na Download Skype, a zatim odaberite
koju verziju programa elite; za Windows,
Linux ili Mac operativni sustav, odnosno
mobilne telefone. Nakon instalacije progra-
ma na raunalo odaberite opciju Create
New Skype Account te upiite svoje podat-
ke. Potrebno je da ste itavo vrijeme pove-
zani na internet. Najbolja kvaliteta razgovo-
ra moe se ostvariti iskljuivo preko brzog
ADSL ili kabelskog pristupa, dok dial-up ve-
za uzrokuje znaajna kanjenja zvuka, to
moe biti iritantno. Takoer morate imati
slualice s mikrofonom za obavljanje razgo-
vora.
Ostvarivanje poziva
Nakon to ste se prijavili, spremni ste
besplatno razgovarati s drugim Skype-koris-
nicima. Jednostavno unesite korisniko ime
osobe koju elite pozvati i pritisnite veliku ze-
lenu tipku za uspostavu poziva. Po zavretku
razgovora, pritisnite crvenu tipku za prekid.
Takoer je mogue povezati do etiri osobe u
konferencijsku vezu. Ako elite pozivati fiksne
ili mobilne telefone, kliknite na opciju Tools,
a zatim SkypeOut. Ta opcija se naplauje, a
cijene poziva za pojedine zemlje pogledajte u
tablici. Tek nakon to uplatite kredit od 10 ili
25 eura, moete birati broj koji elite.
Koritenje Skypa bez upotrebe raunala
Ako nemate raunalo, moete se posluiti
telefonom koji podrava Skype. Jedan od
mnogih na tritu je Siemens Gigaset C450 IP,
a rije je o klasinom beinom telefonu koji
podrava klasine i internetske razgovore. Za
ove posljednje potrebno je telefon povezati
routerom koji spaja va telefon s internetom.
Drugim rijeima, glumi raunalo. Lista pre-
poruenih routera moe se pronai na strani-
ci http://siemens.com/gigaset. Tamo se mogu
pronai i detaljne upute za konfiguraciju tog
ureaja. Cijena Gigaseta C450 IP je oko 900
kuna. Router kota od 250 do 400 kuna, dok
je cijena brzog internetskog pristupa od 70 do
300 kuna na mjesec. Naravno, ako imate ra-
unalo, onda je internet zapravo jedini troak
koji plaate za neograniene razgovore.
Ivica Milun
Usporedba cijena za najee pozivane zemlje. Sve su cijene iz-
raene u kunama (kn). PDV je ukljuen.
Destinacija
T-Com
(kn/min)
Skype
SkypeOut
(kn/min)
Hrvatska (fiksna) 0,28 Besplatno 0,36
Hrvatska (mobilna) 1,50 Besplatno 1,52
BiH (fiksna) 2,26 Besplatno 1,41
BiH (mobilna) 2,56 Besplatno 2,10
Austrija 2,26 Besplatno 0,15
Italija 2,26 Besplatno 0,15
Njemaka 2,26 Besplatno 0,15
vedska 2,75 Besplatno 0,15
Francuska 2,75 Besplatno 0,15
SAD 4,27 Besplatno 0,15
Kanada 4,27 Besplatno 0,15
ABC_502_prelom.qxd 22.1.2007 10:39 Page 26
27
Male pokretne mjerne stanice pomau pod-
vodnim robotima u mjerenju i praenju promje-
na kakvoe vode mora, rijeka i vodenih ekosus-
tava. No ti ureaji nisu jako praktini - znanstve-
nici ih esto moraju dizati na povrinu kako bi
napunili akumulatore. Zato su tehniari instituta
Rensselaer Polytechnic u New Yorku razvili pot-
puno novi tip robota-podmornice. Podvodno
njukalo teko je kao dva ovjeka, moe zaroni-
ti do 500 m dubine i komunicirati mreom s
mnotvom slinih ureaja. Najvea mu je pred-
nost to se moe jednostavno i jeftino opskrblji-
vati energijom: svako malo izlazi na povrinu i
puni se preko solarnih elija. S obzirom na ras-
tue cijene nafte u SAD-u, ne udi to se tamo
ve intereiraju za te ureaje. (hm)
Izvornik: Der Spiegel
Podmornica se
slui Sunevom
energijom
ENERGETIKA
Podmornica-robot na Sunevu energiju
Na fotografiji je prikazana spiralna struktura od svjet-
losnih toaka. One su istovremeno gorui zrak koji
je laserom s infracrvenim zrakama doveden u krajnje
vrue, plazmatino stanje. Brojna zrcala i lee skrbe se
za to da se lasersko svjetlo zgunjava u odreenim to-
kama.
U filmu Ratovi zvijezda to je uobiajeni ob-
lik komunikacije: pri telefonskom razgovoru su-
besjednik stoji na stolu u obliku skulpture. Japan-
ski fiziari oko Tatsumi Kimura u Nacionalnom
znanstvenom i tehnolokom institutu AIST-u u
Tsukubiju jo nisu doli do toga, ali ve mogu
pomou svjetlosnih toaka proizvesti jednostav-
na ustrojstva. Ona su zaista trodimenzionalna,
samo se ne smiju dodirivati rukom, jer bi se
mogle zadobiti opekotine. Fiziari rade s infracr-
venim laserima koji proizvode toplinske zrake.
Lasersko svjetlo se uz pomo vie zrcala usmje-
rava u pojedine toke u prostoru, tako da se na
tim mjestima zrak pretvara u (ioniziranu) svjetle-
u plazmu. Dodue, samo na trenutak, jer se
zrak mora neprekidno iznova pobuivati. Up-
ravljanje laserima i zrcalima uspjelo je ipak toli-
ko precizno da se figure mogu ostvariti ve od
oko 100 toaka; nedostatno za oblikovanje lica,
ali dovoljno za prikaz jednostavnog tijela. (m)
Izvornik: Die Welt, 21. II. 2006.
3-D skulptura od
svjetlosnih toaka
OPTIKA
ABC_502_prelom.qxd 22.1.2007 10:39 Page 27
28
Nakon usisavanja mjeavine goriva i zraka
klip svojim kretanjem nagore zbija mjeavinu.
Ventili su zatvoreni, klip postie gornju mrtvu
toku i trenutak prije svjeica iskrom pali smje-
su. Energiju za iskru daje akumulator, iji se na-
pon od 12 volti transformira u kratki impuls od
30 kilovolti.
Svjeica ima vrlo zahtjevnu ulogu: iskra mora
nastati na tono odreenom mjestu, mora biti
sigurno izolirana od stijenke cilindra i mora za-
dovoljiti brtvljenje uz promjenljiv visoki tlak.
Tvrtka Bosch te je zahtjeve ispunila jo
1902. godine, zajedno s patentom za magnet-
sko paljenje.
Svjeica se sastoji od izolatora, koji se dobije
peenjem aluminijskog oksida pod visokom
temperaturom i tlakom, a povrina je veoma
glatka, da se ne hvata neistoa. U sredini je
provodna elektroda koja na gornjoj strani ima
navoj za prikljuak visokonaponskoga kabela.
Temperatura na gornjem kraju je ispod 100
stupnjeva, a na donjem kraju 3000 stupnjeva,
pa se za brtvljenje upotrebljava posebno staklo.
Svjeica se uvija u glavu cilindra pomou navo-
ja i oprune brtve i treba izdrati tlak od 50 hek-
topaskala. Tijelo svjeice je od hladno tlaenog
elika, sa esterokutnim dijelom za uvijanje u
glavu cilindra.
Priredio Mio Dlouhy, dipl. ing.
Svjeica za
paljenje
Otto motora
RADIONICA
navoj za
prikljuak
kabela
navoj za
prikljuak
kabela
prikljuni
svornjak
keramiki
izolator
staklena
brtva
opruna brtva
bakrena jezgra
dno izolatora
slobodni prostor
srednja elektroda
putanja iskre
masa
zapreka
puuoj
struji
estero-
kutni dio
navoj
svjeice
ABC_502_prelom.qxd 22.1.2007 10:39 Page 28
29
Dodaci za raunala slue u dvije svrhe: jedni-
ma je primarna zadaa uljepavanje raunala, a
drugi imaju uporabnu svrhu. Na poetku emo
govoriti o korisnim dodacima za raunala. Nai-
me, esto puta u trgovinama informatikom op-
remom znaju biti izloeni razni dodaci za rau-
nala, a veina na sebi ima potenciometar. Neki
noviji modeli imaju ak i LCD, a umjesto runih
potenciometara imaju digitalne kontrole. O kak-
vim dodacima se radi? Snanija raunala, rau-
nala s vie tvrdih diskova, optikih ureaja,
snanijim grafikim karticama i sl., imaju veu
MOJE PRVO RAUNALO (10)
Odabir dodataka
za stolno
raunalo
potrebu za hlaenjem, a rjeenje tog problema
lei u postavljanju dodatnih ventilatora u kui-
tu koji e stvoriti cirkulaciju zraka, a time omo-
guiti optimalno hlaenje komponenata. Kako
bi cirkulacija zraka bila vea, ventilator se mora
okretati bre, ali onda je i buka vea. Ako ven-
tilator nema termoregulaciju uputno je ugraditi
ureaj poput ovog s potenciometrom o kojemu
govorimo. Kada se ventilator ugradi u raunalo,
njegov konektor za struju ne prikopava se iz-
ravno na napajanje, nego se spaja na taj ureaj
te se potenciometrom moe regulirati vrtnja
ventilatora. Tako raunalo moe raditi tie i
omoguiti optimalan protok zraka. Kada se radi
o digitalnim ureajima, na LCD ekranu osim br-
zine vrtnje ventilatora esto se ispisuje i trenu-
tana temperatura unutar kuita.
Od dodataka za raunala spominjemo i vrlo
koristan dodatak koji slui za itanje multimedi-
jalnih kartica. Naime, danas su u upotrebi sve
vie digitalni fotoaparati, a svaki proizvoa slu-
i se drugom vrstom kartica. Mnogi od vas uli
su za SmartMedia, XD card, SD card, Compac-
tFlash, MemoryStick i sl. kartice. Kada posjedu-
jete ita multimedijalnih kartica (koji u zadnje
vrijeme imaju oznake 15in1, 25in1, 35in1 - pr-
va oznaka govori o broju kartica koju ureaj
moe proitati, a druga govori da se radi o jed-
nom ureaju), itanje multimedijalnih kartica vi-
e nije nikakav problem. Postoji jo jedan sim-
patian ureaj koji se takoer ugrauje u 5.25
utor, a radi se o prikljucima front panel USB.
Nerijetko takvi ureaji na prednju stranu kui-
ta mogu dovesti konektor za slualice, mikrofon,
line in, vie USB-a, barem dvije vrste FireWire
konektora, jedan potenciometar za ventilator,
neki ak imaju i ita za manji broj kartica. Sa-
da kada ste stekli uvid u vrste korisnih dodataka
za raunala, govorit emo o ureajima koji su
manje korisni.
Zeleno modificirano kuite, kompletno mijenjanje
USB- stick
ABC_502_prelom.qxd 22.1.2007 10:39 Page 29
30
Manje korisni ureaji veinom imaju svrhu
uljepavanja raunala, a neke od njih ukratko e-
mo opisati. Za poetak govorit emo o neonskim
lampama. Neonske lampe slue da iz raunala iz-
lazi svjetlost. Svjetlost je najee u tri boje - crve-
noj, zelenoj i plavoj, a druge boje su rjee. Kao to
postoje svjetlee neonske lampe, tako postoje i
svjetlei ventilatori u tim bojama (to su isti oni ko-
ji prave buku, ali ovi osim buke proizvode i svjet-
lo). Od dodataka slinih ovima ne smijemo nika-
ko zaboraviti ureaj koji se s jedne strane spoji na
USB, a s druge strane ima malo kuhalo, koje ne-
ma svrhu da kuha, ve da tekuinu u alici dri
podgrijanom. Od dodataka za raunala ivot ine
zanimljivim i kabeli unutar raunala koji reagiraju
na UV svjetlost, pa tako i oni svijetle u mraku. Pos-
toje jo i kabeli koji su obloeni pletenom icom,
pa izgledaju kao da je plinska instalacija unutar ra-
unala.
Ovo o emu govorimo, zapravo je tema koja
prelazi u modificiranje, mijenjanje (modding).
Oni koji posjeduju raunala, veinom mlaa po-
pulacija, odluuju se na modificiranje raunala.
Modificiranje raunala nema pravila, a ocjenjuju
se izgled, kvaliteta izvedbe i naravno krajnji do-
jam. Gotovo sva raunala imat e bonu stranicu
djelomino izraenu od pleksistakla kako bi do iz-
raaja dola UV neonska lampa i UV osjetljivi IDE
kabeli. No to nije dovoljno, pa e se tako s pred-
nje strane esto puta nai ureaji kojima je svrha
da svijetle, mijenjaju boje i samo troe struju. Tak-
vi korisnici esto puta e se odluiti na oslikavanje
raunala (airbrush) te e na bok raunala ili pre-
ko cijelog raunala nacrtati ono to najvie vole ig-
rati. Tako e se na moding-skupovima nai mas-
kirnih kuita, kuita s likovima iz igara, kuita u
duginim bojama, kuita s likovima dinosaura itd.
Zakljuak: Ako vam raunalo slui za rad, igru i
zabavu ni jedan od tih dodataka nema smisla. Ni
jedan od tih dodataka ne ubrzava raunalo niti ga
ini pametnijim. Neki dodaci imaju svrhu, a neki
nemaju ni svrhe ni koristi. No danas, kada je i di-
zajn bitan i kada se raunalo ee kupuje zbog iz-
gleda nego radi performansi, sloit ete se da je to
ipak bitno. Ugodnije je imati neto lijepo nego
neto runo. Svako e raunalo bolje izgledati ako
na sebi ima dodatak za itanje multimedijalnih
kartica. Zbog dodatnog ventilatora u nekoj od bo-
ja, raunalo e poprimiti bolji izgled, pogotovu
ako isijava boju sa stranje odnosno s bone stra-
ne. Uvjeren sam da bi se roditelji sigurno ljutili ka-
da biste poeli crtati flomasterima po kuitu, pa
moja poruka glasi: prije svakog otvaranja raunala
i modificiranja zatraite njihovo doputenje.
Igor Francuz
Dodatke, ali i sve druge komponente moete
pronai u IQ prodajnim centrima:
IQ centar Zagreb, Slavonska avenija 26/9,
tel.: 01/2455-950
IQ centar Split, Matice hrvatske 1, centar Koteks,
tel.: 021/456-043
IQ centar Dubrovnik, Ive Vojnovia 11a,
tel.: 020/333-453
IQ centar ibenik, Stjepana Radia 107a,
tel.: 022/310-699
IQ centar Grubino Polje, 77. samostalnog bataljuna
ZNG 1, tel.: 043/486-196
IQ centar Bjelovar, Matice hrvatske 14d,
tel.: 043/246-692
IQ centar Rovinj, Trg na kriu 4,
tel.: 052/818-033
IQ centar Rijeka, Franje andeka 36b,
tel.: 051/641-223
FireWire-USB HUB
Card Reader
ABC_502_prelom.qxd 22.1.2007 10:39 Page 30
31
Na svjetskoj izlobi u Aichiju inenjeri su je-
danaest dana prikazivali kako roboti mogu ple-
sati, igrati golf ...
ROBOTIKA
Staleko druenje
na japanski nain
Ona die, trepe oima i govori, njezini pok-
reti slini su ljudskima i njezina koa je silikon-
ski njena: Replice Q1Expo nedvojbeno je ve-
liki napredak na putu postajanja ovjekom. Jed-
nom e Replice u svakodnevnim situacijama
komunicirati s ljudima na prirodan nain, na
primjer na hotelskim recepcijama. Njezini stva-
ratelji sa Sveuilita u Osaki izbrojili su 41 stupa-
nj slobode, dodue samo gornjim dijelom tijela,
jer se ta vitka dama ne moe samostalno kreta-
ti. Tijekom posjeta izlobi Prototype Robot
Exposition, koja je odrana sredinom 2005. ona
je bila upuena na pomo svojih stvaralaca. Vi-
e od 60 drugih robota pravilo je privremeno
drutvo lutki Replice na prostoru svjetske iz-
lobe. I to sjajno, jer mnogi aktualni japanski
prototipovi razvijaju hobije, koji se ne oekuju
od mehanikih bia. Partner Ballroom Dance
Robot (PBDR), razvijen na Tokoku University,
na primjer, lebdi na tri kotaa iznad plesnog
parketa i moe ak naslutiti pokrete svojeg par-
tnera. Candy-05 igra golf, a u prostoru se ori-
jentira pomou satelita i u njemu samom pohra-
njenim topografskim podatcima vanijih golfskih
igralita. Batting Robot, ustrojen na Sveuilitu
u Hiroshimi, moe reketom pogoditi bejzbolsku
loptu koja leti brzinom do 160 km/h. Papero,
sagraen u tvrtki NEC, jelo je pretvorio u svoju
strast: mali, zaobljeni robot uz pomo infracrve-
nog spektrometra daje struno miljenje o sadr-
aju hranjivih tvari u hrani. (m)
Izvor: Focus, 25/2005.
Zahvaljujui miiima od stlaenog zraka, pokreti ro-
bota Replice su meki
Student Takahiro Takeda ple-
e s robotom PBDR, koji je
razvijen na njegovu sveuili-
tu
Candy-05 mogao bi od
2020. godine raditi u
golfskom klubu kao
osobni trener
ABC_502_prelom.qxd 22.1.2007 10:39 Page 31
32
Profesor Rodney Brooks sa M.I.T., jedan od
pokretaa novog smjera u umjetnoj inteligenciji
(UI), napisao je ovo: Openito je prihvaeno
da je rad na UI u proteklih trideset godina imao
jak utjecaj na oblik arhitekture raunala. Isto ta-
ko je arhitektura raunala imala jak utjecaj na
nae modele miljenja. Von Neumannov model
raunanja odveo je UI u odreenom smjeru. In-
teligencija biolokih sustava je potpuno razlii-
ta. S obzirom na tu konstataciju, s povijesnoga
gledita razvoja robotike vano je odrediti klju-
ne dogaaje koji su doveli do prevlasti klasine
POVIJEST ROBOTIKE (75)
Robotika i umjetne
neuronske mree (1)
(simbolistike) paradigme uma i potiskivanja
koncepcije konektivizma vezanog uz raunala
sasvim drugaije strukture od von Neumanno-
vih: umjetne neuronske mree (UNN). To ob-
janjava dublje razloge poveanog zanimanja is-
traivaa UI za robotiku. Kako su se umjetne
neuralne mree uope razvijale i ime je njihov
razvoj inspiriran? Ve iz imena je jasno da su U-
NN tehniki analog biolokim ivanim organi-
ma, posebice mozgu. Razumljivo je stoga da je
njihov razvoj jako povezan sa znanjem iz neuro-
fiziologije i psihologije. Bioloke mozgove pr-
venstveno karakterizira masovna paralelna obra-
da podataka, oni nemaju centralne procesorske
jedinice ni izoliranih memorijskih jedinica. Os-
novna gradbena jedinica mozgova je neuron
povezan s drugim neuronima sinaptikim voro-
vima. Unato milijun puta manjoj brzini irenja
signala po neuronima, zbog specifine grae i
naina rada mozak je i na poetku XXI. stoljea
funkcionalno superioran raunalima. Proces
miljenja nije simboliki eksplicitan ve implici-
tan: ui se iskustvom ili vjebanjem. Jedna od
bitnih osobina biolokog mozga jest i plastino-
st ili sposobnost promjene ve-
ze meu pojedinim neuroni-
ma. To se dogaa tako da se
dendritski trnovi na mjestu si-
naptikih vorova povlae i
izrastaju na drugim mjestima.
Tim mehanizmom tumae se
procesi pamenja. Prva is-
pravna shema neurona nacr-
tana je 1865. (Deiters), no
neuron je dobio ime tek
1890. godine (Waldeyer).
Elektronski mikroskop omo-
guio je nakon 1950. godine
toniji uvid u grau neurona,
ali se i danas dri da je fun-
kcionalni model neurona ne-
potpun. Prvi teoretski model
rada neuronske mree dan je
u knjizi Mind and Body: The
Theories of Their Relation A.
Baina iz 1873. godine a fun-
kcionalni model akcijskog po-
tencijala neurona bio je pred-
loen izmeu 1890. i 1910.
Graa i funkcionalna shema biolokog neurona
U prirodi ne postoji jedinstveni (kanoniki) neuron, ali je u osnovi graa neurona
slina. Bioloki neuron je stanica koju ine zvjezdoliko tijelo (soma) te vlakna ak-
sona i dendrita. Dendrit je ulazno vlakno. U tijelu stanice sumiraju se ulazni po-
datci koji se ire na izlazna vlakna aksona kojima se obavlja spajanje s drugim neu-
ronima. Mijelinska ovojnica izolira rasipanje elektrinog signala u okolinu. Neuro-
ni se meusobno spajaju u vorovima sinapsi, ija stanja su regulirana kemijskim
neurotransmiterima. Binarno stanje neurona vidljivo je iz mehanizma rada zvanog
sve ili nita. Ako je koliina elektriciteta u tijelu stanice ispod odreenog praga,
struja se pasivno iri po aksonu. Ako koliina prijee prag, generira se akcijski skok
(potencijal) koji omoguuje prijenos struje kroz sinapsu. Stanje sinapse odraava
karakter (vrstou, teinu) povezanosti izmeu neurona. Grupe neurona tvore
neuronske krugove ija je povezanost uvjetovana namjenom.
ABC_502_prelom.qxd 22.1.2007 10:39 Page 32
33
godine. Pretpostavku da bi mozak mogao biti
organiziran na binarnoj logici predloio je N.
Rashevsky (1938.), to e biti iroko prihvaeno
s radovima McCouloha i Pitta. Teoriju Donalda
Hebba (1947.) o uenju neuronskih mrea
provjeravat e 1954. godine Farley i Clark na si-
muliranom modelu prvih digitalnih raunala na
M.I.T. U sljedeem razdoblju do 1960. godine
bit e napravljeno vie raunalnih modela koji-
ma e se pokuavati dokazati ispravnost Hebbo-
va pravila. Umjetne neuronske mree (engl. Ar-
tificial Neural Network - ANN) sastoje se od
mnotva procesora (neurona) s malom kolii-
nom lokalne memorije. Umjetni neuron je ele-
mentarni procesor signala (tzv. diskriminator po
vrijednosti visine signalnog praga), a s drugim
neuronima povezan je jednosmjernom komuni-
kacijskom vezom (engl. connections-veza iz e-
ga se izvodi pojam connectivism u hrvatskom
znaenju povezanost) koja prenosi podatke
bez ikakva simbolinog znaenja. Tehnoloki su
umjetne neuralne mree ureaj za obradu po-
dataka, ali i algoritam kojima se moe uiti me-
todom vjebanja po odreenim pravilima. Sre-
dinom XX. st. model paralelnih raunala bio je
po zanimanju znanstvenika gotovo ravnopravan
sekvencijskom modelu: von Neumann je pred-
lagao izvedbu neurona s relejima i vakuumskim
cijevima, Turing je teoretski istraivao neurons-
ka raunala, IBM je izvodio prve pokuse s neu-
ronskim mreama. Adaptivne neuronske filtre
ADALINE i MADALINE za uklanjanje telefonske
jeke izveli su 1959. godine B. Widrow i M. Ho-
ff. Konfrontacija simbolistike i konektivistike
Evolucijski razvoj mozga
Sloenost mozga ovisi o evolucijskoj razvijenosti vrsta.
Mozak niih vrsta beskraljenjaka tek je nakupina sta-
nica, mozak insekata broji stotinjak tisua neurona a
kod aba on se procjenjuje na 16 milijuna. U ljudskom
mozgu taj se broj procjenjuje na sto milijardi (10
11
) i-
nei po grai i funkcionalnim svojstvima najsloeniji
poznati nam sklop u svemiru. Svaki neuron povezan je
sa susjednim neuronima sa do 10 000 sinapsi, to re-
zulitra s ukupno oko 10
14
meuneuronskih veza.
Hebbovo pravilo uenja (treninga) neuralnih mrea
(1947.)
Donald. Hebb opisao je 1949. u knjizi The Organisa-
tion of Behaviour (Organizacija ponaanja) naelo ra-
da neurona poznato i kao Hebbovo uenje: neuroni
koji se uestalo aktiviraju zajedno povezuju se vre.
Orignalni Hebbov iskaz glasi: Kada je akson stanice A
dovoljno blizu da pobudi stanicu B i uestalo ili posto-
jano sudjeluje u njenom paljenju, u jednoj ili obje sta-
nice dogaa se proces rasta ili metaboline promjene
tako da se uinkovitost paljenja stanice A pri paljenju
stanice B poveava. Hebbovo pravilo je i jedno od os-
novnih mehanizama programiranja umjetnih neuron-
skih mrea.
ABC_502_prelom.qxd 22.1.2007 10:39 Page 33
34
paradigme uma vidljiva je u ezdesetim godinama
kada cvjeta entuzijazam simbolista a vrhunac je
dosegla kritikom rada Franka Rosenblatta, koji je
1958. uveo formalni neuronski model raunala u
obliku jednoslojne neuronske mree MARK 1,
poznatije kao Perceptron. Predstavnici simbolis-
tike kole Marvin Minsky i Seymour Papert doka-
zali su 1969. godine u monografiji Perceptroni
da ta mrea ne moe nauiti XOR logiku opera-
ciju, ali su, pogreno, poopili zakljuak i na mre-
e s tri i vie slojeva. Stav utjecajnog M. Minskog
oslabio je zanimanje ali i financiranje projekata
neuronskih mrea za cijelo desetljee. Uskrsnue
podruja dogodilo se 1982. godine radovima J.
Hopfielda koji je pokazao da mree sa etiri i vie
slojeva nemaju probleme jednoslojnog perceptro-
na. Hopfield je usmjerio razvoj prema praktinim
ureajima pa se od tada neuronske mree rabe
sve ee u obliku silicijskih neurona ili hardver-
skih sklopova. Prevlast simbolistike nad konekti-
vistikom paradigmom izazvana je dakle umjetno
u doba kad se o UNN ali i o biologiji mozga zna-
lo premalo. U robotici neuronskih mrea nee bi-
ti primjetnije sve do pred kraj XX. stoljea, no up-
ravo e upoznavanje prirode neuronskih mrea
dovesti postupno do spoznaje zato se umjetna
inteligencija treba istraivati i u okviru robotike, a
ne samo primjenjivati na nju.
Igor Ratkovi
Shema jednoslojnog Perceptrona (1960.)
Frank Rosenblatt, ameriki neurobiolog, inspiriran
graom oka muhe u kojemu se izvodi velik dio obrade
vizualnih podataka potreban za letenje, izveo je ure-
aj za prepoznavanje oblika. Perceptron je najstarija
hardverski izvedena umjetna neuronska mrea koja je
izraunavala zbroj teinske sume ulaza, oduzimala vri-
jednost praga i proputala jednu od dvije mogue veli-
ine kao izlaz.
Apple je proizveo minijaturni Musikbox
iPod shuffle, veliine kutije za ibice, mase 15
grama. Memorija od 1 GB sprema oko 240 pje-
sama. Cijena 79 eura. Info: www.apple.de
Minijaturni player
ZANIMLJIVOSTI
Ova baterija
puni se pomo-
u USB utikaa
u USB utoru na
raunalu. Na-
kon pet sati ba-
terija je puna.
Cijena za dvije
baterije oko 20
eura.
www.usbcell.com
Punjenje
akumulatorskih
baterija
ABC_502_prelom.qxd 22.1.2007 10:39 Page 34
35
Brzo, koji put interventno spajanje vodovod-
nih cijevi izvest ete kvalitetno i samostalno uz
veliku ponudu dijelova koji slue za te namjene.
Naime, na tritu se pojavljuju cijevi promjera
10, 12, 14, 16 ... milimetara s pripadajuim di-
jelovima za posebna spajanja: produivanje.
umetanje dijela za novi prikljuak, spoj pod pra-
vim kutom. Sastavi su nainjeni kvalitetno uz
pomo matica i konusnih metalnih brtvi odnos-
no gumenih brtvi s prikladnim prstenom. Kao si-
gurnost slue brtvene masti i paste.
Na ilustracijama pogledajte nain spajanja.
Za svoje zahtjeve odredite rjeenje te uz savjet
trgovca odaberite dijelove.
Spajanje cijevi
RADIONICA
Kojiput su takvi zahvati jedino rjeenje da se
ne uputate u razbijanje zida. Tada predvidite i
obujmice koje se uvruju kao nosai instalaci-
je.
Pazite, takav povrinski vodovod mora u zimi
biti isputen zbog smrzavice i pucanja. (o)
ABC_502_prelom.qxd 22.1.2007 9:52 Page 35
Ve godinama iskuavaju zanesenjaci, s ma-
nje ili vie uspjeha, let pomou raketnog pogo-
na. Astronauti se uspjeno slue tim sustavom,
zbog pomanjkanja gravitacije, nazvanim ROC-
KETBELT. Njegovo djelovanje prikazano je na
slici.
U srednjem spremniku (uto) nalazi se viso-
kostlaeni duik (1). On potiskuje vodikov supe-
roksid H
2
O
2
iz oba spremnika bono (plavo) (2),
ZANIMLJIVOSTI
ovjek lebdi
pomou raketnog
potiska
preko ventila (3) u katalizator (4). Tu se vodik
razlae u vodenu paru, koja pod visokim tlakom
izlazi iz bonih sapnica (5). Pilot pomou ruki
(6) upravlja koliinom potiska i pomou malih
krilaca na sapnici spreava okretanje oko oko-
mite osi.
Razvoj tih sustava i uspjeni letovi mogu se
vidjeti na www.rocketbelt.nl
Mio Dlouhy, dipl. ing.
ABC_502_prelom.qxd 22.1.2007 9:52 Page 36