BRAVE I KVAKE 7 Nasadna brava 7 Usadne brave 8 Kvake 8 titovi za brave 8 Ruke, prihvatnici, koljke 9
AUTOMATSKI ZATVARAI VRATA 9
PODIZNI UREAJI 9
KLIZNI UREAJI 9
SVEUILITE U ZAGREBU ARHITEKTONSKI FAKULTET Okov vrata i prozora Nastavnik: mr.sc. Zoran Veri, dia str. 3
OKOV PROZORA 10
PETLJE 10 Nasadna petlja 10 Francuska petlja 10 Cilindrine (buene) petlje 11 Nauglice 11 Skakavica i zadra 11 Odbojnik 12 Okov za rebrenice 12 Okov spojnih krila 12 Prozorske konice 13
ZATVARAI 13 Trenjica 13 Bravica s jezikom 14 Zaokretni zasun 14 Zaokretni zatvara (espanjolet) 14 Prozorski zatvarai sa ipkama 14 Zatvara s epom 15 Prozorske kvakice 15 Rubni zatvara 15 Sredinji zatvara 16
KOMBINIRANO OTVARANJE 16
PODIZNI UREAJ 16
OTKLOPNI UREAJI 17 Otklopno krilo, kare 17 Bravica na pero (kljocaljka) 17 Otklopni ureaj 17
POSMINA KRILA PROZORA 18
OKOV ZA PREVRTNI PROZOR 19
OKOV ZA ZAVRTNI PROZOR 19
SPECIJALNI UREAJI 20
OSTALA OPREMA ZA PROZORE 20
UREAJI ZA ZRAENJE 20
Literatura 20
SVEUILITE U ZAGREBU ARHITEKTONSKI FAKULTET Okov vrata i prozora Nastavnik: mr.sc. Zoran Veri, dia str. 4 OKOV VRATA
Vrata su opremljena prikladnim okovom i ureajima koji omoguuju da se vrata mogu s lakoom pokretati, zatvarati i zakljuavati.
Ovisno o smjeru otvaranja vrata postoji i odgovarajui okov (petlje, brave, kvake) za desna, odnosno za lijeva vrata.
Osnovni okov koji se pojavljuje na vratima su petlje, brave i kvake.
PETLJE
Krila vrata ovjeena su na okvir (dovratnik) petljama.
Obina petlja - baglema
Baglema se koristi uglavnom za vrata od letvi i za vrata od dasaka. Sastoji se od metalne trake s tuljkom i konzole s osovinom. Konzole se izrauju razliito, ovisno da li se prikivaju u drvo ili betoniraju u zid. Prema visini i teini krila potrebne su barem dvije, no obino tri bagleme koje se privruju na krilo jakim avlima ili vijcima za drvo.
Bagleme se uglavnom izrauju od eljezne vrue valjane trake, dok su stilske bagleme izraene finije i dekorativnije od raznih kovina ili slitina, patinirane ili brunirane.
Duga baglema
Kratka baglema
Krina baglema
Nasadna petlja
Razvila se iz starih vrsta baglema. Nasadna petlja sastoji se od krilca s tuljkom i krilca s osovinom. Na tuljcima su po tri provrta za uvrivanje vijcima za okvir, odnosno za krilo.
Nasadna petlja SVEUILITE U ZAGREBU ARHITEKTONSKI FAKULTET Okov vrata i prozora Nastavnik: mr.sc. Zoran Veri, dia str. 5
Usjena (francuska) petlja
Krilca ovih petlja usijecaju se u dovratnik i krilo. Krilca su od elinog lima ili vrue valjane trake, o osovina od elika. Brid krilca ima izboenu i bruenu otricu radi boljeg usijecanja. Na krilcima su provrti za popreno osiguranje avlom bez glave ili uputenim vijkom.
Usjena petlja
Buena (cilindrina) petlja
Buene petlje se jednostavno uvija u rupe prethodno izbuene svrdlom uz pomo ablone. Za puna vrata upotrebljavaju se petlje jednakih konzolnih valjaka, a za vrata s okvirom i ispunom petlje s gornjom duljom konzolom.
ablone za buene petlje
Buene petlje
Mimokretna petlja
Petlja namijenjena za mimokretna vrata. Omoguava otvaranje vrata u jednu ili drugu stranu, te vraanje vrata u srednji, zatvoreni poloaj. Zatvaranje vrata omoguavaju snane spiralne opruge postavljene u tuljke.
Mimokretna petlja (Bommer petlja) SVEUILITE U ZAGREBU ARHITEKTONSKI FAKULTET Okov vrata i prozora Nastavnik: mr.sc. Zoran Veri, dia str. 6
ZASUNI
Nekada je zasun bio jedini mehanizam koji je omoguio da se vrata zatvore i uvrste u zatvorenom poloaju. Danas se zasuni koriste uglavnom za sporedna vrata od dasaka i letvi.
Vodoravni zasuni
Vodoravni zasuni sastoje se od tita s vodilicom, zasuna s prihvatnikom, te prihvatne skobe. Postoje obini ravni ili svinuti zasuni. tit se uvruje na krilo, a prihvatna skoba na okvir. Mogue zakljuavanje rijeeno je tako da se prihvatni kraj zasuna bui, a iznad vodilice je navaren mosti s provrtom. Kad je zasun zatvoren kroz ove otvore nasauje se lokot i zakljua.
Vodoravni zasun
Vodoravni zasun za lokot
Narba
Narba je stari poznati okov za zatvaranje obinih vrata od letvi ili dasaka. Sastoji se od pokretnog dijela i prihvatne ome. Pokretni dio s prorezom povezan je pomou obine petlje s ploicom za uvrenje. Ploica se uvruje na krilo, a ploica s omom na dovratnik.
Narba
Lokoti
Lokoti ne spadaju izravno u okov ali dopunjuju zasune i narbe. Proizvode se u raznim oblicima i veliinama. Kuite im je obino izraeno od vuenog elika, a stremen od niklana elika.
Lokot
Cilindrini lokot
SVEUILITE U ZAGREBU ARHITEKTONSKI FAKULTET Okov vrata i prozora Nastavnik: mr.sc. Zoran Veri, dia str. 7
Okomiti zasuni
Okomiti zasuni slue za uvrenje krila u pod i u gornji okvir vrata. Oni se u pravilu postavljaju na dvokrilna vrata da osiguraju krilo koje nema bravu.
Rubni zasuni
Postoje rubni zasuni s prstenom i s polugom. Par zasuna ugrauje se u rub krila na gornjem i donjem kraju tako da lei u ravnini ruba. Prihvatne ploice se uputaju u drvo na odgovarajuem mjestu uz prag i na dovratnik. Zasunska traka ili ipka pokree se okomito kroz vodilicu potiskivanjem prstena ili poluge. Krajevi zasunske trake ili ipke ulaze u prihvatne ploice i na taj nain uvruju vratno krilo.
Okomiti rubni zasun s prstenom
Okomit rubni zasun s polugom
BRAVE I KVAKE
im je zasun dobio kuite i oprugu stvorena je prva primitivna brava. Bravom se vrata zatvaraju i zakljuavaju. Zatvaranje krila znai da priklapanjem krila u dovratnik elimo sprijeiti otvaranje (npr. od propuha), a otvaranje omoguavamo potiskivanjem kvake. Bravu opremamo mehanizmom za zakljuavanje.
Za otvaranje vrata koristimo se i nagaznim mehanizmima, optikim ili zvunim impulsima itd.
Nasadna brava
Obina nasadna brava sastoji se od limenog kuita u kojem se nalazi podizna stupica, kljuni zasun i sigurnosni runi zasun. Podiznu stupicu pokreemo kvakom, a kljuni zasun kljuem. Na dovratnik se postavlja prihvatna usadnica koja osigurava prihvaanje stupice i zasuna i time osigurava vrata. Nasadna brava postavlja se najee s one strane vratnog krila na kojoj se nalaze i petlje. Nasadne brave prodaju se kao lijeve ili desne.
Nasadna brava
Nasadna brava bez kljua SVEUILITE U ZAGREBU ARHITEKTONSKI FAKULTET Okov vrata i prozora Nastavnik: mr.sc. Zoran Veri, dia str. 8
Usadne brave
Uobiajeni tip brava na zaokretnim vratima su usadne brave. Na kuitu se nalaze otvori za par kvaka i za klju ili cilindrini uloak. Kuite se usauje u vratno krilo u kojem treba izdubiti otvor. Nasuprot bravi postavlja se prihvatna ploica uputena u rub dovratnika (jednokrilna vrata) odnosno drugog krila vrata (dvokrilna vrata). Brave su najee univerzalne, tj. mogu se upotrijebiti kao lijeve i kao desne, okretanjem zasunskog jezika za 180 o .
Usadna brava i prihvatna ploica
Cilindrini uloak Kljuevi
Kvake
Prve kvake bile su grube i jednostavne, da bi danas dobile gotovo savren oblik pogodan za prihvaanje rukom i/ili oblikovan kao poseban akcent vrata. Na krilu vrata obino se nalazi par kvaka, ali se moe postaviti kvaka i samo s jedne strane (unutarnje) dok se na drugoj strani (vanjskoj) tada nalazi prihvatna ruka. U tom sluaju vrata se izvana ne mogu otvoriti kvakom ve samo kljuem. Kvakama se pokree zasunski jezik brave i time se otvaraju ili zatvaraju vrata.
Stari tipovi kvaka
Par kvaka
titovi za brave
Na vratno krilo uvruje se zatitna ploica - tit koja pokriva mjesto usaenja kvake i otvor kljunog mehanizma. Ploice mogu biti izvedene u jednom komadu ili pojedinano za svaki otvor. Izrauju se od kovine ili plastike.
titovi za kvake titovi za brave SVEUILITE U ZAGREBU ARHITEKTONSKI FAKULTET Okov vrata i prozora Nastavnik: mr.sc. Zoran Veri, dia str. 9
Ruke, prihvatnici, koljke
Unutranja vrata kao to su mimokretna, klizna, .... esto ne trebaju bravu ve prikladan prihvatni element, ruku ili koljku (udubljen u krilo uputen prihvatnik).
AUTOMATSKI ZATVARAI VRATA
Automatski zatvarai vrata su ureaji koji imaju ulogu da otvoreno krilo vrata postepeno vraaju u zatvoreni poloaj. Za ovu namjenu koriste se opruni zatvarai, hidrauline pumpe, nagazni sistemi,....
PODIZNI UREAJI
Zaokretna vrata moemo zakljuati, izvana moemo umjesto kvake staviti ruku, a kao dodatnu mjeru sigurnosti moemo izvesti i podizni ureaj. Ugradnjom ovakvog ureaja krilo vrata nasjeda na sedlastu tranicu u podu, odnosno pragu. Podizanjem krila ono se oslobaa podnog ukljetenja i moe se zaokretati. Posebna opruga dri polugu podizne petlje u otvorenom ili zatvorenom poloaju. Petlje za podizna vrata imaju dovoljno duge osovine, kako krilo pri podizanju ne bi ispalo. Krilo vrata podie se ruicom i polugom. Postoje i sloeni ureaji za vrata koje omoguava vratnom krilu da se moe podizati, zaokretati i otklapati, a upotrebljava se uglavnom za balkonska vrata.
KLIZNI UREAJI
Koristi se na posminim i kliznim vratima. Jedno ili dva krila kliu ispred otvora ili se uvlae u zidni procjep. Klizni okov sastoji se od fiksne eline vodilice kroz koju klizi pokretni dio koji nosi vratno krilo. Vodilica se uvruje na strop ili bono na zid pomou kutnih profila. Donji dio vrata visi slobodno (loe vrata se ljuljaju) ili se na pod se uvruje ljebna vodilica (loe ispunjava se prainom i smeem) u kojoj klizi metalni trn koji je uvren na vrata ili postoji fiksna podna vodilica uvrena na pod koja klizi po ljebnoj vodilici uvrenoj na donji rub vratnog krila. Uz okov za klizna vrata isporuuju se i odbojnici s gumom ili plastikom koji zaustavljaju klizanje vrata prije zavretka vodilice.
Za klizna i sklopiva vrata postoje posebne klizni ureaji.
Okov za klizna vrata
Podni odbojnici
Podne vodilice
SVEUILITE U ZAGREBU ARHITEKTONSKI FAKULTET Okov vrata i prozora Nastavnik: mr.sc. Zoran Veri, dia str. 10 OKOV PROZORA
Prozori su kao i vrata opremljeni prikladnim okovom i ureajima koji omoguuju da se prozori mogu s lakoom pokretati i zatvarati. Uz ovaj osnovni postoji i dodatni pomoni okov koji nam osigurava pravilno i lake koritenje prozora.
PETLJE
Prozorska krila ovjeena su na okvir (doprozornik) petljama. Ovisno o smjeru otvaranja postoje lijeve i desne petlje.
Nasadna petlja
Nasadne petlje uvruju se na prozorsko krilo i okvir izvana s avlima ili vijcima. Nasadne petlje koriste se i za vjeanje prozorskih kapaka (rebrenica).
Nasadna petlja
Francuska petlja
Klasina, francuska petlja sastoji se od donjeg i gornjeg dijela. Oba dijela sastoje se od tuljka s krilom. U tuljku se nalazi zavarena ili zakovana osovina. Tuljak je najee zatvoren kapicom. Krilo je zailjeno, poput sjekirice, kako bi to lake prodrlo u drvo. Klasina petlja usijeca se svojim krilima u drveni okvir i krilo, te osigurava avlima bez glave.
Kod normalne francuske petlje okretanje se obavlja preko tupo stoasto zailjenih osovina unutar tuljka. Rubovi gornjeg i donjeg se ne dodiruju. nekada su se radile i petlje s kraom osovinom, iz razloga lakeg vaenja prozorskih krila. Kod tih petlji trenje nije na dodiru stoasto zailjenih osovina, nego po rubovima tuljaka. Na zaokretna krila visine do 105 cm stavljaju se dvije petlje, a na vee tri petlje.
Francuska petlja
SVEUILITE U ZAGREBU ARHITEKTONSKI FAKULTET Okov vrata i prozora Nastavnik: mr.sc. Zoran Veri, dia str. 11
Cilindrine (buene) petlje
Buena petlja se jednostavno ukiva u rupe na okviru i krilu prethodno izbuene svrdlom, pomou ablone. Ove petlje nije potrebno popreno osigurati avlima bez glave. Cilindrini ep s navojima s vlaknima drva u koji se umee tvori vrstu vezu te se ne moe izvaditi. Petlja je obostrano upotrebljiva (nema razlike izmeu lijeve i desne).
Cilindrina petlja
Nauglice
Nauglice su plosna eljeza u obliku slova L kojima pojaavamo kutove okvira prozorskog krila. Postavljaju se uputeno u drvo i privruju se s drvenim vijcima s uputenom glavom. Nauglice se izrauju od hladno valjanog, trakastog ojaanog elika. Izrauju se u nekoliko veliina prema veliini prozorskog krila. Izrauju se otrobridne i zaobljene.
Nauglica otrokutna
Nauglica zaobljena
Skakavica i zadra
Skakavica je jeziak s oprugom koji osigurava otvoreno zaokretno prozorsko krilo od pokretanja vjetrom ili propuhom. Upotrebljava se uglavnom kod dvokrilnih prozora. Ploica se usauje u donji dio okvira, odnosno u prozorsku dasku (klupicu). Za skakavicu se prethodno u drvu izdubi otvor a ona se uvrsti s vijcima. Ispod ploice je privrena opruga koja dri jeziak. Jeziak je nepravilno isjeen, tako da krilo prozora lake klie preko kosine, dok uspravna strana jezika bolje zadrava krilo pri zatvaranju. Preko jezika klie zaustavlja. To je presavijena eljezna traka koja se svojim vrhom usijeca s donje strane krila, blizu kuta ispod zaokretnih petlji te se zbog sigurnosti prikuje jednim avlom za koji je na zaustavljau predviena rupa.. Previnuti dio zaustavljaa stri oko 20 mm. Kada doe do jezika, zaustavlja ga potiskuje u procjep. im ga pree, jeziak iskoi van i svojom uspravnom stranom zadrava ploicu zaustavljaa, a time i prozorsko krilo.
Skakavica i zadra SVEUILITE U ZAGREBU ARHITEKTONSKI FAKULTET Okov vrata i prozora Nastavnik: mr.sc. Zoran Veri, dia str. 12
Odbojnik
Odbojnik osigurava staklo unutarnjeg prozorskog krila klasinih dvostrukih prozora od udarca kvake na vanjskom prozorskom krilu. Odbojnici mogu biti raznih oblika. Udarna glava sa zakrivljenom polugicom navarena je na ploicu s dvije rupe, kroz koje se drvenim vijcima privruje na donji okvir krila. Mogua je i izvedba s polugicom s navojem za drvo bez ploice. Udarna glava je malo zaobljena, a moe biti i s gumom ili plastikom.
Odbojnik
Okov za rebrenice
Krila s drvenim rebrenicama (kapci) zaokreu se prema van. Ovjeena su na kutne petlje, koje se sastoje od nauglica navarenih na gornji tuljak petlje. Donji dio petlje s osovinom usijeca se u okvir ili se ukiva s cilindrinom petljom u buenu rupu.
Vanjska krila uvruju se zbog udara vjetra ipkama - izbonicama. To su ipke s kukicom koje se usauju u prsten. ipka je uvrena na krilo, a prsten s vijkom na donji dio doprozornika.
Kutna petlja za rebrenice
Zatvara i krina baglema za rebrenice
Izbonica
Okov spojnih krila
Spojna krila zavjeena su s unutarnje strane bono na francuske petlje. Spojna krila meusobno su povezana na vjeajnoj strani rastavljivim petljama, a na suprotnoj strani uvruju se posebnim vijcima ili bravicama. Spojne bravice (kope ili stezai) raznih su vrsta. Zabravljuju se, odnosno kopaju, priklapanjem polugice u odgovarajui procjep. Trio-vijak je vijani steza koji se sastoji od tri dijela. Dva su dijela uplji tuljci s navojem izvana i iznutra. Tuljci se uvru jedan u spojno, a drugi u "glavno" krilo, a kroz oba tuljka se zatim uvre spojni vijak. Uklopni trn s prihvatnom ploicom slui za dovoenje oba spojna krila u ispravan i poravnat poloaj.
Rastavna petlja za spojna krila
Bravica za spojna krila SVEUILITE U ZAGREBU ARHITEKTONSKI FAKULTET Okov vrata i prozora Nastavnik: mr.sc. Zoran Veri, dia str. 13
Trio-vijak
Uklopni trn
Prozorske konice
Prozorske konice slue za uvrenje prozorskih krila u eljenom poloaju. Kao jednostavan ureaj za pridravanje prozorskog krila slue kare s jednim ili vie usjeka u kojima se zadri trn i time odreuje kut zaokreta, odnosno otklopa krila. Konice su podeene tako da u odreenom poloaju pridravaju krilo. Kada se krilo pritiskom ruke oslobodi iz tzv. "mrtve toke" konica vraa krilo postupno u zatvoreni poloaj.
Konica
ZATVARAI
Prozorska krila nastojimo uvrstiti to bolje u zatvoreno poloaju, kako bi usjeci i preklopi to bolje prianjali i time osiguravali pravilno brtvljenje prozora.
Trenjica
Trenjica (njem "rajber") je najjednostavniji zatvara razvijen iz savinutog avla kojim su se nekada uvrivali prozori u seoskim kuama, gospodarskim zgradama, .... . Obina ravna ili svinuta trenjica sastoji se od polugice s prihvatnom glavicom koja se u donjem dijelu okree u ploici za uvrenje.
Jednostavna trenjica
Trenjica s jednim krilcem ima uplji tuljak, kroz koji se pomou vijka za drvo privruje na doprozornik. Na krilo se prikiva iani zaustavlja po kojem klie krilce trenjice sve do zaustavne izboine. Dvostruka trenjica uvruje se s dva vijka pomou ploice na srednji doprozornik. ep oko kojeg se trenjica okree navaren je na ploicu za uvrenje. Ploice sa zaustavnom izboinom potrebno je postaviti na istoj visini s trenjicom, ali sa suprotno poloenim izboinama, jer se dvostruko krilce okretanjem zahvaa s jedne strane odozgo, a s druge strane odozdo na zaustavnu ploicu.
Jednokrilna trenjica
Dvokrilna trenjica SVEUILITE U ZAGREBU ARHITEKTONSKI FAKULTET Okov vrata i prozora Nastavnik: mr.sc. Zoran Veri, dia str. 14
Bravica s jezikom
Bravica na sredini prozorskog krila zatvara prozor na nain da zaokree jedan jeziak zailjena vrha i ugura ga u procjep prihvatne ploice. Jeziac je uvren na ipku kvadratna presjeka na koju se postavlja kvaka. Prihvatna ploica uputena je u rub doprozornika ili suprotnog krila, a privrena je vijkom za drvo. Takve brave prikladne su za jednokrilne prozore ili za dvokrilne prozore sa srednjakom (fiksni srednji doprozornik). Zatvara se okretanjem prozorske kvakice za etvrt kruga.
Bravica s jezikom
Zaokretni zasun
Ovo je starija vrsta okova. Nalik je velikoj trenjici, a prikladan je za dvokrilne prozore sa srednjakom. Sastoji se iz zaokretnog zasuna na ploici s osovinom, ploice s usadnom kukom i ploicom sa zaustavljaem.
Zaokretni zasun
Zaokretni zatvara (espanjolet)
Ruka, kao kod zaokretnog zasuna, uvrena je na okomitu eljeznu ipku iji su krajevi povijeni. Okomita ipka okree se u tuljcima navarenim na ploice za uvrenje. Ploice su vijcima uvrene na unutarnju udarnu letvu prozorskog krila. Zasun je uvren na sredini ipke i pomou njega se ipka okree, a njeni povinuti krajevi ulaze gore i dolje u prihvatne ploice. Kada je zaokretni zasun zaokrenut do kraja, povinuti krajevi ipke potpuno ulaze u prihvatne ploice i priteu krilo, a sam zaokretni zasun takoer pritee krilo u sredini visine krila usaenjem u prihvatnu kuku. Zaokretni zatvara (espanjolet) nalazimo na mnogim starijim prozorima kao i na drvenim rebrenicama (griljama).
Zaokretni zatvara
Prozorski zatvarai sa ipkama
Prozorski zatvarai sa ipkama razvijeni su iz zaokretnih zatvaraa. Sastoji se od bravice i dvije ipke. Nain rada ove bravice je jednostavan: okretom kvakice ipke se izvlae poput okomitog zasuna i uvlae u odgovarajue skobe na donjem i gornjem kraju. Ovi zatvarai su u prvo vrijeme bili nasadni (kuite brave i ipke su bile vidljive), a kasnijim razvojem cijeli mehanizam smjeten je ispod udarne letve u boni okvir prozorskog krila. Za kuite je u drvu izdubljen potreban leaj, ipke kliu u izdubljenom kanalu, a sve pokriva udarna prilena letva, na koju se vijcima uvruje tit s kvakicom. Umjesto kvakice moe se nalaziti i ruka s polugom.
SVEUILITE U ZAGREBU ARHITEKTONSKI FAKULTET Okov vrata i prozora Nastavnik: mr.sc. Zoran Veri, dia str. 15
Zglobni zatvara
Zatvara s polugom
Skoba
Zatvara s epom
Zatvara s epom ima sa strane, u visini ruke, umjesto jezika valjkast ep koji ulazi u posebnu prihvatnu ploicu s rukavcem. Krajevi ipki koji ulaze u bravicu zasjeeni su i na njima se nalazi otvor. U taj otvor pristaje poseban trn navaren na pogonskom kraku bravice.
Zatvara s epom
Prozorske kvakice
Jednokraka kvakica - poluoliva izrauje se od mjedi, elika, aluminija, plastike, .... .Proizvode se u raznim oblicima, a krakovi moraju biti duljine minimalno 7 cm.
Dvokraka kvakice - oliva izrauje se od istih materijala kao i jednokraka kvakica i proizvodi se u raznim oblicima.
Jednokraka kvakica - poluoliva
Dvokraka kvakice - oliva
Rubni zatvara
Kod rubnih zatvaraa izvodi se plitko uputeno dubljenje ruba prozorskog krila. U to udubljenje ulae se elina tranica - vodilica plitkog U-profila. U vodilici kliu umjesto ipki plosnate eline letvice koje na sebi imaju uvrene valjkaste epove. Ti epovi predvieni su da uu u udubine nasuprot postavljene prihvatne ploice. Pokretanjem zatvaraa epovi se kroz urez pomaknu u rukavac i time uvrste prozorsko krilo. Ovisno o visini prozorskog krila predviaju se na plosnatim letvicama dva, tri ili etiri epa.
Rubni zatvara
Prihvatne ploice za rubno zatvaranje
SVEUILITE U ZAGREBU ARHITEKTONSKI FAKULTET Okov vrata i prozora Nastavnik: mr.sc. Zoran Veri, dia str. 16
Sredinji zatvara
Sredinja prozorska bravica radi na principu rubnog pogona, no ovdje su okomite plosnate ipke povezane preko kutnih pregiba na produene plosnate letvice koje se kreu vodoravno. Svi zatvaraki epovi, navareni na okomitim i vodoravnim plosnatim letvicama istodobno ulaze u zasjeke prihvatnih ploica i svojim se pomakom usauju u rukavce tih ploica. Na taj nain se prozorsko krilo istodobno uvruje na vie mjesta (gore, dolje i sa strane).
Sredinji zatvara
KOMBINIRANO OTVARANJE
Posebni okov koji se danas vrlo esto koristi omoguava dvojako otvaranje istog prozorskog krila i to zaokretanjem i otklapanjem. Na tritu postoje razliiti sistemi okova za kombinirano otvaranje a u osnovi su vrlo slini. Runa poluga pokree eline letvice s epovima. Okretanjem ruke (najee u horizontalni poloaj) aktivira se zaokretni nain otvaranja prozora. Otvaraju se petlje na vodoravnoj osovini na donjem okviru krila, a ujedno zatvaraju petlje na okomitom okviru i kare na gornjem okviru se iskljuuju. Vertikalni poloaj ruke prema dolje najee zakljuava prozor u oba smjera. U vertikalnom poloaju ruke prema gore oslobaaju se petlje na bonoj vertikali, zatvaraju se donje vodoravne petlje i aktiviraju se kare na gornjem okviru. U tom poloaju prozorsko krilo postaje otklopno. Navedeni poloaji ruke su najei za pojedini nain otvaranja ali mogui su i drugaiji poloaji kod razliitih proizvoaa. Kod prozora koji se mogu kombinirano otvarati koriste se posebne petlje koje se izvlae i usauju prema potrebi.
Kombinirano otvaranje prozora
PODIZNI UREAJ
Podizne ureaje koristimo na zaokretnim prozorima i balkonskim vratima. Krila se donjim dijelom usauju na sedlastu tranicu postavljenu ispod krila. Ovakav ureaj sprjeava otvaranje izvana, te donji rub krila bolje sprjeava prodor atmosferilija. Pokretanjem ruke poluge krilo se prvo podie iz svog sjedala na sedlastoj tranici, a tek onda se moe slobodno otvoriti zaokretanjem. Posebne petlje omoguuju podizanje krila, a da ono ne ispadne. SVEUILITE U ZAGREBU ARHITEKTONSKI FAKULTET Okov vrata i prozora Nastavnik: mr.sc. Zoran Veri, dia str. 17
OTKLOPNI UREAJI
Primjeri otklopnih ureaja
Otklopno krilo, kare
Otklopna prozorska krila moraju imati ureaj koji zaustavlja krilo u predvienom poloaju (u odreenom otklopnom kutu). Tome slue obostrano bono postavljena plosna eljeza s prorezima i trnom.
Nasadne izvlane kare
Ovjesne dvokrane kare
Skrivene kare sa zaustavljaem
Nazubljene kare
Buene kare
Bravica na pero (kljocaljka)
Bravica na pero postavlja se na sredini gornjeg okvira prozora i slui za zatvaranje otklopnog prozora. Bravica se sastoji od opruge, skoenog zasunskog jezika i prihvatne skobe. Za otklopna krila poloena visoko upotrebljava se tap s kukom za otkopavanje, potezno ue za otvaranje ili mehanizam sa ipkom i polugom.
Bravica na pero
Otkolpni ureaj
Ruka poluge i ipka postavljaju se okomito na jednoj bonoj strani doprozornika, na dohvat ruci. ipka je osigurana od progibanja vodilicama, a to su obino prsteni ili tuljci navareni na ploicu koja se SVEUILITE U ZAGREBU ARHITEKTONSKI FAKULTET Okov vrata i prozora Nastavnik: mr.sc. Zoran Veri, dia str. 18 uvruje vijcima. ipka je na gornjem dijelu vezana na otklopni ureaj koji se najee sastoji od para dvokrakih ili trokrakih kara. kare se uvruju na lijevom i desnom boku otklopnog krila, meusobno su povezane i istodobno pokretane vodoravnom spojnom ipkom.
Otklopno krilo je u zatvorenom poloaju kada je ruka poluge pritisnuta prema dolje. Pokretanjem poluge prema gore okomita ipka pokree okretanje zglobova na paru kara pomou spojne vodoravne ipke. Krakovi se rasklapaju, guraju krilo iz okvira doprozornika i tako ga otvaraju do otklopnog kuta koji je doputen rasklopom kara.
Otklopni ureaj "Ventus"
Dvostruki otklopni prozor
Okov zaklopnog krila
Za istodobno otklapanje niza otklopnih prozora ugrauju se otvaraki ureaji koji se pokreu navijanjem okretake ruice, hidrauliki ili na elektropogon.
Serijsko otklapanje
POSMINA KRILA PROZORA
Kod posminih prozora krila mogu klizati lijevo i desno, odnosno gore i dolje. Krilo se vozi po tranici sedlastog profila, a tranica je od posebnog elinog lima otporna na ranje i habanje. U rub donjeg okvira uputena su kuita s kotaiima. Najee se prije otvaranja krilo ureajem za podizanje lagano podie, oslobaa iz zakoenog poloaja, pa se zatim moe pomicati klizanjem. Postoje i drugaija rjeenja koja omoguavaju klizanje i sklapanje prozorskih krila koja mogu biti i meusobno povezana. SVEUILITE U ZAGREBU ARHITEKTONSKI FAKULTET Okov vrata i prozora Nastavnik: mr.sc. Zoran Veri, dia str. 19
Klizni prozor - vodoravno
Posmini ureaji za pokretanje prozorskih krila prema gore ili dolje (klizanje po vertikali) sastoje se od bonih tranica (vodilica), a krilo je ovjeeno na elino ue koje je preko kotaia povezano s protuutegom. Umjesto protuutega moe posluiti vanjsko prozorsko krilo izvana koje se istodobno sputa, dok se unutarnje podie.
OKOV ZA PREVRTNI PROZOR
Prevrtni prozori se prevru preko leaja postavljenih u sredini bonih okvira doprozornika. Otklopni kut prevrtnog krila odreuje se prema elji. Leajevi za prevrtne prozore izrauju se od posebnog elika. Ukoliko leajevi nemaju ugraenu konicu, ugrauju se kare ili drugi zadrai koji odreuju otklopni kut prevrtnog prozora. itav sustav se moe pokretati s jednog mjesta, sredinjom bravom koja je uputena u okvir krila. Na sredinjoj bravi je izvana runa poluga, a ponekad ima i izboinu poput trna ispod ruke. Za taj trn postavlja se posebna prihvatna ploica s odgovarajuim uem.
Leaj prevrtnog prozora
Sredinja brava prevrtnog prozora
OKOV ZA ZAVRTNI PROZOR
Zavrtno krilo se vrti oko vertikalne osi, a leajevi su smjeteni po sredini donjeg i gornjeg okvira doprozornika. Par leaja nije jednak. Donji leaj optereen je teinom prozorskog krila, a moe se i podeavati po visini posebnim osovinskom vijkom. Kod teih zavrtnih prozora rauna se s moguim progibom donjeg dijela okvira, pa se stoga u okovu pojavljuju i posebni dodatni podupirai. Na krilo se moe postaviti obian zatvara s jezikom, rubni ili sredinji zatvarai. Na leajevima ugrauju se konice za podeavanje kuta otvaranja krila prozora.
Leaj zavrtnog prozora SVEUILITE U ZAGREBU ARHITEKTONSKI FAKULTET Okov vrata i prozora Nastavnik: mr.sc. Zoran Veri, dia str. 20
UREAJI ZA ZRAENJE
Za prozraivanje prostorije bez otvaranja prozora ugrauju se sustavi za zraenje koji se postavljaju iznad ili ispod prozorskih krila. Sustav za prozraivanje sastoji se od posmine ploice perforirane prorezima u pravilnim razmacima. Ta ploica klizi preko ploice s istim prorezima. Na taj nain laganim pomicanjem mogu se prorezi vie ili manje prekrivati ili otvarati to omoguava razliito prolaenje zraka. Na visini tog ventilacijskog sustava izvana predviena su rebra. Otvor je zatien od ulaska insekata zatitnom mreicom.
Literatura:
R. oki (1980.) Okov graevne stolarije, Tehnika knjiga, Zagreb
(1986.), Tehnika enciklopedija - svezak 10., (Otvori), Leksikografski zavod "Miroslav Krlea", Zagreb