Vijak – Wikipedija https://hr.wikipedia.

org/wiki/Vijak

Vijak
Vijak (ponekad germanizam šaraf koja potječe od riječi
Schraube ili vida od talijanskog vita) je strojni dio za
rastavljivo spajanje dijelova ili za pretvaranje rotacijskoga
gibanja (kružno gibanje) u translacijsko (jednoliko
pravocrtno gibanje). Valjkasta je oblika, a duž cijele
vanjske strane ili njezina dijela oblikovan je narezanim ili
utisnutim navojem, to jest spiralnim užljebljenjem, koje
djeluje poput vješto izvedene kosine. Navoj se u obliku
helikoidne linije ili uske plohe ravnomjernim nagibom Vijci raznih oblika.
ovija oko cilindričnog ili, rjeđe, blago stožastoga tijela i
uspinje u smjeru kazaljke na satu (desni navoj) ili obrnuto
(lijevi navoj). [1] . Prema namjeni, navoji imaju različite
oblike poprečna presjeka (trokutni, trapezni, pilasti i tako
dalje), mogu biti jednovojni ili viševojni (dvovojni,
trovojni), metrički ili inčni (na primjer cijevni
Whitworthov navoj). Karakteristične veličine navoja jesu
kut profila, teorijska i nosiva dubina, korak i drugo.
Većinom su standardizirani, premda se iz različitih razloga
izvode i izvan standarda. Pored tijela s navojem vijak je Vijak sa šestostranom glavom.
obično opremljen glavom različita oblika. Glava vijka
najčešće je šesterostrana prizma, ali može biti i
četverokutna, poluokrugla, valjkasta s ravnim ili upuštenim križem, šesterokutom (takozvani
imbus-vijak) ili zvijezdom, potom lećasta, krilna, narovašena, očna ili stožasta. Uglavnom ima
glavu koja pruža mogućnost odvijanja ili zavijanja, uz pomoć odgovarajućeg alata kao na primjer
odvijač) ili ključ za šesterokutne glave). Glava vijka je uglavnom veća od tijela vijka, da bi se vijak
zaustavio kod zavijanja, ali i da prenosi silu na nosivoj površini. Tijelo vijka ima na sebi navoj, koji
može biti puni navoj ili djelomični navoj. [2]

Spajanje vijcima u rastavljive spojeve najraširenija je operacija strojarstva uopće. Zbog toga su i
vijci najrašireniji i najvažniji strojni dijelovi. Osim za vijčane spojeve oni imaju i niz drugih
primjena kao na primjer: stezni vijci za stvaranje prednaprezanja (na primjer u steznim
spojevima), vijci za zatvaranje otvora (na primjer grla boce), postavni vijci (na primjer za
podešavanje zračnosti, podešavanje mjernih instrumenata, kao što je mikrometarski vijak i slično),
vijci za prijenos snage (na primjer u navojnim vretenima preša), vijci za izvođenje pokreta (na
primjer vretena ventila) i tako dalje.

Na vijku se razlikuje glava (obično šesterokutna) i svornjak (struk je dio vijka bez navoja, a
svornjak dio koji nosi navoj). Na svornjaku je urezan spiralni utor određenog profila. Spiralni utor
može biti urezan po cijeloj duljini svornjaka ili samo dijelom, tako da ispod glave ostane

1 of 19 3/4/2020, 4:25 PM
Vijak – Wikipedija https://hr.wikipedia.org/wiki/Vijak

cilindričan, to jest bez utora. Matica je posebni dio,

potreban za izvođenje spojeva matičnim vijcima. Stijenka
njenog provrta ima također navoj. Najbitniji dio vijka jest
navoj, jer se s pomoću njega ostvaruje vijčani spoj. On je
napravljen na jezgri po takozvanoj zavojnici.

Pravilno pritegnuti vijci ne odvijaju se sami od sebe ni

prigodom titrajnih ili udarnih pogonskih opterećenja, jer
se trenje u navoju i na površini nalijeganja glave dovoljno
veliko (samokočnost). Prigodom pritezanja tlače se
međusobno bočne plohe navoja i sve plohe nalijeganja
stegnutih dijelova, tako da se pod tim tlakom površinske
hrapavosti poravnavaju. Kod prejakog pritezanja može u
čitavom spoju doći do plastičnih deformacija, koje se
nastavljaju za vrijeme pogona (takozvano sjedanje) i vode
k popuštanju prednaprezanje (naprezanje izazvano
Matični vijak: 1. svornjak, 2. navoj, 3.
pritezanjem vijaka) i labavljenja spoja. Pa ako samo
glava, 4. matica.
prednaprezanje još i ne izazove plastičnu deformaciju, do
nje može dovesti naprezanje pogonske sile koja se zbraja
(superponira) s prednaprezanjem. Dokle god je uz utjecaj
pogonskih dinamičkih sila opterećenja ostalo izvjesno
prednaprezanje, dotle ne olabavljuju vijci i matice, to jest
ne odvrću se sami od sebe. Za odvrtavanje treba još uvijek
upotrijebiti moment sile da bi se veza rastavila. Do
rastavljanja dolazi samo ako se prednaprezanje zbog
pojave takozvanog sjedanja potpuno izgubi. Osiguranja
vijaka oblikom služe prema tome za osiguranje protiv
odvijanja, a osiguranja silom kao osiguranje protiv
labavljenja, jer ta osiguranja svojim aksijalnim (uzdužnim) Način prikazivanja vijka u tehničkom
opružnim djelovanjem sprečavaju popuštanje crtežu ili nacrtu: a) vijak, b) matica; 1.
prednaprezanja (sjedanjem). [3]
glava, 2. svornjak, 3 jezgra, 4. navoj.

Sadržaj
Povijest
Zavojnica
Navoj
Vrste navoja Vijak s valjkastom glavom s unutarnjim
Whitworthovi navoji šesterokutom (za imbus ključ).
Whitworthovi cijevni navoji
Metrički navoji s trokutastim ISO profilom
Trapezni navoji
Kosi ili pilasti navoji

2 of 19 3/4/2020, 4:25 PM
Vijak – Wikipedija https://hr.wikipedia.org/wiki/Vijak

Obli navoj
Edisonov navoj
Djelovanje vijaka
Vrste vijaka
Vijci za pričvršćivanje ili pričvrsni vijci
Matični vijci
Glavati vijci ili vijci s glavom
Svorni vijci Arhimedov vijak.
Zatični vijak
Utični vijci
Specijalni vijci
Visokočvrsti spojevi za čelične konstrukcije
Temeljni vijci ili sidreni vijci
Sprežnjaci
Uvrtni vijci
Zatezni vijak
Nastajanje zavojnice: φ - kut uspona, P -
Zglobni vijci
korak ili uspon.
Vijci s nareznicom
Vijci i matice specijalnih oblika
Vijci za drvo
Očni vijak
Navojna šipka
Vijci za prijenos gibanja
Materijali vijaka
Vijčani spoj
Utor na glavi vijka
Prikaz nastajanja navoja.
Alat za pritezanje
Izvori
Poveznice
Vanjske poveznice

Povijest
Vijčani mehanizam bio je poznat u staroj Grčkoj (kao
Arhimedov vijak). Kasnije je vijak opisao grčki Teoretski profil navoja.
matematičar Arhit Tarentski. U 1. stoljeću pr. Kr. drveni
vijčani zupčanici već su bili u širokoj upotrebi u
mediteranskim zemljama kao dio preše za ulje i vino.

U Europi, u 15. stoljeću, metalni vijci kao spajalice bili su vrlo rijetki, ako su uopće bili poznati.

3 of 19 3/4/2020, 4:25 PM
Vijak – Wikipedija https://hr.wikipedia.org/wiki/Vijak

Ručni odvijači (u originalu fr. tournevis) pojavili su se ne

kasnije od 1580., iako su bili široko rasprostranjeni tek
početkom 19. stoljeća . U početku su vijci bili jedna od
mnogih vrsta spojnih dijelova u graditeljstvu, a koristili su
se u stolarskom i bravarskom obrtu.

Široka upotreba metalnih vijaka započela je nakon pojave

strojeva za masovnu proizvodnju od 1760. do 1770. Razvoj
ovih strojeva u početku se odvijao na dva načina:
industrijska proizvodnja vijaka na drvu na jednom
namjenskom stroju i sitno štancanje potrebnih vijaka od
Prikaz četverovojnog vijka.
strane obrtnika na poluručnom stroju s izmjenjivim
priborom. [4]

Zavojnica
Normalna (cilindična) zavojnica (vijčana linija) je
prostorna krivulja koju opisuje točka gibanjem po obodu
plašta uspravnog valjka i istovremeno u smjeru njegove
Whithworthov navoj.
osi. Dužina zavoja jednaka je dužini hipotenuze oko valjka
omotanog pravokutnog trokuta kojemu vrh leži na obodu
baze valjka s promjerom d i kojemu je dužina vodoravne
katete jednaka opsegu d∙π te baze, a dužina okomite katete
(uspona ili koraka zavojnice P) putu što ga točka za
vrijeme jednog okretaja pređe u smjeru osi. Kut φ što ga
zatvaraju vodoravna kateta i hipotenuza tog trokuta jest
kut zavojnice ili kut uspona.

Pri tome taj trokut može biti ovijen oko valjka slijeva
nadesno ili sdesna nalijevo. U prvom slučaju nastaje
takozvana desnovojna, a u drugom takozvana ljevovojna
zavojnica. Cijevni navoj.

Navoji mogu biti napravljeni i po koničnoj (stožastoj)

zavojnici.

Navoj
Podrobniji članak o temi: Navoj

Navoj se može zamisliti kao tijelo s oblikom što ga opisuje Normalni metrički navoj s trokutastim ISO
neka površina (profil navoja, na primjer šrafirani trapez) profilom.
pri svom gibanju po zavojnici. Za svojstva i podjelu navoja
važni su oblik i mjere (dimenzije) njegovog profila. Oblik
tog profila izveden je iz nekog temeljnog geometrijskog lika, najčešće trokuta. Za taj oblik svojstven
je kut α, što ga zatvaraju bočne stranice profila navoja, koji se zove kut profila navoja. Svojstvena

4 of 19 3/4/2020, 4:25 PM
Vijak – Wikipedija https://hr.wikipedia.org/wiki/Vijak

mjera profila navoja je i dubina navoja. Stvarna dubina

navoja h1 jest radijalni (poprečni) razmak između
najudaljenije od osi navoja i njoj najbliže točke stvarnog
profila navoja; teoretska dubina navoja H jest radijalni
(poprečni) razmak između najudaljenije od osi navoja i
njoj najbliže točke teoretskog profila navoja.

Osim gibanja jednog profila samo po jednoj zavojnici, Trapezni navoj.

kojim se predstavlja nastajanje tih takozvanih jednovojnih
navoja, moguće je također istovremeno gibanje dvaju, triju
i više jednakih profila po isto tolikom broju jednakih i
međusobno jednako razmaknutih zavojnica. Pri tome onda
nastaju dvovojni, trovojni i viševojni navoji.

Vanjski navoji (za vijke) nastaju kao zamišljeno gibanje Vanjski trapezni navoj na navojnom
profila navoja po zavojnici s vanjske strane plašta cilindra. vretenu.
Na sličan način može se zamisliti i nastajanje unutrašnjih
navoja (za matice) gibanjem profila po unutrašnjoj strani
plašta.

Pri označavanju promjera navoja mora se razlikovati

vanjski, unutrašnji i srednji promjer. Vanjski i unutrašnji
jesu promjeri zamišljenih valjaka čiji plaštevi dodiruju
najudaljenije od osi, odnosno njoj najbliže točke profila
navoja. Srednji promjer navoja je promjer zamišljenog Kosi ili pilasti navoj.
valjka koji raspolavlja teorijsku dubinu navoja. Vanjski,
unutrašnji i srednji promjeri vanjskih navoja označuju se
sa d, d1 i d2. Vanjskom promjeru vanjskog navoja d
odgovara unutrašnji promjer unutrašnjeg navoja D;
unutrašnjem promjeru vanjskog navoja d1 odgovara
vanjski promjer unutrašnjeg navoja D1; srednji promjer
jednog i drugog navoja redovito su jednaki, to jest d2 = D2.
Uobičajeni navoji pričvrsnih vijaka imaju profil u obliku
Obli navoj.
trokuta, s kutom profila 60° i u običnom govoru nazivaju
se šiljasti navoji. [5] Uobičajeni su desni navoji, koji se
pritežu okretanjem udesno. Lijevi navoji dolaze u obzir
samo u iznimnim slučajevima (na primjer zatezni vijak).

Vrste navoja
Osnova za podjelu navoja jest oblik njihovih profila. Navoji
se dijele i prema veličini uspona (korak) i mjerama
(dimenzijama) profila. Pri tome se navoji kod kojih su te Edisonov navoj..

veličine kod istih vanjskih promjera razmjerno male,

nazivaju finim ili sitnim navojima sa sitnim usponom ili

5 of 19 3/4/2020, 4:25 PM
Vijak – Wikipedija https://hr.wikipedia.org/wiki/Vijak

sitnim korakom. Također navoji se grupiraju i u skupine,

već prema namjeni i prema načinu na koji oni sudjeluju u
navojnom spoju. Većina je navoja u industrijski razvijenim
zemljama standardizirana.

Najstariji sustav standardiziranih parova navoja potječe od

engleskog inženjera Josepha Whitwortha. Postavljen je već
1841., a u upotrebi je još i danas, te ga prihvaćaju
standardi ISO kao i različiti nacionalni standardi.
Međutim, danas su u skupini parova navoja najvažniji
metrički standardi ISO. Uz te dvije vrste, koriste se i
trapezni, kosi, obli i Edisonovi navoji.

Posebnu skupinu navoja čine navoji vijaka za drvo, limove

i slično. Za razliku od navedenih navoja, oni se ne spajaju
uz sudjelovanje gotovog unutrašnjeg navoja (matica), već
vijci taj navoj urezuju sami za vrijeme uvijanja u materijal;
zbog toga se i nazivaju ureznim ili samoreznim vijcima.

Iako između vijaka za pričvršćivanje i gibanje nema velikih

razlika, ipak se navoji vijaka za gibanje zbog posebne
(specifične) namjene obično izdvajaju kao posebna Električna žarulja s E27 oblim elektro-
skupina navoja. navojem.

Osim opisanih navoja postoje još i drugi njihovi oblici, i to

standardizirani navoji za oklopne cijevi, vijke za lim, drvo,
bicikle i drugo.

Whitworthovi navoji
Podrobniji članak o temi: Whithworthov navoj

Teorijski profil tih navoja jest istokračni trokut s kutom

Djelovanje sila na plošni navoj: a)
profila od 55°. Osnovna mjerna jedinica mjera vijaka s
aksijalna (uzdužna) i obodna sila, b)
Whitworthovim navojem jest palac, inč ili col (inč = 25,4
trokut sila za slučaj bez trenja, c) trokut
mm). Na primjer Whitworthovim navoj od 1 7/8" ima sila pri dizanju uz trenje, d) trokut sila pri
vanjski promjer 41,277 mm. Međutim, u zemljama koje se spuštanju terete.
služe metričkim sustavom mjera samo se vanjski promjer
tih vijaka zadaje u inčima, a sve ostale mjere u
milimetrima. U upotrebi su dvije vrste Whitworthovih navoja: normalni i cijevni. Obično se pod
nazivom Whitworthov navoj podrazumijeva normalni, dok se drugi obično nazivaju cijevnim
navojima.

SAD i Kanada upotrebljavale su do 1948. takozvani inčni (colovski) navoj s plosnatim korijenom i
kutom profila 60°, dok su Ujedinjeno Kraljevstvo i skandinavske zemlje dale prednost
Whitworthovu navoju s kutom profila 55° i zaobljenim korijenom navoja, a navoje ispod 1/4" čak

6 of 19 3/4/2020, 4:25 PM
Vijak – Wikipedija https://hr.wikipedia.org/wiki/Vijak

sa 47,5° (BA navoj). SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo i Kanada

sporazumjele su se 1948. da prijeđu na jednoobrazni profil
s kutom profila 60° i plosnati, lako zaobljeni korijen
navoja (Unifed navoj ili UNF). Zemlje s anglosaksonskim
sustavom mjera zaključile su da postepeno prijeđu na ISO
navoj u inčima s kutom profila 60° i zaobljenim korijenom
navoja, dok su zemlje s metričkim sustavom mjera
sporazumjele da prihvate metrički navoj s ISO profilom.

Whitworthovi cijevni navoji

Podrobniji članak o temi: Cijevni navoj

Whitworthovi cijevni navoji imaju navoj malih mjera

Normalne (okomite) sile na navoju s
(dimenzija). Na primjer, pri nazivnom promjeru cijevi od oštrim profilom.
2", uspon (korak) i dubina profila normalnog
Whitworthovog navoja iznose 5,645 mm, odnosno 3,614
mm, dok kod cijevnog navoja iznose svega 2,309 mm,
odnosno 1,479 mm. Zbog toga što ti navoji znatno manje
oslabljuju materijal i osim toga imaju puni profil pa dobro
brtve, oni su prikladni za spajanje cijevi (odatle im i naziv)
koje redovno imaju tanke stijenke, pa bi ih normalni
Whitworthov navoj kod narezivanja jednostavno
presjekao. Oni se upotrebljavaju i za spajanje drugih
dijelova koji ne smiju biti odviše oslabljeni navojem.
Whitworthovi cijevni navoji označuju se slovom R ispred
mjere nazivnog promjera, na primjer R 2". Uvođenjem
trokutastog ISO profila opada upotreba Whitworthovih
Stupanj djelovanja vijka prema kutu
navoja.
uspona.

Metrički navoji s trokutastim ISO profilom

Podrobniji članak o temi: Metrički navoj

Teorijski profil tih navoja jest istostranični trokut s kutom profila od 60°. Njihov uspon (korak)
zadaje se u milimetrima, a nazivni promjer srednjim promjerom (d odnosno D). Postoje 3 skupine
tih navoja: normalni, sitni i konični navoji s trokutastim ISO profilom.

Normalni metrički navoj označava se slovom M i nazivnim promjerom, na primjer M20 znači
normalni metrički navoj s trokutastim ISO profilom i nazivnim promjerom od 20 mm.

Sitni ili fini navoji upotrebljavaju se u općem strojarstvu, u preciznoj mehanici i optici. Pogodni su
za kratke vijke ili za navoje na tankostjenim cijevima, te za navoje za podešavanje. Fini navoji
imaju, nasuprot normalnim, manju dubinu navoja i tome odgovarajući manji uspon (korak).
Označavaju se slovom M, nazivnim promjerom i usponom (korakom), na primjer M30 x 2, što
znači fini metrički navoj s trokutastim ISO profilom i nazivnim promjerom od 30 mm, te korakom

7 of 19 3/4/2020, 4:25 PM
Vijak – Wikipedija https://hr.wikipedia.org/wiki/Vijak

2 mm (normalni korak je 3,5 mm).

Konični metrički navoji odlikuju se time što njihova

središnjica i os zatvaraju kut od 1°47'23", što odgovara
koničnosti od 1:16. Ti se navoji upotrebljavaju za izravno
međusobno spajanje cijevi (bez posredstva drugih dijelova
za spajanje) kao i za druge slične namjene. Označavaju se
slovom M, nazivnim promjerom, korakom i kraticom kon.,
na primjer M20 x 1,5 kon.

Metrički ISO navoj izvodi se u slijedećim razredima

tolerancija: fino f, za navoje velike točnosti, ako se traži
mala zračnost (dosjed 5H/4h), srednje m, za opću
upotrebu (dosjed 6H/6g), grubo g, ako se ne postavljaju
nikakvi zahtjevi na točnost (dosjed 7H/8e). Razred
tolerancije m, kao najčešći, ne mora se u narudžbama
posebno naznačiti.

Trapezni navoji Matični vijak: a) sa šesterostranom

glavom, b) s četverostranom glavom.
Podrobniji članak o temi: Trapezni navoj

Njegov teorijski profil je istokračni trokut s kutom profila

od 30°, a stvarni, istokračni trapez. Najviše se upotrebljava
na navojnim vretenima za prijenos kretanja i snage. Za
pričvršćivanje upotrebljava se samo na onim vijcima koji
služe za naročito opterećene vijčane spojeve, ili one koji se
često rastavljaju (trapezni navoji manje se troše). Oni se
izrađuju u 3 izvedbe, i to u normalnoj, sitnoj (finoj) i
krupnoj. Označavaju se oznakom Tr, nazivnim promjerom
i korakom (usponom), na primjer oznake Tr48 x 8, Tr48 x
3, Tr48 x 12 znače promjer puta normalni, odnosno sitni i Utori za rasterećenje na vijcima: a) na
krupni korak, u milimetrima. Trapezni navoji mogu biti i svornjaku, b) na glavi.
viševojni.

Kosi ili pilasti navoji

Podrobniji članak o temi: Pilasti navoj

Njegov teorijski profil je pravokutni trokut s kutom profila od 30°, a stvarni, trapez s različito
zakošenim krakovima. Upotrebljava se za prenošenje velikih aksijalnih (uzdužnih) sila, ali samo
onih koji djeluju u jednom smjeru. Pilasti navoji također se izrađuju u 3 izvedbe, i to u normalnoj,
sitnoj (finoj) i krupnoj. Označavaju se slovom S, nazivnim promjerom i korakom (usponom), na
primjer oznake S48 x 8, S48 x 3, S48 x 12 znače promjer puta normalni, odnosno sitni i krupni
korak, u milimetrima. Također se upotrebljavaju za viševojne vijke.

8 of 19 3/4/2020, 4:25 PM
Vijak – Wikipedija https://hr.wikipedia.org/wiki/Vijak

Obli navoj
Podrobniji članak o temi: Obli elektro-navoj

Njegov teorijski profil je istokračni trokut s kutom profila

od 30°, ali su vrhovi i korijeni stvarnog profila tog navoja
na jezgri vijka i u matici vrlo zaobljeni, a između vrha
navoja i korijena navoja matice je zračnost. Ti su navoji
prikladni za grube uvjete, jer su manje osjetljivi na
oštećenja i koroziju (rđu). Standardizirani su i označavaju
se slovima Rd, nazivnim promjerom (u mm) i korakom
Oblici završetaka vijaka: a) zaobljeni, b)
(usponom) u inčima. Na primjer Rd 40 x 1/6" znači obli stožasti.
navoj s nazivnim promjerom 40 mm i korakom od 1/6 inča
(4,233 mm).

Postoje još neki standardi oblih navoja koji se

upotrebljavaju kod željeznica (na primjer za spojna
vretena i kočničke motke), ali se smatraju zastarjelima.

Edisonov navoj
Podrobniji članak o temi: Obli elektro-navoj

Edisonov navoj za grla električnih žarulja također je obli

navoj, označen vanjskim promjerom, zaokruženim na cijeli
broj milimetara. Postoji samo 5 veličina: E10, E14, E27,
E33 i E40.

Djelovanje vijaka Glavati vijak sa šesterostranom glavom.

Za promatranje pojava, koje nastupaju pri spajanju i
prijenosu gibanja vijcima, i stanja u vijčanim spojevima
obično se polazi od uspravno postavljenog vijka s plošnim
navojem (s profilom od pravokutnika). Predmet koji se
nalazi na navoju tog vijka predstavlja maticu. Da bi se pri
njegovom dizanju svladala aksijalna (uzdužna) sila Fa
kojom on tlači na navoj vijka, potrebna je neka obodna sila
Fo (tangencijalna sila uvijanja vijka). Pri tome se uvijek
može uzeti da hvatište te sile leži na zavojnici na valjku s Oblici glavatih vijaka: a) sa
promjerom d2 (srednji promjer navoja) i da vladaju zakoni šesterostranom rupom u glavi (takozvani
skoro istovjetni sa zakonima gibanja tijela po kosini (ta imbus vijak), b) s cilindričnim utorom za
dva slučaja razlikuju se po tome što nema vlačne sile koja uvijanje, c) sa stožastim ili upuštenim
djeluje u smjeru kosine; namjesto nje pojavljuje se obodna utorom za uvijanje, d) s ručicom, e) s
narovašenom glavom, f) s krilnom
sila Fo).
glavom.

U ravnoteži idealiziranog slučaja, kad trenje nije uzeto u

obzir, rezultanta tih sila leži u pravcu normale boka u toj

9 of 19 3/4/2020, 4:25 PM
Vijak – Wikipedija https://hr.wikipedia.org/wiki/Vijak

točki. Može se izvesti da je:

Međutim, u stvarnim slučajevima trenje uvijek postoji, pa

međusobno relativno gibanje predmeta može nastupiti
samo onda, ako je rezultanta otklonjena od normale
najmanje za stanoviti kut ρ. Tada je za račun važna
komponenta aksijalne sile u pravcu te normale (normalna
ili okomita sila Fn).

Kut ρ je kut trenja. On je određen zahtjevom da njegov

zbroj s kutom navoja φ bude toliki da upravo nastupi Zatični vijci.
gibanje tereta po navoju samo od sebe, a može se
izračunati iz međusobnih odnosa sila Fa, Fn i otpora trenja
prestavljenog silom Fμ određenih njihovim trokutima:

i između Fμ i Fn određenog poznatim odnosom između

normalne sile i sile trenja:

gdje je: μ - koeficijent trenja. Za to potrebne veličine μ Visokočvrsti ili visokonapregnuti vijci za
nalaze se u tablicama priručnika za sve konstrukcijske čelične konstrukcije počev od kvalitete
materijale. Iz gornjih jednadžbi slijedi: 8.8 općenito ne trebaju osiguranje od
odvrtanja.

Da međusobno relativno pomicanje vijka i matice ne bi

počelo samo od sebe, to jest da bi vijak bio samokočan,
potreban je uvjet:

Isto tako je za dizanje matice potrebna obodna sila:

a za spuštanje:
Temeljni, kotveni ili sidreni vijci.

10 of 19 3/4/2020, 4:25 PM
Vijak – Wikipedija https://hr.wikipedia.org/wiki/Vijak

Razlika tih pojava na vijcima s plošnim i trokutnim

profilom navoja jest ta što umjesto sa silom Fa treba
računati sa silom:

gdje je: α/2 - kut poluprofila navoja. Za taj, kod navoja u

praksi, redoviti slučaj sve izvedene jednadžbe, ako se
umjesto ρ uzme ρ’ kao takozvani reducirani (smanjeni) kut
trenja, kojemu odgovara koeficijent trenja μ’, određen
izrazom:

Sprežnjaci: a) s ojačanim svornjakom, b)

gdje je: μ’ - korigirani (ispravljeni) koeficijent trenja veći s ojačanim krajevima svornjaka, c) s
od μ (obično za 15%). distancionom ljuskom.

Korisni mehanički rad pri jednom okretaju vijka jest Fa∙P,

gdje je P hod vijka, a za to uloženi rad d2∙π∙Fo. Prema
tome, uloženi rad je veći za rad uložen na svladavanju
trenja na putu d2. Omjer tih dviju veličina, to jest:

označuje se sa:

Uvrtni vijci.

a zove se stupanj korisnog učina, stupanj djelovanja,

stupanj iskoristivosti ili iskoristivost vijka. S tim se može
uz pomoć već izvedenih jednadžbi izračunati da je:

Zatezni vijak, zateznica, stezaljka ili

zatezna spojka.
Na slici je prikazana ovisnost stupnja djelovanja vijka o
kutu uspona njegovog navoja (odnosno o tangensu tog
kuta) pri najčešćoj vrijednosti koeficijenta trenja od 0,1. Vidi se da on raste s kutom uspona
najprije brzo, a zatim sve sporije. Najveću vrijednost doseže kod φ = 45° - ρ.

Uvjet za samokočnost vijka, izražena stupnjem djelovanja, jest:

11 of 19 3/4/2020, 4:25 PM
Vijak – Wikipedija https://hr.wikipedia.org/wiki/Vijak

inače je vijak samoklizan.

Vrste vijaka
Vijci se obično dijele prema namjeni u dvije osnovne
skupine, i to u vijke za pričvršćivanje i vijke za prijenos
gibanja. Vijci se proizvode u kvalitetama fino f, srednje m,
srednje grubo mg i grubo g, a matice u m, mg i g.
Razlikuju se međusobno po stanju površine i po točnosti
mjera i oblika vijaka i matica. U strojogradnji prevladava
kvaliteta m.

Zglobni vijak s krilnom maticom.

Vijci za pričvršćivanje ili pričvrsni vijci
Unutar te skupine vijci se dijele, također prema namjeni,
na matične, zatične, specijalne (posebne) i vijke s glavom.
Najčešće vrste pričvrsnih vijaka su: [6]

vijak sa šestostranom glavom;

vijak za točno nalijeganje (kalibrirani vijak). Dosjedni
vijci uz stezanje dijelova osiguravaju i njihov točan
položaj (dosjed). Struk je na dosjednoj površini gladak
i brušen, a rupe razvrtane;
vijak s valjkastom glavom;
Vijci s nareznicom: a) sa šesterokutnom
vijak s valjkastom glavom s unutarnjim šesterokutom
glavom, b) s cilindričnom glavom i utorom
(za imbus ključ);
za uvrtanje, c) s upuštenom glavom i
vijak s upuštenom glavom; utorom za uvrtanje, d) s poluokruglom
vijak s upuštenom lećastom glavom; glavom i utorom za uvrtanje.
vijak s nareckanom glavom (rovašenje) za ručno
pritezanje;
vijak sa samorežućim navojem;
vijak za lim (sličnog stožastog oblika su vijci za drvo);
vijak s ušicom;
vijak s prstenastom glavom;
svorni vijak;
zatik s navojem;
čep s navojem; Vijak s trobridnom glavom.
vijci za podešavanje imaju na kraju struka poseban
izdanak, a služe za postavljanje dijelova u određen
međusobni položaj;
usadni vijci uvrću se u jedan dio stroja, a nemaju glavu; obično se upotrebljavaju za spojeve
kućišta, poklopaca i slično.

Matični vijci

12 of 19 3/4/2020, 4:25 PM
Vijak – Wikipedija https://hr.wikipedia.org/wiki/Vijak

Matični vijci imaju uglavnom šesterostranu glavu vijka, a

rjeđe četverostranu. Glava vijka je obično izrađena u
jednom komadu s tijelom vijka. Uz te oblike glave, postoje
još valjkaste, stožaste, zaobljene ili vijci s upuštenim
glavama. Visina glave vijka je obično 0,7 d (d – vanjski
promjer vijka); na primjer za M10 visina glave je 7 mm. Da
bi se smanjila koncentracija naprezanja vijka u vijčanom
spoju, na mjestu prijelaza tijela vijka u glavu, taj prijelaz Glave vijaka specijalnog oblika: a)
ne smije biti oštar. Obično se zaobljuje ojačanjem tijela bokocrt, b) pogled odozgo, c) alat za
odvijanje.
vijka na tom mjestu, ili se izrađuju utori za rasterećenje na
tijelu ili na glavi. Završeci vijaka mogu biti različiti.
Najčešće su zaobljeni ili stožasti, a ponekad mogu biti i
ravni.

Glavati vijci ili vijci s glavom

Glavati vijci ili vijci s glavom se upotrebljavaju u
slučajevima kad kroz materijal nije moguće probušiti rupu,
na primjer zbog velike debljine predmeta ili
nepristupačnosti predmeta s druge strane, pa se za vijčani
Vijci za drvo: a) sa šesterokutnom
spoj ne može koristiti matica. Maticu u tim slučajevima
glavom, b) s lećastom glavom (takozvani
zamjenjuje uvrt s navojem u donjem većem ili debljem torban vijak), c) s upuštenom glavom.
dijelu vijčanog spoja. Glave tih vijaka namijenjenih za
uvijanje i odvijanje s pomoću ključeva, najčešće su
šesterostrane, ali postoje i drugi posebni oblici glava tih
vijaka.

Svorni vijci
Svorni vijak ili (svornjak, poznat je i kao pržunjera) je vijak
koji nema glavu već ima narez na oba svoja kraja. Pri tome
narez ne mora obvezatno biti jednak. Upotrebljava se za
vijčane spojeve koji se često rastavljaju, a jedan od
primjera su vijci na glavama motora. Jedan kraj vijka
Očni vijak.
čvrsto se uvija u otvor koji ima unutrašnji navoj, a na
drugom kraju se spoj steže maticom. Prilikom rastavljanja
vijčanog spoja, vijak se više ne izvija već se samo odvije matica.

Zatični vijak
Sličan je svornjaku, ali ima navoj po cijeloj duljini vijka. Uporaba i način instalacije slična kao i kod
svornjaka.

Utični vijci
Utični vijci imaju donji uvojni dio s prijelaznim dosjedom i gornji dio s navojem za maticu. Uvojni

13 of 19 3/4/2020, 4:25 PM
Vijak – Wikipedija https://hr.wikipedia.org/wiki/Vijak

dio se ne odvija; on sjedi čvrsto i otporno prema vibracijama, učvršćen u ugradbenom dijelu. Za
uvijanje služi poseban ključ.

Specijalni vijci
Specijalni vijci i matice upotrebljavaju se za posebne namjene. To su visokočvrsti spojevi za čelične
konstrukcije, temeljni, sprežnjaci ili distancijski vijci, uvrtni, zatezni, zglobni, vijci za zavješenje,
vijci za zatvaranje, te oni sa specijalnim oblicima. U tu skupinu spadaju i vijci za drvo.

Visokočvrsti spojevi za čelične konstrukcije

Visokočvrsti ili visokonapregnuti spojevi za čelične konstrukcije ili takozvani HV spojevi imaju
šesterostrane vijke i matice koji dobivaju slijedeći veći otvor ključa tako da se mogu čvršće
pritegnuti. Visokočvrsti vijci s visokom granicom tečenja mogu se odgovarajuće visoko
prednapregnuti. Čak i onda kada na spoju dođe do sjedanja, ipak još ostaje dovoljno
prednaprezanje. To je razlog da vijcima počev od kvalitete 8.8 općenito ne treba osiguranje.
Visokonapregnuti vijčani spojevi kojima se pridaje posebna važnost pritežu se momentnim
ključevima, koji iskapčaju pri dosizanju postavljenog momenta pritezanja.

Temeljni vijci ili sidreni vijci

Podrobniji članak o temi: Temeljni vijak

Temeljni vijci, kotveni vijci ili sidreni vijci služe za pričvršćivanje strojeva i uređaja za njihove
betonske temelje. Povezuju glavne dijelove s postoljem ili temeljem, a izvedeni su ili kao vijci s
glavom ili im je glava stožasto prizmatična, rasječena i povinuta, raskovana ili sploštena ili ima
neki drugi, često nepravilan oblik koji osigurava dobro držanje kada se zalije u beton temelja.

Sprežnjaci
Podrobniji članak o temi: Sprežnjak

Sprežnjaci ili distancijski vijci služe za spoj, gdje je potrebno održavanje dvaju ili više strojnih
dijelova na određenoj udaljenosti jednoga od drugoga. Njihova funkcija može biti osigurana
ojačanom izvedbom svornjaka na cijelom rasponu udaljenosti koju treba održavati ili samo na
njegovim krajevima, odnosno potrebni se razmak održava s pomoću distancijske ljuske.

Uvrtni vijci
Uvrtni vijci ili vijci za fiksiranje služe za stezanje, fiksiranje međusobnog položaja i podešavanje
međusobne udaljenosti dvaju dijelova. Najčešće imaju navoj po čitavoj dužini svornjaka i četvrtastu
glavu. Za uvijanje neki imaju utor, a neki šesterokutnu rupu za imbus ključ.

Zatezni vijak
Podrobniji članak o temi: Zatezni vijak

14 of 19 3/4/2020, 4:25 PM
Vijak – Wikipedija https://hr.wikipedia.org/wiki/Vijak

Zatezni vijak, zateznica, stezaljka ili zatezna spojka je strojni dio koji služi za spajanje i
podešavanje dužine i napetosti zateznih štapova ili užeta. Za tu svrhu ima na jednom kraju desni, a
na drugom lijevi navoj.

Zglobni vijci
Zglobni vijci upotrebljavaju se za spajanje dijelova koji se čvrsto otvaraju, kao na primjer kod nekih
teških poklopaca autoklava. Tada se na prirubnicama umjesto provrta nalaze prorezi. Umjesto
glave, zglobni vijci imaju oko kroz koje prolazi svornik, oko kojeg se vijak može okretati, kad je
krilna matica odvijena.

Vijci s nareznicom
Vijci s nareznicom upotrebljavaju se za uvrtanje u bušene rupe, u kojima sami urezuju ili bolje
rečeno uvaljuju navoj, obično pri spajanju dijelova od tanjih limova. Na mjestu na takav način
izrađenog navoja, povećava se debljina dijela koji se spaja. Ti se vijci izrađuju od čelika i kale.
Njihove glave su šesterokutne, cilindrične, polukuglaste ili upuštene, a navoj im pokriva čitavu
površinu tijela vijka (struka).

Vijci i matice specijalnih oblika

Vijci i matice specijalnih oblika primjenjuju se tamo gdje je potrebno da se spriječi njihovo uvijanje
ili odvijanje od neovlaštenih osoba, time što je za to potrebno specijalni alat. Najčešće su to vijci s
trobridnom glavom ili maticom, ili s utorima posebnog oblika.

Vijci za drvo
Vijci za drvo služe za spajanje drvenih dijelova međusobno i s dijelovima drugih materijala. Navoj
je urezni. U smjeru prema glavi dubina njihovih navoja opada. Glave im mogu biti šesterokutne,
četverokutne, polukuglaste, lećaste i upuštene s utorom. Vijci za drvo izrađuju se od čelika, mjedi
slitina aluminija. Oni se ubrajaju u samonarezne vijke, jer sami sebi narezuju navojnu rupu,
odnosno ne trebaju maticu. Imaju širok navoj većeg uspona i upuštenu ili poluokruglu glavu s
utorom. Na sličnom načelu djeluju i vijci za lim te vijci za plastiku, koji često imaju završetak tijela
poput nareznoga svrdla.

Očni vijak
Podrobniji članak o temi: Očni vijak

Očni vijak ili vijak s okom je vrsta vijka koji služi za dizanje tereta. Vijak se uvije ručnom silom i
ne pritegne se snažno, pa su zato unutarnje sile i naprezanja u vijku vrlo male, te se mogu
zanemariti. Kada se oko optereti obješenim teretom, koji djeluje kao trajna vanjska sila, onda će
vijak biti izložen uzdužnoj sili. Ta će sila izazvati u njegovoj jezgri naprezanje na vlak.

Navojna šipka
Podrobniji članak o temi: Navojna šipka

15 of 19 3/4/2020, 4:25 PM
Vijak – Wikipedija https://hr.wikipedia.org/wiki/Vijak

Navojna šipka ima navoj duž cijele svoje dužine. Raspoloživa je u dimenzijama promjera od 3
mm pa do 36 mm, a obično je duga jedan metar. Također postoje navojne šipke izrađene od
različitih materijala kako bi se osigurala potrebna nosivost i izdržljivost na opterećenja. Navojna
šipka je namijenjena za vlačno naprezanje.

Vijci za prijenos gibanja

Za razliku od vijaka za pričvršćivanje, koji djeluju statički, vijci za prijenos gibanja (često zvani
kretni vijci) djeluju dinamički, to jest gibaju se u dijelovima koji su na njih navijeni, ili obrnuto, kad
se ti dijelovi gibaju, vijci su nepomični. Pri tom gibanju nastaje klizanje navoja po navojima, a kao
posljedica međusobno trenje i, dosljedno tome, istrošenje (habanje) tih navoja, što zahtijeva
primjenu čvršćih oblika navoja. To su trapezni, pilasti ili kosi i obli navoji. Prednost kosih navoja u
kretnim vijcima je u tome što imaju manje trenje. Međutim, primjena pilastog navoja ograničena je
na slučajeve, gdje uzdužne (aksijalne) sile djeluju samo u jednom smjeru.

Najčešći su slučajevi primjene kretnih vijaka tamo gdje se gibanje pretvara iz kružnog u pravocrtno
(na primjer u vijčanim prešama, ručnim dizalicama, ventilima, alatnim strojevima, kočnicama).
Rjeđe se upotrebljavaju za pretvaranje pravocrtnog u kružno gibanje. Vijke pomoću kojih se kružno
gibanje pretvara u uzdužno (pravocrtno) nazivamo navojna vretena. Takvi su primjerice matice
vretena na tokarilicama, tlačna vretena na prešama, ventilska vretena na zapornim organima i
slično. Brže uzdužno gibanje matice vretena možemo postići viševojnim vretenima, kod kojih se
oko jezgre ovija više navoja jedan uz drugi. Dobre uvjete klizanja na bokovima stvaraju matice od
bronce (Al bronca, kositrena bronca) te crveni lijev. Kod kaljenih čeličnih vretena koriste se matice
od [[sivi lijev|sivog lijeva]].

Materijali vijaka
Podrobniji članak o temi: Materijal čeličnih vijaka

Najčešći materijal za izradu vijaka je čelik visoke istezljivosti, kod kojega nema opasnosti od krhkog
loma. U elektrotehnici se zbog dobre vodljivosti koristi mjed. Koriste se i laki metali, a u zadnje
vrijeme i polimeri (umjetne plastične mase). Čelični vijci se dijele u razrede čvrstoće: 4.6, 4.8, 5.8,
8.8, 9.8, 10.9, i 12.9; te dvije dodatne klase: 8.8.3 i 10.9.3. Navedene čvrstoće vrijede za
temperature do 350 °C. Iznad toga treba koristiti specijalne materijale. Oznaka razreda čvrstoće
znači, za primjer oznake 6.8:

prvi broj x 100 = 6 x 100 = 600 N/mm2 = Rm (maksimalna čvrstoća)

prvi broj x drugi broj x 10 = 6 x 8 x 10 = 480 N/mm2 = Re (granica elastičnosti)
Vijci razreda čvrstoće 6.8 i čvršći moraju oznaku razreda čvrstoće imati vidljivo otisnutu na glavi
vijka.

Vijčani spoj
Podrobniji članak o temi: Vijčani spoj

16 of 19 3/4/2020, 4:25 PM
Vijak – Wikipedija https://hr.wikipedia.org/wiki/Vijak

Vijčani spoj spada u rastavljive spojeve, a pored spajanja, koriste se za brtvljenje, zatezanje,
regulaciju, mjerenje i prijenos gibanja. Osnovni elementi vijčanog spoja su vijak i matica, pri čemu
vijak ima vanjski navoj, a matica odgovarajući unutarnji navoj. Matica može u vijčanom spoju biti
samostalan dio, ili je zamjenjuje dio spajanog strojnog dijela, u kojemu onda treba izraditi
unutarnji navoj. Obzirom da su vijak i matica najčešće korišteni strojni dijelovi na svim područjima
tehnike, njihov oblik, veličina i materijal su standardizirani.

Vijčani spojevi se mogu općenito razvrstati u sljedeće skupine:

Nosivi vijčani spojevi. Najčešći su, a koriste se za pričvršćivanje rastavljivih strojnih dijelova
koji su izloženi raznovrsnim naprezanjima. Izvode se s ili bez prednaprezanja.
Dosjedni vijčani spojevi. Koriste se za pričvrsne, rastavljive veze raznih strojnih dijelova
dosjednim vijcima, koji dobro podnose smična opterećenja i istovremeno centriraju spajane
dijelove. Češće se izvode bez negoli s prednaprezanjem.
Pokretni navojni spojevi. Namijenjeni su za prijenos i pretvorbu kružnog gibanja u
pravocrtno, ili obrnuto. S njima se postižu velike aksijalne sile za narinute male obodne sile,
npr. kod vijčanih vretena alatnih strojeva, u vijčanim dizalicama i sl.
Vijčani spojevi za zatezanje. Koriste se kod zatega s jednim ili dva vijka. Kod zatega s dva
vijka jedan vijak ima lijevi, a drugi desni navoj (zatezni vijak).
Brtveni vijčani spojevi. Namjena im je zatvaranje ulaznih i izlaznih otvora posebno
oblikovanim vijcima, npr. kod kliznih ležajeva, u rezervoarima i sl.
Diferencijalni vijčani spojevi. Koriste se za podešavanje raznih naprava, te kod regulacije
ventila.
Mjerni vijčani spojevi. Služe za mjerenje dužina kod mehaničkih mjerila (mikrometarski vijak).
Radi boljega nalijeganja ili radi sprječavanja samoodvrtanja, vijčanom se spoju ispod glave vijka ili
ispod matice stavljaju obični i elastični podlošci. Često se upotrebljavaju i dvije matice zajedno, od
kojih druga, bliža kraju (takozvana protumatica ili kontramatica), služi kao osigurač.

Vijke se može odvijati s vanjske i unutarnje strane (inbus vijak). Navoj može biti lijevi i desni.
Skoro svi vijci imaju desni navoj, a lijevi navoj se postavlja samo u specijalnim slučajevima, kao na
primjer na spremnicima ili bocama za plin. Vijčani spojevi su najčešće korištena vrsta rastavljivih
spojeva. Glavni elementi vijčanog spoja su:

Vijak na kojem je izrađen vanjski navoj;

Matica ili cilindrični provrt u strojnom dijelu u kojima je izrađen unutarnji navoj;
Podloška ili podložna pločica, te osigurač (po potrebi).

Utor na glavi vijka

Podrobniji članak o temi: Utor na glavi vijka

Osim plosnatog odvijača, koriste se i drugi oblici. Torx sistem je dobar, jer se sila na maticu ili
glavu vijka ne prenosi po nekoliko linija, nego po nekoliko površina.

Alat za pritezanje

17 of 19 3/4/2020, 4:25 PM
Vijak – Wikipedija https://hr.wikipedia.org/wiki/Vijak

Podrobniji članak o temi: Ključ (alat)

Ključevima za šesterokutne glave vijaka i matice pritežu se vijci sa šestostranom glavom. Vijci s
plosnatim utorom na glavi vijka pritežu se odvijačem s plosnatim vrhom. Vijci s valjkastom glavom
s unutarnjim šesterokutom pritežu se inbus ključem. Vijci s posebnim utorima na glavi vijka
pritežu se specijalnim alatima. Vijci s prstenastom glavom i svorni vijci uvrću se ručno. Prostor
potreban za pritezanje i otpuštanje vijka ovisi o vrsti vijka, odnosno potrebnoj vrsti ključa.
Najmanje je mjesta potrebno za inbus vijke pa se oni mogu smjestiti neposredno jedan uz drugi.

Ključevi za šesterokutne glave vijaka i matice za metrički navoj su:

ISO metrički
M1,6 M2 M2,5 M3 M4 M5 M6 M8 M10 M12 M16 M20 M24 M30 M36 M42 M48 M56 M64
navoj
Veličina ključa
3,2 4 5 5,5 7 8 10 13 17 19 24 30 36 46 55 65 75 85 95
(mm)

Izvori
1. vijak, [1] (http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=64590) "Hrvatska enciklopedija",
Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.
2. "Strojarski priručnik", Bojan Kraut, Tehnička knjiga Zagreb 2009.
3. "Tehnička enciklopedija" (Elementi strojeva), glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod
Hrvatske, 1987.
4. [2] (http://www.riteh.uniri.hr/zav_katd_sluz/zvd_kons_stroj/katedre/konstruiranje/kolegiji/ke1/ke1
_materijali_vj/1.UvodOsnove.pdf) "Konstrukcijski elementi I", Tehnički fakultet Rijeka, Božidar
Križan i Saša Zelenika, 2011.
5. "Elementi strojeva", Karl-Heinz Decker, Tehnička knjiga Zagreb, 1975.
6. [3] (http://www.fesb.hr/~djelaska/documents/ES-skripta-760.pdf) "Elementi strojeva", Fakultet
elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split, Prof. dr. sc. Damir Jelaska, 2011.

Poveznice
Arhimedov vijak
Brodski vijak
Matica (naprava)
Navojno vreteno
Podloška

Vanjske poveznice
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Vijak&oldid=5360567"

Ova je stranica posljednji put uređivana dana 17. studenoga 2019. u 16:52.

Tekst je dostupan pod licencijom Creative Commons Imenovanje/Dijeli pod istim uvjetima; dodatni uvjeti se mogu
primjenjivati. Pogledajte Uvjete uporabe za detalje.

18 of 19 3/4/2020, 4:25 PM
Vijak – Wikipedija https://hr.wikipedia.org/wiki/Vijak

19 of 19 3/4/2020, 4:25 PM