Struktura slitina i

njihova svojstva
Slitine (legure)
 U strojarstvu se legure koriste znatno češće od čistih metala. Do nastajanja legura
dolazi miješanjem metala s metalima, ili s nemetalima. Svaki pojedini element smjese
naziva se komponenta legure.
 Faza u metalu je homogeni dio tvari. Materija je homogena ukoliko su joj sva fizikalna
i kemijska svojstva, na raznim mjestima ista.
Kod čistog metala talina je jedna, a krutnina druga faza. Za vrijeme skrućivanja
istodobno postoje dvije faze, kruta i tekuća.
Kod legura može biti nekoliko različitih situacija, ovisno o međusobnoj rastvorivosti
komponenata u talini i krutnini.
 Ako legura sadrži komponente koje se potpuno miješaju u talini, onda je talina jedna
faza. Međutim, komponente bitno različite specifične težine formiraju odvojene taline
koje plivaju jedna na drugoj (aluminij i olovo).
U krutnini također može biti samo jedna vrsta kristala nastalih od svih komponenti, ali
mogu biti i odvojeni kristali pojedinih komponenti. Kristali komponenti nastaju u
legurama u kojima ne postoji rastvorivost u krutnini. Svaka komponenta kristalizira
odvojena, a materijal je smjesa različitih kristala.
Kristali slitina (legura)
 Vrsta i veličina promjene svojstava ovisi o tome da li su legirni elementi nerastvorivi ili
rastvorivi ili tvore novu fazu s osnovnim metalom.
 Kristali legura mogu biti:
a) smiješani kristali
b) kristali mješanci
c) kristali intermetalnog spoja
a) smiješani kristali-smjesa kristala
komponenata
 Neke se komponente u slitinama toliko međusobno razlikuju da niti jedna komponenta
ne rastvara ione druge komponente u svojoj kristalnoj rešetki. Tada se u krutnini
takvih slitina nalaze izmješani kristali čistih komponenti. Količina pojedinih vrsta
kristala u smjesi zavisi o količinskom udjelu pojedine komponente u smjesi.
 b) Kristali mješanci
 Kristali mješanci su najjednostavniji tip legura. Nazivaju se još i krute otopine. Atomi
legirnog elementa ulaze u rešetku osnovnog metala na dva načina: supstitucijski (zamjenski)
ili intersticijski (uključinski). Uvjeti za nastajanje takvih kristala su: veličina atoma, kemijski
afinitet, relativna valencija i kristalna struktura.
 Supstitucijski (zamjenski) kristali mješanci: Zamjenski mješanci imaju kristalnu rešetku
osnovnog elementa, ali su na pojedinim mjestima u rešetki strani atomi zamijenili atome
osnovnog elementa. Kod dvokomponentnih legura postoje samo dvije vrste atoma elemenata:
rastvarači koji daju atome i tip rešetke, te rastvoreni koji daju samo atome. Mješanci mogu
imati ograničenu i rjeđe, neograničenu rastvorivost. U drugom slučaju se količinski odnos
atoma jedne u odnosu na drugu komponentu može mijenjati u rasponu od 0 do 100%. To je
slično potpunoj rastvorivosti u talini, pa se naziva potpuna rastvorivost u krutnini.
 b) Kristali mješanci
 Intersticijski (uključinski) kristali mješanci: Ovi mješanci nastaju uključivanjem rastvorenih
elemenata u međuprostore kristalnih rešetki matičnog elementa. Već mali sadržaj rastvorenih
uključinskih atoma izaziva veliko izvitoperenje rešetke rastvarača. Zbog toga, već sasvim
mali sadržaj uključenog elementa izaziva bitne promjene kristala mješanca. Osnovni uvjet za
nastajanje ovakvih kristala mješanaca da atomi legirnog elementa budu puno manji od atoma
osnovnog metala. Najčešći legirni elementi koji tvore ovakve mješance su vodik, ugljik, dušik
i kisik jer su njihovi atomi relativno mali
 b) Kristali intermetalnog spoja
 Kristali intermetalnog spoja nastaju kada atomi osnovnog metala i legirnog elementa čine
novu vrstu kristalne rešetke. U njima je obično kombinirana metalna i kovalentna veza, a
imaju fiksnu koncentraciju (sadržaj legirnog elementa). Primjer za intermetalni spoj s
pretežno metalnim vezama je željezni karbid Fe3C - cementit.